2. siječnja, 2012. Broj 44 / 2012. 1

Tjedni newsletter

Nedopustivo je oporezovati dividendu, a ne oporezovati kamatu

Tjedni newsletter

2 . s i j e č n j a , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   4 4   /   2 0 1 2 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Ina INA-R-A 3.800,00 -1,30 6,128

2. Hrvatski telekom HT-R-A 242,00 +0,83 4,600

3. Adris grupa P ADRS-P-A 218,99 +2,81 3,910

4. Adris grupa R ADRS-R-A 240,00 +2,13 1,100

5. Zagrebačka banka ZABA-R-A 40,58 -2,26 0,694

6. Končar EI KOEI-R-A 514,00 -2,10 0,671

7. Luka Rijeka  LKRI-R-A 102,99 +2,98 0,667

8. Podravka PODR-R-A 231,00 -1,69 0,624

9. AD Plastik ADPL-R-A 101,49 +1,49 0,589

10. Valamar Adria h. KORF-R-A 71,00 +1,82 0,509

Mrvice s tuđih stolovaKad ne znaš ništa pametnije, uvedi porez na dividendu. Tako nam izgleda (doduše, još uvijek neslužbena) najava nove Vlade o poreznoj reformi. Ali, samo se lošim struč-njacima priviđa da će u državi odjednom poteći med i mlijeko ako će država privatnim investitorima u industri-ju još jače zavrnuti ruku iza leđa: oni pametniji znaju da je dividenda najmanje bitan dio priče o ulaganju osobne štednje u glavnice poduzeća. Upućeniji znaju da osim užit-ka zarade u investiranju postoje i strahoviti gubici, čak i

na supstanciji; znaju da se mrvice na kraju prehrambenog lanca ubiru uz šokantne tržišne rizike; znaju da prikuplja-nje poreza može stajati državu i naciju daleko više od kori-sti; znaju da poreznici, osim ubiranja na temelju dobiti od ulaganja, moraju priznati i kredit za ukupne gubitke.

Do milijardi bez brige i trudaNo, kad se već i govori o porezu na dividendu, nevjero-jatno je da se ne spominje i porez na kamatu na bankov-nu štednju. I štednja u banci je “novac koji radi”, samo ne izravno nego posredstvom banke i bankovnih kredita. Ali, dok isplata dividende dolazi tek nakon što se svi u nekom poduzeću zasite, uključujući poreznike, i uz totalni rizik, glavnica kredita i kamata se isplaćuju prve, i to s jamstvom svih građana! Dok su hrvatski dioničari u zadnjoj krizi iz-gubili 200 milijardi kuna, hrvatski su štediše u zadnjih pet-šest godina ubrali od banaka 50 milijardi kuna kamate, bez imalo razmišljanja i bez ikakva rizika. Zar nije vrijeme da i oni daju svoj novčani doprinos društvu?

Hrvatski dioničari izgubili su u aktualnoj krizi 200 milijardi kuna kapitala, a za to vrijeme štediše su ubrale 50 milijardi kuna kamata, bez ikakva truda i rizika

Zagrebačka burzaod 26.12. do 30.12.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.740,21 +0,20

CROBEX10 976,16 +0,64(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 30.12. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 23.12.2011.)

2. siječnja, 2012. Broj 44 / 2012. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

U recesiju ne ulazi samo Europa, nego cijeli svijet

Recesija u cijelom svijetuNa početku 2012. svijet nezadrživo ulazi u recesiju. Pret-hodeći ili navješćujući ekonomski pokazatelji (eng. lea-ding indicators) koje priprema OECD i koje smo prikaza-li u tablici pokazuju da pad bruto domaćeg proizvoda ne stiže samo u Europu zahvaćenu strahovitom dužničkom krizom, nego u svih 20 najvećih gospodarstava svijeta. Očekuje se da će ukupni svjetski BDP u 2011. godini (na bazi izjednačene kupovne moći) dosegnuti 78,58 bilijuna američkih dolara, a kako zemlje G20 čine 81,9 posto tog iznosa, to znači da u recesiju ulazi najmanje četiri petine svjetskoga BDP-a.

Razlozi za usporavanje su, dakako, donekle različiti. Ve-ćina zemalja Latinske Amerike i Azije usporava rast i “hla-

Podaci OECD-a pokazuju da će recesija ove godine zahvatiti zemlje koje predstavljaju najmanje 81,9 posto svjetskoga BDP-a, a neće joj izbjeći ni Sjedinjene Države

di” svoja “pregrijana” gospodarstva da bi snizio vrlo visoke razine inflacije. Čini se da je inflacija dosegnula maksi-mum u Kini i Brazilu, ali u Indiji još nije. Investitori bi o tome morali voditi računa i pratiti podatke OECD-a koji se obnavljaju svaka tri mjeseca. Posljedice svjetskoga us-poravanja neće moći izbjeći ni Sjedinjene Države, tim više što će se pad potražnje za njezinim proizvodima poklopiti sa smanjenjem proračunskog deficita od 198 milijardi do-lara u ovoj u odnosu na prošlu godinu.

Europske nevoljeRecesiju u Europskoj Uniji navješćuje i pad monetarnog agregata M3, šireg pokazatelja količine novca u optjeca-ju, također jednog od najvažnijih indikatora nadolaze-

Prognoza za 2012.: usporavanje rasta u cijelom svijetuSloženi navješćujući pokazatelji

(Dugoročni  prosjek = 100) (%)

2011 Indeksi BDP-a na mjesečnoj razini Promjena BDP-a u odnosu na isti mjesec 2010. Prognoza

Lip. Srp. Kol. Ruj. List. Lip. Srp. Kol. Ruj. List. god./god.

OECD 101,8 101,3 100,8 100,4 100,1 -0,5 -0,5 -0,5 -0,4 -0,3 -1,9 usporavanje

Zona eura 101,8 100,9 100,0 99,2 98,5 -0,8 -0,9 -0,9 -0,8 -0,7 -5,1 usporavanje

Azija pet najv. 100,2 99,9 99,5 99,2 99,0 -0,3 -0,3 -0,3 -0,3 -0,3 -2,4 usporavanje

Sedam najv. 102,2 101,6 101,0 100,5 100,2 -0,5 -0,6 -0,6 -0,5 -0,3 -1,7 usporavanje

Kanada 100,6 100,2 99,8 99,7 99,7 -0,5 -0,4 -0,3 -0,2 0,0 -1,7 usporavanje

Francuska 101,3 100,4 99,6 98,8 98,1 -0,8 -0,8 -0,8 -0,8 -0,7 -4,9 usporavanje

Japan 102,6 102,3 101,9 101,6 101,3 -0,3 -0,3 -0,3 -0,3 -0,3 -0,1 usporavanje

Njemačka 103,3 102,0 100,7 99,4 98,3 -1,0 -1,2 -1,3 -1,3 -1,1 -6,6 usporavanje

Italija 100,1 99,0 98,0 97,1 96,6 -1,0 -1,1 -1,0 -0,9 -0,6 -7,0 usporavanje

UK 101,3 100,6 99,9 99,3 98,6 -0,5 -0,6 -0,7 -0,7 -0,6 -3,8 usporavanje

SAD 102,2 101,8 101,3 101,0 100,9 -0,4 -0,5 -0,4 -0,3 -0,1 0,2 usporavanje

Brazil 97,7 96,5 95,4 94,7 94,2 -1,3 -1,3 -1,1 -0,8 -0,5 -7,9 usporavanje

Kina 100,5 100,4 100,3 100,3 100,2 -0,1 -0,1 -0,1 0,0 0,0 -0,9 usporavanje

Indija 96,7 95,7 94,8 93,9 93,1 -1,0 -1,0 -1,0 -0,9 -0,9 -8,7 usporavanje

Rusija 102,8 102,6 102,3 102,2 102,2 -0,3 -0,3 -0,2 -0,1 0,0 -0,7 usporavanje

2. siječnja, 2012. Broj 44 / 2012. 3

Tjedni newsletter

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 14/03/2012 100,04 / 0,23 -0,005 / 0,028 30. 12.

Njemačka  2 godine

0,250 13/12/2013 100,22 / 0,14 0,030 / -0,016 30. 12.

Njemačka  10 godina

2,000 04/01/2022 101,58 / 1,83 0,125 / -0,014 30. 12.

SAD 10 godina 2,000 15/11/2021 101-03+ / 1,88 0-06+ / -0,023 30. 12.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 116,36 / 3,67 0,303 / -0,036 30. 12.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 932,17 / 0,00 n. p.  / n. p. 30. 12.

Japan 10 godina 1,100 20/12/2021 101,06 / 0,99 0,108 / -0,012 30. 12.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 115,56 / 1,98 -0,150 / 0,014 30. 12.

Tema tjedna

će recesije, na što je prošloga tjedna upozorio ugledni britanski komentator Ambrose Evans-Pritchard. Prema podacima Europske central-ne banke, M3 se smanjuje još od kolovoza. Na godišnjoj razini, iznos kredita kućanstvima i po-duzećima još uvijek je u porastu za jedan posto, ali iz mjeseca u mjesec on stagnira, a u zadnje vrijeme se počeo i smanjivati.

Evans-Pritchard otkriva kako se i količina nov-ca u optjecaju i iznosi kredita u Europskoj Uniji sada jednako brzo sažimaju kao potkraj 2008. godine nakon propasti američke banke Leh-man Brothers. To je i glavni razlog zašto je novi predsjednik ECB-a Mario Draghi dvaput snizio osnovnu kamatu europske centralne banke i dao poslovnim bankama 489 milijardi eura kredita na rok od čak tri godine. Veća ponuda novca trebala bi oživjeti kreditiranje, a s njime i prodaju europ-skih proizvoda i usluga. Ali, da paniku nije lako suzbiti pokazuje i prošlotjedna prodaja talijanskih dugoročnih državnih zadužnica.

Još uvijek skupo zaduživanjeItalija je prošloga tjedna uspjela prodati 2,5 milijardi eura

svojih 10-godišnjih obveznica. I premda je ka-mata pala s vrhunca od 7,56 posto na aukciji održanoj 29. studenoga, cijena talijanskog zadu-živanja je još uvijek previsokih 6,98 posto na go-dinu. Investitori još uvijek traže premiju na rizik koju Italija ne može dugoročno servisirati. Uku-pni talijanski državni dug je gotovo dva bilijuna eura i ako bi kamata na primarnom tržištu ostala sedam posto na godinu, svaki od 25 milijuna zaposlenih Talijana morao bi samo za plaćanje te kamate u prosjeku izdvajati 5.600 eura. I tako svake godine!

Stoga ne iznenađuje da je talijanski premijer Mario Monti, odmah nakon aukcije 10-godiš-njih obveznica, zatražio od Europske Unije da znatno poveća eurski fond za pomoć zemlja-ma u dužničkoj krizi, premda nije precizirao za koliko. Italija ukupno u 2012. mora otplati-ti ili refinancirati 450 milijardi eura, a sljede-ći mjesec Monti mora europskim partnerima predočiti pojedinosti prvoga paketa državnih

mjera za poticanje rasta, nakon što je talijanski parla-ment usvojio rezanje troškova i povećanje poreza za 33 milijarde eura.

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Samo za plaćanje kamate od sedam posto na državni dug svaki zaposleni Talijan mora prosječno na godinu izdvojiti 5600 eura!

2. siječnja, 2012. Broj 44 / 2012. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Psi Dow Jonesa  i siječanjski efekt

Pažnju privlače ‘zaostali’Za one koji razmišljaju kojim će se strategijama rukovo-diti prilikom odabira dionica u novoj godini, donosimo dvije zanimljive i samo naoko bizarne strategije koje je svojim čitateljima ponudio amrički analitičar Paul Qu-intaro: prva se zove “siječanjski efekt”, a druga “psi Dow Jonesa”. Preporuke se odnose na američko tržište kapita-la, ali možda se mogu inteligentno primijeniti i na druga tržišta te na druge burzovne indekse. Obje su strategi-je vrlo jednostavne i logične, a imaju i svoje povijesno opravdanje.

Prema popularnoj strategiji “psi Dow Jonesa”, odabere se deset dionica u indeksu koje su u prošloj godini imale najmanji rast cijene, ali koje imaju najveći dividendni pri-nos. Ideja je da će te dionice, budući da su u prošloj godi-ni zaostale, ove godine dati bolji prinos kroz dividendu i rast cijene. Strategija je konzervativna i u proteklih neko-liko desetljeća pokazala se prilično pouzdanom. Loša je strana strategije što za nju “svi znaju” pa prevelika kupnja tih dionica može umanjiti njihov rast cijene.

‘Bikovsko’ tržište u siječnjuKod “siječanjskog efekta” riječ je jednostavno o tome da se u prošlosti pokazalo da cijene dionica u siječnju rastu prosječno brže nego u ostalim mjesecima. Nema jedno-značnog objašnjenja za tu pojavu, no u SAD-u se smatra da je ona posljedica specifičnih poreznih propisa. Ovoga siječnja, dakako, valja imati na umu da situacija nije uo-bičajena te da bi europska dužnička kriza ili neki drugi nepredvidivi događaji mogli prouzročiti slom burzi. Tako Quintinaro podsjeća da su prošlog listopada, mjeseca u kojem se u povijesti dogodilo najviše burzovnih slomova, cijene američkih dionica stalno samo rasle.

Donosimo dvije zanimljive strategije odabira dionica, koje se mogu koristiti na početku svake nove kalendarske godine

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.257,60 -7,73 -0,61

Dow 12.217,56 -76,44 -0,62

Nasdaq 2.605,15 -13,49 -0,52

S&P 400 879,16 -5,75 -0,65

S&P 600 415,07 -4,59 -1,09

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.572,28 +59,58 +1,08

DAX (Njemačka) 5.898,35 +19,42 +0,33

CAC 40 (Francuska) 3.159,81 +57,72 +1,86

FTSE (Italija) 15.850,49 +40,83 +0,26

Eurofirst 1.001,39 +11,39 +1,15

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.455,35 +60,19 +0,72

Hang Seng (Hong Kong) 18.434,39 -194,78 -1,05

Shanghai (Kina) 2.199,42 -81,11 -1,93

NSE 50 (Indija) 4.624,30 -89,70 -1,90

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 11.955,09 +28,42 +0,24

Bovespa (Brazil) 56.754,08 -593,79 -1,04

Bolsa (Meksiko) 37.077,52 +36,10 +0,10

IPSA 40 (Čile) 4.177,53 -19,47 -0,46

2. siječnja, 2012. Broj 44 / 2012. 5

Tjedni newsletter

Godina velikih valovaCijena barela nafte Light sweet crude na NYMEX-u

Sij Tra Lip Lis

$110

100

90

80

70

2011.

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

siječanj ‘12. 99,06 -0,80

Nafta Brent crude (USD/barel)

veljača ‘12. 107,27 -0,65

Ulje za loženje (USD/galon)

siječanj ‘12. 2,90 +0,00

Prirodni plin (USD/mm btu)

siječanj ‘12. 2,97 -4,50

RBOB benzin (USD/galon)

siječanj ‘12. 2,64 -2,22

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘11. 646,50 +4,23

Soja  (¢US/bušel)

siječanj ‘12. 1.203,00 +3,26

Žito (¢US/bušel)

ožujak ‘11. 652,00 +4,91

Zob  (¢US/bušel)

ožujak ‘11. 309,25 -0,64

Riža  (USD/CWT)

siječanj ‘12. 14,50 +3,94

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

prosinac ‘11. 1.564,10 -2,61

Srebro (USD/unca)

prosinac ‘11. 27,78 -4,27

Bakar  (¢US/libra)

prosinac ‘11. 342,35 -0,68

Svjetske burzovne cijene metala Zveckanje uranijem

Treba li svijet ove godine strahovati od iznenadnog i veli-kog skoka cijene sirove nafte? To se pitanje postavlja oso-bito nakon zaoštravanja iranske retorike oko Hormuškog tjesnaca, kroz koji svakoga dana iz Arapskog zaljeva izlazi oko 15,5 milijuna barela nafte ili jedna šestina globalne po-trošnje.

Prvoga dana nove godine Iran je objavio kako je “uspješ-no” proizveo svoj prvi štap s gorivom za nuklearni reaktor i uložio ga u jezgru eksperimentalne elektrane u Teheranu. Istoga dana iranska je ratna mornarica iskušala protuzrač-nu raketu ispaljenu s mora u Hormuškom prolazu, u sklopu pomorskih vježbi započetih desetak dana ranije. No svijet je najviše zabrinula prijetnja iranskog prvog potpredsjed-nika kako će blokirati Hormuški tjesnac i izvoz nafte ako Sjedinjene Države pojačaju ekonomske sankcije Iranu zbog njegova navodnog vojnog nuklearnog programa.

Fleksibilnost u primjeniPredsjednik Obama doista je zadnjega dana prošle godi-ne potpisao zakon kojim je uveo sankcije iranskoj cen-tralnoj banci preko koje se naplaćuje iranski izvoz nafte. Zakon je, međutim, američkom predsjedniku omogućio fleksibilnost u njegovoj provedbi, pa i suspenziju ako se pokaže da bi sankcije naštetile američkim ekonomskim interesima. Istovremeno SAD poduzima sve mjere da spriječi rast cijene nafte, tako da se ovoga trenutka ne čini vjerojatnim da bi nafta mogla značajnije poskupiti zbog iranske prijetnje.

Zadnjega dana prošle godine kada je predsjednik Obama potpisao nove sankcije Iranu, cijena nafte s isporukom u veljači pala je za 0,9 posto

Commodities

 Iranske prijetnje neće poskupjeti naftu

2. siječnja, 2012. Broj 44 / 2012. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Kakva nas godina čeka i što nam je činitiPrvoga dana 2012. poznati američki analitičari David Rhodes i Daniel Stelter priredili su četiri moguća scenarija za rasplet velike ekonomske krize u svijetu

Poslovni planovi za 2012.Što će biti sljedeće? Kamo sada ići? Što očekivati i kako se pripremiti? - pitanja su na koja u svojoj kratkoj studiji* pokušavaju odgovoriti David Rhodes i Daniel Stelter. Na početku 2012. godine, naime, poslovni lideri moraju se pripremiti za tešku poslovnu godinu, a možda i za neko-liko teških godina zaredom. Prema Rohodesu i Stelteru, poslovni bi planovi trebali uzeti u obzir najmanje četiri moguća scenarija po kojima će se sljedećih godina razvija-ti makroekonomska situacija u svijetu, i njima prilagoditi svoje mikroekonomske planove.

Prvi je scenarij uspješni izlazak iz krize. Prema njemu, vlade i političari počet će otklanjati globalne neravnoteže uz tek umjerenu inflaciju, restrukturirat će dugove tamo gdje je to potrebno, izbjeći će se recesija, a Zapad će ući u dugo razdoblje rasta i snižavanja zaduženosti. Zemlje u razvoju okrenut će svoje ekonomije više prema domaćoj potrošnji i pokrenuti umjereni rast.

“Japanski” scenarijDrugi je scenarij “japanski”: recesija s deflatornim pri-tiscima. Savladavanje krize ne uspijeva i u 2012. počinje recesija. To stvara pritisak na dužnike, dovodi do daljnjeg snižavanja potražnje i još većeg “stezanja remena”. Taj bi scenarij ponovio iskustvo Japana iz posljednja dva deset-ljeća, s tom “sitnom” razlikom da bi sada u recesiju upale ekonomije koje čine 41 posto svjetskoga BDP-a.

Treći scenarij: velika inflacija. Što dulje ekonomija prola-

zi kroz recesiju, a centralna banka pokušava podržati pro-ces razduživanja agresivnom monetarnom politikom, to je veća opasnost od inflacije. Za sada se monetarno popušta-nje odrazilo samo kroz poskupljenje sirovina, energenata i hrane (trgovačke robe), no ako se gospodarstva počnu oporavljati, a javnost počne gubiti povjerenje u novac, mo-guće je naglo izbijanje inflacije. A veći relativno umjerena inflacija od pet do deset posto imala bi krupne implikacije za poduzeća, upozoravaju Rhodes i Stelter.

Pripreme za raspad euraSljedeći mogući scenarij je raspad zone eura. Rizik od raspadanja eura je znatan i kompanijski lideri moraju mu posvetiti punu pozornost te poduzeti sve razumne korake potrebne da se njihova poduzeća pripreme za takvu mo-gućnost.

Na ovom mjestu nemamo prostora za detaljnije preno-šenje Rhodesovih i Stelterovih preporuka pa čitatelje upu-ćujemo na originalnu studiju. No autori općenito imaju prilično pesimističan pogled na ekonomske izglede razvi-jenih ekonomija. Nešto su optimističniji prema gospodar-stvima u razvoju, ali ne očekuju da će one spasiti svijet. Srećom, danas raspolažemo iskustvima iz 1930-ih godina i trebali bismo biti u stanju izbjeći najteže pogreške, tako da očekivano usporavanje ne bude tako katastrofalno, ali bi svejedno moglo podjednako dugo trajati.

Istraživanja / studije

*) www.johnmauldin.com/images/uploads/pdf/The_Years_Ahead_0112.pdf