srpanj 2001 - internet.vp:corelventura 7 · spomenut }u kuriozum da esb ima organiziranu internu...

U OVOM BROJUStanko Toki}: Interna revizija - posao budu}nosti 3, 4, 5

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Oko NE Kr{ko - ne{to novo! 6

Saborski zastupnici i predstavnici HEP-a: Prilog boljem razumijevanju 11

Uz Dan Hrvatske elektroprivrede: 106 godina HEP-a i 75 godina javne elektrifikacije ielektri~nog tramvaja u Osijeku 16-20

Blok K u TE-TO: Parna turbina prvi put na mreì 24, 25

Vrijeme velikih poslova u hidroelektranama PP Zapad 26-31

Jezero Lokve }e opet biti mlado 32, 33, 34

TRADICIJA I ISKORACILjeto je, vrijeme je godi{njih odmora. Naj~e{}e pitanjezaposlenika HEP-a ve} dulje vrijeme jest: {to }e biti snama? Istina, o tomu se trenuta~no manje razmi{lja, jergodi{nji odmor bi trebao biti predah od te{kih tema.Ali, one nam «vise» nad glavom poput Damoklovogma~a. Ne bez razloga. Jer, utemeljenje za dugo najavlji-vane promjene u hrvatskom energetskom sektoru ne-davno je stvoreno.

Naime, Hrvatski sabor je 19. srpnja ove godine prihva-tio paket energetskih zakona, odnosno Zakon o ener-giji, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakon otrì{tu elektri~ne energije, Zakon o trì{tu nafte i naft-nih derivata i Zakon o trì{tu plina. Podsjetimo da su,nakon prvog ~itanja i velike zabrinutosti zbog tekstakoji je upu}en u saborski postupak, zakoni temeljitopreure|eni u sadràjnom i pravnom smislu, tako da semoè re}i da je sada rije~ o razumnom pristupu reformienergetskog sektora, odnosno elektroprivredne djelat-nosti. Zakoni su objavljeni u Narodnim novinama 27.srpnja o.g., a stupili su na snagu osmog dana od ob-jave, po~inju se primjenjivati od 1. sije~nja 2002. go-dine.

Premda sam iscrpno o novostima koje donose zakonipisala u pro{lom broju, samo ukratko }u ponovitinajva`nije. Zakonom je definirana uloga i poloàj na-cionalne elektroprivredne tvrtke, HEP postaje nositeljobveza javne usluge, s tim da ima ravnopravan poloàjs ostalim elektroprivrednim subjektima na trì{tu jermu se pokrivaju naslije|eni tro{kovi, a sudjelovat }ena trì{tu u onom opsegu za kojeg }e se izboriti s os-talim elektroprivrednim subjektima u konkurentskojutakmici.

Zakonima se osigurava kontinuitet opskrbe elek-tri~nom energijom time da je odre|en energetski sub-jekt koji ima obvezu opskrbe tarifnih kupaca elektri~neenergije, a utvr|eni su jasni uvjeti na temelju kojih seelektri~nom energijom opskrbljuju povla{teni kupciizborom odgovaraju}eg dobavlja~a na trì{tu.

Novim tekstom Zakona uspostavlja se jasan modeltrì{nog poslovanja. Propisuje se osnivanje operatoratrì{ta i operatora sustava s posebnim statusom unutarHrvatske elektroprivrede, koji }e se nakon odre|enograzdoblja prilago|avanja izdvojiti iz HEP-a kaoposebno trgova~ko dru{tvo (ISMO model). Jednakotako je odre|en nositelj infrastrukturnih usluga, od-

nosno usluga kori{tenja elektri~nih mreà, a osniva-njem Vije}a za regulaciju uspostavlja se sustav regula-cije energetskih usluga. Ta ~injenica, me|utim, neumanjuje odgovornost Vlade Republike Hrvatske i Mini-starstva gospodarstva za elektroprivrednu djelatnost.

Zakonima su, tako|er, propisane obveze za HEP -dana{nje jedinstvene tvrtke, koja se mora restrukturi-rati u sustav pravno samostalnih dru{tava povezanih uHEP Grupu i to u roku od {est mjeseci od po~etkaprimjene relevantnih energetskih zakona.

êka nas veliki posao, jer preoblikovanje HEP-a d.d.kao trgova~kog dru{tva koji je jedinstveno nacionalnopoduze}e za proizvodnju, prijenos i opskrbu elek-tri~nom energijom u HEP Grupu, nije samo statusnopreoblikovanje, nego se trebaju utvrditi vlasni~ki od-nosi i osnovne poslovne aktivnosti – temeljnih isporednih djelatnosti, poslovni odnosi, tehnolo{ke cje-line i jedinstvo tehnolo{kog sustava, kao i na~inutvr|ivanja funkcionalnih ovlasti i poslovne politike,utvr|ivanja funkcionalnih i upravlja~kih veza, obli-kovanja i definiranja profitnih, tro{kovnih i investi-cijskih centara, centara odgovornosti... i tako redom.Ukratko, treba se stvoriti takva poslovna struktura koja}e udovoljiti zahtjevima novog trì{nog poloàja HEP-aza uspje{no poslovanje povezanih trgova~kih dru{tavau njegovu vlasni{tvu.

U ovom trenutku odgovor na pitanje – {to }e biti snama – mo`da zna samo mali broj dobrih pozna-vatelja elektroenergetskih okolnosti. Oni su, tako|er,svjesni posljedica ovih temeljitih promjena, koje sene mogu mjeriti s promjenama u elektroprivrednojdjelatnosti u proteklih pola stolje}a.

Ono {to znamo jest da organizirana opskrba hrvatskihpotro{a~a elektri~nom energijom na ovim prostorima“ìvi” ve} 106 godina, a tradicija je vrijednost o kojojse ne raspravlja.

Znamo da, bez obzira na iskorake prema praksi Europ-ske unije i drugih razvijenih zemalja, elektri~ne ener-gije mora biti na svakom mjestu i u svako doba i otome se ne treba raspravljati.

Znamo da u HEP-u ima puno stru~nih ljudi koji znajusvoj posao.

I stoga, u svim tim procesima koji }e uslijediti - trebajunam mudre, promi{ljene i hrabre odluke, sukladnenajboljoj svjetskoj praksi.

Jer, ~ekaju nas doista zahtjevni i ozbiljni zadaci. Ali, tojo{ nije sve. Ujesen }e pred Hrvatskim saborom biti izakon o privatizaciji HEP-a i INE.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

32, 33

31

49

STANKO TOKI], DIREKTOR SEKTORA ZA INTERNU REVIZIJU IKONTROLU HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

INTERNA REVIZIJA -POSAO BUDU]NOSTINADZOR, a potom i ispravak ili uskla|ivanje s vaè}im pravi-lima postoji oduvijek, od kada ~ovjek stvara, bez obzira na stu-panj razvoja ili dru{tveno ure|enje. Razvojem dru{tva, razvija sezakonodavstvo, koje propisuje i nadzire, tako da kontrola postajeconditio sine qua non ìvota organizirane zajednice ljudi i po-slovnog sustava.

U elektroprivrednoj djelatnosti, gdje je pove}ana odgovornostza posao, nadzor je uvijek bio ozbiljan dio tehni~kog, poslov-nog procesa i upravljanja.

Naj~e{}e kada se u HEP-u govori o unutra{njem nadzoru, mislise na internu reviziju i kontrolu, premda to nisu jedine vrste ioblici nadzora. Mo`da je to stoga {to je interna revizija jedna odnajmla|ih funkcija u Hrvatskoj elektroprivredi.

U ovom broju HEP Vjesnika, nastavljamo s predstavljanjem di-rektora sektora HEP-a, a ovog puta predstavljamo Stanka Toki}a,direktora Sektora za internu reviziju i kontrolu HEP-a, {to je iprigoda da ~itateljima pribliìmo o kakvoj je djelatnosti rije~, tesaznamo kako se odvija proces uspostavljanja interne revizije,interne kontrole i sustava internih kontrola, odnosno koji suglavni ciljevi te funkcije u HEP-u.

Stanko Toki} je diplomirani ekonomist i nakon {to je kao savjet-nik u Vladi Republike Hrvatske obavljao i poslove razvoja in-terne revizije u javnim poduze}ima, prije tri godine preuzeo je teposlove u HEP-u. Od ukupno 26 godina radnog staà, te vi{e od20 godina rukovodnog staà, obavljajo je skoro sve vrsteekonomskih poslova, kao primjerice plansko-analiti~ke i po-slove razvoja, investicija, poslovnih financija i ekonomike po-slovanja poduze}a, bilo kao kao stru~ni djelatnik, ~lan uprave iliskup{tine dru{tava, u zemlji i inozemstvu, sudjelovao je u izradiprograma restrukturiranja i privatizacije javnih poduze}a i tomusli~no. Bio je uklju~en u rad banaka, fondova, strukovnihorganizacija i stru~nih tijela grada Zagreba i Hrvatske. Objavio jevi{e stru~nih radova iz podru~ja poslovnih financija, planiranja iinterne revizije, te sudjelovao sa svojim stru~nim radovima navi{e simpozija i savjetovanja iz spomenutih podru~ja. Me|uprvima u Hrvatskoj je poloìo ispit za internog revizora i ovla{te-nog komercijalnog revizora, te stru~ni ispit za rad u dràvnojupravi. Sada je ~lan Izvr{nog odbora Sekcije internih revizoraHrvatske, a uskoro }e magistrirati na Ekonomskom fakultetuSveu~ili{ta u Zagrebu iz podru~ja interne revizije.

HEP Vjesnik: O internoj revizij, kao funkciji, se u HEP-upo~elo govoriti jo{ po~etkom devedesetih godina. [to se utom smislu doga|alo u me|uvremenu?

Stanko Toki}: Ako se vratimo deset godina unatrag, prisjetit}emo se da se u Hrvatskoj najprije po~ela razvijati komercijalnarevizija i najzna~ajnije aktivnosti bile su vezane za njezinouvo|enje. Poslije i dràvna revizija, da bi se potom po~elo vi{egovoriti o internoj reviziji. Moram napomenuti da se interna re-vizija razvijala razli~ito i to u zemljama engleskog govornog po-dru~ja i anglosaksonskog zakonodavstva, u odnosu nanjema~ko podru~je. Danas prevladava anglosaksonsko iskustvoi ustrojstvo interne revizije, tako da ve}ina zemalja razvija funk-ciju interne revizije prema ameri~kom i engleskom modelu.

Kao {to je poznato, brojne institucije su utvrdile kao jedan odkriterija za ocjenu poslovanja poduze}a - ocjenu pouzdanostisustava internih kontrola i postojanje kvalitetnih kontrola, {tomoè biti potvr|eno kroz rad i funkcioniranje interne revizije. I ta~injenica ~esto puta odre|uje poloàj tvrtke na svjetskim bur-zama. Tako|er, postoji obveza prezentiranja izjave o radu internerevizije u godi{njim poslovnim izvje{}ima, a njih - kao {toznate - koriste razli~ita poslovna udruènja i organizacije.

Upravo stoga, od po~etnih koraka u preoblikovanju funkcije in-terne kontrole HEP-a u internu reviziju i kontrolu, cilj nam je biouspostavljanje funkcije interne revizije kao {to je to i u drugimtvrtkama koje imaju razvijen kvalitetan sustav internih kontrola iinternih kontrola u svim organizacijskim jedinicama.

HEP Vjesnik: Kako i kada je sve to krenulo?

Stanko Toki}: Prije svega, naglasio bih da je Vlada RepublikeHrvatske jo{ 1994.godine utvrdila obvezu osnivanja sektora in-terne revizije i kontrole u svim javnim poduze}ima, odnosno utrgova~kim dru{tvima u njezinom vlasni{tvu. Uprava HEP-a ivlasnik poticali su i zahtijevali razvoj interne revizije u smislustvaranja pretpostavki za prilago|avanje na{eg poslovanja nor-mama korporacijskog upravljanja. Tako je, na temeljuspomenute odluke Vlade i uz stru~nog konzultanta “Arthur An-dersen” - konzultantske i revizorske tvrtke - ostvaren Projektuspostave funkcije interne revizije koji je dovr{en 1998. godinei utvr|en je Program rada na uspostavi funkcije interne revizije ujavnim poduze}ima, pa tako i u HEP-u.

Sukladno tomu, HEP je sklopio ugovor s Irskom elektroprivre-dom (ESBI), Dublin za Projekt uspostave funkcije interne revi-zije, ~ije je ostvarivanje u tijeku. Spomenut }u kuriozum da ESBima organiziranu internu kontrolu, a potom i reviziju od 1933., aizborili su svoju nezavisnost 1928. godine(?!).

Podsjetit }u da je interna revizija i kontrola u Hrvatskoj proizi{laiz razli~itih vrsta kontrola koje su postojale u poduze}ima, po-glavito u javnim poduze}ima u vlasni{tvu dràve, pa tako i uHEP-u. Interne kontrole su se ranije provodile kao naknadni nad-zor, uz kori{tenje razli~itih korekcijskih metoda, a manje preven-tivno u funkciji pobolj{anja poslovanja. To su bile odnajjednostavnijih oblika fizi~ke za{tite objekata i ljudi do kon-trole u pojedinim procesima poslovanja ovisno o poseb-nostima, potom kontrole primjene zakona, propisa i akata,nadzor i kontrola poslovanja poglavito u primjenjivanju sustavainternih ra~unovodstvenih kontrola, pa kontroliranje klju~nihto~aka u procesu poslovanja i kolanja dokumentacije uz potporuinformati~kog sustava ili na klasi~an na~in i tako redom.

U HEP-u, zna~i, se trebalo definirati mjesto i uloga interne re-vizije i kontrole. Osobito nagla{avam da je oblik i na~in organi-ziranosti interne revizije i kontrole uvjetovala osnovna djelatnostHEP-a, {to valja znati da bi mogli govoriti o dana{njem stanjuorganiziranosti i predloìti budu}u oganizaciju i na~in rada.

HEP Vjesnik: [to zna~i razvoj interne revizije u smislu stva-ranja pretpostavki za prilago|avanje na{eg poslovanja nor-mama korporacijskog upravljanja?

Stanko Toki}: Potreba za uvo|enjem korporacijskogupravljanja (Corporate governance) kakvo danas imaju sve za-padnoeuropske korporacije u energetskom sektoru je jako na-gla{ena. A, ono u sebi intergrira internu reviziju i internukontrolu, kao jednu od bitnih poluga i funkcija nadzora uupravljanju korporacijom. Korporacijsko upravljanje podrazu-mijeva postupke i procese u poduze}u koje koristi uprava imanagement, te na taj na~in osiguravaju provo|enje ciljeva izadataka poslovne politike i omogu}uju bolji odnos, prijesvega, izme|u vlasnika – dioni~ara i uprave. To se postiè iboljim unutra{njim nadzorom, kvalitetnijim upravljanjem, or-ganiziranjem internih kontrola, kontrolingom, radom internerevizije i kontrole, te djelovanjem sustava internih kontrola.Jer, kvalitetno korporacijsko upravljanje pruà sigurnost di-oni~arima u o~uvanju i rastu njihova kapitala, potencijalnimulaga~ima, kreditorima, dobavlja~ima sindikatima, dràvi, po-slovnom okruènju i svima drugima koji su izravno i neizravnovezani za poslovanje korporacije ili djeluju u istom poslovnomokruènju.

U ve}ini razvijenih zemalja postoji regulirani na~in upravljanja iobveza uprave i managementa. Zahtjevi za provo|enjemodgovaraju}eg korporacijskog upravljanja sadràni su upropisima pojedinih dràva, dràvnih organizacija i nevladinihinstitucija koje propisuju na~in izvje{}ivanja i uvjete za listanjena burzama: COSO (SAD), Cadbury Committee (Vel. Britanija),COCO (Kanada)...U Hrvatskoj je to Komisija za vrijednosne pa-pire. I mi }emo uskoro morati ve}inu propisa spomenutih nev-

ladinih institucija ugraditi u na{e dokumente koji se odnose nakvalitetno korporacijsko upravljanje, jer je to uvjet za listanja naburzama.

Za provedbu korporacijskog upravljanja organiziraju seodre|ena tijela, ~ija je zada}a da provode na~ela dobrog gospo-dara, “najbolju praksu”, razvijaju pojedine funkcije, organizirajurazli~ita tijela i organe u korporaciji. Primjerice, organiziraju od-bor za reviziju, odbor za sigurnost, odbor za planiranje, odbor zavelike investicije, komisije za uvo|enje ISO i druge. Dakako,struktura i praksa ovih tijela razli~ita su od dràve do dràve,sukladno njihovoj povijesti, kulturi, pravu i ekonomiji. Uposljednjih 20 godina, u SAD i Velikoj Britaniji uspostavljen jeizravan i aktivan odnos gdje dràva pomaè nevladinim organi-zacijama na ozakonjenju korporacijskog upravljanja.

U ovom poslu mi smo tek na po~etku, ali vjerujem da }e ve}idio tih rje{enja prihvatiti i na{a Komisija za vrijednosne papire iburze, pa }emo i mi na{e akte morati uskladiti s intencijamakorporacijskog upravljanja.

HEP Vjesnik: Koje je stru~no utemeljenje interne revizije ikontrole u HEP-u? Koje je njeno stru~no odre|enje?

Stanko Toki}: Mi jo{ nemamo utvr|ene propise i akte koji de-finiraju internu reviziju i kontrolu, kao posebnu funkciju unu-tra{njeg nadzora. Za sada su status, stru~nost i osnovna pravilastruke utvr|ena u Kodeksu internih revizora, koji je donijelaSekcija internih revizora. Me|utim, glavne odrednice za rad in-terne revizije i kontrole proizlaze iz drugih dokumenata, kao {todu primjerice Me|unarodni revizijski standardi, INTOSAI, raznekonvencije i rezolucije me|unarodnih organizacija i udruènja,te propisi i akti HEP-a. Mi za stru~no definiranje interne revizije ikontrole i sustava internih kontrola koristimo kodeks Instituta in-ternih revizora Velike Britanije i iskustva i preporuke ESB.

Ali, definicija interne revizije prema me|unarodnim Standar-dima i smjernicama za obavljanje interne revizije proizlazi iznjezine glavne zada}e, a to je revizija cjelokupnog poslovanja, ane samo kontrola i preispitivanje pojedinih poslovnih procesa ipostupaka, transakcija, evidencija, kao primjerice u ra~unovod-stvu ili financijama.

Ona je dio cjelokupnog sustava unutra{njeg nadzora HEP-a, prikojem preispituje ispravnost rada i poslovanja i pomaè prigo-dom otklanjanja uo~enih nepravilnosti u svim poslovnim funk-cijama HEP-a, daju}i preporuke i prijedloge na temeljuprovedenih revizija. Revizija je dio unutra{njeg naknadnog nad-zora, kojim se ispituje sustav internih kontrola i njihova prim-jena, te ostvarivanje prihva}ene poslovne politike HEP-a.

Prema me|unarodnim Standardima i smjernicama njen status inezavisnost proizlazi iz pozicioniranosti u korporaciji, stru~nosti,kompetentnosti i moralnom integritetu internih revizora.

Za rad interne revizije i kontole je jako bitno i organiziranje in-ternih kontrola, ali ne kao posebnih organizacijskih dijelova ilikao skupine zaposlenika, nego kao dio poslovnog procesa, pos-tupaka i procedura u radu. Sve direkcije i Sektor za informatikusu obvezni uspostaviti internu kontrolu, a prema potrebi i ostaleorganizacijske jedinice i dijelovi poslovanja. Spomenute in-terne kontrole su izravno odgovorne ~lanovima Uprave zaduè-nima za pojedino poslovno podru~je, odnosno direkciju, afunkcionalno su povezane i koordiniraju svoj plan i programrada sa Sektorom za internu reviziju i kontrolu. Nadzor nad inter-nim kontrolama u HEP-u je jedna od du`nosti Sektora i Odboraza reviziju, koji moraju raspravljati o slabostima interne kontrole

HEP VJESNIK 126/127, SRPANJ/KOLOVOZ 2001. 3

na{ intervju

na temelju nalaza i procjene. Interna kontrola se moè definiratii kao podskup mjera i aktivnosti unutra{njeg nadzora u funkcijiostvarivanja ciljeva i zadataka poslovne politike i smanjenjarizika u poslovanju HEP-a.

HEP Vjesnik: Postoji li jednozna~na normativna infra-struktura u HEP-u, bitna za utemeljenje na~ina rada in-terne revizije i kontrole?

Stanko Toki}: Mi smo u protekle tri godine nastojali izraditipotrebnu infrastrukturu za na{ kvalitetan rad. Pritom smo koris-tili iskustva ESB i Standarde i smjernice, kao i preporuke Insti-tuta internih revizora Velike Britanije. Uprava je donijelaPravilnikom o radu interne revizije i kontrole, Poslovnik o raduodbora za reviziju, a Sektor je izradio Priru~nik za rad internerevizije, metodologiju rada i smjernice, primjere radne dokume-tacije revizora i drugo. Svi ovi dokumenti su dobra podloga zarad i djelovanje interne revizije i kontrole i ostvarivanje njenefunkcije.

Tako je Pravilnikom o radu interne revizije i kontrole ure|enna~in provo|enja unutra{njeg nadzora, te organizacija i djelok-rug rada, prava i obveze, odgovornosti i ovla{tenja Sektora i nje-gove obveze prema Upravi i Odboru za reviziju, kao i odnosfunkcije interne revizije i kontrole i ostalih poslovnih funkcijaHEP-a.

Naime, spomenut }u da Sektor provodi unutra{nji nadzor i to:prethodnu i naknadnu internu reviziju i kontrolu, te procjenu po-slovnih funkcija, procjenu revizijskih rizika i funkcioniranje sus-tava internih kontrola.

Sektor obavlja internu reviziju i kontrolu i izravno je odgovoran ifunkcionalno podre|en Upravi. Sektor je organiziran u dva od-jela - Odjel za internu reviziju i Odjel za internu kontrolu. Upravaje donijela Poslovnik o radu Odbora za reviziju koji je stru~notijelo Uprave zaduèno za nadzor i pra}enje rada svih funkcijaunutra{njeg i vanjskog nadzora.

HEP Vjesnik: [to podrazumijevate pod unutra{njim nadzo-rom i kakvi njegovi oblici postoje u HEP-u?

Stanko Toki}: U HEP-u ima vi{e razli~itih vrsta i oblika unu-tra{njeg nadzora. To su, osim interne revizije i interne kontrole,kontroling, sustav internih kontrola, razli~ite kontrole organizi-rane u pojedinim organizacijskim jedinicama ili ugra|ene u po-slovne procese uz potporu informati~kog sustava, razli~itikontrolni mehanizmi koje moramo provoditi i o njima iz-vje{}ivati dràvne institucije, ministarstva, inspekcije, agencijei drugo. Za provo|enje unutra{njeg nadzora koriste se pravil-nici, standardi, norme, naputci, politike i procedure, programi,projekti i sli~no, a njihovom primjenom obavlja se unutra{njinadzor za potrebe managementa, koji je prije svega zaduèn zanadzor poslovanja.

Za razumijevanje mjesta i uloge unutra{njeg nadzora, potrebnoje definirati osnovne zadatke i najbitnije faze upravlja~kog pod-sustava. Tu su ~etiri va`ne aktivnosti u upravljanju poslovnimprocesima: planiranje, odlu~ivanje, izvo|enje i kontrola/nadzor.Unutra{nji nadzor je pod ingerencijom Uprave i managementa,a stru~nu pomo} u nadzoru poslovanja pruàju im sve funkcijenadzora. Njegove funkcije pomaù Upravi i Nadzornom odboruu ostvarivanju poslovne politike, planova i programa, planiranihciljeva i zadataka, kao i u smanjivanju rizika u poslovanju inepoèljnih doga|aja. Kontrola je ovdje prije svega unutra{nja iokrenuta je managementu.

Interna revizija i kontrola je obvezna izvje{tavati Upravu o stanjuunutra{njeg nadzora i o djelovanju sustavu internih kontrola, teo poslovnim rizicima, prezentiraju}i odgovaraju}a izvje{}a, in-formacije, analize, procjene, te daju}i preporuke, prijedloge isavjete.

HEP Vjesnik: Izloìli ste teorijski okvir, a kako se u praksiprovodi revizija ili kontrola?

Stanko Toki}: Svaka revizija i kontrola mora se planirati.Godi{nji plan i program rada interne revizije i kontrole izra|ujese na temelju planova HEP-a i procjene poslovnih rizika, aoperacionalizira se tromjese~nim planovima. Detaljniji planovirevizije i kontrole mogu se raditi i za kra}a razdoblja. Zaprocjenu poslovnih rizika odgovoran je management, a revi-zijskih rizika - Sektor.

Polazi{te u definiranju svih planova revizije i kontrole i njezinaprovo|enja su prije svega rizici. Za potrebe procjene rizika, miih definiramo kao nepoèljne doga|aje i okolnosti koji mogu ut-jecati na postizanje ciljeva i zadataka poslovne politike. Na te-melju procjene rizika utvr|uju se prioriteti u radu i provo|enjurevizija i kontrola.

Sektor je u suradnji s poslovnim funkcijama izradio popis revi-zija ili kontrola koje bi se mogle provoditi u: ra~unovodstvu i fi-nancijama, nabavi, opskrbi i prodaji, proizvodnji, prijenosu idistribuciji, pravnim poslovima te revizije u podru~ju uprav-lja~ke funkcije. Valja znati da se godi{nje moè provesti pri-bli`no dvadeset vrsta revizija ili kontrola, ovisno o opsegu ina~inu rada na pojedinim revizijama i zbog toga se, izme|u os-talog, utvr|uju prioriteti.

Prioriteti se mogu utvr|ivati na temelju rezultata poslovanja,evidentiranih rizika od prije, procjene rizika u idu}em razdobljuitd. To mogu biti, primjerice, nabava i sve vrste ulaznih tro{kova,problemi naplate elektri~ne energije, gubici elektri~ne energije– tehni~ki i komercijalni, ekonomi~nost kori{tenja resursa idrugo. Interna revizija i kontrola i management moraju voditira~una o spomenutom popisu i procjeni rizika svake godine iaùrirati stanje tijekom godine.

Da bih odgovorio na Va{e pitanje potrebno je navesti jo{ neko-liko bitnih ~imbenika. Za provo|enje revizije ili kontrole doistaje va`no re}i da se one planiraju i provode na temelju procjenerizika u poslovanju i revizijskih rizika. Potom, da se definirasvrha i opseg, ciljevi i zadaci revizije, te utvr|uju testovi zaprocjenu podru~ja koje je predmet revizije.

Rad revizije i kontrole moè se podijeliti u tri faze. Prva faza jepriprema za provo|enje revizije i kontrole, druga je rad na tere-nu, a tre}a je zavr{na faza kada se definiraju svi detaljni nalazi ipi{e izvje{}e. Za svaku od ovih faza mi imamo napisanu me-todologiju, smjernice i radne materijale revizora i kontrolora.

Za komunikaciju s na{im kolegama i managementom najbitinjeje definirati suradnju i upoznati ih s na{im na~inom rada.

Konkretno, svaka revizija ili kontrola se najave direkoru pojedineorganizacijske jedinice i najprije ih se telefonski, a potom u pisa-nom obliku obavijesti i definira {to je predmet rada, te koji su za-poslenici zaduèni za provo|enje. Tako|er se navode materijalina temelju kojih }e se obavljati revizija i planirano vrijeme zaizvr{enje zadatka. Poslije toga se voditelj Tima najavljuje i priku-plja informacije i potrebne podatke i dokumentaciju i sura|uje sazaduènim zaposlenicima za pojedino podru~je zadatka.

Na po~etnim sastancima s klijentom raspravlja se o zadatku,rokovima za provo|enje, na~inu suradnje na izvr{enju zadatka,potrebnoj logistici za izvr{enje planiranih poslova, na~inu osigu-ranja tehni~kih uvjeta za rad. Tijekom rada moè se odràti jo{koji sastanak. Posebno nagla{avam da voditelj tima obveznomora na kraju terenskog rada odràti zavr{ni sastanak s direk-torom organizacijske jedinice, na kojem iznosi glavne nalaze re-vizije ili kontrole. Ovo je doista va`no, prije svega, da biodgovorni management bio upoznat s glavnim nalazima, te kakobi se ostvarila dobra komunikacija i suradnja na provedbi pre-poruka i prijedloga.

HEP Vjesnik: [to sadràvaju nalazi?

Stanko Doki}: Nalazi su bitan dio izvje{}a u kojem se iznoseosnovne ~injenica o djelovanju sustava internih kontrola, rizi-cima u poslovanju, provedbi poslovne politike, procedurama ipostupcima, primjeni zakona, akata poduze}a i drugoga. Svi na-lazi revizije moraju biti temeljeni na to~nosti, provedenim testo-vima, a potkrijepljeni ~injenicama, argumentirani brojkama,pribavljenim dokazima i tomu sli~no.Tako|er, u nalazima setreba dati prikaz o pojedinim uo~enim problemima, te pruìtisigurnost managementu da se mogu pouzdati u izvje{}e, kao idati procjenu pojedinih nalaza sa stajali{ta rizika za ostvarivanjeciljeva i zadataka poslovne politike. Nalazi u izvje{}u moguobuhva}ati i poduzete aktivnosti klijenta u otklanjanju uo~enihnedostataka, za vrijeme provo|enja revizije, te obrazloènje po-jedinih nalaza.

Do nalaza se dolazi tijekom usporednog procesa izme|u onoga“{to bi trebalo biti” i onoga “{to jest”. Bilo da razlika postoji iline, interni revizor i kontrolor ima temelj na kojem }e izraditi

svoje izvje{}e. Kad stanje udovoljava kriterijima, poèljno je uizvje{}u konstatirati zadovoljavaju}e izvr{avanje poslova.

Izvje{}e o provedenoj reviziji ili kontroli je dokument o glavnimnalazima. U njemu se, osim glavnih nalaza, daju zaklju~ci,prijedlozi i preporuke, te predlaè koje je aktivnosti potrebnoprovesti poslije revizije ili kontrole. Manje va`ni nalazi ili ~i-njenice mogu se priop}iti usmeno ili neformalno.

U pisanju izvje{}a treba voditi ra~una da budu zadovoljena nekaosnovna na~ela o kojima uvijek treba voditi ra~una: jasno}a,saètost, konstruktivnost, pravodobnost, pra}enje izrade iz-vje{}a i na~in dostave izvje{}a.

Izvje{}e moè uklju~ivati i promjene koje su nastale u smislupobolj{anja stanja od zadnje revizije i kontrole ili mjere koje supoduzete da se rizici svedu na minimum.

Na kraju svakog izvje{}a se navode dogovorene aktivnosti srokovima za njihovu primjenu i odgovorne osobe. Pra}enje do-govorenih aktivnosti nakon prihva}anja revizorskog izvje{}a de-finira se kao proces kojim interni revizori i kontrolori utvr|ujuprimjerenost, u~inkovitost i pravodobnost aktivnosti i radnjikoje poduzima management i Uprava.

HEP Vjesnik: [to je “proizvod” interne revizije i kontrole?

Stanko Toki}: Naprijed sam naveo {to je rezultat rada revizije ikontrole – nalazi, zaklju~ci, preporuke i prijedlozi do kojih smodo{li na temelju provedenih postupaka i procedura. Poslijeprezentacije izvje{}a, predvi|ene su aktivnosti na provo|enjuzaklju~aka, preporuka i prijedloga u otklanjanje uo~enih prob-lema, nedosljednosti, nedostataka i propusta u poslovanju,stanju rizika, djelovanju sustava internih kontrola, te definiranjena~ina utjecaja na pobolj{anje rezultata poslovanja u idu}emrazdoblju.

Interna revizija sura|uje s managementom tijekom pripreme irealizacije revizije poslovanja, kao i u fazi utvr|ivanja nalaza ipreporuka u zavr{nom izvje{}u. Obveza je revizije i manage-menta da suradnju nastave i tijekom pra}enja realizacije prepo-ruka danih u zavr{nom izvje{}u.

Me|utim, kona~an proizvod interne revizije i kontrole treba bitipobolj{anje poslovanja, kvalitetniji sustav internih kontrola,bolja primjena zakonskih propisa, akata i naputaka HEP-a i ucijelosti kvalitetnije poslovanje i unutra{nji nadzor.

HEP Vjesnik: Dana{nji konzultant HEP-a na Projektuuspostave funkcije interne revizije je Irska elektroprivreda.Zna~i li to da su se pri definiranju funkcije interne revizije ikontrole i Sektora vodilo ra~una o preporukama i sugesti-jama ESB Group Internal Audit?

Stanko Toki}: Provode}i Projekt uspostave funkcije interne re-vizije u HEP-u, {to radimo zajedno s ESB, proizi{lo je novo us-trojstvo interne revizije koje je ugra|eno u novu organizaciju isistematizaciju HEP-a. Zajedno s ESB radimo na izradiPriru~nika za rad interne revizije. Za sada smo izradilinajzna~ajnije dijelove, ali }emo do kraja godine, pridodati i os-tale. Usporedo smo radili na edukaciji zaposlenika i primjeniznanja kroz provedene revizije, te na uvo|enju informati~kihsoftvera u radu interne revizije i kontrole.

Spomenuo bih da su nam, prigodom definiranja Pravilnika oradu interne revizije i kontrole, kolege iz ESB sugerirale dadonesemo povelju, kao {to je imaju i oni, te da definiramomjesto i ulogu samo interne revizije. Na{e mi{ljenje je bilo daza sada to ne moèmo u~initi, dok nismo uspostavili internekontrole u organizacijskim jedinicama i odgovaraju}i sustav in-ternih kontrola.

U proteklom razdoblju, zajedno s ESB, smo radili i provodiliprobne revizije poslovanja. Tako|er, smo zajedno utvrdili pri-bli`no 130 vrsta revizija koje bi se mogle provoditi u HEP-u, {toovisi o opsegu i cilju pojedine revizije, te prijedloga koje moèdati Uprava ili Odbor za reviziju.

Planiramo da }emo Projekt uspostave funkcije interne revizijeHEP-a realizirati do kraja ove godine.

HEP Vjesnik: Kakvo je Va{e dosada{nje iskustvo, kako nava{ posao gledaju ljudi na terenu, ali i stru~ni ljudi iz di-rekcija i sektora HEP-a?

na{ intervju

4 HEP VJESNIK 126/127, SRPANJ/KOLOVOZ 2001.

STANKO TOKI], DIREKTOR SEKTORA ZA INTERNU REVIZIJU I KONTROLU HRVATSKEELEKTROPRIVREDE

Stanko Toki}: Prvo {to treba konstatirati je da nitko ne voli daga se kontrolira. Drugo, kada se najavi revizija ili kontrola prvareakcija je pitanje: za{to sada dolaze, sada imamo puno posla,ba{ su nam oni trebali, sigurno je to netko zapovjedio, ne{toimaju protiv mene? To su sve poznate reakcije i mi s tim ra~u-namo.

Bit rada interne revizije i kontrole nije u ad hoc aktivnostima ko-jima se èli iznenaditi management organizacijske jedinice ukojoj se obavlja. Provo|enje interne revizije i kontrole treba bitizajedni~ka suradnja na temelju koje se trebaju utvrditi nalazi,zaklju~ci preporuke i prijedlozi.

Za bolje poznavanja rada i odnosa treba se napomenuti da se urad timova uklju~uju i stru~njaci iz poslovnih funkcija na na{prijedlog i uz suradnju s managementom. Zato se rezultati revi-zije i kontrole, u {irem smislu rije~i, trebaju promatrati kao re-zultat zajedni~kog rada. Time dajem odgovor na Va{e pitanje, uzkonstataciju da je suradnja prema na{oj procjeni vrlo dobra, asigurno da uvijek moè biti bolja.

Za razumijevanje mjesta i uloge revizora posluìt }e nekolikoizrjeka o internim revizorima.

•“Interni revizori su stru~ne osobe koje promatraju bitku sa si-gurnog mjesta na brijegu, a kada se bitka zavr{i silaze da izbrojemrtve i ranjene”

•“Interni revizori su kopa~i po savjesti managementa i za-poslenika”

•“Interni revizori su ponekad arheolozi koji pregledavaju doku-mente o proteklim doga|ajima i daju im odgovaraju}e atribu-cije”

HEP Vjesnik: S obzirom da interna revizija poglavito sluìpotrebama Uprave i {ireg managementa za ostvarenjezacrtane poslovne politike, moè li ta stru~na funkcija kojadjeluje na razini preporuka i prijedloga utjecati da sekonkretne odluke i donesu, osobito one koje doprinose dje-lotvornijem i ekonomi~nijem poslovanju?

Stanko Toki}: Odmah na po~etku moram otkloniti neke dvojbe:interna revizija i kontrola ne odgovara za rad poslovnih funkcija,nego management. Mi u svojim izvje{}ima dajemo nalaze, pre-poruke i prijedloge managementu, koje on moè prihvatiti ali ine mora. Me|utim, obvezan je o tomu nas obavijestiti.

Ponovit }u, svaka revizija ili kontrola se najave direktoru poje-dine organizacijske jedinice i u~ini se sve {to sam ve} pre-thodno opisao prije nego se sastavi izvje{}e.

Izvje{}e se podnosi predsjedniku Uprave i drugim ~lanovimaUprave prema potrebi.

Na kraju svakog izvje{}a se navode dogovorene aktivnosti srokovima za njihovu primjenu i odgovorne osobe.

Sektor za potrebe Uprave izra|uje posebna izvje{}a o glavnimnalazima i rezultatima, te zaklju~cima, preporukama i prijed-lozima na temelju reprezentativnog uzorka provedenih revizija ilikontrola u odre|enom podru~ju, primjerice nabavi. Ovo izvje{}eima za cilj da se Uprava na cjelovit na~in izvijesti o stanju uodre|enom podru~ju i rizicima u poslovanju. Uprava raspravljao izvije{}u i donosi odgovaraju}e odluke.

HEP Vjesnik: Tko treba pruàti potporu internoj reviziji ikontroli?

Stanko Toki}: Budu}i je posao interne revizije i kontrole za-jedni~ki posao i, kako moje kolege znaju re}i, mi ne moèmo inemamo “druge klijente” kao dràvna i komercijalna revizija.Stoga moramo svoj rad graditi na zajedni{tvu s ostalim funkci-jama nadzora, a to zna~i da trebamo podupirati stru~ni rad ikoristiti nalaze me|usobno – unutra{nji i vanjski nadzor.

Internoj reviziji i kontroli potporu najvi{e trebaju pruàti preds-jednik Uprave i ~lanovi Uprave, direktori poslovnih funkcija,vlasnik – Dràva, Odbor za reviziju, ~lan Uprave za ekonomsko-financijske poslove, ostale vrste unutra{njeg i vanjskog nad-zora, a prije svega Dràvna revizija i Komercijalna revizija. Uprotekle tri godine, mogu re}i da je Sektor imao potporuUprave. Jednako tako, posebno moram naglasiti da se u rad in-terne revizije i kontrole nije mije{ao niti utjecao Predsjednik niti~lanovi Uprave. Oni nisu traìli niti zahtijevali provo|enje revi-zije i kontrole izvan planom predvi|enih aktivnosti.

HEP Vjesnik: Vjerujem da je za Vas osobno i zaposlenikeSektora ovaj posao jedan novi izazov. S obzirom da je rije~ okompleksnom poslovnom sustavu u kojem se sporo ostva-ruju promjene, {to Vas inspirira da ne posustanete?

Stanko Toki}: Prije nego {to odgovorim na Va{e pitanjepotrebno je iznijeti nekoliko stavova koji mogu na najbolji na~inilustrirati sada{nje stanje i budu}nost funkcije interne revizije ikontrole.

Prema nekim izjavama stru~nih autoriteta, posao interne revizijeu svijetu i kod nas bi mogao biti posao budu}nosti koji }eangaìrati sve ve}i broj stru~njaka. Rad u reviziji i kontroli je vi-soko stru~an i zahtijeva od zaposlenika velika stru~na znanja izpodru~ja ekonomike poslovanja, ra~unovodstva i financija, teh-nike i tehnologije rada, poznavanje zakonskih propisa...

Prema svjetskim standardima i na temelju ankete me|u velikimpoduze}ima, koja imaju organiziranu internu reviziju, na po-slovima revizije radi jedan promil od ukupno zaposlenih.

Kadrovska popunjenost Sektora za sada nije niti 50 posto odsistematizacijom utvr|enog potrebnog broja ljudi. U Sektoru suzaposleni ekonomisti, inènjeri i informati~ari. Popunjavanjeostalih radnih mjesta obavljat }e se sukladno potrebama i pro-cesa osposobljavanja ljudi za rad na poslovima interne revizije ikontrole.

Usporedbe radi, u ESB rade ekonomisti, informati~ari i inènjerielektrotehnike, strojarstva i gra|evinarstva. Revizori imaju radnoiskustvo u rasponu od 5 do 15 godina i prema ocjeni manage-menta su to stru~njaci kojima bi trebalo dati nove rukovodnedu`nosti.

U odabiru revizora i kontrolora polazi se od kriterija da na nave-denim poslovima moè raditi stru~na osoba sa zavr{enim fakul-tetom, s najmanje pet godina radnog staà, poloènim ispitomza internog revizora, informati~ki pismen i znati engleski jezik.Tu se jo{ trebaju dodati i drugi uvjeti - sklonosti timskom radu,èlja i volja za stru~nim usavr{avanjem, dobri odnosi premakolegama i klijentima i moralni intergritet.

înjenica je da revizori dolaze iz poslovnih funkcija i naj~e{}erade nekoliko godina i poslije odlaze na sloènije i boljepla}ene poslove.

Premda ste u preliminarnom razgovoru postavili mi pitanje,doìvljavaju li nas kao policajce, ~emu sam se odmah suprosta-vio, ipak }u poku{ati odgovoriti. Za{to? Ba{ zbog toga {to je ovonovi posao kojeg mi èlimo postaviti na stru~nim i profesional-nim temeljima, te za koji treba veliko znanje, iskustvo,sistemati~nost, umije}e komunikacije i prilogo|avanja timskomradu. Posao zahtijeva veliku upornost i strpljivost, jer se rezultatine mogu ostvariti na kratke staze. Treba naglasiti, da ovaj posaonije za ljude koji misle trenirati strogo}u nad drugim, provoditisvoje hirove, ne prilago|avati se timskom radu, nego stru~nim iodgovornim radom pomo}i u radu kolegama i managementu daobavljaju svoj posao {to bolje i uspje{nije.

HEP Vjesnik: S obzirom na ozbiljan proces restrukturi-ranja, a potom i privatizacije HEP-a, {to o~ekujete da }ese u podru~ju interne revizije i kontrole dogoditi u vre-menu koje je pred nama?

Stanko Toki}: Sve {to sam do sada rekao daje neizravan odgo-vor na Va{e pitanje.

U tijeku je proces prilagodbe HEP-a trì{nim uvjetima po-slovanja. Funkcija interne revizije i kontrole }e, jednako tako,doìvjeti organizacijske prilagodbe, uz istodobno stru~no ospo-sobljavanje i ekipiranje za kvalitetan rad.

U budu}nosti, funkcija interne revizije i kontrole bi trebala imatidruk~iju strukturu. Interna kontrola }e prije}i u poslovne funk-cije i uspostavit }e se sustav internih kontrola, tako da }e u Sek-toru ostati samo poslovi interne revizije. Ve}i zna~aj dat }e seprovo|enju revizije upravljanja i pomo}i informatike uprovo|enju svih vrsta i oblika revizije.

Organiziranje HEP-a u vi{e pravnih i poslovnih subjekata zahtije-vat }e jo{ ve}u potrebu za unutra{njim nadzorom, pa time i in-ternom revizijom i kontrolom.

Pripremila: \ur|a Su{ec


HEP Vjesnik: [to }e za poslovanje HEP-a zna~itiuspostavljanje sustava internih kontrola?

Stanko Toki}: Sustavom internih kontrola èlimo omogu}itiu~inkovito, djelotvorno i uspje{no poslovanje poduze}a, te dainformacije prezentirane managementu, Upravi, Nadzornomodboru i vlasniku budu to~ne, pouzdane i sveobuhvatne. Po-tom, da je imovina poduze}a za{ti}ena od svih zlouporaba,devastacija, osigurana od rizika sukladno poslovnoj politicipoduze}a, te da se poslovanje odvija sukladno poslovnoj poli-tici poduze}a, prema utvr|enim poslovnim procesima i pos-tupcima, zakonima, pravilnicima i drugim normativnim aktima.

Razvojem sustava internih kontrola posti}i }emo transparent-nost u poslovanju i u provedbi unutra{njeg nadzora s jednestrane, ali i otvorenost prema svim funkcijama vanjskog nad-zora i pobolj{ati na{u suradnju s komercijalnom revizijom,pruìti sigurnost vlasnicima i managementu, bankama, kredi-torima, dobavlja~ima, sindikatu i zaposlenicima, olak{atiuvo|enje ISO i drugih normi i standarda u poslovanju.

U svojoj organizaciji rada i sistematizaciji poslova i zadataka,poslovne funkcije HEP-a i Sektor za poslovnu informatiku tre-baju u tijeku ove godine organizirati internu kontrolu i sustavinternih kontrola. Na{ Sektor je obvezan pruàti stru~nu pomo}u radu interne kontrole u poslovnim funkcijama, ali i uspostavisustava i koristiti se rezultatima njihova rada.

Za bolje razumjevanje funkcije sustava internih kontrola HEP-atreba re}i da on ima tri temeljna podru~ja, odnosno razine in-terne kontrole: kontrola izvr{nih funkcija, kontrolafinancijsko-ra~unovodstvene i ostalih poslovnih funkcija iSektora za poslovnu informatiku, te kontrola upravlja~kih funk-cija, putem kojih se obavljaju poslovi.

Danas je funkcioniranje sustava internih kontrola u podru~juinformacijskog sustava vrlo bitno za poslovanje HEP-a, a po-glavito za revidiranje poslovanja i rada informacijskog sustava.Ali, tako|er, je bitno danas raditi na jo{ boljoj za{titi i sigur-nosti sustava.

Naglasio bih da se sustav internih kontrola najvi{e razvio u po-dru~ju ra~unovodstva, jer tu postoji najbogatije iskustvo, a itehni~ka rje{enja i informati~ka potpora su na zavidnoj razini.

Kao {to sam spomenuo, Uprava je donijela Odluku o ime-novanju, zadacima i obvezama Tima za uspostavu sustava in-ternih kontrola u direkcijama i sektorima i utvrdila obveze,zadatke i rokove za izradu prijedloga. Tim treba predloìti na~inrada, model, oblik i organizaciju sustava internih kontrola poposlovnim funkcijama i sektorima, a ako se to ocijeni potrebi-tim - i u drugim organizacijskim dijelovima.

Uspostava sustava internih kontrola je, uz sve {to samspomenuo, zna~ajna za kvalitetan rad svih revizija pa time i in-terne revizije, jer je jedna od bitnih funkcija interne revizije da-vanje procjene o djelovanju sustava internih kontrola.Komercijalna revizija, tako|er, mora tijekom svoje revizije pro-cijeniti djelovanje sustava internih kontrola. Sve vrste revizije iunutra{njeg nadzora moraju imati procjenu da sustav internihkontrola djeluje i da se mogu osloniti nja njih. Ukoliko to nijetako, na~elno re~eno, dolazi u pitanje poloàj poduze}a i nje-gov kredibilitet.

MR. SC. KA@IMIR VRANKI], VODITELJ TIMA ZA NE KR[KO I^LAN HRVATSKOG PREGOVARA^LKOG IZASLANSTVA ZARJE[AVANJE STATUSA NE KR[KO

OKO NE KR[KO - NE[TO NOVO!SLOVENKO-HRVATSKA Nuklearna elektrana Krško, koja se nalazi nateritoriju Republike Slovenije, izgra|ena je prema me|urepubli~komSporazumu o gradnji dvije nuklearne elektrane (i NE Prevlaka u Hrvat-skoj koja zbog slovenskog moratorija 1987. godine nije izgra|ena kaoreciprocitet u pravima i obvezama Hrvatske i Slovenije), postajesporna to~ka u odnosima dva vlasnika osobito nakon osamostaljenjadvije dràve. Proces koji je zapo~eo još prije deset godina, a odnosiose na dokidanje mogu}nosti školovanja, stipendiranja i obnavljanjanovog zapošljavanja hrvatskih kadrova u NE Krško, pa postupnogsmanjivanja opsega poslova hrvatskih tvrtki, a potom i dokidanjaparitetnih hrvatskih direktorskih mjesta u Upravi Elektrane, kulminiraoje nakon što HEP nije prihvatio Gospodarski plan za 1998. i 1999.godinu, pa mu je 30. srpnja 1998. godine uskra}ena isporuka elek-tri~ne energije iz NE Krško. Dalje se proces odvijao od optimisti~kinajavljivanih rješenja vlasni~kog statusa, koje su Slovenci obi~nokoristili za sve ve}e smanjivanja vlasni~kih prava HEP-a, do pre-govara~kog zatišja i tako više od jednog desetlje}a - bez zna~ajnijihu~inaka u smislu pravednog rješenja. U ekonomskom smislu razlikesu postajale sve ve}e, razmišljalo se o me|unarodnoj arbitraì, kaojedino preostalom mehanizmu za postizanje pravi~nog rješenja ovogme|udràvnog spora.

Nedavno je parafiran Sporazum o NE Krško, slijedom dogovora dvo-jice premijera Ivice Ra~ana i Janeza Drnovšeka. Nakon što su gaprihvatile vlade obje republike, na redu su parlamenti koji ga trebajuratificirati.

S obzirom na opisane okolnosti, s povodom razgovaramo s mr. sc.Kaìmirom Vranki}em, voditeljem Tima za NE Krško i ~lanom Hrvat-skog pregovara~lkog izaslanstva za rješavanje statusa NE Krško, kojije bio sudionikom teških pregovora.

HEP Vjesnik: U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo ~estonajavljivanih, ali ne i ostvarenih rješenja za sva otvorena pi-tanja o NE Krško. Pou~eni iskustvom, moè li se i posljednjidogovor s Brijuna, odnosno Oto~ca okvalificirati kao dogovorna klimavim nogama, koji moè doìvjeti sudbinu brojnih pre-thodnih neuspješnih dogovora?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Prvi put nakon desetogodišnjeg pregovaranjao NE Krško na razini pregovara~kih skupina utvr|en je i, od voditeljapregovara~kih izaslanstava, potpisan paket ugovornih odnosa sasvim potrebnim potankostima. Okvir za usuglašene prijedloge ugo-vornih odnosa su postavili predsjednici vlada Republike Hrvatske iRepublike Slovenije sa svojim suradnicima u Rijeci 9. lipnja2001.godine. U ugovorni paket ulazi Me|udràvni ugovor, Društveniugovor za NEK d.o.o. (ugovor izme|u osniva~a), te pripadaju}i do-daci ugovorima, od kojih je najva`niji ekonomsko-financijskiprilog. Sada se ti prijedlozi moraju obostrano prihvatiti na raziniparlamenata. Me|unarodni ugovor stupa na snagu nakon ratifikacijeu parlamentima obiju republika. Mislim da ratifikacija ne}e pro}ibez napornih rasprava.

HEP Vjesnik: [to }e se dogoditi ako ih jedna od strana odbijeratificirati?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Tada je neizbje`no arbitra`no rješavanjespora.

HEP Vjesnik: Koji su razlozi doveli do razilaènja u pregovo-rima iz travnja 2000.godine? [to je HEP postigao u pregovo-rima, u odnosu na travanj 2000.?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Pregovori su prošle godine bili prekinutizbog krize Vlade Republike Slovenije. Me|utim, jedan od glavnihproblema u tim pregovorima je bilo uvjetovanje slovenske strane daHEP plati 140 mln njema~kih maraka navodnog duga. HEP je slov-enska traènja odbacio kao neargumentirana, tako da HEP u idu}ojgodini ulazi u NE Krško bez ikakvih dugova. Moram naglasiti da suprije dvije godine postojali otvoreni pritisci na Upravu HEP-a iz po-jedinih ministarstava Vlade Republike Hrvatske da HEP prizna i platitaj dug. Uz potporu tadašnje i današnje Uprave HEP-a i iznimnim za-laganjem ~lanova Tima za NE Krško, argumentima struke su odbijeniti zahtjevi, pa i svojevrsni politi~ki pritisci.

Predvi|eno je da paket novih ugovornih odnosa stupi na snagu1.sije~nja 2002. godine, kad se HEP uklju~uje u tijela Društva(Uprava,Nadzorni odbor,Skupština), a elektri~na energija mu sepo~inje isporu~ivati iz NE Krško polovicom 2002. godine.

HEP Vjesnik: S obzirom da je HEP, u razdoblju uskra}ivanjaisporuke elektri~ne energije iz NE Krško, slovenskoj stranidostavljao fakture, odnosno odštetni zahtjev, kakva je sud-bina tih faktura?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: U pregovorima je uvaèn jedan manji dioiznosa iz tih faktura i to za neovlašteno korištenje kapitala HEP-a uNE Krško, te za angaìranje skupljih zamjenskih izvora.

HEP Vjesnik: Na koji je na~in dogovorena struktura vlasništva,jer je slovenska strana proteklih godina imala krajnje neprih-vatljive stavove glede vlasništva nad nuklearkom?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Va`no je prisjetiti se da je slovenskastrana 1994.odine krenula u pregovore s ishodištem temeljenim nara~unovodstvenim manipulacijama prema kojem slovenska stranaima 70,67 posto, a HEP 29,33 posto kapitalnog udjela u NE Krško.Nakon toga je 1995. godine slovenska strana traìla za sebe 51posto kapitalnog udjela ili pak 50 posto sa zlatnom dionicom u svo-jim rukama. Prema posljednjem prijedlogu ugovornih odnosa - od-nosi u kapitalu su 50 posto prema 50 posto sa svim pravima iobvezama koje proizilaze iz odnosa u vlasništvu.

HEP Vjesnik: Koje su najva`nije potankosti ugovora na te-melju kojih HEP moè koristiti svoje suvlasništvo?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Nakon što se potpišu ovi ugovori, HEP sevra}a u NE Krško sukladno uvjetima koji odgovaraju onima iz izvor-nih ugovornih odnosa iz 1982. godine. Povrh toga, ugovoren je re-dovni ìvotni vijek elektrane do 2023. godine, s mogu}noš}uproduljenja rada, radioaktivni otpad }e se spremati na lokaciji NEKrško do najmanje 2023. godine, jednake su fizi~ke i financijskeobveze prema dekomisiji i preuzimanju RAO. Uskla|ivanjeme|usobnih odnosa glede dekomisije i otpada obavljat }e se prekoMe|udràvnog povjerenstva.

HEP Vjesnik: Kako je zamišljeno upravljanje elektranom?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Uprava je paritetna, što zna~i da je ~inepo dva ~lana i donosi odluke konsenzusom, osim ùrnih sigurnos-nih pitanja gdje odlu~uju}i glas ima predsjednik Uprave kojegodre|uje slovenski osniva~. Korištenje tog prava ide na naknadnuarbitra`nu provjeru s mogu}im sankcijama za neodgovaraju}e ko-rištenje odlu~uju}eg glasa. Za sva rukovode}a mjesta kadrovi }e sebirati prema na~elu pariteta. Nadzorni odbor NE Krško je, tako|er,paritetan, a njegov predsjednik s hrvatske strane.

HEP Vjesnik: Podsjetimo da je posljednjih deset godina, u NEKrško drasti~no erodirala hrvatska kadrovska struktura.Poznato je da se u NE Krško nisu zapošljavli hrvatski kadroviunato~ obveze jednakopravnosti utvr|ene u starim ugovorima.Sjetimo se da je 1992. godine otpušteno 19 hrvatskih radnikabez ikakva obrazloènja. Potom su dvojica glavnih direktorapredstavnika HEP-a u NEK-u 1996. godine napustili NEK iotišli u mirovinu a da se prethodno o tomu nisu dogovorili sHEP-om koji ih je postavio na ta mjesta. Je li se u izradi novihugovora pazilo na ove ~injenice?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Novi ugovori utvr|uju jednakost u zapoš-ljavanju, stipendiranju i školovanju za potrebe NE Krško. Zapošl-javanje }e se obavljati slobodno i bez posebnih ograni~enja. Vrlo jeva`no da je ugovoreno ravnopravno angaìranje tvrtki iz Hrvatske zapotrebe Elektrane, s tim da }e se te tvrtke u svakom pogledu tretiratikao slovenske tvrtke.

HEP Vjesnik: U Sloveniji su bila inicirana dva referenduma oprijevremenom zatvaranju Elektrane. Ako Elektrana prestaneproizvoditi prije predvi|enog ìvotnog vijeka, ho}e liSlovenija isplatiti odštetu HEP-u?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Uvjereni smo da je i slovenski interes da NEKrško radi pouzdano i sigurno što dulje. S obzirom da se zbog global-nog zatopljenja propisuju svjetska ograni~enja prema korištenju fo-silnih goriva, te da se o~ekuje nagli rast cijene nafte i plina, nuklearnaenergija }e biti konkurentna u obje republike. Me|utim, na~elomopreznosti, ulaganje HEP-a je posebnim ugovornim kaluzulamazašti}eno od jednostranih administracijskih slovenskih mjera kao štosu izvlaštenje ili prijevremeno zatvaranje. Ugovoreno je arbitra`norješavanje sporova (na razini Uprave, Nadzornog odbora, izme|u ~la-nova Društva i Dràve kao i izme|u dràva).

HEP Vjesnik: Tko }e biti osniva~ NE Krško sa slovenskestrane?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: To je ELES-GEN , tvrtka ~iji je sto postotniosniva~ ELES. Vrlo je va`no da ovim ugovorom HEP nakon deset go-dina dobiva svog slovenskog gospodarskog partnera na projektu NEKrško. Do sada je partner HEP-u bila slovenska dràva, što je HEPdovodilo u neravnopravan i nelogi~an poloàj. Drìm da }e ta ~i-njenica uvjetovati da }e oba gospodarska subjekta i partnera imatizajedni~ke interese i ciljeve u smislu optimizacije poslovanja i sig-urnog dugoro~nog vo|enja elektrane.

HEP Vjesnik: [to je s drugom zajedni~kom nuklearnom elek-tranom?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Obveza Slovenije prema drugoj zajedni~kojelektrani je jednostavno dokinuta. Slovenija je izgradnjom NE Krško

ostvarila goleme makroekonomske koristi u kojima je HEP sudjelovaos 50 posto. To se odnosi na ulaganja u lokalnu infrastrukturu, naknaduza prostor, zapošljavanje, angaìranje tvrtki, poreze i ostala javna da-vanja. Sve to je Hrvatska izgubila dokidanjem izgradnje NE Prevlakašto je bilo posljedica slovenskog moratorija. NE Krško se nalazi nateritoriju Republike Slovenije, pa ta ~injenica, odnosno prirodna pred-nost uvjetuje stanje u kojem je teško posti}i ravnoteù u makroe-konomskim koristima izme|u dvije dràve. Da je bila izgra|ena NEPrevlaka, mnoga bi se sporna pitanja oko NE Krško rješavala na~elomreciprociteta. Tako bi jednostavno bila riješena pitanja odnosa premadekomisiji i otpadu, naknade lokalnoj zajednici, zapošljavanju iangaìranju doma}e industrije i znanosti.

HEP Vjesnik: [to se dogodilo da je slovenska strana pokazalaprimjereniju koli~inu konstruktivnosti u pregovorima oko NEKrško?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Motivi koji su potaknuli drugu stranu nakonstruktivniji pristup rješavanju pitanja NE Krško su zacijelo višes-lojni. Potrebno je prisjetiti se da je krajnji datum za dogovor bio1.lipanj 2001.godine. Jer, nakon toga se trebala pokrenutime|unarodna arbitraà koja je trebala odlu~iti o odštetnom zahtjevuHEP-a. O~ekivali smo i presudu Ustavnog suda Republike Slovenijeo ustavnosti Uredbe slovenske Vlade o preoblikovanju NE Krško natemelju koje su HEP-u oduzeta osniva~ka prava u Elektrani. Napo-minjem da se ispitivanje ustavnosti, koje je inicirao HEP, ~eka ve}20 mjeseci (?!). Prema informacijama iz slovenskih medija, slo-venska strana je u razdoblju kad je sama vodila NE Krško imalanegativne financijske rezultate u svom sustavu, što bi mogao bitiglavni motiv za brzi dogovor. Jer, slovenski Parlament je utemeljioPovjerenstvo koje treba preispitati preprodaju hrvatske elektri~neenergije iz NE Krško. Uz sve to, Slovenija je pod stalnim pritiskomEU u smislu rješavanja otvorenih pitanja s Republikom Hrvatskom.S obzirom da slovensko okruènje postaje sve više antinuklearno(Austrija, Italija, Njema~ka...), Slovenija je s novim ugovorima do-bila partnera za budu}u podjelu rizika na projektu NE Krško.

HEP Vjesnik: Naša javnost ~esto postavlja pitanje koliko }eizdvajanja za dekomisiju i odlaganje RAO opteretiti troškoveproizvodnje u NE Krško i ho}e li zbog toga nuklearka postatinekonkurentna?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: Nominalni troškovi dekomisije i odlaganjaRAO procjenjuju se na 1,2 milijarde njema~kim maraka. Me|utim,ve}i dio tih sredstava }e trebati biti raspoloìv tek iza 2053., od-nosno iza 2073. godine - ako elektrani bude produljen ìvotni vijek.Sredstva za dekomisiju i odlaganje RAO }e svaka strana prikupljatiu svom posebno utemeljenom fondu. Ispravnom i sigurnom kapi-talizacijom tih sredstava, po konzervativnim kamatnim stopama,mogu se uz današnja manja izdvajanja prikupiti potrebna namjenskasredstva do 2023. godine.

Naše analize pokazuju da }e izdvajanja za dekomisiju i RAO optere-titi troškove proizvodnje u NE Krško za 5 do10 posto.

HEP Vjesnik: [to Hrvatska dobiva povratkom NE Krško uhrvatski elektroenergetski sustav?

Mr. sc. Kaìmir Vranki}: NE Krško je kao temeljna elektrana s pri-padaju}ih 350 MW – nedvojbeno - potrebna hrvatskom elektroener-getskom sustavu, jer }e se u kratkoro~nom razdoblju u Hrvatskojpojaviti manjak snage i energije i u scenariju s uklju~enim NEKrško. Elektroenergetske okolnosti bez NE Krško, zna~i, bile biznatno nepovoljnije.

Ako se troškovima NE Krško ne pridodaju troškovi originalnih inves-ticijskih kredita podignutih za njenu izgradnju, koje HEP moravra}ati iz svog sustava u preostalom iznosu od 195 mln USD, tadaNE Krško - bez tih kredita - moè biti konkurentan izvor u sustavuHEP-a. Dakako, pod uvjetom da se poštuju postignuti ugovorni od-nosi, odnosno da NE Krško bude u pogonu sukladno troškovnomna~elu najmanje do 2023. godine. Naime, cijena elektri~ne energijeproizvedene u NE Krško je, dugoro~no promatraju}i, stabilna jer sutroškovi nuklearnog goriva u odnosu na ukupne troškove proizvodnjerelativno niski, a cijena nuklearnog goriva na svjetskom trìštu sta-bilna.

Pripremila: \ur|a Sušec

razgovor s povodom


MR. SC. VLADIMIR JELAVI] O KONFERENCIJI STRANAKAOKVIRNE KONVENCIJE O PROMJENI KLIME (UNFCCC) U BONNU

PRIHVA]ENO KOMPROMISNORJE[ENJE, NASTAVAK SLIJEDIKONFERENCIJA stranaka odràna u Bonnu od 16. do 27.srpnja 2001. godine (COP6 – II) bila je nastavak sastanka izHagua, koji je bio prekinut zbog nemogu}nosti dogovora upredvi|enom trajanju konferencije. Cilj konferencije bio jeprihva}anje dokumenata za provo|enje Kyoto sporazuma, saèljom da on stupi na snagu 2002. godine, deset godinanakon što je uspostavaljena Okvirna konvencija o promjeniklime u Rio de Janeiru. Dokumenti koje treba prihvatiti defini-raju operativno provo|enje, propisivanjem pravila i obvezakoje se preuzimaju Koyoto protokolom. Podsjetimo, Koytoprotokolom smanjuje se emisija razvijenih dràva za 5,2posto, a on stupa na snagu kada ga ratificira 55 dràva, uzuvjet da njihova emisija stakleni~kih plinova prelazi više od55 posto ukupne emisije dràva Priloga I.

Na sastanku su sudjelovale 182 dràve stranaka Konvencije,od kojih je do sada 35 ratificiralo Koyto protokol i to poglavitozemlje iznimno ranjive na posljedice klimatskih promjena. Odeuropskih zemalja - jedino Rumunjska.

SAD MORA PROMIJENITI NAÎNPONA[ANJA I OP]I MENTALITET

POPULACIJE

U razdoblju od konferencije u Hague, bitna je novina što su SADiskazale svoje istupanje iz procesa dogovora o Kyotu, s teme-ljnim obrazloènjem da bi na tako planiran na~in Kyoto protokolmogao bitno nepovoljno utjecati na gospodarstvo SAD. Prevla-dava mišljenje da je problem politi~ki i sociološki, a njema~kiministar zaštite okoliša to je komentirao, rekavši otprilikesljede}e: "...pogledajte emisije po stanovniku, SAD ima emisijuod pribli`no 25 tCO2-eq po stanoviku, Njema~ka pribli`no 10 tpo stanovniku, a Indija pribli`no 1 t po stanovniku (Hrvatska 6,6tCO2-eq/stanovnik). Sigurno je da u SAD postoje veliki potenci-jali za smanjenje emisije, ali problem je promijeniti na~inponašanja i op}i mentalitet populacije". Sjedinjene Ameri~keDràve sada govore o pristupu koji }e biti “znanstveno uteme-ljen, orijentiran tehnologijama i trìštu”, ~ime zbunjuju sve, jersu upravo oni bili predvodnici dosadašnjeg dogovaranja

Hrvatsku delegaciju na Konvenciji predvodio je ministar zaštiteokoliša i prostornog ure|enja Boò Kova~evi}, a u delegacijisu bili Jasenka Ne}ak, na~elnik Odjela za zaštitu atmosfere,Vladimir Jelavi} i EKONERG-a i Toni Vidan iz ekološke udrugeZelena akcija.

Konferencija se sastojala od tri dijela. U prvom trodnevnomdijelu radilo sa na pripemi klju~nih pitanja politi~kog zna~ajaza ministarski dio. U tjednu nakon, nastavilo se s radom nanizu tehni~kih pitanja.

Razlike u stavovima s posljednje konferencije u Hagu bile suvrlo velike, tako da je u po~etku prevladavao pesimizam, pose-bice zbog nove pozicije SAD-a i “mlakog” stava Japana, Aus-tralije i Kanade. S obzirom da SAD nosi 25 posto emisijezemalja Priloga I, dogovor “pada u vodu” ako bi iz njega izišaobilo koji veliki emiter kao što je Japan, Kanada ili Rusija. Glavnipokreta~ procesa dogovaranja sada je EU s vrlo ~vstim stavomda o~uva Kyoto protokol, pa makar i pod cijenu velikih ustupaka.Me|utim, ne samo na svoj ra~un. U ~itavom procesu dogova-ranja, moè se re}i da je odlu~uju}u ulogu imao predsjednikCOP-a gospodin Pronk, nizozemski ministar, kojeg odlikuje ve-lika pregovara~ka vještina, ustrajnost, strpljenje, pa i dobrafizi~ka kondicija. Treba, naime, napomenuti da nije neobi~no dasastanci radnih skupina, ponekad i plenarne sjednice traju~itavu no}, pa ministri i ostali sudionici u kratkim odmorimaspavaju za stolom ili po hodnicima.

Pregovaranje se provodi preteìto preko nekoliko glavnih intere-snih skupina, me|u kojima su najzna~ajnije G77+Kina (137dràva u razvoju), EU, Ambrela grupa (SAD, Kanada, Aus-tralija, Rusija, Kanada, Japana i SAD) i GC11 (dràve upridruìvanju EU). Hrvatska je u grupi CG11, koja je formiranaprošle godine ~ime je došlo do raspada grupe za isto~nu isrednju Europu, što Rusija nije lako prihvatila. U grupi CG11su êška, Poljska, Slovenija, Ma|arska, Latvija. Litva, Estonija,Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Slova~ka. Nedavno su kaopromatra~i prihva}eni Malta i Cipar. @elju za pristup pokazalisu Albanija, Jugoslavija, Makedonija, Ukrajina i Moldova, o~emu }e se odlu~ivati na idu}im konferencijama.

INTERESNE SKUPINE TRA@E SVOJE

Na Konferenciji se raspravljalo o ~etri klju~ne skupine pitanja:financiranje, mehanizmi Kyota, uvjeti ispunjenja obveza i pi-tanje ponora emisije (LULUCF - upijanje CO2 zbog promjenekorištenja zemljišta i šuma).

Dràve u razvoju traè nove fondove i sigurno financiranje, sjakim mehanizmima ka`njavanja u slu~aju neispunjavanja ob-veza, te uklju~ivanje ponora u projekte Mehanizma ~istog raz-voja (CDM).

EU zastupa potrebu smanjenja emisije prvenstveno nadoma}em terenu, a tek manji dio trgovanjem i mehanizmimaKyota, protiv je projekata za šume, traì uvo|enje svojevrsnog“poreza” na emisije i pristojbe na svaku transakciju pri trgov-anju i CDM-u, zastupa suzdràvanje od nuklearne opcije.

Grupa Ambrela koja je formirana iz interesa trgovanja emisi-jama, traì što ve}e kvote za trgovanje i što manji porez natransakcije, uklju~ivanje ponora (šume) i nuklearne opcije uprojekte CDM-a.

Sjedinjene Ameri~ke Dràve bile su koperativne, bez obzira nanjihov stav prema Kyotu, one podràvaju Konvenciju i dalje }eispunjavati svoje obveze koje proizlaze iz nje, uklju~uju}i i fi-nanciranje. U idu}im }e godinama dodatno uloìti 130 mil.USD za istraìvanja promjene klime u cilju smanjenja prisutnihnesigurnosti.

Zbog velikih razlika u stavovima, predsjednik Konferencijepredloìo je rješenje svih pitanja u jednom pregovara~kompaketu koji je trebao biti kompromis, što zna~i da nitko nije do-bio ono što je èlio. Dan prije završetka ministarskog dijela, pri-premljen je takav prijedlog i ponu|en uz na~elo “prihvati iliostavi”. Ovaj paket razmatran je ~itavu nedjelju u interesnimskupinama, uz intezivne konzultacije i ~inilo se da zbog velikihprimjedbi Ambrela grupe i G77+Kine ne}e do}i do prihva}anjadokumenta. Uz dodatne ustupke (posebice Japanu) pod cije-nom o~uvanja Kyota, pregovara~ki paket je ipak prihva}en.

Slijedi Koneferencija stranaka COP7 u Marakešu od 22. do 31.listopada 2001. godine do kada Hrvatska namjerava predatisvoje Prvo nacionalno izvješ}e u svezi s obvezom Konvencijekoje je pred publiciranjem.

iz prve ruke


RAZLIKE U STAVOVIMA S POSLJEDNJE KONFERENCIJE U HAGU BILE SU VRLOVELIKE, TAKO DA JE U POÊTKU PREVLADAVAO PESIMIZAM, POSEBICE ZBOGNOVOG POLO@AJA SAD-A I “MLAKOG” STAVA JAPANA, AUSTRALIJE I KANADE,A PREDLO@ENO JE KOMPROMISNO RJE[ENJE SVIH PITANJA U JEDNOMPREGOVARA^KOM PAKETU UZ NAÊLO “PRIHVATI ILI OSTAVI”

GRUPA CG11 u kojoj je i Hrvatska, dala je u po~etku za-jedni~ki stav u kojem, izme|u ostalog, naglašava danajnoviji rezultati znanstvenih analiza sve više potvr|ujuutjecaj ~ovjeka na promjenu klime i da je zbog pre-dostro`nosti potrebno konkretne akcije poduzeti što prije.U Izjavi se tako|er naglašava da druge dràve ~esto imajupercepciju da u dràvama u tranziciji nije u~injeno ništana smanjenju emisije, što nije to~no jer je današnjaemisija za pribli`no 30 posto manja od one iz devede-setih godina i to na ra~un ekonomije i standarda stanov-ništva (to nije ostvareno niti u jednoj razvijenoj dràvi),tako|er da emisija mjerena po bruto nacionalnom proiz-vodu pada što ukazuje na bitne strukturne promjene. Ne-prihvatljivim se smatraju bilo kakve naknade za emisiju iporezi na projekte zajedni~ke provedbe (JI), traì se flek-sibilnost glede svih pitanja s obzirom na poteško}e u go-spodarskoj tranziciji i ne prihva}aju se strogi instrumentika`njavanja u slu~aju neispunjenja obveza. Stavovoviunutar ove skupine vrlo su izjedna~eni, a suradnja i razu-mijevanje odli~no.

Hrvatska u svemu ima svoj specifi~an problem vezan zapitanje emisije iz polazne godine i obveza koje su u tompogledu doista zahtjevne, moè se re}i i neprimjerene sobzirom na naš povijesni doprinos ovom problemu. Toproizlazi i iz op}ih na~ela Konvencije koja se, izme|u os-talog, pozivaju na zajedni~ku ali razli~itu odgovornost, ajednako tako na razli~ite mogu}nosti dràva s obziromsocio-gospodarske uvjete. Problem Hrvatske je ukazanna Konferenciji u razli~itim oblicima multilaternalnih i bi-lateralnih kontakata, a samo pitanje vezano za termoelek-trane HEP-a slu`beno je prikazano na pripremnoj sjednicistranaka u Lionu prošle godine. Naglašavano je da }erješavanje ovog specifi~nog pitanja u najve}oj mjeriodre|ivati poloàj Hrvatske u pogledu Kyoto protokola.

OBRANA Hrvatskih interesa i poloàja u velikoj mjeri ovisi okvaliteti stru~nih podloga kojima raspolaèmo. U tomu jeHEP do sada zna~ajno pomogao time što je izra|eno neko-liko studija, pri ~emu su posebice korisni bili rezulati studijeodre|ivanja temeljne godine (EKONERG, 1999) i studije“Analiza mogu}nosti smanjenja emisije stkleni~kih plinovaHEP-a” koja je pri dovršenju. Rezultati posljednje studije uvelikoj mjeri korišteni su u izradi Nacionalnog izvješ}a.

NA[A ZEMLJA - PREKRASNA I RANJIVA

KLIMU MIJENJA - ÔVJEK!

NE SAMO nacionalnim ve} i planetarnim kanalimasvagda{njeg komuniciranja i informiranja kolaju nebro-jene i skoro zastra{uju}e vijesti, kao i razna izvje{}a orazornim uzrocima i tmurnim posljedicama ekolo{kepogibelji na{eg planeta Zemlja, za koji se zna da je je-dini u doku~ivom Svemiru, Bo`jom providno{}uobdaren jedinstvenim dragocjenim ìvotom. Zemlja je,isti~u znanstvenici, jedinstveno nebesko tijelo uSun~evu sustavu. Zahvaljuju}i osobitim energetskim itermonuklearnim uvjetima, ona jedina od poznatihplaneta ima biosferu. A biosfera, budu}i da je nahra-njuje neiscrpna Su~eva energija, rezultat je dugotrajnogkemijskog rada i procesa ìvih organizama.

Zemljina biosfera je planetarni omota~ takva sastava,strukture i energetike, koji je uvjetovan pro{lo{}u ali idana{njom aktivno{}u, kao i sveukupno{}u ìvihorganizama kroz dugu geolo{ku povijest. Tako postojilanac uzajamnog djelovanja izme|u litosfere, atmos-fere, hidrosfere, zna~i ìve materije i kozmi~ke energije.

ôvjek se pojavio u biosferi relativno nedavno, u jednojod poznatih etapa njezine evolucije, i sve do po~etka20. stolje}a ~ovjekova je aktivnost na vlastitu Planetuimala lokalni karakter. Sada, pak, obuhva}a ~itavu bios-feru i postaje globalna, pa je nastankom atomske ikozmi~ke epohe, kraj drugog i po~etak tre}eg tisu}lje}aozna~en prijelazom biosfere u noosferu: sferu uzajam-nog i nevi|enog djelovanja prirode i dru{tva u okvirukojega razumna (ili nerazumna) ljudska aktivnostpostaje odlu~uju}i ~imbenik - za dru{tvo graditeljska, aza prirodu opasna ~ak i ru{idbena.

Naime, znanstveno-tehni~ka revolucija, golem porastindustrijske proizvodnje i svekolika proizvodna aktiv-nost ~itavog ~ovje~anstva u ovo tzv. moderno doba za-dobili su neslu}enu, skoro geolo{ku, mo} i snagu damijenjaju lik Zemlje. A ona ima, kao nijedan drugiplanet, svoje odlike, svoje vrijednosti i dakako, svojegranice.

Vidjev{i na{u Zemlju "odozgo" iz svemira, kozmonautVitalij Sevastjanov nije skrivao svoju zadivljenost,rekav{i: - U kozmi~kom bezdanu tako je malena a ~aro-

bna, tako osjetljiva i draga da budi osje}aj koliko jeneizmjerno volite! Iz svemira se moè, kao na dlanu,promatrati planetarna snaga {uma, planina, rijeka ioceana u naru~ju na{eg Planeta. I ba{ ta mogu}nost dase odjedanput vidi sve {to na samoj Zemlji izgleda takoveliko, daleko i neobuhvatljivo, izaziva osje}aj posebneodgovornosti za ~uvanje i o~uvanje na{eg Planeta, nje-govih bogatstava i boja, njegova mjesta na nebeskom isvemirskom svodu.

ZEMALJSKA OBILJE@JA

Ova op}a slika Zemlje sastavljena je od posebnih oblikai obilje`ja, koja su egzaktno utvr|ena tako da danas ona{em Planetu dosegnusmo zavidnu koli~inu spoznaja iznanja. Premda je to jo{ uvijek mali spektar otkri}a bro-

jnih i raznih znanosti, ipak se iz postoje}ih podataka i~injenica dobiva ~udesna i jo{ uvijek zagonetna pano-rama {to je samo Zemlja posjeduje sa svojomskrivenom i jo{ zagonetnijom utrobom.

Zemljopisci i drugi znanstvenici razlikuju dva osnovnastrukturna tipa biosfere: kontinentalni i oceanski. Konti-nentalna biosfera (kopno) zauzima 149 milijuna km2, ili29 posto i oceanska - 361 milijun km2, ili 71 postopovr{ine Planeta. Na taj na~in na povr{ini Zemlje do-minira oceanska hidrosfera. Na njoj je koncentriranosvojih 1.370 milijardi km3, ili pribli`no 98 posto prirod-nih voda zemljine kore. Samo 2 posto vode hidrosfereje slatka voda.

Sun~eva energija, koja dospijeva na Zemlju, osnovni jeizvor svih prirodnih i mnogih antropogenih procesa u

podsjetnik


VALJA BITIZAHVALANPRIRODI, ALINA NAÎN KOJI]E POKAZATIDA JE ÔVJEKPREMA NJOJPOKORAN INADASVEODGOVORAN,INTELIGENTANI RAZBORIT

STAKLENIK VIDLJIV IZ SVEMIRA

NEDAVNO je u znanstvenom ~asopisu Nature,skupina britanskih znanstvenika objavila studiju s po-dacima koji potvr|uju da je globalno zatopljenje -uo~ljivo pukim pogledom iz svemira. Na temelju uzo-raka snimaka s dva satelita koji su u orbiti Zemlje ve}27 godina, pokazuje se da se smanjuje radijacija kojaodlazi sa Zemlje u svemir, osobito u usporedbi sastupnjem kakav je bio prije trideset godina.

To nije jedino o~ito upozorenje o postojanju tzv.stakleni~kih plinova, koji se zadràvaju u atmosferi ionemogu}uju prolazak Sun~eve energije, te su glav-nim uzrokom globalnog zatopljenja.

Dok su isprva mjerili stupanj zaga|enosti kompju-torskim modelima, znanstvenici jo{ nisu bili sigurniu ovaj zaklju~ak, ali satelitska mjerenja i snimke topotvr|uju. Novija mjerenja su obavljenja s japan-skog satelita ADEOS i ranije sa svemirske staniceNimbus 4 ameri~ke NASA-e. Ovo znanstveno is-traìvanje nije imalo zada}u potvrditi podatke daZemljina temperatura raste, pi{e L. êrni, ve} daefekti staklenika u atmosferi mogu proizvesti vi{eoblaka koji reflektiraju Sun~evo zra~enje i one-

mogu}uju Sun~evu toplinu da dostigne povr{inuZemlje. Ovi nalazi, uz vi{e drugih, potvr|uju da jebudu}nost Zemlje doista ugroèna daljnjimispu{tanjem otrovnih plinova u atmosferu. Drugimrije~ima, da je smanjenje glavnih plinovazaga|iva~a, tzv. stakleni~kih plinova, poputuglji~noga dioksida, imperativ koji vi{e nema alter-native za klimatske i druge promjene koje Zemljiprijete.

Stoga valja biti zahvalan - prirodi! Ali na na~in koji}e pokazati da je ~ovjek prema njoj pokoran i na-dasve odgovoran, inteligentan i razborit. Priroda nemijenja klimu. ôvjek je mijenja, a da ~itavi narodinapose ekonomski i stale{ki tzv. razvijenog svijetaànju dobre plodove, ali siju i opasne prijetnje svojesuperiorno stvorene i naizgled nezaustavljive loko-motive, poglavito vlastitog dru{tvenog progresa. Alion se kad-tad mora ravnomjerno i pravedno uklopitiu zajedni~ku sudbinu ~itavog ~ovje~anstva. Beztoga mogu propasti sve postoje}e civilizacije naZemlji kao istobitnoj kolijevci ìvota. Mo`da me|uprvima mogu erodirati upravo civilizacije tzv. za-padne hemisfere, koje su sada na vrhuncu mo}i i(ne) odmjerene superiornosti.

biosferi. Upijaju}i Sun~evu energiju i materije kojepostoje u Zemljinoj kori, biljni svijet godi{nje formirapribli`no 180 milijardi tona biomase (u suhom obliku) i300 milijardi tona kisika. Pri tomu, biljke propu{tajukroz sebe i isparavaju pribli`no 30 tisu}a prostornihkilometara vode, odnosno pribli`no 50 posto od ukupnekoli~ine vode koja se isparava s povr{ine kopna.

U stvaranju biomase sudjeluju elementi biosfere -oceani i mora s 43 posto, tropske {ume s 29 posto, li-vade i pa{njaci s 10 posto, {uma u umjerenoj zoni s 10posto i obradivo zemlji{te s 8 posto. Ova biomasa jeosnovica ishrane ìvotinjskog svijeta, ali i ~itavnog~ovje~anstva koje je u stalnom porastu.

Kisik {to ga proizvodi i osloba|a biljni svijet,nakna|uju}i njegov nedostatak u samoj atmosferi,koriste svi ìvi organizmi za disanje, a sluì i za proceseoksidacije u mrtvoj prirodi. Sve do polovice pro{logstolje}a smatralo se da su biolo{ki resursi biosfere neo-grani~eni, ali ta se zabluda danas skupo pla}a. Poslje-dice degradacije prirode po~ev od kori{tenja pesticida iherbicida u poljoprivredi bez ograni~enja dozaga|ivanja uzrokovanih industrijom i {irokim kori{te-njem nafte, te uvo|enjem nuklearne energije, uzrok suopasnih pojava i prijete}ih problema, kao {to su: ozon-

ske rupe, nedostatak pitke vode, zaga|enost zraka,kisele ki{e, iscrpljenost prirodnih resursa, izumiranjebiljnih i ìvotinjskih vrsta zbog eksploatacije, lakapodlo`nost kancerogenim bolestima i opadanje imu-nolo{ke otpornosti ljudskoga bi}a.

Na na{em Planetu u proteklih 100 godina nestalo jestotinjak vrsta ìvotinja i ptica, a u tijeku je nestanak ~aktisu}u vrsta! Posje~ene su i nadalje se sijeku veliki dije-lovi tropskih {uma, makar su plu}a Zemlje. Biosfera jeznantno izgubila sposobnost samopro~i{}avanja i vi{enema dovoljno vlastitih snaga da bi iza{la na kraj s tere-tom koji se svaljuje na nju.

Trovanje i one~i{}avanje prirode postao je planetarniproblem. Naj~e{}e potje~e od ekonomski najrazvijeni-jih zemalja, te poga|a njih i sve odreda. Ve} se osje}anedostatak ~iste vode u zapadnoj Europi i Japanu i po-jedinim dijelovima SAD, dok je u tzv. zemljama u raz-voju i pukog siroma{tva milijarda ljudi u è|i. Zrak jeniza gradova zatrovan, napose otpacima olova. Mnogajezera i rijeke su biolo{ki polumrtve. Veliki gradovi sedoslovce gu{e u otpacima i kr{u sme}a. Uz ekspanzijunuklearne energije, nisu otklonjeni svi rizici opasnosti,pa i katastrofe poput one u primjerice êrnobilu, a sa{tetnim posljedicama za cijelu Europu.

ÔVJEÂNSTVOJE NA POVIJESNOJRAZDJELNICIMNOGI europski, pa i svjetski stru~njaci za ekologiju,osobito oni koji su jedan ili vi{e puta posjetili i nepos-redno upoznali Hrvatsku, smatraju da je ona ekolo{kio~uvana zemlja, skoro jedinstvena u vrijednostima idoista raznolikom bogatstvu svog prostora, poglavitona{eg hrvatskog dijela Jadranskog mora s otocima, ali ikontinentalnog dijela hrvatskih planina i {uma s na-cionalnim parkovima, te slavonsko-baranjskom ravni-com.

Ipak, ta tvrdnja samo pro{iruje pitanje gdje je zapravoHrvatska u dana{njem europskom i svjetskom ekosus-tavu i {to je taj sustav u odnosu, ne samo na na{u zem-lju, ve} ~itav svijet i planetarnu ekolo{ku panoramu.

Jedino mjerodavno mjesto ili nacionalna institucija, gdjese mogu dobiti podrobniji odgovori na postavljena pi-tanja jama~no je Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornogure|enja sa sjedi{tem u glavnom gradu Zagrebu imreòm srodnih institucija na niòj razini - u ùpanijamai gradovima. Iscrpne podatke, pa i vrlo cjelovito izvje{}e,nalazimo o ovoj temi u bro{uri Privrednog vjesnika"Odrìvi razvoj", iz pera doma}ih i inozemnih autora. Te-meljit osvrt i svojebitnu analizu dao je ministar BoòKova~evi}. On razlaè, popratno i komentira, kronologiju,ali i sustav za{tite okoli{a sa svjetske razine s utjecajem iimplikacijama koje zahva}aju Hrvatsku. Dopu{teno je tajprikaz prenijeti i na stranice HEP Vjesnika.

KONFERENCIJE, DOKUMENTI IPREPORUKE

Krajem {ezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina pro-dubilo se i pro{irilo u svjetskoj javnosti saznanje da suprirodni resursi na Zemlji ograni~eni, da neobuzdani go-spodarski rast u razvijenim industrijskim zemljamadosiè svoje granice i da nekontrolirani demografski rastu siroma{nim, nerazvijenim, poljoprivrednim zemljamaneminovno vodi u ljudsku tragediju. U~vrstilo semi{ljenje da gospodarski razvoj na Zemlji mora bitiuskla|en s o~uvanjem prirodnih dobara, s o~uvanjemzdravog prirodnog okoli{a i postoje}ih ekosustava i da setakvi podaci ne mogu vi{e rje{avati unutar jedne dràve,nego da ih mora rje{avati me|unarodna zajednica.

Prva me|unarodna konferencija na kojoj su se traìlarje{enja za uskla|ivanje privrednog razvoja, rasta svjet-skog pu~anstva i ~uvanja prirodnog okoli{a odràna je1972. godine u Stockholmu u organizaciji Ujedinjenihnaroda, na kojoj je sudjelovalo 113 dràva i 400 raznihnevladinih organizacija. No, kako je ta konferencija bilavi{e orijentirana na probleme daljnjeg gospodarskog raz-voja industrijskih zemalja (koje su je i sazvale) i s timpovezanog one~i{}enja okoli{a, polarizirala je razvijene inerazvijene zemlje i tako razjedinila pitanja daljnjegprivrednog razvoja i globalne za{tite okoli{a.

Godine 1983. osnovali su Ujedinjeni narodi radnuskupinu "World Commission on Environment and Devel-opement UNCED" koja je ~etiri godine poslije podvodstvom norve{ke predsjednice Gro Harlem Brundtlandobjavila izvje{taj "Our Common Future" (Brundtlan Re-port) u sredi{tu kojeg je koncepcija potrajnog razvoja(eng. "sustainable development", njem. "nachhaltige En-


twicklung") s kojom se èli uskladiti trajno odrìvi go-spodarski razvitak s o~uvanjem prirodnih dobara: trajnoodrìvi razvoj kojim se mogu i moraju podmiriti potrebedana{njeg stanovni{tva i budu}ih nara{taja.

IDEJA POTRAJNOG ILI ODR@IVOGRAZVOJA NA ZEMLJI

Pojam "potrajnosti" ili "potrajni razvoj" poznat je sred-njoeuropskom i hrvatskom {umarstvu ve} vi{e od 200godina, na~elo prema kojem se, jednostavno re~eno,èli posti}i da se "ne sije~e vi{e nego {to priraste".(Zamisao, poznata i u drugim kulturama i u drugim po-dru~jima ljudske djelatnosti). No ipak, ekosustav {uma,gledano o~ima industrijskog managera, posebno je do-bar primjer za trajno odrìv razvoj. U "biotvornici {uma"ve} se tisu}lje}ima proizvodi biomasa kemijskimvezanjem uglji~nog dioksida, oborinske vode i mineral-nih tvari (recikliranih otpada i zastarjelih "biostrojeva")posredstvom besplatne i obilate Sun~eve energije. "So-larna tvornica" obnovljivih i svugdje u svijetu traènihsirovina, ne optere}uje okoli{, nego blagotvorno dje-luje na svoje bliè i dalje okru`je. A {to se doga|a akoje lo{im managementom onesposobimo za proiz-vodnju, moè se vidjeti u Hrvatskoj na 700 tisu}a hek-tara ogoljenoga kr{a.

HRVATSKA POTPISNIK SAMOPOJEDINIH DOKUMENATA

Europska zajednica, potpisnik dokumenata Konferencijeu Rio de Janieru, preuzela je donesene odluke i takoznatno pro{irila propise konsilidiranog Ugovora Europskezajednice iz godine 1987. o za{titi okoli{a i racionalnomopho|enju s prirodnim resursima (~lanak 174. prije ~la-nak 130). Osnovane su nove institucije, komisije i savje-todavni forumi za okoli{ i trajno odrìvi razvoj,organizirani su akcijski programi i doneseno vi{e stotinazakona, propisa i preporuka. Posebno velik odziv na{la jetzv. lokalna Agenda 21 na komunalnoj razini, posebice ugradovima u kojima ìvi 80 posto srednjoeuropskog

stanovni{tva. O toj problematici postoji danas skoronepregledan broj programa, izvje{taja, ud`benika, insti-tucija i organizacija.

Jednako je tako i Hrvatska potpisnik dokumenataprihva}enih u Rio de Janieru. U op}im odredbama Zako-na o okoli{u (Narodne novine 82/94 i 128/99, ~lanak 1,2. i 3.) nagla{ena je potreba ostvarivanja zdravog iodrìvog razvoja za dobrobit sada{njih i budu}ihnara{taja i poti~e se kori{tenje obnovljivih prirodnih iz-vora i energije. Dakako, da postoji i "druga stranamedalje". Izme|u privrede, dru{tvene pravi~nosti i za{titeokoli{a postoje trajni interesni sukobi. U tom je okviruzanimljivo da je Europska zajednica 1999. godine odo-brila poseban ~etverogodi{nji istraìva~ki program podnaslovom "Competitive and Sustainable Growth"("Konkurentno sposobni potrajni rast"), koji EZ financiras dvije milijarde i sedamdeset milijuna ekija. Svrha jetog projekta iznalaènje i primjena novih tehnologija, tepotpora uvo|enju novih organizacijskih oblika i otvaranjunovih radnih mjesta kojima se ostvaruju trì{no uspje{niinstrumenti trajno odrìvog razvoja (1999/169/EU).

Time smo na~eli, kako stoji u izvje{}u i tekstu ministra B.Kova~evi}a - i hrvatske te{ko}e. U posljednjih deset go-dina Hrvatska je bila optere}ena Domovinskim ratom i

problemima tranzicije, razapeta izme|u indigenizacije iglobalizacije, u~vr{}ivanja nacionalnog identiteta i inter-nacionalizacije, o~uvanja nacionalne osobitosti i prila-godbe eruo-atlantskim integracijskim procesima. Takosu ostala nerije{ena najva`nija pitanja: kako prebroditigospodarsku krizu, kako smanjiti nezaposlenost i kakopove}ati ìvotni standard? Kako naknaditi, pod takooteànim gospodarskim uvjetima, goleme strukturnedeficite pro{lih razdoblja? Kako provesti mnogobrojneeuropske standarde na podru~ju za{tite okoli{a (~i{}enjeotpadnih voda, zbrinjavanje otpada, dosljednoprovo|enje prostornih planova i drugo)? Kako uvestinove, u~inkovite tehnologije koje se zasnivaju na ob-novljivim energijama i obnovljivim sirovinama, i pritomotvoriti nova radna mjesta i osigurati trajan gospodarskirazvitak? Kako preustrojiti upravu na op}inskoj,ùpanijskoj i dràvnoj razini i prilagoditi je novimdru{tveno-politi~kim i gospodarskim potrebama?

Drugim rije~ima, mi nemamo vremena za isprazna po-liti~ka, emocionalno nabijena prepucavanja. Pljunuti u{ake i raditi, razlikovati bitno od nebitnoga, ostvariti bo-ljitak unutar Europske zajednice (i pritom zadràti na{ na-cionalni identitet, kojim se moèmo ponositi)!

Pripremio: Josip Vukovi}

podsjetnik


NA[A ZEMLJA - PREKRASNA I RANJIVA

Godine 1992., od 3. do 14. lipnja, odràna je u Rio deJaneiru epohalna konferencija UNCED-a o daljnjemrazvoju cjelokupnog ~ovje~anstva, na kojoj su sudje-lovali du`nosnici 179 dràva i vi{e stotina predstavnikarazli~itih organizacija. Na brojnim sjednicama, sastan-cima, predavanjima i seminarima, u kojima je usredi{tu pozornosti bila ideja potrajnog razvoja naZemlji, aktivno je sudjelovalo pribli`no 18 tisu}a sudi-onika. Prihva}eno je pet za ìvot na Zemlji posebnova`nih dokumenata, poimence: 1. Rio deklaracija o oko-li{u i razvoju, 2. Agenda 21 (radni program za 21.stolje}e), 3. Okvirna konvencija o klimatskim promje-nama, 4. Konvencija o biolo{koj raznovrsnosti i 5.Deklaracija o {umama.

Evo {to pobliè sadrè ti dokumenti.

U Rio deklaraciji izneseno je 27 osnovnih na~ela. Zailustraciju, prvo od njih glasi: "U potrajnom razvitkustoje ljudi u sredi{tu pozornosti. Oni imaju pravo nazdrav i produktivan ìvot u skladu s prirodom". Tre}ena~elo kaè: "Pravo na razvoj i okoli{ mora se ostvarititako da se na pravi~an na~in zadovolje potrebesada{njih i budu}ih generacija". êtvrto na~elo: "Trajnoodrìvi razvoj zahtijeva da za{tita okoli{a bude sastavnidio razvojnog procesa i da se na nju ne smije gledatiodvojeno". U 21. na~elu kaè se primjerice: "Kreativ-nost, idealizam i hrabrost mladih ljudi treba mobiliziratida se stvori globalno partnerstvo za potrajni razvoj iosigura bolja budu}nost za sve".

Agenda 21 sredi{nji je dokument koji na vi{e stotinastranica sugestivno obrazlaè zajedni~ki radni programUjedinjenih naroda u 21. stolje}u. Ve} se u uvodnoj na-pomeni nagla{ava: "ôvje~anstvo stoji na povijesnojrazdjelnici. Suo~eni smo s trajnim nejednakostimaizme|u i unutar naroda, s porastom siroma{tva, gladi,bolesti i neobrazovanosti, s neprekidnom razgradnjomekosustava o kojima ovisi na{ opstanak. Me|utim,uskla|enija povezanost sastavnica okoli{a i razvoja, kaoi ve}a briga o njima, osigurava zadovoljenje osnovnihpotreba, podiè svima ìvotni standard, vodi boljem go-spodarenju i za{titi ekosustava, te sigurnoj i boljoj

budu}nosti. Nijedan narod to ne moè posti}i sam.Trajno odrìvi razvitak moèmo posti}i samo zajedno uglobalnoj suradnji". Dokument podrobno i uvjerljivoobrazlaè potrebu me|unarodne suradnje za brzo ost-varenje potrajnog razvitka u nerazvijenim i razvijenimzemljama, za suzbijanje siroma{tva, za promjenu navikau svakodnevnoj potro{nji, za uspje{nu kontrolu demo-grafskog rasta, za za{titu ljudskog zdravlja, atmosfere,o~uvanje i pro{irenje {umskih povr{ina, za primjenu bi-olo{ke poljoprivrede, za za{titu bilolo{ke raznovrsnosti,za za{titu mora i oceana, povr{inskih i podzemnih voda,za osiguranu i pravednu opskrbu vodom, za ravnoprav-nost svih naroda i dru{tvenih slojeva, za boljeuklju~ivanje djece, mladeì, nacionalnih manjina, nev-ladinih organizacija i udruga, radni{tva i poslodavaca,znanosti i tehnike u ostvarenju ovih zajedni~kih global-nih ciljeva.

U tre}em dokumentu, u Okvirnoj konvenciji o klimat-skim promjenama ukazuje se na posljedice globalnihklimatskih promjena i zahtijevaju konkretne mjere zaredukciju stakleni~kih plinova. Na konferenciji u Kyotu,1997. godine, obvezale su se industrijske zemljesmanjiti svoje emisije do 2008. ili 2012. godine. Ko-liko je to va`no imamo nedavni primjer: zbog za-topljavanja Sredozemnog mora - kako obja{njavajupredstavnici Svjetske meteorolo{ke organizacije(WMO) - pove}ana je vla`nost zraka koja je u alpskimpodru~jima [vicarske, Francuske i Italije pove}animoborinama prouzrokovala katastrofalne poplave iodrone zemlje. Sli~no se dogodilo nekoliko dana po-tom i u ju`noj [panjolskoj. A velike su poplaveneo~ekivanih razmjera i posljedica zaredale na drugimrazli~itim stranama svijeta.

U Konvenciji o biolo{koj raznovrsnosti upozorava sena potrebu za{tite biodiverzita, na za{titu genetskeraznovrsnosti, raznovrsnost biljnih i ìvotinjskih vrsta,ekosustava i krajobraza, te na za{titu kulturneraznovrsnosti.

U Deklaraciji o {umama izloèna su osnovna na~elao potrajnom gospodarenju i za{titi {umskih povr{ina.

SUSRET ZASTUPNIKA HRVATSKOG SABORA I PREDSTAVNIKA HEP-A

PRILOG BOLJEM RAZUMIJEVANJUUo~i saborske rasprave o paketu energetskih zakona, 3.srpnja 2001. godine odràn je susret saborskih zastupnikas ~lanovima Uprave, rukovoditeljima i suradnicima Hrvat-ske elektroprivrede. Goste je pozdravio Ivo ôvi}, preds-jednik Uprave HEP-a, naglasiv{i kako je za dono{enjeenergetskih zakona va`no razumijevanje energetske prob-lematike, te Mihovil Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Od-jela za odnose s javno{}u HEP-a. Ovom prigodom,razmotrene su aktualne elektroenergetske okolnosti i po-slovanje HEP-a, a saborski zastupnici su posjetili nekolikozna~ajnih objekata HEP-a na podru~ju sredi{nje Hrvatske iupoznali se uìvo s malim dijelom HEP-a.

U Termoelektrani-Toplani Zagreb predstavljeno je novokombi-kogeneracijsko plinsko-parno postrojenje (elek-tri~ne snage 200 MW i toplinske 150 MW), koje je predzavr{etkom izgradnje, te }e zamijeniti stare blokove, kojisu ovdje u pogonu od 1962. godine. Ugra|ena tehni~karje{enja i oprema predstavljaju posljednja svjetskadostignu}a s obzirom na stupanj djelovanja i utjecaja naokoli{ - upoznao je goste s osnovnim zna~ajkama ovogobjekta voditelj Tima za izgradnju Sre}ko Rundek. Pritomje naglasio da je ukupna vrijednost ovog projekta pribli`no230 milijuna njema~kih maraka, a financira se vlastitimkreditnim sredstvima HEP-a. U njegovoj izgradnji, na-pomenuo je, pribli`no je polovica udjela doma}e indus-trije. Tako|er je naglasio da }e novi objekt koristiti plin,kao ekolo{ki prihvatljivo gorivo, kao i to da }e cjelokupannjegov rad biti u skladu s ekolo{kim normama.

Za vrijeme posjete Trafostanici Mraclin 220/110 kV, kojaove godine obiljeàva 40 godina rada, mr. sc. Ivica Toljan,~lan Uprave i direktor Direkcije za prijenos, objasnio jezna~aj i vrijednost jednog takvog visokonaponskog postro-jenja, napomenuv{i da je TS Mraclin i danas jedan odnajva`nijih objekata za prijenos elektri~ne energije usredi{njoj Hrvatskoj, bitan i za sigurno napajanje Zagreba.

U Termoelektrani Sisak, Milan Rajkovi}, njezin direktor,osvrnuo se na dosada{nji rad i planove ove na{e najve}etermoelektrane, snage 400 MW, napomenuv{i kako jeona u Domovinskom ratu pretrpjela velike {tete (izravne{tete iznose 10 milijuna ameri~kih dolara). Radi njezinogpouzdanog rada, tijekom posljednjih dvadeset godina u TESisak napravljen je, rekao je, niz zna~ajnih preinaka, a uplanovima se kao najva`nija aktivnost name}e izgradnjasuvremenog tre}eg bloka, snage 400 MW, na plinsko go-rivo. U tom cilju, poduzeti su i prvi koraci, a odvijaju se izna~ajne mjere radi smanjenja utjecaja elektrane na oko-li{.

Borave}i u Sisku, saborski zastupnici i predstavnici HEP-aposjetili su i obli`nju Rafineriju Sisak, s kojom je i TE Si-sak povezana magistralnim plinovodom, gdje su ih o po-slovanju INE i Rafinerije izvijestili Tomislav Dragi~ev}i,direktor INE, te Boris âvrak, direktor Rafinerije Sisak. Zaosuvremenjivanje ove Rafinerije, rekli su, potrebno je uidu}ih deset godina uloìti pribli`no 200 milijunaameri~kih dolara, a jednako toliko bi stajalo njezino zatvara-nje. Tako|er su napomenuli da se znatna sredstva i ovdjeulaù u postrojenja za za{titu okoli{a, te da je Rafinerijave} u tom podru~ju stekla potrebne certifikate.

Tatjana Jalu{i}

uìvo s postrojenjima

I. ôvi} upoznao je saborske zastupnike s aktualnim stanjemHEP-a

Gosti i doma}ini prigodom obilaska TE-TOZagreb

U upravlja~koj prostoriji novog Kombi-kogeneracijskog blokau Zagrebu

Mr. sc. I. Toljan upoznao je saborske zastupnikesa stanjem objekata prijenosne djelatnosti

Saborski zastupnici u obilasku TS Mraclin M. Rajkovi}, direktor TE Sisak ukratko jeupoznao goste s radom TE Sisak

Zajedni~ka snimka ispred TE Sisak

11

HEP I BRODOMERKUR POTPISALI UGOVOR O IZGRADNJI TS 110/20(10) kV DOBRI

TS DOBRI ZA RJE[ENJE SPLITSKOGENERGETSKOG KOLAPSA

UVOD u doga|aje o kojima je rije~ zapo~eo je ~etvrt stolje}aprije. Ali, kako se uvijek pojavi neko "ali..." koje odgodi ono {toje u svojoj kona~nici neodgodivo, tako je i ovdje kona~nodo{lo pet minuta za po~etak izgradnje TS 110/20(10) kV Dobriu Splitu. To su svojim potpisima odlu~ili predsjednik UpraveHEP-a Ivo ôvi} i direktor Brodomerkura Sandro Ivani{evi}, uSplitu, 12. srpnja o.g. u Poglavarstvu grada.

NAJLJEP[A "PARCELA" NA SVIJETU

Nedavno smo pisali o zavr{nim razgovorima predstavnikagrada pod Marjanom i Uprave HEP-a, na kojima je ova investi-cija od vitalnog zna~aja za Split, dobila zeleno svjetlo gradskihvlasti. I ovaj prvi zajedni~ki susret investitora, izvo|a~a radova iisporu~itelja opreme odràn je pod pokroviteljstvom @upanije iGrada {to je potvrdio, svojim pozdravnim rije~ima, i doùpandr. sc. Jo{ko Kova~, zaduèn za gospodarstvo. - Iznimno me

raduje {to je ova investicija do{la na po~etku mog mandata ièlim da ih bude {to vi{e. Energetska infrastruktura vitalni je diorazvoja svakog, pa i ovog podru~ja. Za mene je Hrvatska naj-ljep{a "parcela" na Svijetu, posebno Dalmacija gdje bi se, uzmalo pameti i dobre volje, moglo puno toga posti}i.

RJE[AVA SE GRADSKA 110 KV MRE@A

HEP je, kao investitor, do{ao skoro u punom sastavu. Uzpredsjednika Uprave Ivu ôvi}a nazo~ni su bili i ~lanoviUprave: mr. sc. Ivica Toljan, [ime Balabani} i mr. sc. DarkoBeli}, direktori PrP-a Split i DP Elektrodalmacija Marko Lovri} i@eljko \erek sa suradnicima, te Mihovil Bogoslav Matkovi},rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u, koji je koordiniraoovaj sve~ani ~in potpisivanja. Konzorcij, koji }e izvoditi radovei isporu~iti opremu, a u kojem su Brodomerkur, Kon~ar KETd.d., Kon~ar VNA d.d., i Kon~ar Sklopna postrojenja d.d.,tako|er su zastupali ~elni ljudi, kao i predstavnici njihovihkooperanata.

Nakon {to je potpisan ugovor o izgradnji TS Dobri, potpisan jei drugi dokument, a to je protokol o financiranju ovog projekta

koji su svojim potpisima oja~ali direktor Splitske banke TomoBolotin, direktor Brodomerkura Sandro Ivani{evi} i predsjednikUprave HEP-a Ivo ôvi}.

O ovom zna~ajnom doga|aju, kako za HEP tako i za grad Split,Ivo ôvi} je rekao.

• Do sada smo, bez ve}ih problema, osiguravali isporukuelektri~ne energije cijeloj Hrvatskoj, ali treba napomenuti da jesada{nja potro{nja na razini ispod one od prije deset godina.Me|utim, postupno poslijeratno oporavljanje gospodarstvazahtijeva od nas razvijanje mreè i popratnih objekata. Jedanod najzna~ajnijih ovogodi{njih projekata HEP-a je upravo ovaj"Mreà 110 kV grada Splita" u koji }emo, tijekom nekoliko go-dina, uloìti 200 milijuna kuna. Ovaj na{ dana{nji potps vrijedi61 milijun kuna i prvi je zna~ajan korak za dugoro~an, pouzdanirazvoj ovog grada.

U ime druge strane, Sandro Ivani{evi} je ovako prokomentiraopotpisivanje ovog ugovora:

• Drago nam je da je investitor znao prepoznati kvalitetu po-nude na{eg Konzorcija i da uskoro kre}emo s izgradnjomovako vrijednog i zna~ajnog objekta za kucanje srca na{egSplita.

Tre}i sudionik, Splitska banka, kojeg je zastupao Tomo Bolotin,tako|er je izrazio svoje zadovoljstvo udjelom u ostvarenju pro-jekta TS Dobri.

• Splitska banka sa zadovoljstvom financira ovaj projekt dogo-voren na temelju na{e povoljne ponude, kojom podupiremo"Brodomerkur", jednog od najboljih klijenata, ali i HEP.

SPLIT JE VE]U ENERGETSKOM KOLAPSU

Kako je ovaj doga|aj bio pra}en poja~anom pozorno{}u svihsplitskih medija koji su iskoristili nazo~nost i lokalnih ~elnikaHEP-a, dio pitanja bio je usmjeren prema direktorima prije-nosne i distribucijske djelatnosti. O te{kom trenuta~nomstanju @eljko \erek, direktor DP Elektrodalmacija je rekao:

• Grad Split danas se nalazi u energetskom kolapsu, pa ve}sada ne moèmo izdavati elektroenergetske suglasnosti,posebno u staroj jezgri. Ovim projektom }e se, ne samopove}ati sveukupni standard grada, ve} i omogu}iti kvalitetnijirazvoj turisti~ke djelatnosti.

UZ TS DOBRI IZGRADIT ]ESE JO[ ÊTIRI TS

O povijesti izgradnje TS Dobri ukratko je govorio direktor PrP-aSplit Marko Lovri}.

• Pamtim da se jo{ davne 1974. godine po~elo razmi{ljati oizgradnji ove TS, a ~injenica je da ju je ve} prije petnaest go-dina sigurno trebalo izgraditi. Split je, {to se ti~e sigurnosti op-skrbe, na posljednjem mjestu me|u ve}im gradovima.Primjerice, puno manji Osijek ima pet 110 kV trafostanica, aSplit samo dvije. Izgradnja TS Dobri tek je prvi korak urje{avanju gradske infrastrukture, a za zadovoljavaju}u sigur-nost potrebno je izgraditi jo{ ~etiri trafostanice i to: Gripe, Mi-ljevac, Brodogradili{te i Ka{tela 2, gdje je stanje najkriti~nije, terekonstruirati TS Su~idar, Vrboran, Split 3 i Ka{tela 1. Osimuspostave pouzdanog regionalnog energetskog prstena zagrad Split, ova }e mreà, s obzirom na vezu izme|u dvijuva`nih ~vornih to~aka na 110 kV naponu - TS Konjsko i HEZaku~ac - biti ~vrstim osloncem u~vorene mreè jedinstvenogEES-a.

SUPERVJE[TAÊNJEMDO PRIMIRJA SA SUSJEDIMA

Novinare je posebno zanimao rasplet doga|aja vezanih uznezadovoljstvo gra|ana nastanjenih u ku}ama {to su u nepos-rednoj blizini postoje}e i budu}e TS Dobri, jer su na pro{lomsastanku bili svjedoci nepomirljivih stajali{ta. Na to pitanje@eljko \erek dao im je sljede}e obja{njenje.

• Poznato nam je da su gra|ani podnijeli sudsku tu`bu i da jepredmet sada na Upravnom sudu, pa o~ekujemo da }e uskorobiti okon~an. Jedno od njihovih traènja bilo je i su-pervje{ta~enje Studije za za{titu okoli{a, a Gradsko poglavar-stvo je tu obvezu prenijelo na nas. Putem natje~aja HEP jeizabrao FER I FESB koji ve} obavljau supervje{ta~enje, koje }euskoro biti dovr{eno.

Marica @aneti} Malenica

koraci


JEDAN OD NAJZNAÂJNIJIH OVOGODI[NJIH PROJEKATA HRVATSKEELEKTROPRIVREDE JE "MRE@A 110 KV GRADA SPLITA" U KOJI ]E HEPTIJEKOM NEKOLIKO GODINA ULO@ITI 200 MILIJUNA KUNA, A IZGRADNJA TSDOBRI JE PRVI ZNAÂJAN KORAK ZA DUGOROÂN RAZVOJ GRADA SPLITA

Potpisom na UgovorIve ôvi}a,predsjednika UpraveHEP-a i SandraIvani{evi}a,direktoraBrodomerkura,kona~no se dogodiloono neodgodivo -zapo~inje izgradnjaTS 110/20(10) kVDobri

PU[TEN U RAD DALEKOVOD 110 KV BUJE-BUZET

DALEKOVOD KOJI ISTRU NAPAJA VODOM

“ETO, danas smo postali bogatiji za jo{ jedan hvale vrijedanobjekt koji }e zna~ajan za razvoj istarskog gospodarstva”naglasio je na sve~anosti buzetski gradona~elnik JosipFlego.

Milan Antolovi}, predstavnik Istarske ùpanije i predsjednikNadzornog odbora Vodoopskrbnog sustava Istre – Vodo-voda Butoniga tako|er je naglasio zna~aj novoizgra|enogdalekovoda za razvitak gospodarstva Istre, a posebice za vo-dovodni sustav Istre - jedan od najve}ih vodovodnih sus-tava u cijeloj Hrvatskoj. M. Antolovi} je zahvalio HEP-u,Hrvatskim vodama koje su financijski pomogle projekt, teizvo|a~ima radova koji su posao zavr{ili prije roka.

HEPOVCI NIKAD KONTRA KI[E

Mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a i direktor Direkcijeza prijenos izrazio je zadovoljstvo radi uspje{no okon~anejedne od najve}ih i najva`nijih investicija ne samo u HEP-u,te{ke vi{e od 24 milijuna kuna, od ~ega je 60 posto finaci-rao HEP, a 40 posto VSI – Vodovod Butoniga. êstitamizvo|a~ima iz Dalekovoda d.d. Zagreb koji su posao zavr{iliprije roka, a postavili i zelene ekolo{ke stupove. Vod smo is-probali i on, kako kaèmo mi elektri~ari, drì. Do sada je vo-dovod “visio o jednoj ìci” a sada smo osigurali dvostrukonapajanje. Ovaj dalekovod osigurava i daljnji gospodarskirazvitak Buzeta i ovog kraja. Mi smo zadovoljni i kad padaki{a, jer ona nama zna~i dobitak, rekao je mr. sc. I.Toljan.

- Danas osje}am veliko zadovoljstvo, tim ve}e , {to smo uzenergetski rije{ili i problem vodoopskrbnog sustava. Ju~erje prihva}en paket energetskih zakona nakog kojih }e do}ido jedne od najzna~ajnijih reformi elektroenergetskog sus-tava do sada. Veliki je to izazov za HEP i sve njegove za-poslenike. Kako vam je poznato, ubudu}e }e seproizvodnjom elektri~ne energije mo}i baviti i drugi, a po-tro{a~i }e mo}i birati od koga }e kupovati elektri~nu ener-giju. Moramo biti spremni na promjene. [to se ti~edana{nje sve~anost i ove ki{e moram re}i da mi u HEP-unismo nikad protiv ki{e, rekao je predsjednik Uprave HEP-aIvo Èovi}.

Sve~anost otvorenja novoizgra|enog dalekovoda uveli~alisu svojom nazo~no{}u brojni predstavnici HEP-a, izvo|a~aradova, lokalne samouprave, te saborski zastupnici.

Ivica Tomi}

koraci

OSNOVNI PODACI ODV 110 KV BUJE – BUZET

RADI sigurne i stalne opskrbe turisti~ke privrede icijelog podru~ja Istre vodom, Vodoopskrbni sustavIstre – Vodovod Butoniga po~eo je s izgradnjom vo-doopskrbnog sustava Butoniga. Do sada je dovr{enaakumulacija (jezero), cjevovodi, trafostanica ipumpna stanica, a u zavr{noj fazi izgradnje je stanicaza pripremu vode. Instalirana snaga ove fazeizgra|enosti pumpne stanice iznosi 6,6, a kona~nefaze 10,5 MW.

Napajanje elektri~nom energijom se, do izgradnjedalekovoda, obavljalo DV 35 kV Pazin-Butoniga-Buzet, koji je uz napajanje Butonige napajao i po-tro{a~ko podru~ke Buzeta, a vr{no optere}enje izno-silo je pribli`no 9 MW. Rezervno napajanje 35 kV izTS 35/10 kV Karojba do sada nije moglo pokriti uku-pno optere}enje uz dopu{tene padove napona. Usvrhu pove}anja sigurnosti i kvalitete napajanja elek-tri~nom energijom, Vodovod Butoniga i HEP potpisalisu 1997. godine Utana~enje, kojim se reguliraju od-nosi prigodom zajedni~kog finaciranja izgradnje TS110/10 kV Butoniga i DV 110 kV Buje – Buzet.Izgradnjom ova dva objekta pove}ava se pouzdanost isigurnost napajanja vodocrpili{ta Butoniga i po-tro{a~kog podru~ja Buzet. Nakon potpisanog

Utana~anja sklopljen je i Ugovor o zajedni~kom fina-ciranju izgradnje TS 110/20 kV Butniga.

TS Butoniga je zavr{ena i pu{tena u pogon 1999. go-dine.

Ugovor o zajedni~kom finaciranju izgradnje DV 110kV Buje – Buzet potpisan je krajem 2000. godine.Izgradnja dalekovoda zapo~eta je u sije~nju 2001.godine i svi radovi su dovr{eni do kraja lipnja 2001.godine, odnosno mjesec i pol dana prije ugovorenogroka. Ukupna duljina dalekovoda je 27 km, augra|eno je 86 stupova.

Ovom vezom osigurava se dvostrano napajanje Vo-docrpili{ta Butoniga i potro{a~kog podru~ja Buzetnaponom 35 kV iz TS 110/35 kV Pazin i TS 110/35 kVBuje, sve do izgradnje druge faze vodocrpili{ta Buto-niga i pove}anja vr{nog optere}enja TS 35/10 kV Bu-zet preko 10 MW. Tada je potrebno izgraditi 110 kVrasklopi{te i transformaciju 110/20 kV u TS Buzet iTS 110/10 kV Butonigu pripremiti za pogon pod na-ponom 110 kV.

Projektant i izvo|a~ radova bio je Dalekovod d.d. Za-greb, nadzor: HEP d.d. – Odjel za izgradnju Rijeka,opremu su isporu~ili Dalekovod d.d. Zagreb, Elka Za-greb i Alcatel Njema~ka.

Ukupna cijena investicije je 27. 256.000 kuna.

Predsjednik Uprave Ivo ôvi} i ... dalekovod 100 kV Buje-Buzet pu{ten je u rad

Sve~anosti su prisustvovali brojni uzvanici grada Buzeta, Istarske ùpanije,HEP-a, Vodoopskrbnog sustava Istre, izvo|a~a radova, te saborski zastupnici

TS 110/10 kVButoniga, kojauz DV 110 kVBuje-Buzetomogu}ujenormalnofunkcioniranjevodoopskrbnogsustava Istrekao uvjetanormalnoggospodarskograzvitka

13

PU[TENA U RAD TS 30/10(20) KV ROGOZNICA

ROGOZNI^KO PODRU^JEVI[E NIJE RANJIVO

ZA SIGURNU i kvalitetnu opskrbu svojih potro{a~a, Hrvatska elektroprivreda iz-vela je jo{ jedan pothvat. Nakon samo jedanaest mjeseci, koliko su trajali ra-dovi na izgradnji, sredinom srpnja o.g. pu{tena je u rad trafostanica 3o/lo(2o)kV u Rogoznici. @itelji i gosti ove slikovite srednjodalmatinske op}ine, koji sugodinama trpjeli ~este i dugotrajne prekide u isporuci elektri~nom energijom,napokon mogu odahnuti. A, s njima, dakako, i radnici Distribucijskog podru~ja{ibenske Elektre koji su morali podnositi opravdane potro{a~ke pritu`be sjedne strane, a u~estale intervencije za otklanjanje kvarova s druge strane.

Prije nego {to slavljeni~ki ispratimo ovaj doga|aj, potrebno je objasniti daelektroopskrbu {ireg rogozni~kog podru~ja obavljaju trideset trafostanicalo/o,4 kV ukupne instalirane snage od 6 MVA. Do po~etka l998. godine, sveove trafostanice napajane su jednim jedinim radijalnim nadzemnim dalekovo-dom iz TS 3o/lo kV Primo{ten, ~ija je duljina od blizu 5o kilometara ne samotehni~ki neprimjerena, nego i uzro~nik nekvalitetne opskrbe.

Uznazo~nost~elnihljudi doma}eg {ibenskog, te susjednih splitskog i zadarskog DP-a, predstavnika[ibensko-kninske ùpanije – ùpana Gordana Barake, doùpana Mihe Mio~a,{ibenskog gradona~elnika Milana Arnautovi}a, na~elnika op}ine RogoznicaNikole Gole{a, te predstavnika Brodomerkura i Kon~ara - kao nositelja cjelok-upnog posla, postrojenje je pustio u rad [ime Balabani}, direktor Direkcije zadistribuciju HEP-a. Tom prigodom je pohvalio uspje{no i u iznimno kratkomvremenu izveden posao.

- Kon~ar – Sklopna postrojenja iz Sesvetskog Kraljevca i Brodomerkur Split do-kazali su kako se opremom doma}ih proizvo|a~a moè kvalitetno i suvremenoizgraditi ovakvo postrojenje. Vrijednost ovog ulaganja je blizu l3,l milijun kuna iva`no je naglasiti da }e ovom podru~ju i s ovakvim stupnjem potro{nje tra-fostanica u nekoliko idu}ih godina omogu}iti preustroj posustalog gospodar-stva, prije svega malog poduzetni{tva i turizma. A, ovo je i bio pravi cilj HEP-a.

MNOGOSTRUKO POVE]ANA SIGURNOST OPSKRBE

Direktor DP-a Elektra [ibenik, Miodrag @ivkovi}, objasnio je da je trafostanicaizgra|ena kao tipska, s dva transformatora ukupne snage l2 MVA (4 + 8MVA), jednim vodnim poljem 3o kV i ~etiri vodna polja lo kV. U sklopu kabel-skog raspleta, a na kojemu su elektromonta`ne radove izveli zaposlenici Elek-tre, poloèno je 3oo metara priklju~nog 35 kV kabela i 3.25o metara 2o kVkabela u svrhu uklju~enja u postoje}u lo kV mreù.

- Sigurnost opskrbe sada je mnogostruko ve}a, a u slu~aju kvara puno jelak{e pri}i i brè ga otkloniti. Na{e je zadovoljstvo utoliko ve}e {to }eopravdano nezadovoljstvo na{ih potro{a~a biti manje i potpuno prestati, aposebice {to smo pruìli mogu}nost onoliko brzom i kvalitetnom razvitku tur-izma kakvog smo svi prièljkivali.

Spomenimo jo{ i to da je projekt trafostanice izra|en u Odjelu projektiranjasplitske Elektrodalmacije (SIU), a da su nadzor obavili doma}i zaposlenici -elektromonta`ni Franko Aras, a gra|evinski Lovorka Grgurina.

Zna~i, prelijepe rogozni~ke uvale, slani kr{ki fenomen zvan Zmajevo jezero iFrapa - najljep{a marina na Jadranu, jama~no }e sutra privu}i jo{ vi{e onihkoji znaju gu{tati.

(A, samo }emo se mi sjetiti da je HEP tomu dao svoj prilog.)

Vero~ka Garber

NOVOIZGRA\ENOM DALEKOVODUPRIDRU@ILA SE I NOVA TS

Zaposlenici Elektre [ibenik u ovo su ranjivo podru~je svoga DP-a vrlo~esto upirali prstom. Na temelju njihova plana izgra|en je l998. godinedalekovod 35 kV, pu{ten pod napon od lo kV, koji u duljini od 4,8 kmpovezuje spomenutu primo{tensku trafostanicu s lokacijom budu}e TSRogoznica, a za koju je zemlji{te ustupila op}ina, svjesna svojih stru-jnih tegoba. Vrijednost ovog ulaganja iznosila je blizu 3 milijuna kuna.Novoizgra|eni je dalekovod zna~ajno pobolj{ao isporuku elektri~ne ene-rgije, ali se pravi u~inci mogu osjetiti tek danas kada mu se u tim napo-rima pridruìla i nova trafostanica.

Kratka uputa i[ime Bala-bani}, direktorDirekcije zadistribucijuHEP-a, pustioje u rad TS30/10 (20) kVRogoznica

Kon~ar-Sklopna pos-trojenja i Bro-domerkur Splitdokazali su dase opremomdoma}ih pro-izvo|a~a moèkvalitetnoizgraditi suvre-meno postro-jenje i uiznimno krat-kom roku

TS Rogoznica,potaknut }epreustroj po-sustalog go-spodarstva,prije svega,malog podu-zetni{tva i raz-voj turizma

SIGURNOST OPSKRBE SADA JE MNOGOSTRUKOVE]A, A U SLUÈAJU KVARA PUNO GA JE LAK[E IBR@E OTKLONITI, OPRAVDANO NEZADOVOLJSTVOPOTRO[AÂ BIT ]E MANJE I POTPUNO PRESTATI,A STVORENI SU UVJETI ZA RAZVITAK TURIZMA

novo


POJAÂNA TS 110/35/10 KV MAKARSKA

MAKARSKO PRIMORJE S MIROM ÊKA TURISTI^KU SEZONUU MAKARSKOJ trafostanici 110/35/10 kV, o kojoj smo pisali upro{lom broju HEP Vjesnika, pu{ten je u rad transformator110/35 kV od 40 MVA . U rekordnom vremenu radnici Prije-nosnog podru~ja Split obavili su demontaù starog 20 MVAtransformatora i ugradili dvostruko sna`niji i pouzdaniji. Nje-govom ugradnjom rije{ti }e se naponske i elektroopskrbnepote{ko}e makarskog primorja, koje je - posebice u ljetnimturisti~kim danima - snosilo posljedice nesigurnog napajanjaelektri~nom energijom.

Da podsjetimo, ovo je podru~je proteklih godina biljeìlo porastpotro{nje elektri~ne energije od 6,7 posto godi{nje, {to je ~etirido pet puta vi{e od hrvatskog prosjeka. Zbog malog kapacitetaranijeg transformatora, naponske bi se okolnosti na{le ukriti~nom stanju, a mreà je trpjela ~este ispade.

U nazo~nosti stru~njaka dviju direkcija Hrvatske elektroprivrede,sve~ani ~in pu{tanja pripao je je mr.sc. Ivici Toljanu, direktoru Di-rekcije za prijenos HEP-a koji je, najavljuju}i nekoliko velikih pro-jekata, zahvalio svim sudionicima u radu i izrazio nadu da }eovakvih prigoda u Hrvatskoj biti jo{ vi{e.

- Direkcija za prijenos uloìla je 2,5 milijuna kuna u ovaj posaokoji }e osigurati pouzdani napon makarskom podru~ju, a timeispunjavamo osnovnu zada}u na{e tvrtke. Cijena sigurnog na-pajanja ~esto je puta vrlo visoka, ali mala u odnosu na cijenu

ispada. Ra~una se da jedan neisporu~eni kWh stoji pedesetputa vi{e od isporu~enog. Tko god prati svjetske doga|ajemoè vidjeti da je upravo sigurnost postala prioritetom. Drìmda mi toga moramo biti svjesni i cijeniti to {to radimo, rekao jemr. sc. I.Toljan.

Direktor Direkcije za distribuciju, [ime Balabani}, pohvalio jesuradnju dviju djelatnosti, koja }e omogu}iti kvalitetnijuopskrbu potro{a~a u idu}em desetlje}u.

- Ovo je susretni objekt prijenosa i distribucije, rezultat dogo-vora i suradnje na{ih stru~nih ljudi koji su brzo i na najbolji mo-gu}i na~in i na op}e zadovoljstvo, omogu}ili da makarskoprimorje do~eka turisti~ku sezonu s mirom i sigurno{}u, rekaoje na kraju [. Balabani}.

A, mi }emo jo{ pohvaliti radnike splitskog PrP-a, koji suradili od jutra do mraka kako bi posao zavr{ili prije turisti~kenajezde, za koju se toplo nadamo da }e je ovo ljeto donijeti.

Vero~ka Garber

u pravi trenutak


ZBOG MALOG KAPACITETA RANIJEG TRANSFORMATORA,NAPONSKE SU OKOLNOSTI BILE KRITI^NE, MRE@A JE TRPJELAÊSTE ISPADE, ALI UGRADNJOM DVOSTRUKO JAÊGTRANSFORMATORA U PRAVI TRENUTAK – PRIJE TURISTI^KESEZONE - STVORENI SU UVJETI ZA SIGURNU OPSKRBUELEKTRI^NOM ENERGIJOM MAKARSKOG PODRU^JA

Susret s povodom predstavnika Prijenosa i Distribucije HEP-a na susretnom objektu TS 110/35 kV Makarska

DIMORAS U SLAVONIJI I BARANJI

PILOT PROGRAM U ZAVR[NICIÎTATELJI HEP Vjesnika ve} su upoznati da je na podru~ju Sla-vonije i Baranje u tijeku ostvarenje pilot programa za osuvreme-njivanje sustava mobilnih radio mreà. Za{to je izabrano ba{ ovopodru~je? Nakon provedene analize do{lo se do zaklju~ka da jeupravo na ovom podru~ju najve}a, ali i najstarija mobilna radiomreà u HEP-u. Dijelom zbog starosti, a dijelom zbog ratnih raza-ranja, radio mreà je u vi{e nego lo{em stanju (o tomu je ve}op{irno pisano u HEP Vjesniku).

Kako doznajemo od IVANA DAID@I]A, ~lana tima za DIMORAS izDP Elektra Slavonski Brod, na podru~ju Slavonije u zavr{noj jefazi montaà antenskih stupova i ure|enje lokacija predvi|enih zaugradnju opreme.

- Odmah na po~etku bilo je administracijskih te{ko}a okoisho|enja lokacijskih i gra|evinskih dozvola {to je usporilo radove,ali sada sve te~e prema planu. Na podru~ju DP ElektroslavonijeOsijek zavr{ena je tzv. "mini" etapa {to zna~i da je montiranapotrebna oprema, pu{tene u probni rad dvije bazne postaje i SCN(Centralni upravlja~i sustav) i ispitane sve funkcije sustava.

Na podru~ju DP Elektra Slavonski Brod montirana je opremana oda{ilja~u Ko{arevac i to: bazna postaja s antenama i minilink prema TS 110/35 kV Podvinje. U TS Podvinje podignut jeantenski stup i zavr{eni pripremni radovi za montaù opreme.Sva oprema bila je u probnom radu i izvr{ena su ispitivanjafunkcionalnosti. Sada se o~ekuju dozvole od Ministarstva zapromet, pomorstvo i veze.

Dobivanjem potrebnih dozvola od ministarstva, svi ure|aji ioprema mogu se pustiti u rad, a punu funkcionalnost dobivamopovezivanjem svih baznih postaja sa SCN-om u Osijeku.

Stjepan Krajnovi}

Montaà antena na antenskom stupu Ko{arevac - u ko{ari Dario Lovrekovi} i @eljko Bari}, radnici DP ElektraSlavonski Brod, a na stupu Antun Dretvi} iz tvrtke "Komteh"

106 GODINA HEP-a I 75 GODINA JAVNE ELEKTRIFIKACIJE I ELEKTRI NOG TRAMVAJA U OSIJEKU

HENGLOV IZVOR SVJETLA,POGONSKE SILE I UDOBNIJEG KRETANJA

DANA 17. prosinca 1926. godine slu`beno je pu{tenau pogon elektri~na centrala u Osijeku, {to je ozna~ilopo~etak javne proizvodnje elektri~ne energije radikori{tenja u doma}instvima i industriji, za javnu ras-vjetu i elektri~ni tramvaj. Taj zna~ajan civilizacijski po-mak Osijeka, sr~ano i mudro je poveo i proveo ~asniosje~ki gradona~elnik doktor Vjekoslav Hengl. Jer, ~ijeje djelo elektrifikacija, to znade i posljednje dijetena{ega grada - kaè "Hrvatski list" od 13. velja~e1934. godine, u napisu povodom zahvale doktoraHengla na gradona~elni~koj ~asti.

Zadivljuju}u upu}enost, zanos i trud uloìo je na{ dok-tor Hengl, rukovode}i Odborom koji je promaknuo,utemeljio, uvjetovao i doista djelotvorno okon~aogradnju gradske elektri~ne centrale i elektri~nog tram-vaja. Ostvarivao je svojim sugra|anima izvor svjetla,pogonske sile i udobnijeg kretanja, rasvijetlio i suvre-meno povezao putanju kojom se kona~no ostvariloono {to je formalno utvr|eno 2. prosinca 1786. godine- a to je ujedinjenje Gornjeg grada, Tvr|e i Donjeggrada u jedinstveni grad Osijek.

Prva èljezni~ka kompozicija stigla je u Osijek krajem1870. godine. Gradska plinara u Osijeku, u pogonu jeod 1884. godine. Tako uspon svjetske elektrifikacijezatje~e Osijek s plinskom gradskom mreòm, uzkori{tenje u doma}instvima i za plinsku uli~nu ras-vjetu, te s konjskim tramvajem u gradskom prometutako|er od 1884. godine. Razmatranje elektrifikacije,premda otpo~eto, prekida Prvi svjetski rat.

Godine 1922., gradona~elnik doktor Hengl podnosigradskom zastupstvu Program izgradnje munjare ielektri~nog tramvaja, me|u drugim velikim gradskimpothvatima, kojima je cilj formalno i fizi~ko ukidanjeTvr|e kao vojnog kompleksa u srcu grada i kona~no

povezivanje triju gradskih jezgara u jedinstveni grad injegovo posvema{nje osuvremenjivanje.

IMPOZANTNA VELIÎNA POTHVATA

Kolika je izgra|enost tada{njeg Osijeka? Po~etkomdvadesetih godina Osijek ima pribli`no 37000 stanov-nika, te pivovaru, {ibicaru, koàru, tvornicu namje{taja,paromlin, lanaru, ljevaonicu èljeza, {e}eranu, tvornicusapuna..., kojima bi potpomaganje elektri~nom snagomzna~ilo skok u europski infrastrukturni proizvodni okvir.Gornji grad ome|en je Dravom, Reisnerovom ulicom,parkom dvorca Peja~evi} i dana{njom Zagreba~komulicom. Idu}i prema istoku pokraj Tvr|e, sve do Bijelevojarne i bolnice - nije bilo mogu}e izgraditi bilo {to,zbog vojne ovlasti nad tim prostorom. Donji gradpo~inje sa zapada Huttlerovom ulicom, a na istokuzavr{ava dana{njom Sarajevskom ulicom.

Ju`ni mu je rub Vukovarska cesta. Oblikom je i Novigrad u to doba sveden na nizove ku}a u Divaltovoj iFrankopanskoj ulici, od Gradskog vrta do [e}erane.Retfala, je izme|u ulice Petöffi Sandora i èljezni~kepruge.

Postoji onda{nji cestovni most, na sada{njoj njegovojlokaciji i èljezni~ki most preko Drave. Izme|u mos-tova locira se elektri~na centrala s tramvajskom remi-zom. O cjelokupnom pothvatu o~uvana je tada tiskanaknjiga Elektrifikacija grada Osijeka, koja je 371 strani-com obuhvatila sve dokumente koji su prethodiligradnji. Prire|iva~ njezin, zatajio je svoje ime - nehtiju}i i~im zasjeniti istinske tvorce pothvata.

A veli~ina pothvata je impozantna! Valjalo je izvestisve radnje i gra|enje za elektri~nu centralu, sa svimuli~nim vodovima i javnom rasvjetom, te elektri~nitramvaj u gradu Osijeku. Elektri~na centrala sadràvalaje industrijski kolosijek za dovoz ugljena, pumpnustanicu za opskrbu vodom, kotlove, turbine, dva gene-ratora od po 825 kilovata, elektri~no rasklopno postro-jenje, te direkcijsko-stambenu zgradu i ku}icu portirasa stanom.

Elektri~na mreà sastojala se iz 11 kilometara visoko-naponskih kabela 3 kilovolta, ~ak 16 transformatorskihstanica i blizu 50 kilometara niskonaponskih, djelo-mice kabelskih, vodova. Javna rasvjeta sadràvala je736 rasvjetnih mjesta.

Tramvajska pruga imala je duljinu ve}u od 9 kilome-tara, s remizom, stajali{tima, pripadnim postrojenjima

i 16 motornih kola s 8 prikolica. Prvotno je zami{ljenajedna linija uzdu` grada i dvije kru`ne linije: kolodvor-ska i novogradska. Prva kru`na linija je i izvedena(kolodvorac). Druga je trebala po}i od Tvr|e premaGradskom vrtu i odatle Divaltovom ulicom, dopovratka na uzdu`nu liniju, Huttlerovom ulicom. Nijeizvedena, jer se s njezinom trasom - u kona~nici - nijesloìo ministar prometa, zbog vi{ekratnih kriànja saèljezni~kim prugama. Pothvat je obuhva}ao i izmi-canje èljezni~ke stanice Osijek-Dravski most stada{nje na dana{nju lokaciju, ~ime je oslobo|enprostor za izgradnju ispod èljezni~ke pruge, namjestu kriànja s tramvajskom prugom. Elektri~nucentralu trebalo je izvesti tako da bude omogu}enopro{irenje za jo{ 2000 konjskih snaga, {to je doista iu~injeno 1938. godine, ugradnjom jo{ jednog kotla iturbogeneratora od 2 megavata.

Bio je izabran gradski Odbor za elektrifikaciju,ovla{ten da moè poduzimati sve da se elektrifikacijagrada i izgradnja elektri~nog tramvaja u djelo provede.Imao je, neposredno pred zaklju~enje ugovora o elek-trifikaciji, 23 ~lana s predsjednikom doktoromHenglom na ~elu. Za valjanost zaklju~aka bilo je do-voljno prisustvovanje pet ~lanova, a kod pre-polovljenih glasova, odlu~ivala je strana na kojoj jeglasovao predsjednik.

Pothvat ima, tijekom svojih priprema, nekoliko protiv-nika, ~ije prigovore rje{ava veliki ùpan osje~keoblasti, a potom i ministar unutra{njih dela KraljevineSrba, Hrvata i Slovenaca - u korist Gradske op}ine.Gradska plinara poziva se na svoj Ugovor s Gradskomop}inom iz 1883. godine, kojim je bilo ure|eno da je,u slu~aju uvo|enja elektri~nog svjetla u grad Osijek,Gradska op}ina du`na poslove najprije ponuditi Pli-nari... Skupina gradskih zastupnika sa svoje stranepodnosi prigovor koji - u osnovi - podràva stav Pli-nare, a sagledava i jo{ neke alternative. Kona~no,

uz Dan Hrvatske elektroprivrede


Sedmu godinu, Hrvatska elektroprivreda 28. kolovoza obiljeàva svoj Dan, broje}i 106godina svog postojanja. Jer, podsjetimo se, 28. kolovoza 1895. godine u 20 uri i 20

~asaka zasvijetlilo je u [ibeniku, pu{tanjem u rad HE Krka s polifaznim sustavom proiz-vodnje, prijenosa i distribucije elektri~ne energije.

Stolje}e Hrvatske elektroprivrede 28. kolovoza 1995. godine obiljeèno je u [ibeniku, apotom je uslijedilo obiljeàvanje Dana HEP-a 1996. u TE Rijeka, 1997. u PTE EL-TO Za-greb, a posljednje tri godine obiljeàvanja Dana HEP-a bila su vezana uz obljetniceorganizacijskih dijelova HEP-a: 1998. uz 90 obljetnicu HE Ozalj i DP Karlovac, 1999. uz90 obljetnicu grada Vukovara, a 2000. godine uz 60 obljetnicu Elektre Kri`.

Ove godine, Dan HEP-a obiljeìt }e se 28. kolovoza u Osijeku uz njegovu 75 godi{njicujavne elektrifikacije i elektri~nog tramvaja. Evo {to je prethodilo tom doga|aju u Osijeku.

Vjekoslav Hengl, ~ak je 14 godina bio na~elnikgrada Osijeka, a zasluàn je za komunalni, gospo-darski i kulturni razvoj grada Osijeka

Vjekoslav Hengl, ro|en u Donjem Miholjcu 15. trav-nja 1875., umro u Osijeku 6. studenog 1961. zavr{ioje studij prava u Be~u. Bio je odvjetnik i od 1910. go-dine kraljevski javni bilje`nik u Osijeku. âk ~etrnaestgodina, od 1920. do 1934. godine, bio je na~elnikgrada Osijeka. Zasluàn je za komunalni, gospodarskii kulturni razvoj grada. Ku}a Henglovih, darovanagradu, u kojoj je danas smje{tena Graska i sveu~ili{naknji`nica, mjesto je dru{tvenih gradskih zbivanjaizme|u dva rata. [etali{te od ku}e Henglovih doDrave, pokraj kina Urania, nosi danas Henglovo ime.

prigovara i Dru{tvo ku}evlasnika, da je elektrifikacijaluksuz koji }e na ku}evlasnike naprtiti tro{ak uvo|enjaogromnog broja àrulja u stanove.

UGOVOR O IZVEDBI

U oùjku 1924. godine gradona~elnik Hengl podnosigradskom zastupstvu op{irni prikaz o dotada{njim pri-premama za elektrifikaciju i tramvaj, nakon ~egaZastupstvo donosi Odluku, prema kojoj je Ugovor o iz-vedbi cjelokupnih poslova oko elektrifikacije i elek-tri~nog tramvaja zaklju~en u Osijeku 10. prosinca 1924.godine izme|u Op}ine slobodnog kraljevskog gradaOsijeka i poduzetni~ke tvrtke Charles B. Mac Daniel Jr.iz Pariza. Ugovorna vrijednost bila je jedan milijun istotinu tisu}a dolara. Neprekora~ivi rok bio jeosamnaest mjeseci, a nov~ani penali za zaka{njenjeugovoreni su u visini 300 dolara dnevno.

Ugovoreno je da se kolaudacija obavi tri mjeseca nakondovr{etka posla, a superkolaudacija za zgrade - nakongodinu dana, za strojarski i elektri~ni dio - nakon dvijegodine, a za vozni park, prugu i uspostavljanje prvobit-nog stanja u ulicama - nakon tri godine. Vra}anje kau-cija od 10 posto vrijednosti pojedinih poslova, koje jepoloìo poduzetnik, bilo je uvjetovano uspje{noobavljenim superkolaudacijama.

Financiranje je izvedeno kreditom Engleske trgovinskebanke u Beogradu, koji je Gradska op}ina trebala vra}atiu osam godi{njih obroka, uz kamate od 8 postotakagodi{nje.

Prora~un dobitka od elektrane i tramvaja ukazivao jeGradskoj op}ini da }e njime mo}i otpla}ivati kreditneobroke svake godine, uz pove}anje gradskog prora~unaza otprilike 50 posto, ili uz namicanje tog dodatka pro-

dajom dràvi, vojarni kojih je bila vlasnik. Nakon istekaotplata, op}ina je ra~unala na trajnu dobit od kori{tenjaelektrane i tramvaja, kao i na op}u dobit koju }e imatigospodarstvo i gra|ani od elektrifikacije i suvremenogprijevoza. To }e - u kona~nici - donositi dopunsku fi-nancijsku korist i samoj op}ini, pove}anjem sveukupnegospodarske aktivnosti, ~ija je nov~ana protuvrijednostutemeljena za financiranje grada putem nameta i da}a.

Kakav je bio jezik dokumenata o izgradnji? Jasan, neop-tere}en nepotrebnim rije~ima; svaki odjeljak govori oodre|enom predmetu, na na~in: {to-tko-gdje-kako-dokada-za koliko novca. Vrlo zanimljivo: mjerodavan jezikosnovnog ugovora je hrvatski, a ugovo }e - na zahtjevpoduzetnika - biti preveden i na engleski. Op}i itehni~ki opis cijelog projekta, te popis materijala, izne-seni su na njema~kom jeziku. Tu i tamo, u tekstovimana na{em jeziku, neki se tehni~ki pojam tuma~i u za-gradi napisanom njema~kom rje~ju. Tehni~ke speci-fikacije, izra|ene u doba davanja ponude, zavidno suobuhvatne, iscrpne i precizne.

Ponudu poduzetnika, sa svim tehni~kim i financijskimprilozima, prou~ili su i dali svoja stru~na mi{ljenja, di-rektori tada{nje zagreba~ke Gradske munjare i Za-greba~kog elektri~nog tramvaja. Ta su mi{ljenja uzorniobrasci kako valja primje}ivati, iznositi i pravdati svojestru~ne nalaze, dakako o pitanjima u koja je ~ovjek ute-meljeno upu}en.

Doznajemo, primjerice, da u to doba u Europi ima ~ak200 oblika profila tramvajskih tra~nica, ali da se jo{ nijeizabrao tehni~`ki i ekonomski najpovoljniji. No,Osje~ani se upu}uju na ~emu moraju ustrajati kod zaht-jeva u pogledu tra~nica... Jedan revidnet drì da ru{enjedrvoreda prigodom izgradnje pruge nije ispravno jer

svako drvce u ulicama grada vr{i blagotvorni upliv napu~anstvo, s higijenskog i estetskog gledi{ta, a pruà iudobnost. Gradsko zastupstvo, prigodom dono{enjaodluke o prihva}anju ponude Charlesa Mac Daniela,traì da gradski stru~njaci propi{u za sve strojne ure|ajeodgovaraju}i omjer vrsno}e (stupanj djelovanja - reklibismo mi danas, Wirkungsgrad - kako oni navode u za-gradi na njema~kom).

Obvezuju poduzetnika da svaki onaj ure|aj koji tomu neodgovara, o svom tro{ku zamijeni odgovaraju}im no-vim. Vodove od javne elektri~ne mreè do brojila po-tro{a~a treba izvesti elektri~na centrala, jer se samotako velike kra|e mogu sprije~iti, savjetuje jedan od re-videnata. Instalacije kod potro{a~a treba prepustiti dase izvode uz konkurenciju obrtnika, ali uz nadzor izve-denog stanja prije suglasnosti za priklju~ak.

PRIPREME ZA KORI[TENJE PRATE SEDANOMICE U TISKU

Gradska op}ina brine i o korisnicima postoje}egkonjskog tramvaja. S poduzetnikom ugovara njegovuobvezu da na svoj tro{ak nabavi dva motorna omnibusa(poput onih {to su danas u upotrebi u Be~u) koji biradili na njegov teret i u njegovu korist, ako bi konjskitramvaj bio na smetnji pri izvo|enju novog sustava.Op}im uvjetima gradnje, poduzetnik je u svemu bio ob-vezan nastojati da ne o{teti gra|ane i da se podvrgavazapovjedima nadzornog tijela. Kao i sve one od{tetemora snositi kojimgod mu drago na~inom nastale. Ob-vezan je ugovorom da sve radove da izvoditi u prvomredu osje~kim obrtnicima, poduzetnicima i stru~nimradnicima, a nekvalificirane radnike sa strane smijekoristiti samo u slu~aju ako ih u Osijeku nema.


Po~etna etapa izgradnje Elektrane

Godinu i pol prije dovr{etka izgradnje elektrane, Grad-ska op}ina daje ovla{tenje osje~kom elektrotehni~kompoduze}u "Energos", da u njeno ime izvodi vodove dobrojila, ali i ku}ne rasvjetne i elektromotorne instala-cije, s tim da potro{a~a kreditira do tri godine. Strankesu pla}ale 16 posto kamata na svoje dugove, a Gradskaop}ina jo{ 8 posto "Energosu". Tako|er, u gradu je pri-premljen majstor koji }e gra|anima preure|ivati pos-toje}e plinske sobne lustere u elektri~ne.

âk devet mjeseci prije pu{tanja u pogon elektrane ielektri~ne mreè, objavljuju se:

- propisi o izvedbi elektri~nih instalacija koje se mogupriklju~iti na elektri~nu mreù,

- upute za stranke o na~inu kako }e pridobiti suglasnostza priklju~ak,

- uvjeti dobave elektri~ne energije za rasvjetu i aparate,s cijenama elektri~ne energije i mjese~nim najamni-nama za doma}instva,

- uvjeti dobave elektri~ne energije za prijenos sile,zna~i za elektromotorne i druge pogone, s cijenama,najamninama i popustima kojima se stimulira ve}egodi{nje trajanje kori{tenja.

Navedimo da su cijene za doma}instva bile tada{njih10 din/kWh, za pogone 4 din/kWh, te za one pogonekoji redovito ne rade od 16 do 21 sat cijena je bila 3din/kWh.

Vi{emjese~ne neposredne pripreme, a osobitoizgradnja elektrane i tramvajske pruge, novine prate do-slovce danomice. Hengl putuje ponekad i dva putatjedno u Beograd. Klauziranje ugovora o izgradnji i fi-nanciranju oteè se u Beogradu ~ak devet mjeseci.Okon~ano je u rujnu 1925. godine, a po~etkom stude-noga po~inju i fizi~ki radovi na terenu. Za najve}e radnedinamike, na radili{tima po cijelom gradu bilo jeangaìrano pribli`no 500 radnika. Ve} kada su radoviodmakli, "Narodni glas" jo{ uvijek pita ne bi li se ipakPlinari odstupila provedba elektrifikacije.

Krajem 1925. godine iz "Narodnog glasa" opet pitaju jeli va`nija elektrika ili vodovod, temelje}i svoju brigu inalazom tifusnih klica u tlu na gradili{tu elektrane.

Krajem rujna 1926. godine, pozivaju se gra|ani da dajuinstalirati svoje domove (koji to ve} nisu u~inili) - jerelektrika }e zasvijetliti skoro! Po~etkom listopada gra-dona~elnik Hengl, na svoje veselje i ostalih gradskihzastupnika konstatira da su radovi toliko napredovali, te}e do}i do pogona za 14 dana. Prijavljeno je ve} 6000rasvjetnih ispusta - takav uspjeh nije imala niti jednaop}ina pri uvo|enju elektrike.

A onda, 21. listopada, dolazi {ok: cijelo osje~ko grad-sko Zastupstvo je raspu{teno, a imenovan je povjerenikvlade iz Beograda. I to {est godina nakon {to je gradskoZastupstvo izabralo za gradona~elnika doktora Hengla,u kojem je razdoblju on okon~ao ru{enje vojnih be-dema oko Tvr|e i priveo do pred kraj gradnju elektri~necentrale i tramvaja.(?!) Uskra}ena mu je ~ast prvoza-slu`nog na slu`benom pu{tanju u pogon, ali ne i radostkoju je dijelio s Osje~anima tih dana. Naime, u no}i21/22. studenog, grad je bio prvi put rasvjetljen elek-tri~nom rasvjetom, jer je ostvaren prvi pokusni rad elek-trane, dvanaest mjeseci nakon po~etka radova naelektrifikaciji! Politi~kim Henglovim protivnicima ineprestanim usporavateljima razvoja grada bilo je staloda ga i na takav - barbarski - na~in poku{aju poniziti.

Me|utim, na izborima sljede}e godine (21. travnja1927.), doktor Hengl je opet izabran za gradona~elnika,na kojoj du`nosti ostaje daljnjih sedam godina (do 11.oùjka 1934.). To je najrje~itije priznanje bira~a (i) zanjegov elektrifikacijski pothvat.

ODU[EVLJENJE OSJEÂNAELEKTRI^NOM ULI^NOM RASVJETOM

I ELEKTRI^NIM TRAMVAJEMNekoliko dana iza prvog uli~nog elektri~nog svjetla, 25.studenog 1926., prva je pokusna vo`nja tramvaja gra-dom - prava senzacija. Od 12. prosinca odvija se redovitpromet tramvaja, s redom vo`nje - pravilima. Prvog dana

vo`nje bilo je skoro 12 tisu}a putnika. Osje~ani se te{koodlu~uju ~ime su odu{evljeniji: elektri~nim tramvajem ilielektri~nom uli~nom rasvjetom! Da je do toga do{lo,slu`beno objavljuju novine dan poslije, zasluga je uprvom redu na{eg gradona~elnika, gospodina doktoraHengla. On je bio inicijator tog djela, potpuno mu se pre-dao, izgarao u njemu, svladao sve zapreke i izveo ga.

Elektri~na centrala i elektri~ni tramvaj slu`beno supu{teni u pogon 17. prosinca 1926. godine i poslovalisu pod imenom "Osje~ka munjara i tramvaj", kaoposebna ustanova Gradske op}ine (tekovno poduze}egradske op}ine).




Stanje na gradili{tu 19. oùjka 1926. godine

Rat - 1944. - razorena Elektrana Osijek Rat - 1991. - razorena Elektrana Osijek na is-tom mjestu

TIJEKOM GODINAU centrali, kotlovi su loèni ugljenom koji se dovoziovlastitim kolosijekom s dravskog pristani{ta ili doba-vom putem èljezni~ke mreè. Istovarivao se na ot-voreno spremi{te, odakle se vagonetima odvozio dokotlovnice. Vagoneti su prolazili automatskom va-gom, te je trajno registriran utro{ak ugljena. Dozi-ranje ulaza ugljena na ro{tilj obavljao je loà~,sukladno trenutnom optere}enju elektrane. Zrak,potreban za sagorijevanje, upuhivao je pod ro{tiljventilator pogonjen elektromotorom. Tri kotla bila suizvedena kao sustav kosih cijevi u koje je ulazilavoda, pumpana elektromotorom i - sigurnosno - par-nom pumpom. Voda je prethodno predgrijavanavru}im izlaznim plinovima sagorijevanja iza kotla.Para se, tako|er, nakon izlaza iz kotla pregrijavala, tebila pripravljena pod tlakom 16 bara i uz temperaturu400 stupnjeva Celzija. Vo|ena je u dvije turbine kojesu pokretale generatore uz brzinu vrtnje od 50 okre-taja u sekundi. Snaga svakog turbogeneratora bila je825 kilovata, uz trofazni napon od 3150 volta ifrekvenciju 50 herca. Iza turbina, para je kondenziralau kondenzatorima hla|enim dravskom vodom.Izgra|en je dimnjak visine 60 metara i promjera ot-vora na vrhu 2,2 metra. [ljaka je odvoèna iz elek-trane i uobi~ajeno kori{tena za komunalne gradske


Elektrana nakon izgradnje

Napis Elektri~ni Boì} grada Osijeka objavljen u "Hrvat-skom listu" nekoliko dana iza slu`benog po~etka kori{tenjaElektrane, zanosno opisuje odu{evljenje Osje~ana. Citi-rajmo neke opise, izvornim rije~ima.

• Na{ dragi Osijek do~ekat }e prvi puta svoju badnju ve~eri Boì} u sjajnoj elektri~noj rasvjeti po svim ulicama, trgo-vima, cestama i putevima, a kroz glavne njegove ulice jurit}e elegantna tramvajska kola puna svjetla i topline, punaop}instva svih stali{a, koje se vra}a svojim domovima iliidu u posjet prijateljima. Ne}e biti ni ku}ice, ni sobice,po~ev{i od rasko{nih dvorana bogata{a do bijedne pot-leu{ice ili potkrovnice sirotinjske, u kojoj se ne bi uz prem-noge ine uspomene, sjetilo i ovog velikog djelaelektrifikacije. Zadovoljstvo i hvala pratit }e ovaj predmetrazgovora.

Dok su jo{ trajali pokusi s davanjem i oduzimanjem ras-vjete, svatko ìv je opazio kakvo tu`no lice dobiva grad onaj~as, kad prestane elektri~na rasvjeta, naro~ito u doba ki{e,vjetra i no}ne tmine.

Na{i su nam stanovi postali ne samo svjetliji i ~istiji, nego imiliji i udobniji, otkako nam gradska centrala u svako dobano}i i dana rasvjetljuje na{e domove, urede i radione. Nemavi{e onog odvratnog plinskog mirisa, niti opasnosti po zdrav-lje i ìvot. Dosta smo ve} iskvarili zdrave o~i i dobar vid.

... Ipak }e elektri~ni tramvaj, prvo javno prometno ~edogradske elektrane, biti i ostati najmilijom institucijom

na{ega grada. Najmodernije ure|ena, elegantna, ~ista,svijetla i prostrana tramvajska kola, kojima se na vanjskom ina nutarnjem licu vidi sklad linija i boja, izazvala su ve} odprvoga dana vrlo povoljan dojam, stekla su ve} od prvogdana prometa sveop}e simpatije. Radni{tvo, ~inovni{tvo,{kolska djeca, stariji ljudi i toliki doma}i i strani poslovnisvijet, kojemu se ùri - svi su na{li u elektri~nom tramvajunajsavr{enije saobra}ajno sredstvo, koje spaja tolikerastrkane i udaljene dijelove grada. Brzina vo`nje i udob-nost skra}uje silno gubitak vremena i putni~ku nervozu...

Uvo|enjem elektrifikacije, diè se i budi poduzetna snagana{e privrede, te nema ikakove sumnje u tom, da }e na{aproizvodnja, obrt, trgovina i industrija dobiti u elektrifikacijisnaàn poticaj da se razvija i napreduje.

Elektrifikacija Osijeka ne smao da je donijela preko 30 mili-juna dinara gotova novca kao zaradu na ruke na{ih radnika,obrtnika i poduzetnika, nego po njima i u sve slojeve na{ihprivrednika. Grad Osijek }e za goleme terete kojima je op-tere}en na{ komunalni prora~un, na}i dovoljno pokri}a zaotplatu tih tereta - ne u novim nametima, nego i u priho-dima elektrifikacije - rasvjeta i tramvajska vo`nja se pla}aju.

To je jedna ste~evina, kakove grad Osijek kroz tolike dece-nije ni u manjoj mjeri nije do~ekao. Elektrifikacija otvaragradu Osijeku novo doba, doba preporoda u znaku mod-erne tehnike, koja }e prije ili kasnije, ali zasigurno, preobra-ziti ~itavo lice grada i nutarnji mu ìvot.

potrebe i za to je postojao veliki interes. U sje}anju jenaziv "Crni put" za Drinsku ulicu, koji je dobila ponogostupu na~injenom i uzdràvanom {ljakom iz elek-trane.

Elektri~na energija razvo|ena je gradskom kabel-skom visokonaponskom mreòm pri naponu 3 kilo-volta. Odatle se transformirla na niski napon, po~etnou 16 transformatorskih stanica 3000/400 volta, stransformatorima ve}im dijelom snage 50 kVA i man-jim dijelom 30 kVA. (Tek nakon Drugog svjetskograta, visokonaponska mreà u gradu postupno jepreure|ena na napon 10 kilovolta). Za potrebe tram-vaja, trofazna izmjeni~na struja ispravljena je ìvinimispravlja~ima u istosmjernu i vo|ena do gornjihkliznih vodi~a tramvaja, pri naponu 800 volta. Velikaakumulatorska baterija, mogla je uzdràti ~itav tram-vajski promet tijekom dva sata u slu~aju poreme}ajau pogonu centrale.

U deset godina rada, Elektrana je utrostru~ila svojuproizvodnju iz 1927. godine, tako da je 1938. godinenjezin kapacitet morao biti vi{e nego udvostru~en.Stradala je ratnim bombardiranjem krajem 1944. go-dine, obnovljena je ve} 1945. a 1963. godine jenjezino kori{tenje kao izvora elektri~ne energijeobustavljeno te je preure|ena i od tada sluì kao izvortopline za grad. Kasnije, 1967. 1973. i 1981. godine,ugra|eni su novi kotlovi, te se takvo potpuno izmijen-jeno toplinsko postrojenje koristi i danas. U strojar-nici, su o~uvani prvotni turbogeneratorski agregati,izvan kori{tenja.

U Domovinskom ratu, elektrana je ponovno razarana1991. godine. I Henglov grob na Aninom groblju, sKr{ini}evim Isusom, razoren je. Prekrasan jetkanicvjetni vitra` u stubi{tu ku}e Henglovih potpuno jerazbijen...

U energetsku povijest grada, oslanjaju}i se i na tradi-ciju iz 1926. godine, upisuje se 1974. godinePlinsko-turbinska elektrana od 2x25 MW elektri~nesnage i 37,5 MW toplinske snage, izgra|ena na Zele-nom polju. Distribucija teku}eg naftnog plina uOsijeku po~ela je 1965. godine, a distribucija prirod-nog plina od 1977. godine. Kona~no, 1985. godinedovr{ena je izgradnja Termoelektrane-toplane uOsijeku, elektri~ne snage 45 MW i toplinske snage139 MW. Povezivanje Osijeka s tada{njim zemal-jskim elektroenergetskim sustavom ostvareno je1957. godine pri naponu 110 kilovolta, a sredinom1977. godine pri naponu 400 kilovolta - dovr{etkomizgradnje transformatorske stanice Ernestinovo.

[to dodati, nakon sedamdesetpet godina? S razlo`nimodu{evljenjem valja iskazati veliko po{tovanje iosje}ati ponos na na{eg sjajnog gradona~elnikaHengla i onda{nje sugra|ane, koji su pod njegovimvodstvom ostvarili pothvat koji zadivljuje i uz najrigo-roznija dana{nja mjerila. Kako je to rekao pisac zanos-nog napisa "Elektri~ni Boì} grada Osijeka" u"Hrvatskom listu", nekoliko dana nakon pu{tanja u po-gon Elektrane i tramvaja: Henglovu trudu, energiji ismionosti, kao i izda{noj potpori osje~kog gra|anstvavalja zahvaliti da je ovo veliko djelo sretno dovr{eno.Henglovo ime ostat }e s elektrifikacijom ~asno iponosno spojeno, doklegod je bude.

Pripremio: Marijan Kalea


POVIJESNA RAZGLEDNICA HRVATSKI LIST, VELJAÂ 1934. GODINE

O PRVOM DANU VO@NJE ELEKTRI NOGTRAMVAJA U OSIJEKU I... NEPODOP[TINAMA



HENGLOVU TRUDU, ENERGIJI I SMIONOSTI, KAO IIZDA[NOJ POTPORI OSJE^KOG GRA\ANSTVAVALJA ZAHVALITI DA JE OVO VELIKO DJELOSRETNO DOVR[ENO. HENGLOVO IME OSTAT ]ES ELEKTRIFIKACIJOM ÂSNO I PONOSNOSPOJENO, DOKLEGOD JE BUDE

INFORMATIKA U DP ELEKTROPRMORJE RIJEKA

BRIGA ZA INFORMATI^KOOPISMENJAVANJE IUSAVR[AVANJEU LIPNJU i srpnju 2001. godine u DP Elektroprimorje Rijekazapo~ela je velika akcija informati~kog opismenjavanja za-poslenika u organizaciji Odjela za poslovnu informatiku. Usvim pogonima, te u Stru~nim slu`bama DP-a, odràni sudvosatni te~ajevi koje je pohodio veliki broj zaposlenika. Naovom prvom, osnovnom te~aju, voditeljica projekta DoroteaSko~ani} upoznala je polaznike s osnovama informatike,primjeni ra~unala u poslovnoj praksi, informatici u HEP-u iElektroprimorju, uporabi Interneta, te razvoju HEPINTRANETA. (Intranet Web server Elektroprimorja nalazi sena adresi http://elpweb/)

• Posje}enost osnovnog te~aja iz informatike bila je vrlodobra. Zami{ljeno je da se organiziraju ukupno tri te~aja. Naprvom, kojega smo zavr{ili, zaposlenici su stekli osnovnasaznanja o informatici, na drugom }e se upoznati sa svimaplikacijama koje se koriste u Elektroprimorju, a tre}i }e biti,informati~ka radionica na kojoj }e polaznici nau~iti sluìti seWordom, Excelom, Internetom... Predvi|eno je da nakonzavr{etka te~ajeva ova radionica ostane u stalnoj uporabi.Naime, u prostoriji u kojoj se bude odràvao te~aj, odnosnoinformati~ka radionica, ostat }e ra~unala koje }esvakodnevno mo}i koristiti oni zaposlenici koji ih nemaju usvojim uredima, rekla nam je Dorotea Sko~ani}, dodaju}ikako nije lako organizirati ovakve te~ajeve, jer na njih do-laze ljudi bitno razli~itog informati~kog predznanja.

ORACLE BAZA -NAJRASPROSTRANJENIJA U SVIJETU

Promjenom strojeva mijenjali su se i operativni sustavi uElektroprimorju. Na Odri je kori{ten operativni sustavGeorge 3, prijelaz na Digitalove Alfe zahtijevao je i upozna-vanje operativnog sustava VMS. Posljednjih nekoliko go-dina, dio aplikacija i baze podataka pre{ao je na operativnisustav Windows NT (Windows 2000).

U po~etku sve aplikacije su pisane u programima tre}egeneracije, najvi{e u programskom jeziku Cobol. Danas susvi podaci smje{teni u relacijskoj bazi podataka, a u radu seprimjenjuju alati: Oracle Forms, Oracle Reporet Writer, Ora-cle Menu, Oracle Developer, Oracle Designer i drugi. Prije-laz na Oracle bazu izvr{en je u Elektroprimorju 1989.godine, jer je Oracle baza najrasprostranjenija u svijetu,jam~i veliku sigurnost i konzistentnost podataka, relativnose jednostavno odràva, a uz to rad s ovom bazom mogu}je na strojevima razli~itih proizvo|a~a i razli~itim operativ-nim sustavima.

Dio aplikacija koje se koriste u Elektroprimorju izradili sustru~njaci Odjela za poslovnu informatiku ovog Distribu-cijskog podru~ja, a zaposlenici Elektroprimorja sudjelovalisu u izradi zajedni~kih aplikacija na razini HEP-a. Odjel za po-slovnu informatiku, Elektroprimorja autor je akontacijskogsustava pomo}u kojeg se obra~unava i prati naplata is-poru~ene elektri~ne energije i ostalih usluga, virmanskogsustava pomo}u kojeg se fakturiraju obra~uni za potro{a~eizvan kategorije ku}anstava, te jo{ niza aplikacija zasaldakonti za kupce elektri~ne energije (tvrtke i obrtnici), evi-denciju i odabir mjernih ure|aja, blagajni~ko poslovanje,tehni~ki informacijski sustav za evidenciju podataka o mreì ipostrojenjima, pra}enje rada u autoparku i sli~no.

Za ostale poslove koristi se zajedni~ki aplikacijski softwerHEP-a.

INTERNET I ZA KONTAKT SPOTRO[AÎMA?

U poslovanju Elektroprimorja uporaba Interneta je, za sada,ograni~ena na kori{tenje WEB-a za dobivanje razli~itih informacijao poslovnim procesima i preuzimanje novih verzija softwarea, tzv.drivera za potporu informati~koj opremi koja se koristi u HEP-u.Ipak, naj~e{}a je uporaba e-maila u me|usobnoj komunikacijiunutar HEP-a i komunikaciji s poslovnim partnerima.

Razmi{lja se o uvo|enju izravnog kontakta s potro{a~ima putemInterneta. Na taj na~in bi potro{a~i mogli dobiti informaciju odugovanjima, unositi stanje svojih brojila, dobivati obra~un ipla}ati kreditnom karticom. Potro{a~i bi, tako|er, moglikori{tenjem e-maila upu}ivati zahtjeve za popravke ili ugradnjunovih mjernih ure|aja, te dobivati razli~ite obavijesti i upu}ivatipritu`be. Me|utim, do ostvarenja ovih ideja pro}i }e, kaù infor-mati~ki stru~njaci Elektroprimorja, jo{ neko vrijeme jer mnogaku}anstva jo{ ne posjeduju ra~unalo, a premalen je broj ljudikoji se zna koristiti Internetom. S obzirom na jo{ uvijek mali brojpotencijalnih korisnika i potrebna velika ulaganja u hardware isoftware, uvo|enje takvih usluga za potro{a~e financijski jo{ nijeisplativo, ali u budu}nosti }e sigurno biti.

NA POÊTKU I NA KRAJU

Na kraju, ono {to je na po~etku i bez ~ega software i hardwarene mogu funkcionirati - ljudi. Odjel za poslovnu informatikuElektroprimorja ima 16 zaposlenika i to sedam s visokom, tri svi{om i {est sa srednjom stru~nom spremom. Rukovoditeljodjela je Dinko Ribari}. Rukovoditelj Odjela za razvoj i pro-gramiranje je Mate Du{kovi}, a Odsjek za gospodarenje infor-mati~kim resursima vodi Marija Maksan. Tu su i projektantiinformativnog sustava Neven êrmak, Iva Pletenac, ArminSedlar, Dorotea Sko~ani}, Jasminka Stani}, programer Miro-slav Mili}, potpora i odràvanje PC-a Ante Malba{i}, sisteminènjer Emil Mohori}, serviseri Ozren Fu}ak i Mario Rot, teoperatori Jasna Bonefa~i}, Ruà Bonifa~i} i Oriella Brklja~a.

Ivica Tomi}

izbliza


Dorotea Sko~ani}, voditeljica informati~kog opisme-njavanja radnika Elektroprimorja: razina po~etnog znanjapolaznika te~aja je vrlo razli~ita, mla|i ljudi malo lak{eprihva}aju nove tehnologije, dok kod starijih treba uloìtimalo vi{e vremena

Polaznike prvog, osnovnog te~aja informatike u DP Elektro-primorje Rijeka pozdravlja Dinko Ribari}, rukovoditelj Odjelaposlovne informatike, a slijede jo{ dva naprednija te~aja

POÊCI I RAZVOJINFORMATIZACIJEELEKTROPRIMORJA

PRVO ra~unalo Odra 1350 kompatibilno s ra~unalomICL na kojemu su se obavljale obrade unutar op}in-skog ERC-a, stiglo je u Elektroprimorje 1980. godine.U to vrijeme postojala je i izravna veza s vanjskim po-gonima Elektroprimorja, koja je ostvarena putem PTTlinija. Ta veza, premda spora (1200 bitova u sekundi),ipak je omogu}avala upite o stanju podataka po-tro{a~a. Prvo ra~unalo Odra imalo je 128 KB radnememorije, a podaci su se ~uvali na magnetnimtrakama i ~vrstim diskovima. Diskovi su imali kapacitetpo 60 MB i bili su izmjenjivi. Potrebe za ra~unalimaneprestano rastu, pa se nabavljaju nova ra~unala pro-izvo|a~a digital. Sada se koriste ra~unala klase Alphakoja su me|usobno povezana u jedinstvenu cjelinu tzv.cluster. Ra~unala Digital Alpha koja se sada rabe(DRALF1 i DRALF3) imaju po 512 MB radne memorijei 40 GB diskovnog prostora. Obra|uje se pribli`no 200puta ve}a koli~ina podataka nego na po~etku. Dnevnose snimaju sve promjene na diskovima, a jednako takose radi sigurnosni export Oracle baze.

Kako su potrebe rasle, tako se i broj terminala vezanihza ra~unala pove}avao. Nakon {to je nabavljeno vi{eod stotinu ra~unala, pojavila se potreba povezivanjaPC-a na centralno ra~unalo i me|usobno. Tako jestvorena mreà, takozvana LAN mreà (Lokal Area Net-work) u Rijeci i takozvana WAN mreà (Wide Area Net-work) na koju su priklju~eni svi dislocirani pogoniElektroprimorja.

Upravna zgrada Elektroprimorja, DC i drugi prostori uRijeci povezani su opti~kim kabelima. Tako|er, i svaPC ra~unala priklju~ena su na zajedni~ku mreù. Svipogoni povezani su s centralnom mreòm Elektropri-morja, ali postoje}a infrastruktura ne omogu}uje do-statnu brzinu i kvalitetu preko modema, pa }e sepovezivanje s vanjskim pogonima preusmjeriti na rad sISDN vezama, koje omogu}uju brzine od 128 Kb/s.

Osim lokalnog povezivanja unutar DP Elektroprimorje,koristi se i iznajmljena paketna veza pomo}u koje jeElektroprimorje povezano s ostalim dijelovima HEP-a.

Ina~e, u Elektroprimorju je u uporabi vi{e od 200 PC-a.Osobna ra~unala koriste se za pisanje dopisa u Wordu,za slanje i primanje e-po{te, te pretraìvanje Interneta.Oni PC-i koji imaju instaliran program za emulacijuterminala (Keaterm) mogu se preko mreè uklju~iti naAlph-u i imati uvid u razli~ite aplikacije. Odre|eni brojra~unala koristi se za rad na blagajnama, za rad narazli~itim grafi~kim alatima (Autocad, Arcview, Arc-info), te za razvoj novih aplikacija na novim Oraclegrafi~kim programskim alatima.

Vi{ekorisni~ka ra~unala koriste se za proxy server, {tozna~i da se preko njega ostvaruje komunikacija sInternetom svih PC-a koji su umreèni, potom za Webservere za lokalni Intranet, te data base server, {tozna~i da je na njemu smje{ten i dio baze podatakaElektroprimorja.

HE \ALE

NITKO NE SMIJE PRODAVATI OVO BLAGOKAKO je HE \ale vr{na hidroelektrana, moè joj biti i daradi i da ne radi. Slijedom one narodne mudrosti gdjese radi odmakni se, gdje se jede primakni se odlu~ilasam se, dakako, za ovaj drugi stjecaj okolnosti i oda-brala dan kad se ne vrti i uru od marende. Agregati mi-ruju, pomalo sablasna ti{ina odjekuje u strojarnici, a ususjednoj pomo}noj zgradi deùrni dio posade blaguje.Ba{ neki ugo|aj koji dopu{ta, i doma}inima i meni, dao elektrani i o Cetini razmi{ljamo i na neki drugi, mu-driji na~in, a ne samo kao tvornici za proizvodnju struje irijeci koja te~e.

PODVUÊNO ZELENIM

Uz vo|u puta, direktora pogona HE \ale Ivana Vrcu, nasnekolicina odabranih {etamo uokolo, niz rijeku, uzrijeku, i poku{avamo sagledati bit ovog jedinstvenogspoja prirode i ljudskih ruku. Ovdje se, u suradnji s pri-rodom, moè puno toga ostvariti. Promi{ljenim odlu-kama mudrih i dalekovidnih ljudi neprocjenjivo blagokoje nam je bez zasluge podareno, moè se odràti ioploditi tek na{im zaslugama.

Ku{amo jo{ nedozrele plodove mladih vo}aka koje sutu da bi pruàle hlad, uìtak o~ima i nepcu, ali i dao~uvaju obalu od odrona zemlje. Niè dolje zriju tikvice,krastavci, pome... Meni bi trebali faòleti, ali {to je tu je!Dolazimo do tunela. Tu je mra~no i svjeè. Jo{ ni{ta neni~e, ali uvjeti su samo takvi za uzgoj, primjerice,{ampinjona.

PRVO "SULUDE", POSLIJE OSTVARIVE

Vra}amo se, uz zeleni tok, prema elektrani. Direktor I.Vrca kaè: Vidite, jo{ tridesetih godina pro{log stolje}ana{i stru~njaci bavili su se, za tada{nje spoznaje, "sulu-dom" idejom o izgradnji akumulacija u kr{u. Dvadesetgodina poslije, ta naizgled neizvodiva zamisao ostvarilase upravo u ovom kraju izgradnjom najve}eg umjetnogjezera kod nas, a potom se sve to ponovilo kraj Senja, u

dubrova~kom zale|u... Sklon sam da i sada zastupamomo`da naizgled jednako tako "suludu" ideju koja bi gla-sila: ne dajmo ovo nikomu, poku{ajmo mi biti svojimrijekama i svojim hidroelektranama dobri, bri`ni iuspje{ni doma}ini!

Nema tu ni~eg suludog, razmi{ljamo mi koji ga pra-timo. Naprotiv! To je ne{to najprirodnije i jedino nor-malno u kontekstu mnogih drugih doista suludih idejakoje se ra|aju u tranzicijskim i globalizacijskim prom-jenama od kojih ni na{em dru{tvu spasa nema.

Ali, moglo bi biti spasa za ovo vodeno zlato koje za-pravo i nije na{e i nemamo ga pravo prodavati. Prirod-nim blagom se ne trguje, ono ostaje u naslije|e na{impotomcima i potomcima na{ih potomaka. Da tako nijebilo oduvijek ni nas do~ekalo ne bi. Ba{ kao {to pogleddivljenja i oko kamere zastane ovdje, tako i privatizacijau svojoj pohelpi mora znati stati na pragu nedopu{te-nog.

• Pitanje je bi li netko tko nema du{u za ovu ljepotukoristio na{ objekt za ono ~emu je namijenjen ili bi pro-izvodnju elektri~ne energije stavio tek na peto, {estomjesto, a u prvom bi planu njemu bile profitabilnije ak-tivnosti koje bi kruha donosile i bez motike.

ÎSTA RIJEKA I ÎST OBRAZ

Penjemo se na branu, jer je tu pogled dalekose`niji, aljepota rije~nog toka uokvirena sivilom kamena, ze-lenilom raslinja i nebeskim plavetnilom nekako

veli~anstvenija, cjelokupnija. Poznata mi plutaju}a branauspje{no zadràva nanose, ~iji se sastav tijekom de-setlje}a drasti~no mijenjao od ranije preteìto biolo{kogdo ovog sada{njeg, nerazgradivog iz plastifikacijske erekoji }e nas jedini, naàlost, nadìvjeti. U Pogonu HE

\ale, ekologija je na{la svoje istinske sljedbenike. KakoHEP u svojoj sistematizaciji nije predvidio ku}icu zastru~njake ovog usmjerenja, tek dobrom voljom za-poslenika ovdje se - kako kaè direktor I. Vrca, ne ~isti re-dovito samo rijeka ve} i na{ obraz, pa ~inimo puno vi{eod onoga na {to nas obvezuju na{i normativni akti! Mismo ovdje neposredni svjedoci svih posljedica mijenjanjastandarda ìvljenja uz Cetinu. Ponekad angaìramo i ne-koga sa strane da nam pomogne u poslu za koji nemamopotrebna znanja, ali imamo puno dobre volje, savjesti ipovijesne odgovornosti prema vodi koja ìvot zna~i.Nadamo se da }e i HEP pokazati ubudu}e vi{e sluha zamlade stru~njake ovog profila, jer ekologija je - poput in-formatike - strast upravo mladih ljudi.

Nanosi uz branu ~iste se zimi svakih deset dana, a ljetimalo rje|e - prema potrebi. Takva jedna potreba dogo-dila se nedavno kada je iz pravca Trilja na branu doplu-tala uginula svinja te{ka 150 kg.

TEMELJI BUDU]EGRACIONALNOG UPRAVLJANJA

HE \ale je, naàlost, posljednjih hidroobjekt izgra|enna ovom podru~ju, a uz HE Dubrava i u cijeloj Hrvat-

izravno


OVO VODENO ZLATO, KOJE I NIJE NA[E, NEMAMOPRAVO PRODAVATI, JER PRIRODNIM BLAGOM SE NETRGUJE, ONO OSTAJE U NASLIJE\E ONIMA KOJIDOLAZE IZA NAS, JER DA TAKO NIJE ODUVIJEK BILO -NI NAS DOÊKALO NE BI

HE \ale, najmla|a u Hrvatskoj elektroprivredi, navr{ila je ve} svojih 11 godina Plutaju}a brana pokazala se kao prava stvar, jer ~i{}enjem rijekei obraz HE \ale i HEP-a

skoj. A i njoj je, 16. srpnja, bilo jedanaest godina odpu{tanja u pogon.

• Ulazimo u razdoblje kada oprema pomalo stari, pamoramo biti spremni i promi{ljeni u pogledu nabaverezervnih dijelova i o~ekivanih radova. Sad plaèmo te-melje za budu}e racionalno upravljanje Elektranom.Nastojimo biti vrlo {tedljivi u poslovanju i ve} deset go-dina na{ godi{nji plan moè se doslovce prepisivati jersu veli~ine jednake.

SPREMNI ZA"PROBIJANJE" PLANA

Ovogodi{njom ètvom Cetine, HE \ale moè bitiiznimno zadovoljna. Od ukupno planiranih 135 GWh uprvih mjesec i pol dana proizvedeno je 50 posto, dokraja oùjka 60, a do 30. lipnja 80 posto. Do remonta,koji po~inje 20. kolovoza i trajat }e mjesec dana, agre-gati i posada }e vjerojatno ve} raditi na probijanju za-dane veli~ine. Podaci o realizaciji planiraneproizvodnje ukazuju na sve o~itije klimatske promjeneu koje ulazi na{e podneblje. Naime, smjena vla`nog isuhog razdoblja osnovne su odlike nama neprimjerenetropske klime.

LJUBAVUZVRATITI LJUBAVLJU

Kaù: Ljubav se ne kupuje, ljubav se ne prodaje, ljubavse za ljubav daje! Cetina nam svoju ljubav uvijekiznova dokazuje daju}i nam pitku vodu, elektri~nu en-ergiju, hranu... Ona nam napaja polja, osvjeàva nas usparnim ljetnim danima, isprobava na{u odva`nost ispretnost raftingom, nagra|uje rajskim ugo|ajem...Tko nam daje pravo prodati svu tu ljubav i ljepotu! Ra-dije je uzvratimo! Nemojmo jednog dana, kadaneodgovorno raskr~mimo ono najvrijednije, doìvjetisudbinu nekih drugih zemalja. Ne dopustimo daovda{nju kletvu: Odnila te Cetina, budemo morali,nakon pustih stolje}a, preina~iti u tuàljku: Odnio tiCetinu!


Pogled s brane daleko seèvrijedni ljudi koji dragovoljno obavljaju taj posao odràvaju ~istim

A ovo je malen ali raznorodan vo}njak, koji je ve} obdario svoje slatkim i so~nim plodovima

23

Ivan Vrca, direktor Pogona HE \ale, pokazuje sintetskusmolu Ekopor koja je uredno spremljena u plasi~neba~ve, a sluì kao apsorpcijsko sredstvo koje na sebeveè uljne masti kada se pojave na povr{ini vode

KOMBI-KOGENERACIJSKO POSTROJENJE TE-TO ZAGREB

PARNA TURBINA PRVI PUT NA MRE@IU KOMBI-KOGENERACIJSKOM plinsko-parnom postro-jenju (tzv. Blok K) u TE-TO Zagreb, koji je pred zavr{et-kom izgradnje, 26. lipnja ove godine obavljena jesinkronizacija parno-turbinskog agregata na mreù. Sink-ronizacija je uspje{no obavljena, saznajemo od Sre}kaRundeka, voditelja Tima za izgradnju spomenutog pos-trojenja, koji nas je uz to informirao i o planiranim aktiv-nostima prije pu{tanja elektrane u pogon. Parnu turbinu,napomenimo, proizvela je tvrtka ABB iz Karlovca.

“Najva`nije od svega je da je pritom sve pro{lo iznimnoglatko i bez zastoja”, nagla{ava S. Rundek.

Prije sinkronizacije, turbina je 21. lipnja “dignuta” na tritisu}e okretaja kada su obavljena potrebna mjerenja, teispitivanja prekora~enja broja okretaja. Za to vrijemeobavljena su sva ispitivanja u strojarskom i elektro dijeluturbine, bez dodatnih zastoja. Agregat je na mreì bio je-dan dan, nakon ~ega je uslijedila planska obustava nje-govog rada, zbog otklanjanja nedostataka uo~enihtijekom prethodnih ispitivanja.

FUNKCIONALNA ISPITIVANJA IOPTIMIRANJA PRIJE PU[TANJA U RAD

Prema planu, cjelokupno postrojenje trebalo bi biti namreì 23. srpnja ove godine, a tijekom rada agregataobavljala bi se optimiranja postrojenja, kao nuàn pre-duvjet za demonstraciju 24-satnog pogona s maksi-malno raspoloìvom snagom, koju bi obavio Parsons,ameri~ki izvo|a~ radova na Bloku K. Sredinom kolovozauslijedit }e jo{ jedna planska obustava, radi otklanjanjado sada poznatih manjih nedostataka i mogu}ih novih.

U skladu s planom i o~ekivanim doga|ajima u probnompogonu u trajanju od 30 dana, koji sluì kao dokaz do-brote i kvalitete postrojenja, za po~etak rujna predvi|enje probni pogon postrojenja, a po~etak njegove komerci-jalne proizvodnje mjesec dana nakon toga. Trenuta~no,pote{ko}u u nesmetanom odvijanju radova na zavr{etkuizgradnje Kombi-kogeneracijskog postrojenja predstav-lja sezona godi{njih odmora, no ovdje se nadaju da tone}e pomaknuti planirane rokove.

Ina~e, sve aktivnosti koje se poduzimaju prije pu{tanjarada elektrane u pogon spadaju u podru~je funkcionalnihispitivanja i optimiranja postrojenja u cjelini, koji su vrlova`ni kao preduvjet njezinog budu}eg kvalitetnog ipouzdanog rada. “Bez obzira na predvi|eni rok zavr{etkacjelokupnog projekta i veliki “presing” svih izvo|a~a dase posao {to prije zavr{i, ne}e se nikako dopustitiskra}enje i redukcija programa funkcionalnih ispitivanja ioptimiranja”, napominje S. Rundek.

SLO@ENI SUSTAVNADZORA I UPRAVLJANJA

”Svi svira~i u orkestru su odli~ni, ali se moraju uigrati podravnanjem jednog dirigenta”, S. Rundek slikovito opisujepredstoje}e aktivnosti na zavr{etku projekta. U ovomslu~aju, “dirigent” je nadre|eni sustav za nadzor iupravljanje - DCS (dislocated control system - raspo-dijeljeni sustav upravljanja, povezan zatvorenom petljomkomunikacija, koji u odabranom reìmu rada upravljacjelokupnim postrojenjem).

Josip Vuksan, vode}i i odgovorni inènjer za sustav vo|enjai upravljanja, napominje: “Gledaju}i sustav vo|enja, s obzi-rom na visoko postavljene tehnolo{ke zahtjeve cjelokup-

slijed

Upravlja~kasoba novogpostrojenja:vo|asmjeneIvan Sabol istrojariMarioKraja~i} iVladimirGelo

Svakodnevni sastanci predstavnika Tima za izgradnju i Parsonsa, izvo|a~a radova

^lanovi Tima zaizgradnju novogpostrojenja:J. Vuksan,S. Rundek i@. Kru{lin

Dijelovi plinske turbine


nog postrojenja, ovo je jedna od najsofisticiranijih elek-trana u ovom dijelu Europe. Taj sustav podrazumijevanadzor svih vitalnih komponenti, {to omogu}uje potpunoautomatiziran rad elektrane. Kombi-blok je postrojenje sdvotla~nim kotlovima, s proizvodnjom pare deset baraizravno u kotlovima, te s parno-turbinskim agregatom sdva regulirana oduzimanja i mogu}no{}u povrata deset-barske pare u turbinu u slu~aju nedostatka konzuma za tuparu. Upravo te njezine zna~ajke iziskivale su sloèni sus-tav nadzora i vo|enja, koji bi objedinio razli~ite podsus-tave i kao takav je jedan od malobrojnih u Europi i usvijetu. Naime, svaki od dijelova postrojenja ima svojsustav nadzora i vo|enja: za plinsko-turbinski agregat toje MARK - V, za parnu turbinu TURBOTURN, a tu su i po-jedini zasebni sustavi vo|enja manjih funkcionalnih cje-lina, te sustav vo|enja elektri~nog dijela postrojenja. Svenjihove funkcije sada su inkorporirane u sustavupravljanja TELEPERM XP, kao sredi{nji sustav vo|enja inadzora cijelog postrojenja. Podsustavi su povezaniETHERNET komunikacijama i na dijelu za{tita, radi sigur-nosti, ~vrstim oì~enjem”.

Tatjana Jalu{i}

Parna turbina jeakcijska, jed-noku}i{na, kon-denzacijska, zaizravno pogo-njenje generatoras 3000 okretaja uminuti, s dvaregulirana oduzi-manja pare, pogo-njena parom vi-sokog i niskogtlaka, a ima 19stupnjeva

Trenutak sinkronizacije parne turbine na mreù


Novi Blok K

PREMA OKOLI[US PO[TOVANJEM

Velika pozornost u izgradnji nove zagreba~ke kombi-kogeneracijske elektrane posve}ena je za{titi okoli{a.Njezin rad odvijat }e se u skladu sa svim zakonskim eko-lo{kim standardima, nagla{ava Zvonko Kru{lin, ~lanTima za izgradnju, te koordinator za izobrazbu i podukuoperatera za upravljanje novim postrojenjem.

U prvom redu, postrojenje }e za proizvodnju energijekoristiti prirodni plin, ekolo{ki prihvatljivo gorivo, ajedino u slu~aju nu`de lako specijalno loìvo ulje sminimalnim udjelom sumpora. Vrlo visok stupanj dje-lovanja elektrane, koji se kre}e do 80 posto, tako|er }edoprinijeti smanjenju neèljenih emisija one~i{}uju}ihtvari u zrak, koje }e biti ispod grani~nih vrijednosti zatakva postrojenja. Za kontinuirani nadzor emisija,ugra|eni su najsuvremeniji sustavi (proizvo|a~a tvrtkeSICK) izravno u struju dimnih plinova na izlazne dim-njake svakog kotla utilizatora. Ure|aji }e mjeriti CO,SO2, NOx i dimni broj (zacrnjenje), a rezultati mjerenjamo}i }e se prenositi u sustav pra}enja emisija na raziniGrada Zagreba i {ire.

Pri projektiranju i izgradnji elektrane tako|er su, u skladusa zakonskim odredbama, primijenjene gra|evinske itehnolo{ke mjere radi za{tite od buke. Na usise zraka, is-puhe dimnih plinova i ventilaciju ugra|eni su prigu{iva~ibuke, a zidovi i krov glavne pogonske zgrade izra|eni suod specijalnih sendvi~-plo~a s ugra|enom toplinskomantizvu~nom izolacijom. Kori{tenjem tih mjera, buka naogradi kruga pogona TE-TO ne}e prekora~iti vrijednost od45 dB(A) no}u i 55 dB(A) danju.

Nadalje, nova elektrana ne}e izazvati ni hidrolo{kepromjene. Hla|enje pare u kondenzatoru, kao i hla|enjezatvorenog ciklusa rashladne vode obavlja se vodom izrijeke Save, a pritom se u potpunosti koristi postoje}irashladni sustav, odnosno crpna stanica s pro~i{}ava-njem, kao i tla~ni i odvodni cjevovod rashladne vode.Temperaturni prirast rashladne vode kod punog op-tere}enja tog bloka iznosi 0,15 do 0,26 stupnjeva C, {toje daleko ispod dopu{tenog. To je posebice va`no jer sedijelom odvodne rashladne vode prihranjuju jezeraSavica, progla{ena za{ti}enim rezervatom prirode s iz-dvojenim specijalnim zoolo{kim rezervatom. Otpadnevode i vode od pranja dimnih povr{ina su vrlo male, aobra|ivat }e se u postoje}em sredi{njem ure|aju zapro~i{}avanje otpadnih voda.

U HIDROELEKTRANAMA PROIZVODNOG PODRU^JA ZAPAD

VRIJEME JE VELIKIH POSLOVA NA POSTROJENJIMAVRIJEME velikih ljetnih èga ve}ina koristi za odmor, azaposleni u hidroelektranama ba{ tada se najvi{e znoje,jer je to hidrolo{ki najpovoljnije razdoblje za redovitegodi{nje, ali i velike kapitalne remonte. Tijekom najtop-lijih ljetnih mjeseci u svih pet hidroelektrana iz sustavaPP HE Zapad, obavljali su se veliki poslovi radi kojih jeu HE Vinodol, HE Gojak i HE Rijeka u potpunosti obus-tavljena proizvodnja, a u HE Senj i HE Ozalj obavljao seremont pojedinih agregata.

Prema rije~ima direktora PP HE Zapad Milutina Buri}a,vrijeme remonta prilago|eno je hidrolo{kim okol-nostima, odnosno smanjenom dotoku vode, ali i potre-bama elektroenergetskog sustava, te raspoloìvimfinancijskim sredstvima kojih nikad nema koliko je po-tebno, ali je ipak osigurano dostatno novca zaobavljanje najbitnijih poslova. Svakako najve}i inajzna~ajniji posao prema opsegu, ali i utro{enimsredstvima je potpuno pra`njenje akumulacije Lokve HEVinodol. Sloèni zahvati su i kapitalni remont genera-tora agregata broj 3 u HE Senj, kapitalni remonti turbine1 i generatora 2 u HE Rijeka, te rekonstrukcija plo~astogzatvara~a brane Bukovik u HE Gojak, ali i ostali posloviu svim hidroelektranama zahtijevali su dugotrajnu istru~nu pripremu, te naporan danono}ni rad i stru~ninadzor.

U vrijeme na{eg obilaska hidroelektrana (posljednji tje-dan srpnja 2001. godine) veliki dio poslova ve} je biodovr{en, a prema rije~ima direktora M. Buri}a, svi re-monti odvijaju se uredno i prema zacrtanim planovima.

Evo i najkra}eg pregleda va`nijih radova u svim pogo-nima PP HE Zapad, te dojmova s terena.

POGON HE SENJ - STANE LI HE SENJ,BEZ VODE OSTAJU SENJ, RAB,

KARLOBAG, PAG I NOVALJA (?!)

U HE Senj najva`niji posao koji }e biti obavljen ovogljeta svakako je kapitalni remont generatora i zamjenasustava uzbude na agregatu broj 3. Tijekom posla, pre-ciznije prigodom VN ispitivanja, probio je doljnji {tapstatorskog namota koji je saniran, ali je taj incident pro-duljio predvi|eno trajanje radova za petnaest dana. Ovajposao obavljen je izme|u 4. lipnja i 5. kolovoza 2001.godine.

Drugi je posao revizija agregata br. 3, u okviruuobi~ajenih poslova kod godi{njeg remonta, uz zam-jenu sustava uzbude. Za ove radove planirano je vrijemeod 5. kolovoza do 10. rujna 2001. godine.

U drugoj polovici rujna predvi|ena je potpuna obustavarada elektrane u trajanju od 15 dana. Za to vrijeme }e sesanirati ponori u bazenu Gusi} polje i napraviti revizija~istilice fine re{etke na ulaznoj gra|evini Gusi} polje.

Izme|u 10. i 30. rujna planirani su radovi na rasklopi{tui to zamjena prekida~a, rastavlja~a i sabirnica.

U HE Sklope, koja je u sastavu Pogona HE Senj uvrijeme potpune obustave HE Senj obavit }e se revizija iremonti na zatvara~nicama u Lici, te revizija agregata.

Uz zaposlene HE Senj radove izvode: MG Servis Zagreb,Kon~ar KET Zagreb i Kon~ar Monta`ni inènjering, akontrolu provode: Marting Zagreb, Kon~ar Institut zaelektrotehniku i energetiku Zagreb, te Institut za elektro-privredu Zagreb.

pogled u utrobu

TIJEKOM NAJTOPLIJIHLJETNIH MJESECI, U SVIHPET HIDROELEKTRANA IZSUSTAVA PP HE ZAPADOBAVLJALI SU SE I JO[SE UVIJEK OBAVLJAJUVELIKI POSLOVI,ODNOSNO REDOVITIGODI[NJI, ALI IKAPITALNI REMONTI,KOJE SMO ZABILJE@ILIPOSJETOMHIDROELEKTRANAMA

Direktor PP HE Zapad Milutin Buri}: ovoga ljeta uzneke kapitalne poslove, svakako je najve}i inajzna~ajniji potpuno pra`njenje jezera Lokve,nakon 22 godine

Jedini ènski tehni~ki rukovoditelj u cijelom HEP-u, rukovoditeljtehni~kog odjela HE Gojak Marijana Salopek: na{i radnici ovihdana uop}e ne pitaju za radno vrijeme, rade danono}no, nitko netraì odmor niti se poku{ava izvu}i od posla

Direktor Pogona HE Gojak Milan Sabljak:doista smo zadovoljni komunikacijom i u-kupnim odnosom s ljudima u PP HE Zapad uRijeci

O ugradnji novih sinkronizatora za agregat u HE Gojak pobri-nut }e se Zvonimir Lipov{}a i Branko Pu{kari}

Poslovo|a elektroodjela Ivan Salopek i po-slovo|a strojarskog odjela Mladen Bokuli}:dva iskusna vuka za svoje poslove

Radovi nastroju za~i{}enje finere{etke u HEGojak


HE GOJAK


Direktor Pogona HE Vinodol Mirko Zub~i}: ovoga ljeta doista imamo pune ruke posla Drugi ~ovjek u hijerarhiji HE Vinodol Milivoj Belobraji}: tijekom ove godinezamijenit }emo sva tri generatora

Slijeva na desno: Vjekoslav Bila{, Zlatan Vlah i Danijel Brozovi} - strojari HE Vino-dol: dobar dio posla ve} je dovr{en, ali pred njima je jo{ puno radnih sati dodovr{etka remonta

Slijeva na desno: Ratimir Beni}, @arko Sokolovi} (poslovo|a) i Marino Lakoti},skupina za redovito odr`avanje i remont elektro opreme u HE Vinodol - za njih jesvako ljeto razdoblje najve}ih poslova

Ni za strojara Tomislava Gobca nema odmora dok traju remonti postrojenja u Vino-dolu

Uklopni~ar i vo|a smjene u HE Vinodol Antun Jur~evi} - potrebna stalna budnost ivrhunska koncentriranost tijekom svake smjene

Igor \uri} iz Kon~ara }e se pobrinuti za zamjenu za{tite agregata 3 u HE Vinodol Anton Mataija, rukovoditelj Pogona HE Vinodol pred ulaznim tunelom dugim 200metara koji vodi do turbina i generatorom hidroelektrane bio je na{ ljubazni vodi~kroz pogon

HE VINODOL

Prema rije~ima direktora Pogona HE Senj JosipaBrklja~i}a, svi poslovi odvijaju se prema planu, anajve}i problem HE Senj vezan je za vodoopskrbu.Naime, iznad zatvara~nice Hrmotine je zahvat pitkevode za podru~je Senja, Raba, Karlobaga, Paga i No-valje. Kad-tad morat }e se izvesti remont koji podrazu-mijeva pra`njenje svih akumulacija i tunela vezanih zavodoopskrbu ovog podru~ja koje naàlost, nema ured-nog rezervnog napajanja pitkom vodom. Budu}i da jerije~ o iznimno turisti~kom podru~ju, obustava ispo-ruke pitke vode je nezamisliva. Za ovaj problem jo{ sene nazire rje{enje, ali u svakom slu~aju morat }e garje{avati {ira zajednica.

Ina~e, prema podacima koje saznajemo od rukovo-ditelja proizvodnje u Pogonu HE Senj Ivice [krgati}a,ova je godina do sada bila hidrolo{ki iznimno povo-ljna, pa je HE Senj uz kvalitetno odràvanje postrojenjai visoki stupanj pogonske spremnosti ve} proizvela737 milijuna KWh elektri~ne energije, a godi{nji jeplan milijun KWh. Istodobno je i HE Sklope proizvela70 od planiranih 80 milijuna KWh za cijelu godinu.Kako u akumulaciji Kru{~ica jo{ ima zaliha vode od 70milijuna prostornih metara vode {to je dostatno zaproizvodnju 70 milijuna KWh elektri~ne energije -godi{nji plan }e biti ispunjen bez problema.

POGON HE VINODOL - PRA@NJENJEJEZERA LOKVE NAJVE]I POSAO

U Pogonu HE Vinodol najve}i i najzna~ajniji posao bioje pra`njenje akumulacije Lokve, revizija i remont hi-dromehani~ke opreme, te sanacija tunela. Radove iz-vode Alstom Karlovac, Ivica Dovo|a i Novi Vinodolski iGraturs âkovec, a nadziru IGH Zagreb i Geokon Za-greb. Tom velikom projektu posvetili smo posebnestranice HEP Vjesnika.

U HE Vinodol istodobno se obavljao posao revizijegeneratora i pregleda turbinskih kola. Posao jedovr{en u razdoblju od 9. do 28. srpnja 2001. go-dine.


pogled u utrobu

U utrobi

Direktor Pogona HE Senj Josip Brklja~i}: na{najve}i problem ~ije se rje{enje ne nazire jest vo-doopskrbni sustav podvelebitskog i oto~nog po-dru~ja, jer neke poslove ne moèmo obaviti bezpra`njenja akumulacija, a ako ih ispraznimo turi-sti~ka mjesta ostaju bez pitke vode

Mladen Kajari i Marin Koli} iz Kon~ara rade na zamjeni sus-tava uzbude sinkronog generatora u HE Senj

Ivica [krgati}-Braco, zaposlen je u HE Senj od1983. godine {to zna~i da ima dragocjenoiskustvo na remontnim poslovima

Robert Lopac iz Kon~ara s kolegom, za vrijeme mjerenjazra~nosti lopatica na turbini u HE Senj

Na pode{avanju kola bez kojeg turbina ne moè funkcioniratiangaìrani su Petar @ari} i Tomislav Boras

Uklopni~ar Damir Tomljanovi} i vo|a smjeneSlavko Arnaut uvijek su na svojim mjestima


HE SENJ

Rukovoditelj proizvodnjeu HE Senj Ivica [krgati}u elektrani je od po~etkanjezine gradnje od1964. godine: ove go-dine hidrolo{ke okol-nosti bile su iznimnopovoljne, pa smo u HESenj i HE Sklopeprema{ili godi{nji plan

Direktor Pogona HE Ozalj Josip Ivanu{ec. uz remonte poslove u hidroelektraniovoga ljeta obavljamo i radove od zajedni~kog interesa HEP-a i Hrvatskih voda

Vo|a remonta Ivan Hribljan, te Dragutin ôraga mla|i i Dragutin ôraga stariji

Na remontuagregata 4angaìranisu:poslovo|aNikolaVal~i},StjepanFember,Sa{aMihali} iDomagojNovosel

Radovi od zajedni~kog interesa HEP-a i Hrvatskih voda - izgradnja obaloutvrde odkamena na lijevoj obali rijeke Kupe uzvodno od HE Ozalj 2

Radovi na sanaciji potpornog zida na desnoj obali rijeke Kupe uzvodno od HE Ozalj 1

Ove godineobavit }e sesvepripreme zasanacijubetonskihstupova HEOzalj 1,stare skorostotinugodina

Za razlikuod HE Ozalj2 koja je uremontu,strojevi uHE Ozalj 1su uredovitomurednomstanju

29

HE OZALJ

U CHE Fuìne iskoristili su pra`njenje akumulacijeLokve za reviziju u okviru uobi~ajenih poslovagodi{njeg remonta. Poslovi su zapo~eti 19. lipnja, adovr{it }e se do po~etka rujna 2001. godine.

U RHE Lepenica planiraju tako|er obaviti revizuju uokviru uobi~ajenih poslova kod godi{njeg remonta i tonakon punjenja akumulacije Lokve do kote na kojoj CHEFuìne mogu raditi u crpnom pogonu.

U HE Zeleni Vir uobi~ajeni godi{nji remont bit }eobavljen izme|u 13. kolovoza i 14. rujna 2001. godine.Remonte u svim elektranama Pogona HE Vinodol izvodipogonsko osoblje.

POGON HE GOJAK - ZA RADNOVRIJEME SE NE PITA

U Pogonu HE Gojak, re~eno vojni~kim rje~nikom vladastanje pune bojeve gotovosti. Nitko ne pita za radnovrijeme, za odmor ili vikend. Prema rije~ima rukovo-ditelja tehni~kog odjela Pogona HE Gojak MarijaneSalopek, jedine ène koja u HEP-u rukovodi "tehnikom",radnici su vrlo savjesni i odgovorni, a prema elektranise odnose kao da je rije~ o njihovu vlastitu domu.

Glavni poslovi koji su zapo~eli 4. srpnja i bit }edovr{eni prije 4. kolovoza 2001. godine, do kada jeplanirana potpuna obustava rada hidroelektrane, su: re-konstrukcija upravljanja glavnim plo~astim zatvara~embrane Bukovnik, popravak AKZ hidromehani~keopreme na brani Bukovnik, revizija u okviru uobi~ajenihposlova kod godi{njeg remonta agregata i ostale elek-trostrojarske opreme, zamjena automatskih sinkroniza-tora, pregled dovodnog tunela, te pregled turbina iturbinske opreme s pripadaju}im ispitivanjima. Uz po-gonsko osoblje, radove izvode Coneco Vara`din iSeting-Inènjering Delnice, a kontrolira IGH Zagreb, In-stitut za elektroprivredu Zagreb, Kon~ar-KET i drugi.

Prema rije~ima direktora Pogona HE Gojak Milana Sab-ljaka, ovi poslovi nastavak su prije zapo~etih i po~etaknovih aktivnosti radi kontinuiranog odràvanja, sanacijei revitalizacije postrojenja i objekata. Sve se radi na te-melju odgovaraju}ih podloga i u okviru odobrenih fi-nancijskih sredstava s osnovnim ciljem ostvarenjaplanirane proizvodnje, maksimalne pogonske ra-spoloìvosti, odràvanja postoje}e opreme i gra|evina,te nastavka procesa revitalizacije.

Ina~e, HE Gojak je proto~na elektrana bez ve}ih akumu-lacija koja se vodom napaja iz rijeka Mre`nice i Dobre.Godi{nje proizvodi 200 GWh elektri~ne energije,zapo{ljava ukupno 66 ljudi, s tim {to uz osnovnu djelat-nost ima i ribogojili{te. Elektrana je po~ela s radom1959. godine, a ima 3 agregata snage 48 MW.

POGON HE RIJEKA - OVE GODINEKAPITALNI REMONTI TURBINE 1 I

GENERATORA 2

Ovogodi{nji remont u HE Rijeka ne spada u skupinuuobi~ajenih, pa je planirana potpuna obustava radaelektrane u razdoblju od 2. srpnja do 15. rujna 2001.godine. Tijekom remonta ve} jesu ili }e biti obavljenisljede}i ve}i i va`niji poslovi: kapitalni remont turbineagregata 1, kapitalni remont generatora agregata 2, re-mont servmotora i preklopnih venitla predturbinskihzatvara~a agregata 2 i 2, revizija turbinskih regulatoraagregata 1 i 2, izmjena brtve i vijaka na tla~nom cjevo-vodu na spoju T 5, pregled tla~nog cjevovoda i pregledi popravak dovodnog tunela. Tako|er }e biti obavljeni i

manje va`ni, redoviti poslovi poput: ugradnje monito-ringa parcijalnih izbijanja na generatoru 2, ispitivanjasustava izolacije generatora 1 i 2 i paketa statora gene-ratora 2, kapacitivne probe aku-baterija, izmjene jav-lja~a poàra generatora 2 i ispitivanja PPZ-a generatora1 i 2, te energetskih transformatora, provjere alarmnesignalizacije, popravka o{te}enja od kavitacije na agre-gatu 2, filtriranja ulja agregat 1 i 2, te izmjene mjernihstrujnih transformatora na izvodima generatora 1 i 2.

Uz pogonsko osoblje hidroelektrane, radove obavljaju:Turboteh Karlovac i MG Servis, a kontroliraju IGH Zagrebza ~eli~ne konstrukcije, Institut za elektroprivredu i ener-getiku Zagreb, te Kon~arev Institut za elektrotehniku.

Ina~e, ova godina bila je hidrolo{ki povoljna i za HERijeka pa je u prvih {est mjeseci proizvedeno 68,3 GWhelektri~ne energije, a planirana je proizvodnja od 53GWh. Istodobno je puno vode prepu{teno preljevu, jerovoj elektrani nedostaje ve}a akumulacija. Bilo je prijeplanova da se ona napravi na izvoru Rje~ine, ali ta idjelanikad nije realizirana.

POGON HE OZALJ - KAPITALNIREMONT U "DVOJKI"

U najkra}em, u Pogonu HE Ozalj od 6. lipnja do polovi-ce kolovoza 2001 godine traje kapitalni remont agre-gata br. 4, generatora i turbina u HE Ozalj 2, dok je ustaroj elektrani Ozalj 1, na desnoj obali rijeke Kupe -stanje redovito.

[to ova re~enica zna~i objasnio nam je direktor PogonaHE Ozalj Josip Ivanu{ec.

• Ovdje je rije~ o potpunom rastavljanju opreme. Svivode}i leàjevi poslani su na ure|enje u Tvornicu kliznihleàjeva u Karlovcu. Rotor turbine uredit }e karlova~katvrtka Alstom. Osim toga, obavit }e se ispitivanja iure|enja generatora (odma{}ivanje namotaja, preglednamotaja, pre{pricavanje izolacijskim lakom itd.).

Osim ovih poslova obavit }e se i oni redoviti, manjezna~ajni kao {to su ~i{}enje opreme i stavljanje anti-korozijske za{tite.

Istodobno, uz poslove u pogonu zapo~eli su radovi odzajedni~kog interesa HEP-a i Hrvatskih voda. U okviruovih poslova sanirat }e se potporni zid na desnoj obalirijeke Kupe, uzvodno od HE Ozalj 1, te izgraditi obalout-vrda od kamena na lijevoj obali rijeke Kupe uzvodno odHE Ozalj. Tako|er }e i korito Kupe biti o~i{}eno odnanosa drve}a, granja i sli~nog otpadnog materijala nalokaciji uzvodno od brane HE Ozalj. Planirani su i pri-premni poslovi kako bi se idu}e godine mogli saniratio{te}eni betonski stupovi na objektu HE Ozalj 1, koji }e2008. proslaviti stotu obljetnicu.

Ina~e, HE Ozalj spada u proto~ne elektrane, prakti~nobez akumulacije. Glavni dotok vode je rijeka Kupa kojado elektrane dovodi preteìto oborinske vode Gorskogkotara. Ove, hidrolo{ki povoljne, godine za prvih {estmjeseci proizvedeno je ovdje 15 milijuna KWh elek-tri~ne energije {to je vi{e od plana.

HE Ozalj je uz HE Gojak jedina elektrana koja ne pripadaprimorskom slivu, a organizacijski spada u PP HE Za-pad. I direktor J. Ivanu{ec, poput direktora Pogona HEGojak, M. Sabljaka nagla{ava dobru suradnju s PP HEZapad.

Ivica Tomi}


pogled u utrobu


Direktor Pogona HE Rijeka Boris Glavan: ovogodi{njiremont znatno je zahtjevniji od uobi~ajenih, jer smokapitalni remont turbine agregata 1 posljednji putobavili 1977. godine

Va|enje sklopa radnog kola i turbinske osovine uHE Rijeka

Za vrijeme remonta poslove na elektroenerget-skim dijelovima postrojenja koordinira DamirPasku}i

Radnici MG Servisa ure|uju rotor generatora agregata 2 u HE Rijeka

Va|enje rotora generatora agregata 2 u HE Rijeka

Direktor Pogona HE Rijeka Boris Glavan s rukovoditeljem tehni~kog odjelaJosipom Dragi~evi}em i Jozom Gali}em iz Instituta za elektroprivredu ienergetiku zadu`enim za nadzor nad remontnim aktivnostima na generato-rima

NDT ispit na radnom kolu turbine 1 obavit }e stru~njaci Turboteha BrankoDomitrovi} i Slobodan Smedelj

Dinko Tvrtkovi} iz IGH-Zavoda za ~eli~ne konstrukcije i nadzor na trubinskojopremi i Josip Bursi} iz Turboteha na zajedni~kom poslu

Skupina radnika HE Rijeka anga`irana na spoju rashladne spirale Stigli su Franjo Podnar i Milivoj Antoli} iz Kon~areva Instituta za elektrotehniku, paprecizna mjerenja mogu zapo~eti

31

HE RIJEKA

AKUMULACIJSKO JEZERO LOKVE, BEZ VODE

JEZERO ]E OPET BITI MLADO

BRANU GRADILAOMLADINA I ROBIJA[I

IZME\U 1952. i 1955. godine na izgradnji objekata hidroe-lektrane koja se tada zvala "Nikola Tesla", te ceste Delnice -Gornje Jelenje, a prije svega na gradnji velike brane nakon~ijeg je zavr{etka nastalo veliko umjetno jezero koje je u ~astsvojih graditelja dobilo naziv Omladinsko, prema dokumen-tima iz tog vremena radilo je "vi{e stotina radnih brigada ukojima je bilo 27 tisu}a brigadira i brigadirki".

Imali smo sre}u, pa smo prigodom na{eg obilaska ispra`nje-nog jezera na brani sreli jednog od tisu}a mladi}a koji su,"dragovoljno-mora{" sudjelovali u izgradnji goleme brane.Umberto Vidari jo{ uvijek se dobro sje}a tromjese~nog radau "pravoj kova~nici bratstva i jedinstva" kako su velike radneakcije nazivali tada{nji uglednici i novinari.

Bilo je iznimno naporno. Radilo se i danju i no}u... Kariola,kramp i lopata, to je bila sva mehanizacija. Ali... bilo je ilijepih trenutaka. Drugarice brigadirke radile su i ìvjele za-jedno s drugovima brigadirima pa je bilo i romansa, a neki suudarnici zavr{ili i pred mati~arima.

Koliko je trebalo samoodricanja, `rtvovanja i odlu~nosti, lju-bavi i volje da se izvr{i povjereni zadatak, govori i ~injenicada su mladi svladavali vrlo sloène i do tada nepoznate ra-dovei izgradnje brane, drugoj te vrste u svijetu (jedina takvabrana podignuta je u dalekim Filipinima)... Na tim te{kim ob-jektima nekoliko omladinaca i omladinki izgubilo je svojemlade ìvote, vi{e ih je ranjeno, a neki su postali te{ki inva-lidi... pisalo se u tada{njim publikacijama. Napredak traì`rtve. Dakako, sve to nije pokolebalo mlade akcija{e dauspje{no izvr{e povjerenu zada}u i to, bez dvojbe, prije za-danih rokova.

I tako dobrovoljno, po zadatku o kojem se ne raspravlja,onda{nja mlade`, uz "nesebi~nu" pomo} robija{a na lokaciji

anti~kog naziva Homer dovr{ila je branu visoku 48 metara.Rijeka je Lokvarka zaustavljena, a na mjestu negda{nje ze-lene doline s ku}ama i tri pilane nastalo je jezero duboko 40metara. Napredak zahtijeva `rtve. Tako se govorilo.

RIBE NISU ZABORAVLJENE

Izgra|en je tada i tla~ni tunel Lokvarka - Li~anka dug pri-bli`no tri i pol kilometra, kojim se voda iz glavne akumulacijeLokve provodi u jezero Bajer. U jezeru su izgra|eni: ulaznagra|evina tunela Lokvarka-Li~anka, obilazni tunel s preljev-nom gra|evinom i izlazna gra|evina CS Kri`, koji su u nor-malnim pogonskim uvjetima potopljeni vodom. Propisi otehni~kim mjerama za pogon i odràvanje elektroenergetskihpostrojenja nalaù da se svakih deset godina obavlja kontrolaispravnosti hodromehani~ke opreme, {to se ne moè obavitibez potpunog pra`njenja jezera. Zakon je zakon, pa je prviput jezero ispra`njeno 1959. godine, drugi put 1968., a tre}iput 1979. godine. Kad je na red do{lo ~etvrto pra`njenje,socijalizam se ve} bio preselio u ropotarnicu povijesti, za-jedni~ka dràva "ravnopravnih naroda i narodnosti" se raspalau krvi, po~eo je rat... Radi sigurnosnih razloga i tada{njihelektroenergetskih okolnosti, pra`njenje jezera nije dolazilo uobzir. Umjesto toga, kaè nam direktor Proizvodnog podru~jaZapad Milutin Buri}, obavljen je 1994. i 1995. godine pod-vodni pregled (ronioci) hidromehani~ke opreme i objekata inastavlja.

• Sada, kad smo na suhom utvrdili stanje opreme i objekatapotopljenih 22 godine, jasno je da treba mijenjati propise,jer uz dana{nju tehnologiju ~i{}enja metalnih povr{ina,sredstava antikorozijske za{tite, te mogu}nosti podvodnihpregleda - nije potrebno prazniti jezero svakih deset godina.Mi }emo predloìti da se taj rok udvostru~i ili ~ak i utros-tru~i.

zapis s dna jezera


VE] po~etkom 2001. godine zaposlenici Proizvodnog podru~ja Zapad, Pogon HE Vinodol Tri-balj, prema zacrtanim planovima, po~eli su prazniti vodu iz jezera Lokve, temeljne akumulacije usustavu HE Vinodol. Do po~etka lipnja 2001. godine, kroz postrojenje je iscurilo vi{e od 35 mili-juna prostornih metara vode i jezero se spustilo na razinu takozvane mrtve vode, koja se nemoè koristiti za proizvodnju elektri~ne energije. Jedanaestog dana lipnja i taj dio vode po~eo jeotjecati koritom rje~ice Lokvarke do ponora, da bi 14. lipnja ponovno - nakon 22 godine - odmilijuna prostornih metara vode ostala samo blatnjava kaljuà i korito neobi~ne rijeke koja te~eispod jezera. Nakon {to se dno jezera osu{ilo, pristupilo se pregledu i remonut hidromehani~keopreme koja je dva desetlje}a bila pod vodom, gra|evina, odvodnih tunela, te ~i{}enju nanosa.Projekt }e stajati pribli`no sedam milijuna kuna, a radovi }e se izvesti u 70 dana.

Direktor Proizvodnog podru~ja Zapad Milutin Buri}:predloìt }emo izmjenu propisa, jer uz dana{njemogu}nosti podvodnog pregleda jezero nijepotrebno prazniti svakih 10 godina

Radivoj Belobraji}, kordinator svih poslova na jezeruLokve: do polovice kolovoza svi radovi bit }e dovr{eni

Mirko Zub~i}, direktor HE Vinodol: radovi dobro na-preduju, samo da je malo vi{e novaca

Dok smo od Radivoja Belobraji}a, kordinatora svih po-slova na pra`njenju jezera i remontu opreme i objekata,ina~e upravitelju Pogona HE Vinodol, te direktora PogonaHE Vinodol Mirka Zub~i}a zapisivali tehni~ke podatke oradovima, na branu je stigao i Juraj Dobrini}, biv{itehni~ki direktor Pogona HE Vinodol, svjedok sada dalekihvremena i svih dosada{njih pra`njenja jezera Lokve.

• Da, vjerojatno je to bila 1968. godina. Ispraznili smo jez-ero i polovili ribe. Mogu vam re}i da je cijelo naseljemirisalo na ribe. Ne sje}am se vi{e to~no, ali sam siguranda je najve}a pastrva koju smo ulovili bila teà od 20 kilo-grama. Ve} 1979. godine ribe je bilo puno manje. Ina~e,zanimljive su vam te ribe. Doma}a pastrva bjeì uzvodno, akalifornijska nizvodno... prisje}a se J. Dobrini}.

I ove godine ribe nisu bile zaboravljene, ali se radilo malodruk~ije. Na temelju ihtiolo{kog projekta angaìrano je lo-kalno ribolovno dru{tvo koje je uz pomo} jednog sloven-skog instituta (hrvatski instituti, naàlost, nisu bilizainteresirani), izlovilo ribe. One "dolutale" toplovodneribe poput {arana, {tuka i sli~nih pojelo je lokalnostanovni{tvo, a najvrednije - pastrve - preseljene su u jeze-ro Mrzle vodice. Nakon povratka vode i one }e biti vra}eneku}i, a u dogledno vrijeme dobit }e i nove sustanare. Nas-tojat }e se istrijebiti "riblji korov", te u jezeru naseliti samoplemenite vrste. Zna~i, sve je isplanirano i u~injeno takoda za{titari prirode nemaju {to prigovoriti.

SUHA BARKA NA DNU JEZERA

S brane s koje puca pogled na pomalo tu`nu sliku jezera bezvode s jedne, te prekrasan krajobraz na zeleni lokvarski kraj sdruge strane, spu{tamo se na dno suhog jezera. Teren jetakav da je najlak{e kamionom, a voza~ i ugodan sugovornikje Robert Petrovi}, radnik CHE Fuìne. Dok prolazimo pokrajkamenih ostataka negda{njih domova i pilana, panjeva ijedne - tko zna kad - potonule ili potopljene barke koja jenakon desetlje}a ponovno na suhom, R. Petrovi} nam otkrivada je i ove godine prigodom pra`njenja jezera ulovljenarekorderka, pastrva te{ka 17 kilograma. Strojevi i ljudi radepunom parom. Bageri ravnaju dno jezera pje{~anim nano-som izva|enim ispred gra|evine i iz obilaznog tunela. I muljtreba ukloniti. Ljudi koji izvode radove na reviziji i remontuduboko su pod zemljom. Van dopiru samo nerazumljivi gla-sovi kao jeka iz utrobe Zemlje. Radi se za pla}u. Dobrovoljneomladinske akcije su pro{lost. Mehanizacija je uspje{nozamijenila tisu}e ùljevitih dlanova.

Svi poslovi bit }e dovr{eni do sredine kolovoza, a ondapo~inje ponovno punjenje goleme rupe. Koliko }e to dugotrajati dok Lokvarka dopelja 35 milijuna prostornih metaravode, te{ko je re}i jer to ovisi o meteorolo{kim okol-nostima. U svakom slu~aju, Hidroelektrana progutagodi{nje tri puna jezera vode.

Nakon povratka s dna jezera nakratko, jer svi imaju puno po-sla, razgovaramo i s Josipom Kauzlari}em, {efom Pogona

Umberto Vidari, biv{i akcija{: bilo je krvi i znoja, ali iromasi, pa i vjen~anja

Juraj Dobrini}, svjedok prvog pra`njenja jezera: nekadje bilo ribe - uhvatili smo jednu pastrvu, ne sje}am seto~no, ali svakako je bila teà od 20 kilograma

Robert Petrovi}, strojar, voza~ i, kako kaè, djevojka zasve na gradili{tu, ponosan je na svoju vlastitu registra-ciju

Poslovi idupremaplanu, a svenadziruVinko Ra~ki,povjerenikza{tite naradu, JosipKauzlari},{ef PogonaGorski kotarHE Vinodol,DavidSopta, nad-zornik stro-jarskihradova i po-slovo|aZlatko Ple{e


Gorski kotar HE Vinodol, Zlatkom Ple{eom, poslovo|om uLokvama, Davidom Soptom iz stru~nih slu`bi Proizvodnogpodru~ja Zapad, ovdje zaduènim za nadzor nad strojarskimradovima i Vinkom Ra~kim, povjerenikom za{tite na radu.Sve je u najboljem redu. Ozlije|enih nema, strojarski igra|evinski radovi napreduju prema planu, paklenski jevru}e, ali raditi se mora... Ina~e, uz radnike HEP-a, Proiz-vodnog podru~ja Zapad, putem javnog natje~aja angaìranisu, za strojarske radove ALSTOM iz Karlovca, a za gra|evin-ske privatni obrtnik Ivica Dovo|a. Naru~itelji su zadovoljniizvo|a~ima radova. Jedino se direktor Pogona HE VinodolMirko Zub~i} ne opu{ta. On kombinira kako zatvoriti finan-cijsku konstrukciju, jer novaca nikad dovoljno. Posao jeprocijenjen na pribli`no sedam milijuna kuna, no nije lakoplanirati posao na nevi|eno. Naime, financijska konstrukcijaje utvr|ena prije pra`njenja jezera dok se jo{ uvijek nije znalo{to se skriva ispod vode. Na sre}u, objekti i postrojenja su uboljem stanju nego se o~ekivalo. Kad ovaj broj HEP Vjesnikabude u rukama njegovih ~itatelja, golema zemljana rupetinakoja se bez vode ~ini kao velika rana u njedrima prekrasnoggoranskog krajobraza, pomalo }e se ponovno pretvarati ujezero koje se, premda umjetno, skladno uklapa u zeleni oko-li{. Vratit }e se i ribe u svoje stani{te, a tko je ove godinepropustio prigodu pro{etati po dnu jezera dubokog 40 me-tara bez ronila~ke opreme, sljede}u {etnju imat }e zanajmanje deset, a mo`da ~ak tek za 20 ili 30 godina, ukolikose izmijeni zakon na prijedlog stru~njaka HEP-a.

Biv{i omladinci koji su stvorili ovo jezero sada su ve}starci, a jezero }e nakon punjenja ponovno biti mlado, kaonekad, premda se vi{e ne zove Omladinsko. [to se ti~ebrane u koju je uloèno tisu}e udarni~kih sati, ~ini se dame|u brigadirima nije bilo fu{era. Izgleda ~vrsto kao da }evje~no trajati. Bravo de~ki, makar bilo i "dobrovoljno-mora{". Takva su bila vremena. Krv i znoj su zaboravljeni, abrana je ostala. Nama koji smo na svijet do{li kasnije, onaje znatno olak{ala ìvot.

Ivica Tomi}

zapis s dna jezera

34

Nakon pra`njenja jezero Lokve sli~i velikoj rani u njedrima prekrasne goranske pri-rode, ali uskoro }e opet biti puno vode i skladno }e se uklapati u zeleni krajobraz

Brani visokoj skoro 50 metara, koju su izgradile ùljevite ruke negda{njih brigadirki ibrigadira vrijeme kao da ne {teti

Jedinstvena prigoda: obilazak podvodnognaselja, koje sada nastanjuju ribe

Suha barka na dnu jezera (nije vic)

Ovo je ulaz u tunel kojim voda iz jezera Lokveotje~e u jezero Bajer, tri i pol kilometra dalje

Kroz ovaj otvor jezero putuje u ponore, a kada se on zatvori rje~icaLokvarka se pobrine za ponovno punjenje 35 milijuna prostornihmetara vode, koliko stane u jezero i koliko popije hidroelektranaza samo ~etiri mjeseca rada

Ure|aji LokveUre|uje se korito jezera

Izgradnja braneLokvarka u vrijemekada su jo{postojaleomladinske radneakcije

Iz tog vremena ostalo je zanimljivo sje}anje diplomira-nog gra|evinskog inènjera Stanka Manestra koji pi{e:

Radne obveze koje su preuzimale omladinske radnebrigade bile su svetinja. Tako je npr. na nabijanju gline uklinu brane "Lokvarka" postavljen veoma kratak rokzbog opasnosti nadolaska velikih voda. Omladinci suradili u tri smjene. Rok za dovr{enje bio je u 6 sati uju-tro, jednoga dana.

Nave~er sam obi{ao radove i zaèlio omladincimapuno uspjeha. Oko 0,30 sati ujutro probudilo melupanje na vratima barake. Otvorim prozor pred kojim jestajao komandant brigade u pratnji nekoliko omla-dinaca. Slijedio je raport:

"Druè inènjeru, obavje{tavam vas da je na{a brigadaizvr{ila zadatak na nabijanju gline u klinu brane pet i polsati prije roka."

NOVA NISKONAPONSKA MRE@A I JAVNA RASVJETA U ALJMA[U

NOVA MRE@ADO VELIKE GOSPE!ZAVR[ETKOM obnove aljma{kih domova stradalih u Do-movinskom ratu i vi{egodi{nje okupacije hrvatskog Po-dunavlja, u tom mjestu poznatom sveti{tu GospeAljma{ke, na red je do{la i seoska infrastruktura. Kako toobi~no biva, Hrvatska elektroprivreda je svugdje me|uprvima, a posebno u onim djelovima Podunavlja gdje suelektroenergetska postrojenja skoro u potpunosti uni{tena.Ovog prolje}a i ljeta, tri skupine elektromontera osje~keElektroslavonije radi na izgradnji potpuno nove niskona-ponske mreè 3 x 230/400 V na betonskim stupovima. Is-todobno se postavljaju nova rasvjetna tijela javne rasvjeteu cijelom selu, te se izra|uju ku}ni priklju~ci na podru~juKTS-1, @STS-2 i @STS-3.

Glavna to~ka napajanja sela je TS 35/10 kV Dalj. Na trispomenuta priklju~na izvoda, njegovim zavr{etkom bit }epriklju~eno ukupno 364 potro{a~a kategorije ku}anstva, te{kola, Dom zdravlja i Hotel.

Izgradnja i obnova niskonaponske mreè najve}im dijelomse izvodi samonosivim kabelskim snopom XOO/O-A 3 x70 + 71,5 + 2 x 16 mm2 na betonskim stupovima,visine 10 metara proizvo|a~a "Tehnobeton" iz Vara`dina.

Cijelo podru~je sela imat }e nove kabelske ormari}e tipaRRP-1 izra|ene od armiranog poliestera, zbog ~ega im jetrajnost neograni~ena, a odràvanje nepotrebno. Sva ovje-sna oprema za montaù SKS na betonske stupove ioprema za vanjske ku}ne priklju~ke u skladu je s tipizaci-jom Hrvatske elektroprivrede.

Posebnost ovog posla je daljinsko o~itavanje potro{njekategorije ku}anstva, {to se omogu}uje ugradnjom elek-troni~kih brojila utro{ka elektri~ne energije i tarifnimure|ajima koji su me|usobno povezani i ~ine lokalnumreù brojila. To }e, dakako, omogu}iti i lak{u naplatu po-tro{ene elektri~ne energije.

Javna rasvjeta izvedena je novim suvremenim rasvjetnimtijelima tipa GAMULAUX - LUC - 06/1x NAV-E-70, aupravljanje rasvjetom obavljat }e se u transformatorskimstanicama.

Investitor cijelog posla te{kog pribli`no 3,5 milijuna kuna,je HEP DP Elektroslavonija Osijek. Posao bi trebao bitiokon~an prije blagdana Velike Gospe 15. kolovoza, kada uAljma{ svake godine pristigne veliki broj hodo~asnika.

A, ono {to je za mje{tane Aljma{a i sve vjernike posebnozna~ajno, jest obnova crkve koja je prema vi{egodi{njimobe}anjima ipak po~ela. U nju }e se, kada bude gotova,vratiti poznati kip Gospe od Aljma{a, koji je uz pomo}UNPROFOR-a spa{en iz ratnog vihora u kojem je crkva dotemelja uni{tena.

Julije Huremovi}

obnova


I TO SE DOGA\A SVE VI[E KRA\A ELEKTROENERGETSKE OPREME NA OSJE^KOM PODRU^JU

UNOSAN POSAO ZA UIGRANE KRADLJIVCETIJEKOM dugogodi{njeg rada u HEP-u, fotoaparatom samzabiljeìo brojne zanimljivosti. Mnoge od njih objavljanesu na stranicama HEP Vjesnika, a one druge jo{ i danas ufotodokumentaciji HEP-a u Osijeku svjedo~e o svom vre-menu. Posebno zanimljivi bili su doga|aji oko kra|e elek-tri~ne energije i ne tako rijetko kra|e elektroenergetskeopreme. U svim tim slu~ajevima, zavr{nu rije~ ne~asnimradnjama pojedinih gra|ana, imala je policija.

Ali, ono {to sam zabiljeìo u nekoliko proteklih dana,svakako spada u vrh drskosti. Pojedincima koji se,obavljaju}i takve poslove ne boje niti za osobni ìvot, ma-terijalna korist uvijek je na prvom mjestu. U posljednjevrijeme i to doista ~esto, na meti su zra~ni dalekovodi,devastirani u ratu, zbog ~ega jo{ nisu pod naponom. Ojednom takvom slu~aju u blizini TS 35/10 kV u mjestuBilju, gdje je do{lo do poku{aja kra|e vodi~a, ve} smopisali na stranicama na{eg Vjesnika. I tom prigodom,samo velikom sre}om, nitko od tih po~initelja nije nastra-dao, jer je jedan odvojak dalekovoda bio pod naponom.

Najnoviji slu~ajevi odnose se na kra|u podzemnih 10 kVkabela. Dogodilo se to u neposrednoj blizini TS 10/0,4 kVLitokarton Osijek. Najprije je provalom u trafostanicu, kojanije bila u funkciji, odnesena kompletna oprema, a sviulazni podzemni kabelski vodovi u trafostanicu suodsje~eni i odneseni. Zanimljivost je me|utim, ne{todrugo. Razbijanje betona, otkopavanje rova i poku{aj kra|ejedinog preostalog kabela, moglo je imati kobne poslje-dice. Ne znaju}i da je tak kabel jo{ uvijek pod naponom,netko je ru~nom pilom za èljezo poku{ao prepiliti i ovajkabel. Tom prigodom do{lo je do havarije i velike {tete, jerse sada na tom mjestu mora ugra|ivati kabelska spojnica.

Drugi slu~aj odnosi se na ZDV 400 kV i kra|u vodi~a ublizini sela Retkovaca, gdje je na velikom rasponu do{lodo skidanja vodi~a "uredno" odsje~enih i smotanih zaodvoz. No, ipak je ve}i dio tih vodi~a zavr{io na skladi{tuosje~kog Elektroprijenosa. Rutinskom kontrolom daleko-vodne ekipe, na tom je mjestu prona|ena ve}a koli~inavodi~a koja je odmah prevezena na skladi{te, a ostatak suodsjekli sami monteri kako ne bi ugrozili dalekovodnestupove. Ve} tada je bilo jasno da se takvim ne~asnimposlom moè baviti jedino dobro organizirana iuvje`bana ekipa kradljivaca.

Takva pretpostavka ubrzo je i potvr|ena. Sli~an doga|aj,samo puno ve}ih razmjera, dogodio se u blizini selaBok{i} na vinkova~ko-vukovarskom podru~ju. Za ot-krivanje kra|e na DV 400 kV Ernestinovo - Mladost,izme|u dalekovodnih stupova 318, 319 i 320, najve}ezasluge pripadaju policiji. Svojom redovitom ophod-njom policijska patrola je uo~ila posebnu zanimljivost.Prona|en je {iroki traktorski trag koji je za sobom, krozuni{tena polja p{enice, kukurza i lucerke, ne{to te{kovukao. Prate}i taj trag skoro 25 kilometara od Bok{i}ado Negoslavaca nadomak Vukovara, zastalo se natvr|em poljskom putu, ispred golemog pojasa guste{ikare. Tu je traga nestalo. Obavije{ten je HEP Elektro-prijenos, ~ija je dalekovodna ekipa ubrzo stigla namjesto doga|aja.

Te{ko se probijaju}i kroz {ikaru, nakon pedeset metaranai{li smo na nevjerojatan prizor. Dio unutra{njosti {ikareu krugu od deset metara bio je iskr~en i pretvoren upriru~nu radionicu. Tu smo zatekli ve}u koli~inu ve}"obra|enih" vodi~a, ali i novodovezenih {est ìla raspona

od stupa do stupa. Ovaj puta kradljivci nisu imali sre}e,jer je i ova prona|ena koli~ina vodi~a tako|er zavr{ila naskladi{tu Prijenosa. Policijskom istragom privedena jejedna osoba s podru~ja Vinkovaca, kod koje jeprona|ena oprema za ovakve poslove. Rasplet cijelogslu~aja se o~ekuje. Sumnja se da je i ovaj posaoobavljala dobro organizirana skupina kradljivaca.

Ono {to u svim takvim, do sada obavljenim, poslovimakra|e zabrinjava jest ~injenica da se ukupna posredna ilineposredna {teta na elektroenergetskim postrojenjimaprocjenjuje na nekoliko stotina tisu}a njema~kih maraka.Dovoljno upozorenja za HEP koji se priprema za redovitukontrolu svih devastiranih postrojenja, koja jo{ nisu podnaponom.

Julije Huremovi}

Te{ko se probijaju}ikroz {ikaru, nakonpedeset metara nai{lismo na nevjerojatanprizor - diounutra{njosti {ikare ukrugu od desetmetara bio je iskr~eni pretvoren u pravupriru~nu radionicu,uz ve}u koli~inu"obra|enih" vodi~aali i novodoveènih{est ìla raspona odstupa do stupa

Monteri Elektroslavonije Osijek na djelu u Aljma{u

PRIGODOM 45 GODINA POSTOJANJA PRIJENOSNOG PODRU^JA SPLIT - [IBENSKO PODRU^JE

CDU BILICE - PRIJENOS U MALOMNAKON {to smo zadarsko podru~je temeljito pro~e{ljaliobi{av{i tamo{nje trafostanice, putem prema jugu zadràlismo se u [ibeniku. Opet smo u ophodnji po dvoje - sus-retljivi kolega Ante Ljubi} i ja, s tim da moji pitam-skitamposjeti zapo~inju ovoga puta na pravom mjestu - u TS iCDU Bilice, u istoimenom prigradskom dijelu Zvonimi-rova grada.

Druga po veli~ini i zna~enju u splitskom PrP-u, TS220/110/30 kV Bilice, doista izgleda impozantno na prvi,drugi, ali jednako tako i na tre}i pogled. Rasklopi{te, novuuklopnicu, staru uredsku zgradu, pomo}ne zgrade, sve to

zajedno mogla sam snimiti tek iz zraka. S tla koje mi je togtrenutka jedino bilo dostupno, nikako. Zato sam {kljocaladio po dio, onako kako je ovaj kompleks i nastajao.Naime, ovo je jedan od najstarijih prijenosnih objekata,koji je na neki na~in bio potpora razvoju {ibenske te{ke in-dustrije. Kada se {ezdesetih godina pro{log stolje}apo~ela razvijati elektroliza u TLM-u, izgra|eno je 220 kVRP i nova uklopnica, koja - kad se malo zbroji i oduzme -vi{e i nije tako nova. Prije bi se moglo re}i da je u lijepimzrelim godinama. Stara zgrada dobila je nove sadràje i unjoj se udoma}io znatan dio posade ovog objekta.

Prije rata bilo je pribli`no sedamdeset zaposlenika, adanas ih je ~etrdeset i ~ine skladnu i uigranu ekipu, kaèponosno rukovoditelj pogona CDU Bilice Ante Ljubi}, kojikoordinira njihov rad, ali i rad osoblja u trafostanicama Za-darske i [ibensko-kninske ùpanije. Moglo bi se re}i dasu u ovom objektu zastupljeni predstavnici svih odjelaPrP-a. Tako rukovoditelj CDU pripada Odjelu vo|enja, gdjese pribrajaju i smjenski radnici (interventni uklopni~ari ioperatori CDU-a), petnaest ih je iz Odjela odràvanja, pojedan je iz Odjela procesne informatike i Odjela telekomu-nikacija, a dvoje pomo}nih radnika pripada Odjelu zapravne, kadrovske i op}e poslove.

Iz CDU Bilice upravlja se svim trafostanicama ovog podru~ja,osim TS Zadar Stari u kojoj posada deùra 24 sata. Ovo jejedina TS na ovom podru~ju koja jo{ uvijek nije ospo-sobljena za sustav daljinskog vo|enja. Do kada - ne zna se!

UKLOPNIÂRI SE DOBRO "UKLAPAJU"

Kao {to je to red kad se do|e u posjet, javila sam se u uprav-lja~ku prostoriju, jer tamo{nji deùrni dvojac mora znati sve,pa i to tko se smuca u krugu objekta i to jo{ uz stasitog ioboruànog ~uvara na ulazu. Ovdje se deùra danono}no usastavu: jedan interventni uklopni~ar i jedan operator CDU.

Foto modeli su mi, ovom prigodom, ni krivi ni du`ni, bili in-terventni uklopni~ar Goran Mati} i operater Dragomir Urem.S popisa deùrstava skidam imena ostalih uklopni~ara (NikoKonjuh, Dragutin Mrvica, Jere Vrci} i Borislav êko) i opera-tora (Milan An|eli}, Josip Blaèvi}, Zvonko Krvavica iMladen Mrvica). Tako se dogodi da su nekad na deùrstvudva brata Mrvica, a nekad Dragutin i Dragomir, a oba seodazivaju na Drago. [alu ostavljam na stranu, a olovku uzi-mam u ruku i pitam Gorana i Dragu kako to kod njih izgleda.Goran, koji je tu dva desetlje}a, tvrdi da je prezadovoljan po-slom kao i me|ukolegijalnim odnosima.

• Na ekranu sve vidimo i u svakom trenutku moèmo in-tervenirati tijekom deùrstva koje za svakog od nas traje podvanaest sati neprekidno. Ukoliko do|e do nekogporeme}aja, odlazim na teren koji mi pokrivamo, a to je odKnina i Obrovca preko Zadra i Nina do Novalje na Pagu.

Po staù malo mla|i Drago je, za razliku od pokretljivog Go-rana koji prema potrebi obilazi sumnjive trafostanice, sta-cioniran u upravlja~koj prostoriji. I on svoj posao smatradobrim, uskla|enim s ostalima i po svemu normalnim. No}nirad postao je za njih uobi~ajen, ali i za njihove obitelji, pa im~esto smetaju po ku}i tijekom godi{njih odmora.

Zadovoljni su i postignutim dru{tvenim standardom nasvojim radnim mjestima, pa mi se hvale jo{ jednim ekra-nom, koji emitira malo dinami~niji program od onog nanjihovim monitorima, ali i priru~nom kuhinjom i blagova-onicom, gdje se oku{avaju i u kulinarskim vje{tinama, da-kako, onim jednostavnijim.

izravno

DRUGA PO VELIÎNI U PRP SPLIT - TS 220/110/30 KV BILICE -DOISTA IZGLEDA IMPOZANTNO NA PRVI, DRUGI, ALI JEDNAKOTAKO I NA TRE]I POGLED, A U OVOM OBJEKTU SU ZASTUPLJENIPREDSTAVNICI SVIH ODJELA PRIJENOSNOG PODRU^JA

Dragomir Urem, operator i Goran Mati}, inter-ventni uz upravlja~ku plo~u

CDU, TS i RP 220/110/30 kV Bilice - ne{to novo, ne{to staro

Ante Ljubi}, rukovoditelj pogona CDU Bilice,pridruìo se Goranu Mati}u i Dragomiru Uremuna njihovim radnim mjestima

Dragan [trelov i Damir Grubi{i} iz Odsjeka za odràvanje TS:koeficijent bi moga bit i malo ve}i

36

MOGA BI BIT MALO VE]I...

Ostavljam zadovoljne sugovornike jednako tako zadovo-ljna {to se operatori i uklopni~ari tako dobro me|usobnouklapaju, kako su sami rekli i poku{avam prona}i nekogiz brojne ekipe Odjela odràvanja. Uspjela sam zate}i zanovinarske izjave nespremnu, ali zato za tren uvijekspremnu ekipu za istosmjerni i izmjeni~ni razvod iz Ods-jeka za odràvanje TS. Tehni~ari Damir Grubi{i} i Dragan[trelov bili su trenuta~no u krnjem sastavu, jer je njihovkolega Frane Pai} na bolovanju. Oni opsluùju tra-fostanice du` cijelog splitskog PrP-a, od Novalje do Du-brovnika, a u njihovoj ovlasti je i teku}e odràvanje iinterventni zahvati.

• Imamo dinami~an posao, pa smo stalno na putu.Mijenjamo TS, baterije, kabele, ali i hotele, jelovnike...,kaè Dragan. A Damir, koji to radi ve} dvadeset godina,kaè da bi tolike promjene zasluìvale ponekad i ponekupromjenu na vi{e pripadaju}eg im koeficijenta. Jed-nostavno re~eno, triba bi ve}a pla}a. Iz Damirovih usta zapo~etak u u{i njihova neposrednog {efa Pere Duvnjaka, apotom i dalje, recimo do novope~enog dide koji sjedi namjestu tehni~kog, a vrlo blizu glavnog direktora.

JAL KOJI NE PRESTAJE

Ali, ima ovdje i puno ve}ih nezadovoljnika od Damira.Tako su predradnici iz Odjela odràvanja Igor Sutlovi} i

Ivan @ivkovi}, svaki s trideset godina staà, nastojalizaobi}i me u {irokom luku. Vjerujem iskreno da protivmene osobno nemaju puno toga, ali vjerojatno sam ja po-godan medij za oda{iljanje poruka onima gore, koji suprijenosovu ekipu odràvanja, koja je tijekom rata radila uzsamu crtu boji{nice, tako olako presko~ili pri dodjelipriznanja zaslu`nim zaposlenicima HEP-a. Ta nepravda ni-kad nije ispravljena i ostat }e, koncentrirana u opravdanoogor~enje, prisutna sve dok ratni nara{taj ne ode u mi-rovinu i ne do|u neki novi i sretniji klinci. Moram priznatida se s tim opravdanim jalom susre}em svaki put kad samu nekom od prijenosovih objekata i ne osje}am seugodno, makar ne mogu preuzeti odgovornost za sve onespomenice dodijeljene ljudima koji nisu izi{li iz svojih kli-matiziranih ureda. Tu ipak nekaj ne {tima...

NA OSAMI I SAME

Upu}ujemo se prema daljinski vo|enim stanicama uzale|u [ibensko-kninske ùpanije. TS 110/35 kV Obrovaci TS 110/10 kV Benkovac su zapravo puste i zatvorene.@ive nekim svojim tihim i nenametljivim ìvotom naosami. Na suìvot uz njih pristali su tek pomo}ni radnici ito Kuzma Karamarko u Obrovcu i Jure [uste u Benkovcu.Me|utim, nije uvijek izgledno da }ete ih zate}i tu jer,prema potrebi, odlaze skupno tamo gdje je njihova pomo}potrebna. Radni zadatak sastoji im se u tomu da urednimdrè okoli{ trafostanice i svojim nadre|enima javljaju ostanju na licu mjesta.

OBE]ANJE PUSTO RADOVANJE!

Jedina TS u kojoj mogu zate}i sugovornika i do}i na svojeje ona 110/35 kV Vrbnik kraj Knina. Interventni uklopni~arJosip Bek do{ao je tu iz TS Ivani} grad nakon Oluje, 1996.godine, ponukan obe}anjima tada{nje vlasti i nadom da}e njega, suprugu Slavicu i sina ovdje ~ekati uspje{nija isigurnija budu}nost. Bolje sutra ve} pet godina je ne takodobro danas u kojem njegova obitelj nije uspjela napravititaj tako èljeni korak naprijed.

• Za{to sam do{ao u ovaj kraj odakle nisam rodom pitamse i ja ponekad. Tada sam mogao nabrojati bezbrojrazloga, od blizine mora koje volim do mogu}nosti ponov-nog zaposlenja za suprugu i prvog zaposlenja za sina. Ali,od toga jo{ ni{ta...

Smeta li mu ova osamljenost u zeseoku gdje ni teku}avoda jo{ nije stigla i gdje lisica zvoni, a vuk po{tu nosi?

• Meni toliko ne smeta, ali supruga i sin te{ko podnosesamo}u. Slavica to i potvr|uje, ali ne èli biti be-spomo}na. Uredila je svoju ku}icu u cvije}u, obra|uje vrt,a i hotel za kokice, kako ga Josip sa smje{kom zove, ni~eu blizini. Znate od ~ega ga je Josip podigao?! Od dasakadobivenih rastavljanjem praznih kolutova za kabele. Zasada hotelu dodjeljujemo tri zvjezdice, ali obe}ajemo jo{jednu pri sljede}em obilasku.

Nadaju se oni jo{ uvijek kakvom krediti}u, poticajnimsredstvima za sitno poduzetni{tvo, nadaju se da }e im i tomore, koje toliko vole, biti bliè ako jednog dana budu moglikupiti automobil... Nadaju se da }e se bar ne{to ostvariti i dane}e sve njihove èlje jo{ dugo biti na po~etku.

I mi smo do{li u krivo vrijeme, ba{ kao {to su, ~ini mi se -i oni. Naime, dvadeset stabala tre{anja, vi{anja i jedna alivrijedna murva, ma{u nam tek svojim lisnatim granama iponekim sasu{enim plodom. Di si bija kad je grmilo, kadje sivalo, pita nas ona pjesma s jednog davnog splitskogfestivala, a ja dodajem: I kad je zrijalo?


TS 110/10 kV Benkovac: kao i u Obrovcu ni ovdje nema posade!

Josip Bek, in-terventni uk-lopni~ar: odobe}anja jo{ni{ta

Slavica iJosip Bek -idila udivljini: oku}ici ucvije}u ikokicama

TS 110/35 kV Knin

NEPRAVDA UÎNJENA IGNORIRANJEM SPLITSKEPRIJENOSOVE EKIPE ODR@AVANJA, KOJA JE TIJEKOMRATA RADILA UZ SAMU CRTU BOJI[NICE, NIJEISPRAVLJENA DO DANA DANA[NJEGA IKONCENTRIRANA U OPRAVDANO OGORÊNJE, BIT ]EPRISUTNA SVE DOK RATNI NARA[TAJ ODE U MIROVINUI DO\U NEKI NOVI SRETNI KLINCI


PRIGODOM 45 GODINA POSTOJANJA PRIJENOSNE DJELATNOSTI U DALMACIJI - OTO^NIDIO ZADARSKOG PODRU^JA

SOL PRIJA OVCAMA ALI POSTROJENJIMA NESVI otoci zadarskog i {ibenskog arhipelaga odrekli su seprijenosove visokonaponske trafostanice u korist otokaPaga. Prema onoj narodnoj mudrosti koja glasi: Tkoumije, njemu dvije! A, otok Pag je, ~ini se umio i u zad-njem desetlje}u 20. stolje}a dobio ~ak dvije - jednu naju`noj, drugu na sjevernoj strani otoka. Kada se magis-tralom prema Rijeci napusti kopno i na, za otoke,neuobi~ajen na~in - preko mosta stigne na otok Pag,treba prije}i jo{ dobar komad puta do ulaska u istoimenigrad. A onda slijedi uspon nasipom visoko iznad gradaPaga. I kad se ve} izgubi svaka nada, ugledate nama izHEP-a poznat i blizak prizor - zgradu trafostanice sa svimpripadaju}im dijelovima postrojenja.

POSOLICA JE NA[ "MORSKI SNIJEG"

Jedna od novijih u prijenosovom nizu objekata, TS110/20(10) kV Pag, pu{tena je u pogon u studenom1997. godine. Kako se njome upravlja putem SDV-a,stalne posade nema. Pa ipak, nije ona zapostavljena odljudske ruke. Naprotiv, interventni uklopni~ar ÊDOPERNJAK opsluùje je, savjesno i predano, sa svojedvije sna`ne i vje{te ruke, kadgod se za to ukaè potreba.Posje}uje je dva do tri puta tjedno, odnosno svaki putkada iz CDU Bilice dobije signale na temelju kojih locirakvarove i intervenira. ^. Pernjak je u HEP-u 18 godina, apo~eo je kao monter u Pogonu Pag zadarske Elektre. Od1994. godine prelazi u splitski PrP i kao interventni uklo-

pni~ar stacionira se u tada izgra|enoj TS Novalja. Kada jeTS Pag pu{tena u pogon i ona je, po sili zakona, do{la unjegovu ovlast. S poslom je zadovoljan i jedino na {to seàli su burovite zime koje donose posolicu od koje stra-daju postrojenja.

- Blizu smo Velebitskog kanala i za vrijeme jakih bura va-lovi se diù visoko i stvara se svojevrsna sumaglica koja

ostavlja za sobom sol. Mi to zovemo mediteransko "inje"ili "morski snijeg". Premda je to lijepo za vidjeti, vanjska110 kV postrojenja bi vrlo brzo stradala da ih redovito ne~istimo, kolega Stanko i ja. Ovdje u Pagu imamo stroj ko-jim, nakon {to iskop~amo TS, peremo rasklopi{te. To tije-kom è{}e zime radimo {est do sedam puta, a ovegodine smo ga prali samo dva puta zbog blagih vremen-skih okolnosti.

PROBNI POLIGON ZA IZOLACIJE

Kako je u TS Pag sve pod kontrolom i pomalo dosadno,da ^. Pernjak i ja ne bismo morali sjediti nako i ~itati no-vine, odlu~ili smo se za pokret. Sjedamo u isluènuslu`benu ~etvorku i kre}emo u izvidnicu. Kako do sadanisam imala tu ~ast da se sretnem s kabelskom stanicom110 kV uìvo, ovdje mi se pruìla prigoda za susret s ~akdvije. Vidim da na Pagu ide sve po dvije, pa tako i u ovomslu~aju. Kabelska stanica Toreta, blizu Paga, usmjeravapodvodni kabel prema Li~kom Osiku na kopnu, a jednaka

takva nazvana Deda, kraj Stare Novalje veza je zasusjedni otok Rab. Ovdje se moè vidjeti jo{ jednu za-nimljivost prijenosne djelatnosti: probni poligon od {eststupova koji povezuje TS Novalja s KS Toreta. Tu je ve}{est godina, a namjena mu je da pokaè kako se kojaizolacija, a rije~ je o silikonu, porculanu i staklu, pona{ana posolicu - najizraèniji problem oto~nih prijenosa{a.

- Ve} smo utvrdili da se stakleni izolatori najlo{ijepona{aju jer ih elektri~ni lukovi naj~e{}e razbijaju, dok susilikonski i porculanski izjedna~eni prema kvaliteti i otpor-niji.

IZ SVEMIRSKOG KRAJOBRAZA UZELENU OAZU

S velebitske strane Pag u nekim dijelovima uz cestudjeluje nekako nepripitomljeno, pusto i pomalo svemir-ski, pa nije ni ~udno da su se upravo tu stanovnicimaprije nekoliko godina pri~injali i lete}i tanjuri. Vjero-jatno su mislili da bi se izvanzemaljcima svidio ovaj{krti bijeli kamen i ova nesno{ljiva ljetna èga kad sespuste s tamo neke hladne i mra~ne planete. Ali, ni{taod toga. Strani turisti i nadalje vi{e vole gledatiprivi|enje Gospe, ma gdje ono bilo, nego male zeleneovdje u pa{kom trokutu.

I dok se vozimo tim dijelom puta koji mi se ~ini kao daje ni na Nebu ni na Zemlji, ispitujem kolegu ^. Pernjaka

izravno

S VELEBITSKE STRANE PAG U NEKIM DIJELOVIMA UZCESTU DJELUJE NEKAKO NEPRIPITOMLJENO, PUSTO IPOMALO SVEMIRSKI, PA NIJE ÛDNO DA SU SE UPRAVOTU STANOVNICIMA PRIJE NEKOLIKO GODINA PRIÎNJALI ILETE]I TANJURI (VJEROJATNO SU MISLILI DA BI SEIZVANZEMALJCIMA SVIDIO OVAJ [KRTI BIJELI KAMEN I OVANESNO[LJIVA LJETNA @EGA KAD SE SPUSTE S TAMO NEKEHLADNE I MRA^NE PLANETE), A SAMO KOJI KILOMETARDALJE PREMA MORSKOJ STRANI OTOKA, UPORNI KAMENPOSUSTAJE I ZELENILO - ONO PREPOZNATLJIVOPRIMORSKO, VRA]A OÎMA SMIRENJE I UGO\AJ PITOMOG

Na zajedni~kom radnom mjestu u TS Novalja êdoPernjak i Stanko [krobonja

TS 110/35/10 kV Novalja

38

gdje ìvi, kako mu je, koliko ~esto se vi|a sa svojimkolegama i {efovima?

- U CDU Bilice, gdje je moj neposredni rukovoditelj AnteLjubi}, idem ~e{}e, ali do Splita me put nanese jedan-put godi{nje. Me|utim, ne àlim se na neku izoliranostili zapostavljenost jer je komunikacija s rukovoditeljemsvakodnevna. Uz mobilne telefone na raspolaganju smojedni drugima zapravo 24 sata.

A onda, koji kilometar dalje prema morskoj strani otoka,uporni kamen posustaje i zelenilo - ono prepoznatljivoprimorsko, vra}a o~ima smirenje i ugo|aj pitomog. Pri-bliàvamo se TS 110/35/10 kV Novalja kraj istoimenogpoznatog turisti~kog mjesta. U srpnju je navr{ila sedmugodinu svog oto~nog ìvota, koji joj - vidi se - pa{e. Ali,i ona, kad zima postane agresivna, pati od suvi{ka soli. Idok ovcama sol pobolj{ava kvalitetu mlijeka, a potom inadaleko ~uvenog pa{kog sira, dotle na{a postrojenjazaziru od nje.

- Rasklopi{ta nam tada izgledaju kao bijele boì}nejelke, ali umjesto da ih "okitimo" mi ih operemo, kaèSTANKO [KROBONJA, drugi interventni uklopni~ar naPagu, i dodaje.

- S obzirom da je na ovoj lokaciji posolica ipak maloblaè izraèn problem nego kod TS Pag, pranjeobavljamo ru~no pomo}u cijevi i hidranta.

HEP JE VELIKI I PO MEGAVATIMAI PO ÔVJE^NOSTI

S. [krobonja je u HEP-u od 1995. godine i radio je, svedo pro{le godine u TS Gra~ac PrP-a Opatija, a ìvio uRijeci. Obiteljski razlozi, odnosno te{ka bolest suprugekoja je bila podrijetlom iz Novalje, primorali su ga napreseljenje u njeno rodno mjesto. U tim te{kim i zanjega i obitelj bolnim okolnostima, nai{ao je naiznimnu susretljivost radnih kolega, kako onih u PrPOpatija, tako i ovih u PrP Split. I tako je, dogovoromizme|u direktora [imuni}a, Brklja~i}a i Lovri}a, S.[krobonja godinu dana ovdje, gdje se uz pomo} ^.Pernjaka brzo navikao na nove radne uvjete. Supruga jeumrla prije dva mjeseca, ali on namjerava s djecom tuostati i vjeruje da }e se i njegov status (jo{ uvijek je for-malno zaposlenik PrP Opatija) uskoro rije{iti.

- Moram re}i da HEP nije velik samo po megavatima ko-jima raspolaè ve} i po veli~ini ljudskog srca, su-osje}anju i susretljivosti onih koji u njemu rade, kaè S.[krobonja, koji se svima koji su mu pomogli, i ovomprigodom iskreno zahvaljuje.

Pro{av{i Pag uzdu` i poprijeko ostavljam moje sugovor-nike u uhodanom ritmu njihovih radnih mjesta, ali samoprivremeno. O tomu {to rade u slobodno vrijeme doznat}ete ve} u sljede}em broju.


TS 110/20/10 kV Pag

êdo Pernjak, interventni uklopni~ar: blizu smo Vele-bitskog kanala i za vrijeme jakih bura valovi se diùvisoko i stvara se svojevrsna sumaglica koja ostavljaza sobom sol - mi to zovemo mediteransko "inje" ili"morski snijeg"

Probni dalekovod kaè da je staklo lo{ izolator

Kabelska stanica Toreta podmorskim kabelom je povezana s kopnom

39

OTOK PAG U DISTRIBUCIJSKOJ PRIZMI

JEDAN OTOK - DVA DP-APOGONSKI URED PAG

KADA smo prije nekoliko godina po prvi put posjetiliKor~ulu i zatekli na njenu tlu dva pogonska sjedi{ta,doìvjeli smo to kao posebnu oto~nu atrakciju. I upravokada smo sebe uvjerili kako nas organizacija HEP-a vi{enema ~ime iznenaditi, a da je - nakon Hajduka i Gorana- za ovo lito uzbu|enja dovoljno, na{li smo se na najs-jevernijem dalmatinskom otoku.

Otkri}e Paga pravi je kolumbovski doìvljaj. Vjerujemoda se i on susreo barem s toliko nedoumica.

Otok ~ije smo ime vezali uz rasko{nu ~ipku, jedinstvenisir i naj~istiju sol donio nam je spektar iznena|enja. Odbjeline kamena ogoljelih mjese~evih krajobraza naju`nom dijelu, preko svijetlozelene trske koju nikadniste vidjeli na otocima i koja prekirva velike povr{inenjegova sredi{njeg dijela, zla}anog pijeska uz nepre-gledne kilometre plaà, do tamnozelenih sjevernihmaslinika... A, iznad svega sjajno lice sunca, a okosvega modri naru~aj mora. A, negdje oko mjesta Gajca,nevidljiva i ru`na crta izmi{ljene i politi~kom rukomucrtane granice koja poku{ava podijeliti interese i -ljude. Naime, prije nekoliko godina, unato~ referen-dumu kojim su ìtelji izrazili svoju naklonost Zadarskoj,dio otoka je pripao Li~ko-senjskoj ùpaniji. Oni }e re}ida je ta crta i granica Dalmacije, ali da su se oni odu-vijek osje}ali Dalmatincima i da }e tako i ostati. A, natakvom osje}aju i vijekovi bogate pro{losti ostavili susvoj neizbrisiv trag.

NI[TA OD PRVOTNOIZRA\ENIH NACRTA JURJA

DALMATINCA NIJE NARU[ENO

Na otoku dviju ùpanija ìve i dva distribucijska pogon-ska ureda. Onaj u Pagu organizacijski pripada Distribu-cijskom podru~ju zadarske Elektre, a onaj u Novalji dioje DP-a Elektrolike Gospi}.

Grad Pag, jedno od najzanimljivijih malih primorskihmjesta, na{e je prvo odredi{te. O njegovoj pro{losti ~ulismo brojne pri~e izre~ene s puno ljubavi i ponosa. Pa,premda je njegova prva lokacija nestala u jednom dav-nom potresu, a druga u cijelosti zamijenjena novom,ni{ta od prvotno izra|enih nacrta Jurja Dalmatinca nijenaru{eno. Solane, koje su iznosile tre}inu prora~unatada{nje velike Venecije, bile su i razlogom stalnihratova sa Zadrom i zbog toga preseljenja grada na dvakilometra udaljeno odredi{te. Ovaj jedinstveni doga|ajna tlu Europe izveli su prije nekoliko stolje}a,premje{taju}i kamen po kamen i sve to u samo dvade-set godina. Imaju svoju bulu, kao i hrvatski glavni grad,a na popisu su svjetskih sredi{ta opasanih bedemima,premda su svoje najve}im dijelom sru{ili vjeruju}i da}e suzbiti koleru ako gradu osiguraju bolji protok zraka.Crkve i pala~e okruùju sredi{nji trg odakle se pravilnogranaju brojne uske uli~ice, u koje, prema zamisli ve-likog Jurja - za{titnika Grada, dnevna svjetlost mora do-prijeti barem petnaest minuta. Kaù da je rivalitet saZadranima doveo do toga da u Biskupovu pala~u nikadnije uselio nijedan biskup, jer je svaki na putu od Rimado Paga bio ubijen.

Najbogatija riznica pa{kih gradskih ~uda je na{doma}in, rukovoditelj Pogonskog ureda, [ime Fabi-

jani}. Do~ekuje nas u bijeloj pogonskoj jednokatnicikakve smo ve} sretali na tlu zadarske Elektre. Okruènastablima zrelih ùtih {ljiva, ipak ne uspijeva sakriti zubvremena i potrebu za li~ila~kim zahvatom.

Sedamnaest je zaposlenih, preteìto elektromonterskestruke, zaduèno za podru~je od Gajca do Mi{kovi}a,odnosno mosta koji otok povezuje za kopno, a {to je ot-prilike dvije tre}ine otoka. Grad Pag i ju`ni oto~ni dionapajaju se iz Elektroprijenosove TS 110/10 kV. Za cje-lokupno svoje podru~je izgradili su 48 trafostanica10/0,4 kV, dvije rasklopne stanice i dvije kabelskeku}ice, 19 km dalekovoda 10 kV, 60 km kabela 10 kV,129 kilometara niskonaponske zra~ne i 290 kmpodzemne mreè. Op}inu Povljana napajaju biv{im 35kV dalekovodom dugim 18 km, a koji vozi pod naponomod 10 kV.

NEMAJU POTE[KO]A SPOTRO[AÎMA, NAPLATA JE DOBRA

Pogonski ured Pag ima 6.000 potro{a~a. Najve}i suSolana i Pagplastika. Sa svojim potro{a~ima nemajuve}ih pote{ko}a i naplata im je dosta dobra. Osnovni sepodaci vode u Zadru odakle im stiù nalozi za ukap~anje

izravno


- Ipak, kao posebnost ovog na{eg ali i susjed-nog novaljskog pogonskog ureda moèmo izd-vojiti problem koji nam donosi posolica. To jeludnica kad zapu{e bura. Bura diè more,zalijeva otok s obje strane i Pag postane bijelkao da je palo inje. U toj fazi posolice jo{ ne-mamo problema, ali predstava po~ne kadazapu{e jugo i sol se po~ne topiti. Sve budemokro i na stupovima zbog proboja izolatoraizgleda kao da gori stotine petardi. To je doistaneugodno, jer imate osje}aj da }e vodi~i povama popadati i da }ete izgorjeti. U trafostanici110/10 kV tada sve pjeva, zuji, pi{ti, nijeugodno u}i u to postrojenje. Udari vjetra supri~a za sebe. Od siline bure èljezni stupovipostanu lako ru{ivi, a o drvenima da ne govo-rim. Imali smo slu~ajeva da nam èljezni stuppadne zajedno s temeljima. Prije dvije zimesru{ena su nam dva re{etkasta stupa i tridesetdrvenih, a puknutim vodi~ima ne znamo nibroja, saznajemo od [. Fabijani}a.

ili iskap~anje. U èlji da potro{a~e pribliè, u tijeku jesre|ivanje prostorije u kojoj }e im pruàti bolju i potpu-niju uslugu. Tako }e stranke izbje}i 60 km dugoputovanje do Zadra, kaù.

Stanjem svoje niskonaponske mreè nisu zadovoljni,najve}i je dio stariji i od trideset godina, a zbogmanjka novca ulaganja su bila neznatna. Neki supomaci u~injeni posljednjih godina tijekom akcijasanacije naponskih okolnosti pred turisti~ke sezone.Jutros, prije na{eg dolaska, razgovarali su s po-tro{a~em koji se àlio na slab napon. Nalazi se nakraju jedne stare mreè i napon mu zna pasti na 160 V,kaè nam [. Fabijani}. - Kako se opravdati i objasnitimu bilo {to razlo`no, kada su mu ve} dva zamrziva~astradala, a televiziju ne moè gledati. Na àlost,ovakvih problema imamo na nekoliko mjesta. Po~et-kom srpnja elektrificirali su jedino oto~no mjesto kojeu 21. stolje}e u{lo bez elektri~ne energije - Proboj.Nakon kabliranja dionice duge 4,5 kilometara izme|uTS 110/10 kV i mjesta Kolan, dalekovod koji je dotadbio na tom potezu izmjestili su u Proboj. U tijeku jeizgradnja niskonaponske mreè.

- Za njih je doga|aj bio ~im je àrulja zasvjetlila - govorinam rukovoditelj - i oni ve} misle da je sve gotovo.Me|utim, ima vikenda{a koji misle kako im je dolaskomelektri~ne energije naru{ena idila i ometen bijeg iz ur-bane sredine.

U susjedstvu pogonske zgrade nalazimo \ur|u Paravi-nju, koja je u HEP-u zaposlena ve} 20 godina i jedinaje èna na poslovima skladi{tara. Barem za drugu minismo ~uli. A, niti smo dosad vidjeli ovako urednoodràvan skladi{ni prostor. Zadovoljna je svojim po-slom i mu{kim dijelom ekipe, za koje }e re}i da suvrlo pristojni i poslu{ni. Na terenu zati~emo GoranaTauzera i Josipa Kurili}a koji su upravo mijenjali spo-jnice na A-stupu i tako poku{ali pomo}i potro{a~u kojiima lo{ napon. G. Tauzer, zajedno s bratom, ima punoposla i nakon radnog vremena. Imaju 80 ovaca, brinuo njihovoj ispa{i i, dakako, prave onaj ~uveni pa{ki sir.

- Sir mora imati posebne uvjete za fermentaciju, uvijekga treba dràti na temperaturi od 18 stupnjeva, moraimati odre|enu vla`nost, mora ga se svaki dan okretati...

Za sir je vrlo va`na higijena, bez toga nema ni kvalitete.A, na{a je ispa{a posebna, jer je slana. I, jo{ ne{to, odro|enja do smrti na{e su ovce uvijek vani, na otvore-nom, u kamenjaru, nikada za ìvota ne legnu u svoj iz-met.

DO[LI SMO U KRIVO VRIME

A, kupiti sir nismo uspjeli. Rekli su nam da smo do{li ukrivo vrime kada je sve rasprodano. Umjesto sira,omirisali smo koru pa{kog Kulturnog ljeta. Razgledalismo Crkvu Sv. Marije u kojoj se nave~er o~ekuje velikidoga|aj. Na{ znameniti pijanist, Lovro Pogoreli}, podjedovskim korijenima Paànin, odràt }e koncert.Unato~ na{oj velikoj èlji da ostanemo i poslu{amo ga,unato~ ljubaznim pozivima doma}ina i samog L. Po-goreli}a, znali smo da to ne}e biti mogu}e. Predcrkvom se podizala pozornica za izvedbu Robinje. Kaùda je njihova originalnija i malo druk~ija od Luci}eve.Nadam se da ova izjava ne}e posva|ati dva otoka. Pos-jet gradu Pagu zavr{ili smo u Benediktinskom samo-stanu u dru{tvu ~asnih sestara kojima moèmo zahvalitida su o~uvale tradiciju izrade pa{ke ~ipke. Tako|er suodràle i svoj tajni, starinski recept za pravljenjeba{kotina (dvopeka).

Baterija napunjenih dojmovima slu{amo (i osje}amo) ootoku s dva sunca, jednom koje grije odozgo i drugomkoje je usijani kamen odozdo, o su{i zbog koje im Hvarnije ni sjena, o ki{i koja nije pala od svibnja, a ipak suuz Cres najbogatiji izvorima slatke vode koja s Velebitaroni pod morem i izroni na Pagu, pa na jednom mjestustvara i slatkovodno jezero...

- Ipak, apsurdna je ta podjela otoka, jer bi se sva pi-tanja, primjerice, elektri~na energija, voda, kanaliza-cija, trebala rje{avati zajedni~ki. To su zajedni~kaìvotna pitanja, kao da imate istu ku}u s bratom i isteskaline, a trebate ih dijeliti... Za ista pitanja u Zagrebputuju dvije delegacije. Evo, donijet je i GUP, a svakaùpanija pristupa mu razli~ito. Pa, i mi u HEP-u premdase komunikacija odvija dobro, ako imamo neku inter-venciju i moramo zvati Elektroliku, dogovori traju punodulje nego {to bi trebalo - rekao je na kraju [. Fabi-jani}.

Rukovoditelj Pogonskog ureda Pag [ime Fabi-jani}: podjela otoka je apsurdna

Josip Kurili} i Goran Tauzer promijenili su spojnice na A stupu \ur|a Paravinja jedina je èna skladi{tar u HEP-u,{to se odmah vidi ~im kro~ite u skladi{e

Pa{ka trska zasa|ena za za{titu od bure, jo{ je jednaspecifi~nost ovog podneblja

41

Lovro Pogoreli}, na{ znameniti pijanist te je ve~eriimao koncert za Paàne i unato~ brojnim pozivima,mi smo morali napustiti Pag, ali ostala je foto-grafija

POGONSKI URED NOVALJALJETI IH OPTERE]UJU TERETI, A ZIMI

BURE, POSOLICE I PALJEVINE

U dvadeset i pet kilometara udaljenoj novaljskoj pogonskojzgradi, smje{tenoj u prostorima biv{e trafostanice zateklismo Silvia Tauzera, brata blizanca pa{kog Gorana. Jo{ jedandokaz dobrosusjedskih pogonskih odnosa. Silvio je elek-tromonter i ovih je dana posebno angaìran na naplati. Dok~ekamo da rukovoditelj stigne iz naselja Varsan, gdje se od-vijaju zavr{ni dogovori i ovo, preteìto vikend naseljek, pu{tapod napon - razgovaramo o potro{a~ima Pogonskog uredaNovalja i te{ko}ama koje imaju pri naplati svojih po-traìvanja. Treba re}i da Ured skrbi o vi{e od 5.000 po-tro{a~a, ve}inom kategorije ku}anstva i ostalih i da, zarazliku od Paga, imaju puno problema.

- Ljudi slabo pla}aju a uz to su i agresivni. Primjerice, lani uprosincu, samo u Novalji trebalo je iskop~ati 14 potro{a~akojima je dug iznosio 540.000 kuna. êsto se dogodi da

nas na iskap~anju do~ekuju pu{ka ili no`. Tako smo jednogpotro{a~a tada iskop~ali, a on nakon toga stiè u poslov-nicu s noèm. Tim noèm primorao je montera da ode snjim i ponovno ga ukop~a. Prema mom mi{ljenju, on nijenapao radnika, nego Elektru, jer ti samo radi{ svoj posao.Ja ni za koga nemam milosti, ni za oca, ni za brata i ovihsam dana iskop~ao pedeset, kaè nam S. Tauzer.

ûli smo da, kao i svugdje, samo umirovljenici ne kasne upla}anju ni minutu i da neki kroni~no pla}aju tek kada semi pojavimo. Jo{ uvijek razmi{ljamo na na~in da }e im in-flacija knjiìcu od 1000 njema~kih maraka do kraja godinesvesti samo na 100 i to im je te{ko izbrisati iz glave. Zato sukod nas akcije iskap~anja i prisilne naplate vrlo ~este.Jedina je utjeha da niti jedan od radnika HEP-a nije bio napopisu za iskap~anje.

NLO [KOLA ZVANA "HRVATSKI DOSJEI X"

Za razliku od gra|ana Paga, Novaljani imaju {alter salu usredi{tu mjesta. U iznimno lijepom prostoru radi i lijepa,mlada Ingrid Gu{}i}, jedina dama u mu{kom pogonu. Za-dovoljna tvrtkom i poslom koji obavlja, rekla je da prob-lema mora biti tamo gdje se radi s novcem, ali da ipak sveuvijek na dobro zavr{i. U laganoj, vreloj, {etnji Novaljomsaznajemo o brojnim arheolo{kim nalazima od kojih su

posebno vrijedni anti~ki vodovod iz 1. stolje}a i relikvijar iz4. stolje}a. Kao posebnu zanimljivost izdvajamo NLO{kolu, zvanu "Hrvatski dosjei X". Polaznici {kole i brojniposjetitelji u~e i razgledavaju znameniti Pa{ki trokut, kojise smatra NLO zagonetkom. Prema predaji, prije osam dodeset tisu}a godina ovamo je sletjela izvanzemaljskatrokutasta letjelica, a osvijetljeni kamenjar postao jemjesto tisu}ljetnog hodo~a{}a, rituala i drugih obreda.Danas je pohodi{te brojnih znatièljnika i ufologa. OkolicaNovalje je malo zelenija od pa{ke i s manje trske koju sunjihovi preci sadili za za{titu vinograda od bure.Primje}ujemo da vinograda danas ima sve manje, a sira ijanjetine sve vi{e. Zato nas ne ~udi da se ovih danaodràva me|unarodni skup o preradi zdrave hrane, na ko-jemu, kako smo ~uli, o~ekuju Predsjednika dràve i Preds-jednika Sabora.

U novaljskom Pogonskom uredu, koji organizacijski pri-pada Pogonu Karlobag, radi 12 ljudi i ve}ina su elek-tromonteri. Na svom podru~ju, od Gajca do Luna koji je

najsjevernija oto~na to~ka imaju, uz jednu Prijenosnovu110/35/10 kV trafostanicu u kojoj je i njihovo 10 kV pos-trojenje, jo{ i 42 trafostanice 10/0,4 kV, 50 km 10 kVdalekovoda, 10 km 10 kV kabela i 60 kilometara niskona-ponskih mreà.

Rukovoditelj Pogonskog ureda Ivica Badurina, koji nam seu me|uvremenu pridruìo, nagla{ava da im zra~ni daleko-vodi donose najve}e energetske pote{ko}e. Primjerice,DV 10 kV Novalja - Metajna, koji trpi ~este ispade, pose-bice zimi. Potro{a~ima se te{ko i pribliìti koliko se ljutezbog lo{eg napona.

SOL, SOL, SOL...

- Neke smo zahvate napravili ugra|uju}i A-stupove i~eli~no-re{etkaste, jer poslije svake soli stupovi izgore, ateren je nepristupa~an za ugradnju betonaca. Imali smokratku poduku od zagreba~kog Dalekovoda i oni su namcentrirali temelje, a poslije smo sami pleli stupove, pa je topostalo lako, igra za malu dicu. ôvik mora u~it dok je ìv.Ako bude novaca idemo na rekonstrukciju dalekovoda No-valja - Lun s odcjepom za Staru Novalju. Jedanput su nam,prije desetak godina, do{li stru~njaci iz Instituta "Ru|erBo{kovi}" pregledati izolatore. Koliko je soli bilo na njima,tvrdili su da smo ih umakali u moru i su{ili su{ilom (?!).

Jednostavno ne znate {to poduzeti, ~ak smo ih poku{aliza{tititi premazom boje, ali ni to nije pomoglo. Sada smougradili silikonske, pa }emo vidjeti kako }e se oduprijeti.

Zna~i, uz neelektrificirano malo naselje Draìcu i Varsan,koje se, evo ba{ danas, osvjetljava a koja su se dosad sna-lazila kori{tenjem solarnih }elija, uz lo{e opremljen voznipark od samo dva vozila, zbog ~ega ~esto odlaze na inter-vencije vlastitim automobilima, kako to radi Hinko Vidu{insa svojom {kodom, ìvot se Pogonskog ureda odvija podneprekidnom napeto{}u. Ljeti ih optere}uju tereti, a zimibure, posolice i paljevine.

- Zima je vra`je razdoblje - govori nam I. Badurina. - Po cilidan znamo biti na poslu. Otkad sam u HEP-u nisam dvaBoì}a doma proveo. Jednom sam to~no u pono} na Starugodinu pokucao èni na vrata. Ne}u vam re}i {to mi je tadaizgovorila. Ali, ~im te prva sol posoli i prva bura zaljulja podtobom stup - ve} si cijelim srcem vezan za ovu tvrtku.

Lijepo je to izrekao na{ ugodni i neumorni sugovornik o~ijim }emo hobijima jo{ pone{to re}i. Opra{tamo se odljubaznih doma}ina i pod dojmom pri~a o mu`nji, sirenju,ov~jim ljetnim frizurama... u automobilu bez klime stièmodo Splita fermentirani.

Vero~ka Garber

izravno


OTOK PAG U DISTRIBUCIJSKOJ PRIZMI

Novaljski elektromonter Silvio Tauzer ispred Pogon-ske zgrade

Novaljka jedina dama Ingrid Gu{}i} u prostoriji zapotro{a~eUpravitelj Ivica Badurina i elektromonteri Tomislav Dabo i Igor Badurina - nakon obavljena posla

IZ INSTITUTA ZA ELEKTROPRIVREDU

STARA DAMAOTI[LA U MIROVINUTIJEKOM vi{e od dvadeset godina, visokonaponska ispitna stanica prokrstarila je elektroprivre-dom i industrijskim postrojenjima lijepe na{e i susjednih zemalja, marljivo traè}i neispravnedijelove opreme.

Njome je periodi~ki provjeravana ispravnost tisu}a odvodnika prenapona, obavljane su napon-ske probe mnogih kabela nakon polaganja (spomenimo samo oto~nu vezu), te sabirnica ipolova rasklopnih ure|aja nakon ugradnje ili remonta. Jednom rije~ju, svugdje gdje opremamora biti naponski ispitana, a nije je mogu}e ili nije je prikladno dostaviti u laboratorij.

Ovih dana u Institutu za elektroprivredu i energetiku, Zagreb na{li su joj dostojnu zamjenu. Starovozilo marke IMV zamijenjeno je novim IVECO 50C11 suvremenih voznih obilje`ja, a kompletnaugra|ena ispitna oprema je pregledana i dotjerana. Zahvaljuju}i prioritetima postavljenim odstrane Instituta, stru~noj i organizacijskoj potpori voditelja Zavoda za visoki napon i mjerenjaSreka Boji}a, te velikom anga`manu Tima za izradu nove stanice pod vodstvom Ivice Doli}a,cjelokupni posao obavljen je u samo mjesec dana.

Stanica ima mogu}nost priklju~ka na niskonaponsku mreù ili dizelski agregat izlaznog napona220 V, a ispitni napon koji daje iznosi do 200 kV izmjeni~no, odnosno do 280 kV istosmjerno.Ovime su pokrivena naponska ispitivanja u mreàma do 110 kV i djelomi~no u mreì 220 kV.

I {to re}i na kraju? Sretno i vidimo se na ispitivanjima u nekom od postrojenja!

Olga [tajduhar-Pa|en

novo


Visokonaponska ispitna stanica "Instituta za elektroprivredu i energetiku",Zagreb - lice kakvo smo do sada vi|ali

Radovi su po~eli - srce ispitne stanice predstavljavisokonaponski ispitni transformator (250 V/200 000 V,snaga 50 kVA)

Upravlja~ki pult izva|en i raskopan - gdje zapo~eti? Ispitni transformator u novom ruhu - ugradnja u novovozilo

Unutra{njost je sadaprostranija, a upravlja~kipult osuvremenjen

Nova stanica spremna zaakciju - s lijeva nadesno Ivica Doli} (vo-ditelj projekta izradenove ispitne stanice),Stjepan Zubi} (ispi-tiva~), Sre}ko Jureti}(ispitiva~), Sre}ko Boji}(voditelj Zavoda za Vi-soki napon i mjerenja)

ENERGETIKA NA INTERNETU

VJEKO SKIFIC´S DISTRIBUTION CORNERJedna od prvih reakcija ljudi pri susretu s Internetom, tvrde psiholozi, jest traènje vlastitog prezimena.Pro{irimo li tu tvrdnju, moèmo se upustiti u traènje Hrvata po Internetu, a tada moèmo doìvjeti i ugodnaiznena|enja.

Na ovim stranicama }ete nai}i na Vjeku Skifica, Hrvata sa sjevernoameri~kog kontinenta, koji je svoju profe-sionalnu opredijeljenost za energetiku okrunio stvaranjem Internet kuti}a. "Zamislio sam ove stranice kao prostor na kojem }e zainteresirani na jednom mjestuprona}i teme iz distribucije elektri~ne energije."kaè Vjeko."Moja namjera je da stupim u kontakt s ljudima iz moje rodne Hrvatske i izmjenjujem informacije iiskustva."

Da bi to postigao, materijal vezan za distribucijsku tehnologiju je razdijeljen na nekoliko cjelina, od kojih svaka ima linkove prema izvorima informacija. Cjelinetematski sadràvaju planiranje i pogon, tehni~ka rje{enja, standarde, automatizaciju, deregulaciju, nove tehnologije i sli~no. Vjeko uskoro obe}ava i tekst o trì{tuenergije u Americi.

Ukoliko vas zanima distribucijska tehnologija ili tek èlite pozdraviti hvalevrijedne aktivnosti sunarodnjaka s druge strane svijeta, posjetite ove stranice.

UN - ODR@IVI RAZVOJS vremena na vrijeme, svi smo mi dobri, pozitivni i razumni.Problem je jedino u tomu da se ~esto ~ini kako cilj opravdavasredstvo, a tu se lako i brzo zaluta. Kako ostati u tehnolo{koj i trì{noj utrci, kako osigurati dostojan ìvot i budu}nost, a ne zalutati na stranputicu destrukcijeokoli{a, u lokalnim i globalnim okvirima?

Ove su stranice namijenjene podsje}anju da je to ipak mogu}e, kao i na~inima na koji se to i poku{ava od strane organizacije UN-a. Arhivirani su ovdje ma-terijali od 1997. godine, najrazli~itije vrste publikacija, veza prema drugim stranicama, te uspje{nih primjera {irom svijeta - od razvijene [vedske domnogoljudne Indije i malih Pacifi~kih oto~i}a.

Nije obra|ena samo i isklju~ivo energetska tematika, ali to nije razlog da zaobi|ete ove stranice.

http://www.gelighting.com/

http://www.un.org/esa/sustdev/

http://www.members.home.net/vjeko/

GENERAL ELECTRIC LIGHTINGSvjetlo spada u paradoksalnu kategoriju onih stvari koje zapaàmo vi{ekada manjkaju, nego kada su prisutne. A kada iskrsne potreba zarje{avanjem pitanja rasvjete, obi~no nemamo puno vremena.

Ovo su stranice na kojima u takvim trenucima moète prona}i stru~nupomo}. Obilje informacija koje }ete ovdjena}i ne odnosi se samo na proizvode Gen-eral Electrica, a na~in prezentiranja nisusamo suhoparni tekstovi. Ku}na rasvjeta,osvjetljenje poslovnih prostorija, unu-tra{nja i vanjska rasvjeta, mogu}nostkupnje, tehni~ke specifikacije, tiskanepublikacije, elektronski prospekti i katalozi,Institut rasvjete, poslovna suradnja, najno-vija tehnologija i razvojna dostignu}a...svevam je to na raspolaganju. Izdvojimo jo{ i"Vodi~ za rasvjetu" koji ~eka u pdf. formatuda ga presnimite, ili "Virtualni dizajnersvjetla", softverski program koji }e vampomo}i pri projektiranju rasvjete.

Puno, puno informacija za sva podru~jarasvjete.

NEG MICONSkandinavija je u svjetskim razmjerima podru~je u kojem su postignuti uspjesi na ekonomskom, politi~kom i socijalnompodru~ju. Ponekad izgleda kao da je taj dio svijeta nekakav inkubator za budu}nost, u koji svi gledamo kako bi postalipametniji, u~e}i na poku{ajima i pogre{kama Skandinavaca. Ponajvi{e se ipak moè nau~iti iz njihovih uspjeha.

Danci se nisu okitili svjetskim tvrtkama - divovima kao {to su Volvo u [vedskoj ili Nokia u Finskoj, nisu progla{eninajboljom zemljom za ìvot - {to je titula koju je ove godine dobila Norve{ka, ali su idealni kao primjer za ugledanje kojije itekako potreban Hrvatskoj - kako svoje komparativne prednosti pretvoriti u kota~ razvoja cjelokupne industrije.

Jake i stalne vjetrove koji stolje}ima pu{u njihovim nizinama, Danci su upregli u svoju korist i danas su svjetski predvodnici u tehnologiji isk-ori{tavanja energije vjetra. Umjesto jedne velike, razvili su na desetke manjih tvrtki koje se natje~u u tehnolo{kom i trì{nom razvoju.

Jedna od njih je i NEG-Micon. Tvrtka je to koja bi uskoro, ako je vjerovati najavama iz medija, mogla biti prisutna i u Hrvatskoj. Posjetite li ovestranice, shvatit }ete i razlog njena svjetskog uspjeha, koji se ogleda u profesionalizmu kojim su proète ove stranice. Grafi~ki dizajn je decentan,sadràj je zaokruèn, informacije su jasne, komunikacija je jednostavna. Na}i }ete ovdje sve ono na {to ste navikli kod bilo koje ozbiljne tvrtke -od prezentacijskih tekstova koji pokrivaju tehnologiju ili investicije do bro{ura, opisa trenuta~nih djelatnosti, svih novosti i kontaktnih informacija.Izdvojiti se mora fototeka koja nudi vi{e od stotinu fotografija za besplatno kori{tenje, kao i zanimljiv dio koji nudi tehnolo{ka rje{enja za posebnuvrstu posjetitelja - vlasnike Neg-Miconovih vjetroelektrana.

http://www.neg-micon.com/

Priprema:Gordan Bakovi}

putokaz surferima


NAGRADA NADARENIM UÊNICIMA HRVATSKEELEKTROPRIVREDE

PRIMJER HEP-A JO[ UVIJEK JEDINSTVENNisam pretpostavljao da }u ikad do}i u poziciju zahvaljivatiHEP-u za ugodne trenutke koje mi/nam je priu{tio. Uvijek suto bile "traume" vezane uz ra~une i opomene koje urednostiù.

Prije nekoliko godina ~uo sam da HEP nagra|uje ponajboljematemati~are i fizi~are. Naàlost potpunu, slu`benu informa-ciju o tomu nisam nikad dobio. Izgledalo mi je to malo "izvansustava" i nisam previ{e obra}ao pozornost na to. PoslijeOzlja, usu|ujem se tvrditi da je rije~ o nemjerljivo zna~ajnomprvom koraku koji bi, ako izdrìte, trebao nametnuti novestandarde u tretmanu nadarenih u~enika.

Shvatili ste da jedino mladi i nadareni (matemati~ari, fizi~arii informati~ari) mogu predstavljati Hrvatsku u prihva}anjunovih tehnolo{kih znanja, koja nas "bombardiraju" u stra-hovitom ritmu.

Ministarstvo i dràva, na àlost, jo{ uvijek ne razumijevajuprocese koji se doga|aju u svijetu, te izjedna~avaju ovakvu

populaciju sa "socijalisti~kih" pozicija - svi smo mi jednaki -i odre|uju im tretman jednak prvacima u disciplinama u ko-jima se mjere isklju~ivo reprodukcijska znanja. Ne potcjen-juju}i nikog, ipak bi "politi~arima" trebalo biti jasno ono na~emu se temelji napredak i razvoj ekonomski jakih dràva, a{to im Vi posljednjih godina neprekidno ovim nagradamasugerirate.

Prema procjenama CIA-e, jedan takav stru~njak vrijedi pri-bli`no 10 milijuna dolara, a mi ih nismo u stanju ili ne èlimozadràti.

Va{ primjer na àlost ne slijede jo{ uvijek, koliko znam,Pliva, INA i neke druge jake tvrtke u Hrvatskoj.

Upravo zbog toga èlio bih da izdrìte i da Va{ primjerpostane pokret.

Nikica Simi}, prof. savjetnikravnatelj Zadarske privatne gimnazije

PLOD POPULARNOSTI IZHEP VJESNIKA

TELETINA ZAPJESNIKA!BIT }u pjesnik, jer samo pjesnici znaju, rekao je na{kolega Ivica [odan u jednom svom stihu prve mu ob-javljene zbirke pjesama U predvorju skamenjenogneba o kojoj smo nedavno pisali u HEP Vjesniku.

I dok pjesnici znaju, pjesnike (prepo)znaju. Mnogi suse iznenadili kada su vidjeli napis o meni, kaè kolega,jer nije uobi~ajeno spajati informatiku sa stihovima.Ali, spojevi mogu biti najrazli~itiji i {to su ~udniji tosu, izgleda, u~inkovitiji. I tako kolegi ta javna obznanaskrivenih kutaka njegove du{e, ponekad bude draga,ponekad mo`da i neugodna. A ponekad, i korisna.

Vrlo rijetko dobijem povratnu informaciju o tomukako okolina reagira na svoje kolege koji se pone~emu razlikuju od drugih, koji imaju ili rade onone{to zbog ~ega, kad-tad, zavr{e na laganijim strani-cama na{eg Vjesnika. Ovoga puta sam sama pitalapovu~enog i skromnog kolegu Ivicu kako podnosi torazotkrivanje od kojeg je on uporno bjeào, a ja, kaozlo~esti novinar, uìvala. Tr~e}i niza skale, da ga opetuhvatim, on mi onako u prolazu i s osmjehom na licukaè da je upravo ubro prvi plod svoje "popularnosti"ste~ene prilogom u Vjesniku. Pretvorim se cijela uupitnik i pitam, materijalisti~ki raspoloèna, je limo`da dobio stimulaciju od {efa i predlaèm da jepodijelimo, ako ne po pola, a ono bratski. Me|utim,uskoro saznajem da od love i ovog puta nema ni{ta.

Pri~a nas odvodi u menzu kod Joze, u dvori{tu po-slovne zgrade u Gunduli}evoj. Tu Ivica obi~no svratipodmiriti jednu od svojih prizemnih potreba kada se sVrborana, gdje radi i gdje se sve okolne ulice, kako toslikovito kaè kolega Goran Tomi} zovu Teà~ki put,spusti u Grad u posjet kolegama po struci.

U|e on tako u menzu, staje u red i tugaljivo gleda ucrnu plo~u na kojoj je ve} prekrièno prvo i udarnojelo: "pe~ena teletina s krumpirima". To je, kad stegladni, ne ba{ jednak ali sli~an osje}aj kao kad vamispred nosa odnesu jackpot od milijun kuna, a ondadobijete utje{nu nagradu od sto kuna. Red se pos-tupno smanjuje, pa kona~no i Ivica prilazi mjestu zao~itovanje svojih jestivih èlja. Blagajnica ga pogledamilo, ~ini joj se nekako poznat i da ne bude zabune,pita: Jeste li Vi onaj {to pi{e pjesme, uspore|uju}i likpred sobom sa slikom objavljenom u svibanjskombroju HEP Vjesnika? Ne znaju}i nosi li mu to pozitivnebodove ili tek dodatne kaznene, Ivica - ogledaju}i seboja`ljivo oko sebe - onako potiho prizna da je onTAJ i izusti naziv jela koje jo{ nije bilo prekrièno.ûv{i potvrdu svojih neospornih identifikacijskihsposobnosti, gospo|a koja odràva red i zakon umenzi kod Joze suosje}ajno i urotni~ki obrati se Ivici:Evo, za Vas ima jedna "teletina"!

I tako je na{ kolega Ivica, kojeg svi znaju kao infor-mati~ara, pomalo zbunjen ali i ugodno iznena|en,marendao to jutro prekriènu "teletinu s krumpirima"samo zato {to je - pjesnik.


odjeci


sje}anja IZ VREMENA ELEKTRIFIKACIJE SV. IVANA ZELINE

CRTICA O NAJSTARIJEM VODULISTAJU]I HEP Vjesnik, nai{ao sam u jednom od pro{lihbrojeva na napis o elektra{ima iz Sv. Ivana Zeline. Zaintere-sirala me izjava o havarijama na starom visokonaponskombakrenom dalekovodu koji vodi prema Jertovcu i Zlatar Bis-trici. To je probudilo moja sje}anja na ona davna vremenakad sam kao mladi inènjer dobio zadatak da distribucijskumreù Sv. Ivana Zeline veèm na javnu visokonaponskumreù.

U Sv. Ivanu Zelini ve} je 1926. godine izgra|ena mjesnamreà i mala privatna parna elektrana snage 75 kVA. Godine1938. zamijenjen je parni pogon ugradnjom motora naupojni plin s trofaznim generatorom snage 50 kVA. Elek-tranu je godine 1940. preuzeo BEP (Banovinsko elektri~nopoduze}e) s namjerom da postoje}u nerentabilnu elektranulikvidira i odmah priklju~i na mreù. Ratne su okolnosti,me|utim, ostvarenje te namjere odgodile, premda supote{ko}e s elektranom bivale sve ve}e. Negdje, 1942. go-dine odlu~eno je da se izgradi visokonaponski priklju~ak nanajbliù ~vornu trafostanicu, a to je tada bila trafostanicaZagreba~ke elektri~ne centrale u Bo`jakovini. Dobio samzadatak da projektiram taj priklju~ak. Po~eo sam, dakako, s

trasiranjem voda prema trafostanici. Trasa je vodila preko[ujince i Sv. Helene na jug prema Bo`jakovini. Kad sam,rade}i na terenu, bio nadomak selu Sveta Helena, zaustaviose automobil s mojim {efom iz Zagreba. Rekao je da moguprekinuti rad, jer smo pozvani na ru~ak kod na~elnika Sv.Ivan Zelina, poznatog {kolovanog vinarskog stru~njaka, kojije ispod svoje ku}e imao za svoje proizvode visoke kvali-tete, posebno vinski, a posebno rakijski podrum. Ru~ak jebio s veliko "R". Nezaboravno!

Ovime je ujedno zavr{ila ideja o priklju~ku na trafostanicu uBo`jakovini.

Kako je vrijeme prolazilo, do{lo je do prodaje trafostanice uZlatar Bistricu i Jertovec, pa je visokonaponski priklju~akpreko Gornjeg Ore{ja izgra|en do tih stanica. To je tajdalekovod o kojem se u spomenutom napisu govori kaonajstarijem vodu na podru~ju Sv. Ivana Zeline.

Makar je ve} na po~etku ~etrdesetih godina zaklju~eno da seobustavi rad stare elektrane, priklju~ak na javnu visokona-ponsku mreù ostvaren je tek po~etkom 1945. godine.

Boris Markov~i}

Godi{njanagradau~enicima -nadarenimmatemati~ari-ma ifizi~arima -jedan je odnajljep{ihdoga|aja, {tose prepoznajei u ovom,okom kamereuhva}enom,trenutku

TONÎ ANTUNOVI], DOBITNIK HEP-OVE NAGRADENADARENIM UÊNICIMA - SREBRNI NA OLIMPIJADI

VI[E VOLIM MATEMATIKU,ALI STUDIRAT ]U FIZIKUO NJEMU smo sve saznali, ili barem ono bitno, u zadnjembroju HEP Vjesnika, u napisu o ovogodi{njoj dodjeli HEP-ovihnagrada nadarenim u~enicima zavr{nih razreda osnovnih isrednjih {kola za podru~je matematike i fizike. On, TONÎANTUNOVI], biv{i maturant Tre}e gimnazije u Splitu isada{nji bruco{ Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta u Za-grebu, prona{ao je u ovom hvalevrijednom HEP-ovom projektuzlatnu ìlu i odlu~io, potpuno po{teno i zasluèno, svoj ljetnidèparac crpiti iz nje onoliko koliko mu to na{a praviladopu{taju. A dopustila su mu ravno tri puta. Prvi put, 1997.godine, kao u~eniku osmog razreda osnovne {kole i dràvnompobjedniku iz matematike {to mu se, ~ini se, jako dopalo. Po-tom je nastupila dvogodi{nja prisilna stanka u kojoj je Ton~iprotr~ao prvi i drugi razred gimnazije, kako bi {to prije do{ao utre}i, koji ulazi u igru za na{u nagradu. A onda nam je svenapla}ivao dvostruko. Pro{le i ove godine, kao u~enik tre}eg i~etvrtog razreda gimnazije, dobio je obje na{e nagrade, onu zafiziku i onu za matematiku. I tako nam je jo{ jedanput dokazaoda je izvrstan matemati~ar, jer je ipak, dobio ~etiri na{e na-grade, bez obzira kako one bile raspore|ene.

TKO JE DOBAR "DOMA",DOBAR JE I "IZ DOMA"!

Ali, nije to sve. Kada je na doma}em terenu, misli se na dràvnanatjecanja i na{e nagrade, po`njao bogatu ètvu - uputio se ubijeli Svijet, da se oku{a sa svojim vr{njacima. Pro{le godine, na41. me|unarodnoj matemati~koj olimpijadi u Koreji osvojio jebron~anu medalju. Ove godine, popeo se stubu vi{e. Naime, naOlimpijadi, koja se odràvala od 1. do 14. srpnja u Americi(Washington D.C.) me|u skoro 500 sudionika iz vi{e od osamde-set zemalja - Ton~i je osvojio srebrnu medalju. Na{a hrvatskaekipa imala je {est ~lanova (dva iz Zagreba, i po jednog iz Splita,Zadra, [ibenika i Imotskog) i, uz jedno srebro, osvojili smo jo{ idvije bronce, kao i dvije pohvalnice.

URO\ENI TALENT I STEÊNI OSJE]AJKAO DOBITNA KOMBINACIJA

• Zadaci su ove godine bili malo teì, ali sam i ja bio spremniji iuvje`baniji za tu vrstu problema gdje se zapravo vi{e traì ideja orje{enju nego samo znanje operacijskih radnji. Taj osje}aj ili intui-cija koja otkriva u ~emu je "kvaka" presudna je i moè se ste}isamo vje`bom, kaè Ton~i. Sloìli smo se da je ipak potrebno,kao osnovni preduvjet za vje`bu, imati onaj tzv. kliker u glavi ililampicu koja se pali na probleme i bez struje.

Kad imate ispred sebe tako pametnog de~ka, nije lako. Darazbijem tremu obasipam ga pitanjima kako ne bi on meni posta-vio, onako iz vica, kakav matemati~ki problem na bazi logike, jeronda bi se odmah vidjelo koliko sam zapravo bezosje}ajna.

Premda malo vi{e voli matematiku odlu~io se za studij fizike.Za{to?

• Prevladala je fizika iz prakti~nih razloga, jer se ona bavi konkret-nim stvarima. Matematika }e uvijek ostati moja tiha ljubav, a odfizike }u poku{ati ìvjeti, nadam se dobro.

Ton~i se matematikom bavi jo{ od ~etvrtog razreda osnovne {kole,od kada uspje{no hodo~asti po op}inskim, ùpanijskim, regional-nim, dràvnim, a sada ve} i me|unarodnim natjecanjima. Pitam gana koga je tako pametan. On kaè da ne zna, ali da mu se ~ini, kaopravom diplomatu, kako ga mama - inènjerka kemije i tata - ma-gistar geologije, prisvajaju odnosno dijele ravnopravno.

RADIJE U ZNANSTVENIKE NEGO U HEP!Bi li volio za koju godinu raditi u HEP-u?

• Kad bi mi ponudili posao, bio bih po~a{}en, ali bih razmislio.Naime, vi{e me privla~i znanstveni rad {to zna~i daljnje u~enje iusavr{avanje. HEP-ova nagrada je super! Rijetko koja tvrtka poputva{e, redovito daje nagrade u~enicima svake godine. Zahvaljujem

i ovog puta zaposlenicima HEP-a kojima je stalo do nas mladih ikoji prate na{ rad i rezultate. To nam je dodatni poticaj, a i novacnam ljeti posebno dobro do|e.

OBIÂN SAM DE^KO...

Posebno hvali svoje prijatelje koji prate njegove uspjehe, radujuse s njim i navijaju za njega. Jer, kada ne matira svoje protivnikena natjecanjima Ton~i je poput svih svojih vr{njaka: normalande~ko koji vozi bicikl, igra mali nogomet, ide na kupanje...

• Ja sam kao i drugi de~ki, samo {to u slobodno vrijeme, izme|uostalog, vje`bam matematiku i fiziku.

I sad mu vi vjerujte da je kao i drugi! Ja, nekako, ne mogu. Imam iprevi{e podataka za takav zaklju~ak!


JOSIP ARALICA: AMBRA

NAJBIZARNIJA HRVATSKAKNJIGA U POSLJEDNJEMDESETLJE]UNAJNOVIJI satiri~ni roman hrvatskog knjièvnika,akademika Ivana Aralice, ne samo {to dovodi usumnju vrijednost i va`nost Aralice kao pisca, ve} jei nedostojna nakupina esejisti~kih i memoarskih pa-biraka u kojima se on bavi dvojicom ljudi: Tu|ma-nom kojeg beskrajno uzdiè i Mesi}em kojeg preziredo te mjere da ~ak s naklono{}u citira sudove onjemu iz memoara Borislava Jovi}a!

Roman Ambra kako ga je naslovio pisac, nikako nijemirisna izlu~na kita ulje{ure ni prekrasna boja jan-tara. U tom "romanu s klju~em", skoro svi junacimodelirani su prema stvarnim i prepoznatljivim oso-bama hrvatske politike zadnjih deset godina, ali sizmi{ljenim imenima. Pi{u}i o bijedi i veli~ini ljudikoji vladaju Hrvatskom, autor u Ambri dijeli protago-niste politike na dràvnike i politi~are. Dràvnici su,prema njemu vizionari, a politi~ari gmazovi koji "nisuzaokupljeni nikakvim ciljem, osim samim sobom ikoji u politici pod svaku cijenu èle ostati za sva vre-mena." Pritom, uvaèni akademik zaboravlja da je ion politi~ar, pa njegova ocjena moè biti primije-njena i na njega.

Autor obja{njava razloge za naziv knjige: "Naravno,~esto se politi~ari la`no predstavljaju kao dràvnici.To la`no predstavljanje metafori~ki sam izrazio miri-sima; mo{usima i ambrom."

Nekada{nji potpredsjednik HDZ-a naglasio je kako sene boji eventualnih uzvrata udaraca njegovih modela.A da se spustio na grane nedostojne jednog pisca iakademika svjedo~e brojni primjeri iz te najbizarnijehrvatske knjige posljednjih nekoliko godina.

Pi{u}i tzv. roman s klju~em Ambra, Aralica je koristioneprovjerene informacije i tra~eve obavje{tajnihslu`bi iz doba vladavine HDZ-a, koje su kori{tene zadenuncijaciju politi~kih protivnika. PredsjednikHrvatske, kojeg Aralica naziva @epom Bevandom,pritom je pro{ao najgore, jer se na stranicama knjigemoè pro~itati ulomak u kojem se Mesi}a blati kaokomunista, supruga Srpkinje, sina partizanskog {pi-juna. Na stranicama Ambre je obilje analiza genet-skog podrijetla, te navo|enja so~nih seksualnihafera, dakako, hetroseksualnih jer su autoru onemanje poznate.

Daleko bi nas odvelo citiranje tog neukusa. Ostajenam da nabrojimo zaklju~ke koji se mogu pro~itatiu ve}ini hrvatskih glasila ispisanih od uglednihknjièvnih kriti~ara. Od vremena kada je postaozastupnik u Saboru i Tu|manov neformalniideolo{ki parlafon, Aralica je ostao zapam}en kaopisac koji je u novinsku esejistiku pakirao pogla-varove ideje. Feljtonima o Bosni dospio je na lo{glas. Ukratko, Ambra je àlosna knjiga koja opasnonaginje ki~u i iskazuje autorov lo{ odgoj i jadnupoliti~ku kulturu.

Ratko ângalovi}

uspjeh


Na ovogodi{njoj matemati~koj Olimpijadi u Wash-ingtonu, izme|u 500 sudionika, Ton~i Antunovi}je osvojio srebrnu medalju

Hrvatska {estero~lana ekipa ispred Bijele ku}e

oko kulture

SA@ETAK NACIONALNE STRATEGIJE SUZBIJANJAZLOUPORABE DROGA

NELIJEÊNJE OVISNIKA JE IZRAVNOU FUNKCIJI ZA[TITE FINANCIJSKIHINTERESA KRIMINALACAZABRINJAVAJU]E svjetsko stanje na podru~ju zlouporabe droga,pomognuto nasiljem i korupcijom, nastavlja rasti velikom brzi-nom. Me|unarodna tijela upozoravaju sve vlade da poduzimajuraspoloìve mjere u suzbijanju narkomanije. Predlaè se da senacionalno zakonodavstvo, prije svega, uskladi s odredbamame|unarodnih konvencija. Uvi|a se, tako|er, da samo adminis-tracijska prevencija i o{tre represije mogu biti dostatno u~inkoviti,jer uzroke na nacionalnom podru~ju ne treba traìti u lo{im inepotpunim zakonima i sporoj policiji, ve} problem "na nacional-nom makro-podru~ju" valja promatrati u uzro~no-posljedi~nojsvezi s nizom nerije{enih gospodarskih, socijalnih i politi~kihpretpostavki konkretnog nacionalnog stanja i ure|enja.

Znakovito je, naime, da zemlje s visokim socijalnim standar-dima ne strahuju od pove}anja broja slu~ajeva zlouporabedruga, {to dokazuju zagovaranjem pune ili djelomi~ne legaliza-cije uporabe droga. Druk~ije je, me|utim, stanje u nerazvijenimi socijalno stresnim zemljama, gdje su obroci droge skoronasljedno uvrijeèna zamjena za nesta{icu hrane.

Dono{enjem nacionalne strategije suzbijanja i sprje~avanjazlouporabe droga, Republika Hrvatska se priklju~uje operativ-nim mjerama koje su poduzete na svjetskoj razini, jer je nai{aoepidemiolo{ki val ilegalne trgovine droga koji ugroàva zdravljei ìvot velikog broja ovisnika, nanose}i gospodarsku {tetu ve}ihrazmjera.

Temeljna odrednice nacionalne strategije pretpostavlja konti-nuiranu provedbu organiziranih mjera kojima se u stalnoj rav-noteì nastoji smanjivati ponuda i dostupnost droga nailegalnom trì{tu, te potra`nja droga od ugroène populacije.Dominantno represivnim pristupom, kojim su mnoge zemljepoku{avale uspostaviti nadzor nad ilegalnim trì{tem droganastoje}i ta sredstva u~initi nepristupa~nim, naj~e{}e nisu pos-tignuti o~ekivani rezultati. Umjesto da "nestanu" droge, hipertro-firao je policijski i pravosudni sustav, zatvori su bilipreoptere}eni velikim brojem poglavito `rtava tog kriminala.

U provedbi nacionalnih programa prevnecije narkomanije,najva`niju ulogu ima prosvjeta i visoko {kolstvo, zdravstvo i so-cijalna skrb, a va`nu ulogu imaju i svi drugi resori, osobito onikoji pobolj{avaju kvalitetu ìvota op}enito, potom crkvene za-jednice, udruge gra|ana, dobrotvorne udruge i javna glasila. Uostvarenju navedenih ciljeva, veliku va`nost ima sveukupnakvaliteta ìvota ljudi (osobito djece i mladih u obitelji), sustavsocijalne sigurnosti koji jam~i minimalan prihod svakomgra|aninu, a mladima zaposlenje, pristupa~nost op}eg sustavazdravstvene skrbi i kvalitetne temeljne izobrazbe djece i mladihu sustavu dràvnih {kola, te moralno stanje dru{tvene zajed-nice.

U PRIMARNOJ PREVENCIJINAJVA@NIJU ULOGU IMA [KOLA

Zbog porasta uporabe ilegalnih droga na ~itavom prostoruHrvatske, od dràve se traì da nekoliko svojih resora osposobiza provo|enje prevencijskih programskih aktivnosti kojima jecilj smanjenje potra`nje droga. Me|u tim resorima najva`nijuulogu u primarnoj prevenciji ima {kola. To je jedini dràvni or-ganizirani sustav nakon obitelji koji moè ispraviti, barem dio,propusta u odgoju mladeì tijekom njezina razvoja. U prevencijizlouporabe sredstava ovisnosti, {kolu treba promatrati kaoorganizacijsku jedinicu lokalne zajednice, ~ija je prednost da uzdjecu moè okupiti roditelje i stru~njake mnogih dru{tvenih in-stitucija i organizacija koji na razli~ite na~ine sudjeluju uprovo|enju pojedinih programskih aktivnosti. Temeljni cilj {kol-skog prevencijskog programa jest smanjivati interes mladih zauzimanje sredstava ovisnosti. U ostvarenju tog cilja, {kola or-ganizira i provodi niz nespecifi~nih i specifi~nih mjera. Dio

mjera provodi se za cjelokupnu u~eni~ku populaciju, do-datne mjere u okviru diskretnih za{titnih programa provodese za dio u~eni~ke populacije koji je pod znatno pove}animrizikom skretanja prema uporabi droga, a posebne program-ske aktivnosti usmjerene su na {to ranije otkrivanje konzu-menata droge kako bi se na vrijeme poduzela odgovaraju}aterapijska intervencija.

Osnovni elementi {kolskih prevencijskih programa bi bili: boljaorganizacija slobodnog vremena i {portski rekreacijski pro-grami, poticanje uspje{na roditeljstva, diskretni personalniza{titni programi, zaustavljanje procesa izdvajanja rizi~ne djeces problemima, dinamiziranje razreda kao terapijske zajednice,rano otkrivanje i lije~enje dje~je depresije i neuroti~nihporeme}aja, pomo} u rje{avanju kriznih stanja (neuspjeha),pomo} u nalaènju na~ina za prihvatljivo samopotvr|ivanje(pred vr{njacima) i njegovanje samopo{tovanja (u~enje profe-sionalnih i socijalnih vje{tina), aktivna i organizirana skrb zau~enike koji su samovoljno napustili {kolu ili su iz njeisklju~eni, specifi~na edukacija u~enika i ostale specifi~nemjere prema konzumentima i ovisnicima me|u u~enicima.

Temeljni cilj hrvatskog dràvnog programa i strategije suzbi-janja zlouporabe droga je smanjiti njihovu potro{nju. Ostvarenjetog cilja nije mogu}e ako se u programe lije~enja ne uklju~i {tovi{e ovisnika, poglavito te{kih, koji su zbog visoke tolerancijenajve}i potro{a~i droga. U kreiranju strategije lije~enja i reha-bilitacije ovisnika, treba voditi ra~una o obilje`jima te popula-cije. Ovisnici o drogama su vrlo heterogena populacija sobzirom na teìnu bolesti, vrste droga, socijalnu pozadinu prob-lema i motivaciju za tretman, zbog ~ega treba ponuditi niz lakodostupnih i razli~itih programa, primjerenih naravi njihova prob-lema (individualizacija u pristupu).

Nelije~enje ovisnika je izravno u funkciji za{tite financijskih in-teresa kriminalaca. U stvaranju mreè koja }e se baviti lije~e-njem i rehabilitacijom ovisnika vodit }e se ra~una o temeljnojpolitici lije~enja koje podrazumijeva sljede}e.

1. Potrebno je dati prednost dobrovoljnom lije~enju jer je to uskladu s na{im zakonodavstvom koje ne sankcionira samo uzi-manje droga. No, za osobe koje zbog uzimanja droga budu~inila krivi~na djela, izricat }e se mjere prisilnog podvrgavanjalije~enju, ali bi se prethodno morali osigurati uvjeti zaprovo|enje takve mjere.

2. U organizaciji tretmana preferirati izvanbolni~ke programekoji }e maksimalno koristiti mogu}nosti svih resursa lokalne za-jednice.

3. U lije~enju dati prednost "drug-free" pristupu, {to je jedinorje{enje za ovisnost o mnogim drogama, osobito stimulativnim,dok za ovisnike o opijatima (heroinu) omogu}avati u okviru tzv."harm-reduction" prisutpa (smanjenje {tete) i kori{tenje supsti-tucijskih programa (odràvanje na Heptanonu), ako se ne uspijeuspostaviti ili odràvati apsitnencija. Supstitucijski programiupravo se posljednjih mjeseci revidiraju zbog neslaganja mno-gih stru~njaka o njihovoj u~inkovitosti.

Temeljnu mreù ~init }e centri za prevenciju i izvanbolni~kolije~enje ovisnosti, organizirani kao sastavni dio sustava javnogzdravstva ili kao zasebna samostalna mreà financirana novcemiz prora~una. U okviru psihijatrijskih bolni~kih programa trebaorganizirati jedinice za hitne i krizne intervencije te detoksika-ciju, treba osigurati, odnosno prenamijeniti dio kapaciteta za ot-varanje specijaliziranih drug-free programa (programa bezsupstitucije), s mogu}no{}u boravka do tri mjeseca. U okvirutemeljene dràvne mreè, za ovisnike s te{kim poreme}ajempona{anja i sudskom mjerom lije~enja treba osigurati nekolikoprofesionalno vo|enih terapijskih zajednica dugoro~nog tipa

(trajanje lije~enja do dvije godine), s mogu}no{}u {kolovanjauz radno-okupacijsku terapiju. Bit }e potrebno poticati i pro-grame suzbijanja ovisnosti u radnim organizacijama.

Najvi{u razinu koordinacije provo|enja nacionalnog programaprovodit }e Vlada, stavljaju}i to pitanje na dnevni red barem dvaputa godi{nje. Stalnu koordinaciju unutar Vlade provodit }e pot-predsjednik Vlade i ministri zdravstva, unutarnjih poslova, pra-vosu|a, rada i socijalne skrbi, te prosvjete. Prema potrebi }e sena tu razinu koordinacije uklju~ivati i drugi ministri, osobito fi-nancija (zbog carinskih kontrola), potom ministri prometa iveza, vanjskih poslova, znanosti, obrane i drugi.

Pi{e: Ante-Ton}i Despot, dr. med.

narkomanija


Komisija za suzbijanje zlouporabe droga je stalno stru~nosavjetodavno i koordinacijsko tijelo Vlade, koje }e usm-jeravati izvr{enje pojedinih Programskih aktivnosti prekopojedinih ministarstava, a dio programa }e operativno doùpanijske razine provoditi preko dràvnog centra za suzbi-janje ovisnosti (do razine ùpanijskih centara) i prekoùpanijskih komisija za suzbijanje ovisnosti.

Sva ministarstva, zaduèna za pojedine programske aktiv-nosti nacionalnog programa, moraju pratiti svoj radkoriste}i razvijen sustav evidencije provedenih mjera, {toje utemeljenje za ocjenjivanje programa. Tu se posebnonagla{ava pra}enje kriminaliteta, ali na na~in predloèn uPrijedlogu nacionalne strategije. MUP i pravosu|e morajuprovoditi evidenciju i traène podatke dostavljati Vladinojkomisiji. Uz podatke o po~initeljima ka`njivih djela iizre~enoj kazni, mora se voditi posebna evidencija oovisnicima upu}enim na izvr{enje kazne. Ministarstvozdravstva }e preko Hrvatskog zavoda za javno zdravstvopratiti podatke o ovisnicima lije~enim u bolnici.

Najobuhvatniji sustav epidemiolo{kog pra}enja stanjadroga organizirano }e provoditi centri za suzbijanje ovis-nosti. Pritom }e se koristiti sustav pra}enja koji su razvilistru~njaci Pompidou Groupe pri Vije}u Europe, kao i sus-tav pra}enja i ostvarenja programa koji je razvio UNDCP,{to je i dio obveze koju je Hrvatska prihvatila ratificiranjemme|unarodnih konvencija o drogama pri UN. Podaci priku-pljeni u ùpanijskim i gradskim centrima za suzbijanjeovisnosti usmjeravat }e se prema dràvnom centru. Tu }ese provoditi stalna analiza stanja i ocjenjivanja programa,kako na dràvnoj tako i na ùpanijskoj razini. Stru~na }ekomisija obra|ene podatke analizirati, te ih pripremati zakoordinatora u Vladi, kao i za potrebe Hrvatskog sabora.Podaci o lije~enim ovisnicima prikupljeni u mreì centaraobjedinjavat }e se s podacima o bolni~ki lije~enim ovisni-cima kako bi se oblikovao registar slu~ajeva, temeljem~ega }e dràvni centar za suzbijanje ovisnosti, zajedno sHrvatskim zavodom za javno zdravstvo, mo}i izraditi i cje-lovito izvje{}e o stanju i trendovima.

MIRKO @ANETI], ME\UNARODNI SUDAC ZA BORILA^KE[PORTOVE

SUDAC PRAVEDNILJETO je vrime od fjake. Zato su ju`njaci svladali umjetnost si-este. To je ono kad vam se te{ko premjestiti iz fotelje na tros-jed. U tom poloàju najudobnije je pratiti akcijske filmove i{portska natjecanja. Tada se netko drugi preznojava. Pa, smo iMirko i ja udobno zavaljeni i potpuno opu{teni, odabrali bitipromatra~i {portova u kojima, jedan na jedan bude razbijenihnoseva i puknutih arkada. (A, strada li jo{ {togod, ne}u pitati).Premda Mirko @aneti}, ve} trideset i tri godine zaposlen kaovoza~ u splitskoj Elektrodalmaciji, potje~e iz nogometneobitelji (otac je bio igra~ Hajduka) odabrao je malo tvr|i i na-izgled opasniji {port. êtiri je godine proveo u boksa~kojmom~adi Splita, koja je ranih sedamdesetih bila drugoliga{.Bio je i kapetan mom~adi, a 1972. i prvak Hrvatske u poluvel-ter kategoriji. Od odigranih 29 me~eva, izgubio je samo tri.Prestao je boksati kada se oènio i kada je supruga u osmommjesecu trudno}e odgledala jedan njegov me~. Njegovek}eri, sre}om, nemaju ni ovu ni ijednu drugu {portsku ìcu.

Zaljubljen u takti~ko nadmudrivanje, snagu i brzinu pokreta,Mirko je ostao u ringu, ali samo kao sudac. Nakon ~etiri go-dine boksa~kog su|enja, pozvali su ga karata{i da i njima sudi.Polaè ispit kod nizozemskog stru~njaka koji je u to vrijemebio trener Branku Cikati}u, a koji je u Amsterdamu imao {koluza tajlandski boks i full contact. Danas je Mirko me|unarodnisudac za borila~ke {portove. I to radi ve} 15 godina.

• Tajlandski je boks najsuroviji od svih borila~kih {portova, jersu u njemu dopu{teni udarci, primjerice, laktom u glavu ilinogom u le|a - kaè mi Mirko. - U full contactu toga nema iudarci su puno ~istiji. Ovaj mi je posao postao jako drag, jersam puno proputovao i upoznao ljude iz te bran{e. Ali, od

svega su mi se najvi{e svidjeli elementi tradicionalne tajland-ske kulture koje natjecatelji upra`njavaju prije svakog me~a.Tada se svira njihova glazba, a boksa~ to prati plesom i kadado|e u svoj kut ringa udara triput nogom o pod. Taj dio ritualanajavljuje njegovu pobjedu. Pokreti plesa su me odu{evili i toje predivno za vidjeti, borac iskazuje snagu i molitvu isto-dobno. Ali, same borbe ne bih preporu~io ljudima koji ne volegrubost i tu~njavu.

Mirko je sudio na dva europska prvenstva i na onom uNjema~koj (kao jedini sudac iz Hrvatske) bio progla{ennajboljim. Na jedno prvenstvo nije mogao ni otputovati, jerHrvatski olimpijski komitet nije imao novaca za male {por-tove. (A, o odlascima na seminare ne treba ni pomi{ljati).Manjak novca odraàva se i na brojnost klubova i natje-catelja, pa se susreti sve teè organiziraju, a sponzori sveteè nalaze. U Splitu jo{ uvijek ìvi nekoliko klubova koji sebave borila~kim vje{tinama. Njihova imena (primjerice, Pit-bul ili Terminator) daju naslutiti krvolo~nost ili okrutnost, aliMirko kaè: Sve su to dobri momci na kojima, ako ih sretne{na ulici, ne moè{ ni prepoznati da se bave ovim {portovima.U ringu oni po{teno odrade svoj posao, a izvan njega su nor-malni i obi~ni gra|ani.

Danas Mirko @aneti} sudi i na{a dràvna prvenstva, ali i radikao trener najve}ih splitskih karata{a. U~i ih boksa~kim pok-retima, odnosno radu ruku. A, kroz njegove su ruke pro{li iCikati}, i Andrija{evi}, Frani}, Mrinovi}...

• U sje}anju mi je najvi{e ostalo su|enje jednog me~a uSplitu u vrijeme Domovinskog rata. Borili su se Spli}anin i

Zadranin i svi su bili na nogama jer je borba bila izjedna~ena ija sam trebao presuditi o boljemu. Prema svim elementimatrebalo je zavr{iti neodlu~eno. Tada sam pomislio kako je za-darski borac bio ~itav me~ granatiran i bombardiran, a daonaj splitski takvo {to nije osjetio i presudio sam u njegovukorist. Nitko se u publici nije pobunio i to me jo{ vi{e uvjeriloda sam donio pravu odluku.

A, kako ve} nije mogao svoje k}eri {portski usmjeriti,odlu~io je poku{ati s unu~icama, pa je njih tri odveo na Go-ranov do~ek. Vjerujem da su od djeda naslijedile dobrotu,strpljivost i mirno}u, jer su uspjele hrabro izdràti do kraja.Njima za sje}anje Mirko }e pokloniti ovu fotografiju s pos-terom.

Vero~ka Garber

na{i izvan HEP-a


IVICA BADURINA, IZME\U OSTALOG I MASLINAR

STO NA SATRukovoditelj Pogonskog ureda u Novalji, Ivica Badurina,zavrijedio je, eto, jo{ jedan djeli} na{eg glasila i to na straniciNa{i izvan HEP-a, premda je u njega toliko razli~itih aktivnostida bi mogli popuniti nekoliko brojeva. Kako to nije izvedivo,shvatit }emo ovaj razgovor samo kao ljetnu }akulu o svemu pomalo.

Od najranijeg djetinjstva Ivica roni. Rone}i na dah, zna~i bezboca s kisikom, spu{tao se do 25 metara u dubinu. Zdravst-veni razlozi primorali su ga da prije nekoliko godina odustane iobjesi pu{ke o klin. O ronjenju kaè: Te{ko je nekomu tko namoru ne ìvi shvatiti koliko smo mi ludi za morem. Za mene jeronjenje bilo neka vrsta natjecanja i nadmudrivanja s ribom, jeru moru ~ovjek nije u svom prirodnom okoli{u. To je jakoopasan {port i to moj sin sada radi, a kako i on ima onu mojuìcu, stra{no se bojim za njega. Ja sam imao sre}u, jer sampro{ao najbolju {kolu ronjenja, a danas obuka nije toliko kvali-tetna i svatko moè postati instruktor. Ali, unato~ svemu tomu,nema ve}eg gu{ta nego kad ~ovik zaroni i postane dio mora.

Jo{ se sje}a kako je jednom pri ronjenju hiperventilirao i one-svije{ten isplivao i ostao plutati, sre}om, glavom okrenutomprema gore. More ga nikad nije potpuno napustilo, ali jeronila~ku opremu zamijenio vatrogasnim odijelom. Predsjed-nik je Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva u Lunu, njegovu rod-nom mjestu, za koje kaè da je centar svita i okolice. (S ovimse Spli}ani te{ko mogu suglasiti).

Neumoran, u vje~itom sto na sat kretanju, na prijevaru se smi-ruje uzgojem ovaca i maslina. Zajedno s bratom u zajedni~kojuljari proizvodi ulje preradom na hladno, ~ime se postiè estravergine kvaliteta. U rodnoj godini, primjerice, 1995. proizveli

su 600 litara ulja. Masline su njegova velika ljubav i s pono-som pri~a o lunskom prirodnom rezervatu divljih maslinanajstarijih na svijetu. Ra~una se da su pojedini primjerci stari idvije tisu}e godina i da su ih posadili jo{ gr~ki robovi. Jednaod njih je prava turisti~ka atrakcija, jer joj je obujam deblablizu 14 metara. Poja{njava nam razliku izme|u pitome i divljemasline. Ova potonja puno je manja i od njenih 100 kilogramaplodova moè se dobiti malo vi{e od pet litara ulja, dok se od100 kg pitomih dobije barem trostruko.

Ljepotu ovog boànskog drva Ivica je ovjekovje~io svojim fo-toaparatom. I, to je posljednji od njegovih hobija o kojemu}emo danas razgovarati. Fotografijom se bavi jo{ od prvihrazreda osmogodi{nje {kole. U {ali kaè: Nije me otac pu{taona nogomet, jer je svakog tjedna trebalo kupovati novetenisice. A, aparat je bio doma i tako sam po~eo u~iti o foto-grafiji. U po~etku sam radio prema zadanoj temi i s time odla-zio na republi~ka natjecanja, ali najvi{e sam uìvao kada su bilidopu{teni motivi po vlastitom izboru. Tada sam birao more ikamenje, jer to ima{ doma. Neko sam vrijeme snimanje zapus-tio i onda sam upoznao dvije gospo|e koje se bave um-jetni~kom fotografijom. [etale su Lunom i traìle motive.Njihove fotografije bile su mi nadahnu}e da nastavim. Danasse ja jo{ uvijek samo igram, ali kada odem u mirovinu, radit }usamo to.

Te{ko nam je u to povjerovati jer, kad je on u pitanju, sigurno}e tu biti mjesta za barem jo{ dva posli}a. Evo, nakon razgo-vora s nama ve} juri u Novalju gdje ga o~ekuju prera|iva~izdrave hrane. [to tamo radi, nismo ga stigli ni pitati.

Vero~ka Garber

S posterom Gorana Ivani{evi}a, a ovu fotografijupoklanja unu~icama

I. Badurina, zajedno s bratom proizvodi maslinovoulje na hladno

Usporedba: plodovi divlje i pitome masline

U POSJETU SLAVONCIMA U AUTO KAMPU POLARI, U ROVINJU

VELIKA OBITELJ SLAVONSKO-MORSKOG [ORAU AUTO kampu Polari u Rovinju (jednom od najve}ih u Istri),ve} je godinama smje{teno 15 slavonskih autoprikolica.Smje{tene su tako da tvore {iroko zajedni~ko dvori{te, pakamperi ìve kao jedna obitelj. U blizini, uvjetno re~eno, sla-vonskog {ora je sanitarni ~vor pa oni uvijek imaju toplu vodu.More je na 20 metara udaljeno, a raznih sadràja ima u izobiljuza sve uzraste i potrebe. Tog toplog srpanjskog jutra posjetilasam obitelj \ure Stipanovi}a (zvanog \uka), koji sa svojombrojnom obitelji (suprugom Ljubicom, k}erkama \ur|icom(15), Danijelom (14), i Nikolinom (6), te trogodi{njim sinomPetrom), u kampu ljetuje od 20. do 30. srpnja. \uka radi uHEP-u Osijek, a ove je godine s obitelji prvi put u Polariju. Dosada su ljetovali tri puta u Barbarigi. Sve tri djevoj~ice sugla-sile su se da je u Polariju ljep{e, jer je plaà bliè i predivna je,a ima i ve}i izbor slobodnih aktivnosti.

Na dan posjete obitelji Stipanovi}, posjetio je \uku prijateljPetar Ba{i} sa suprugom Ljiljanom i sinovima Hrvojem (10,5)i Tomislavom (7,5) koji ljetuje u Barbarigi.

Zanimalo nas je kako izgleda jedan dan u kampu?

• Ustajanje oko 8 sati, kupanje i pranje, pa dobra kavica. Odla-zak u trgovinu po svakodnevne potrep{tine, pa dobar doru~ak.Slijedi plaà - netko do 13, drugi do 14 sati. Mama spremaru~ak, a mi se malo odmaramo dok to mama ~ini (hahahaha -svi u glas). Opet plaà do 19 sati. Potom ve~era, a onda kruna

dana - ve~ernje druènje, izlasci, {etnja, pri~a, pa se malopopije, poneko zaple{e..., kaè \uka.

Deset dana jako brzo pro|e. Prvi dan po dolasku u kamp imamalo nervoze. Treba se smjestiti u i oko prikolice. Ve} sutradanse uklju~uje ritam 100 na sat. Prvih pet dana brzo pro|e, aposljednjih pet proleti.

• Svi smo jedna kompa. @ivi se opu{teno, ako nekom ne{tomanjka, odmah drugi uska~u. @ene zajedni~ki peru posu|e,zato Darko ima posla na kraju sezone oko raspremanja inven-tara po prikolicama. A u kampu sve se radi: peku pala~inke,kola~i - ma znaju to na{e ène. Ro{tilja se kuha grah i fi{. Klinciuìvaju, rastu i igraju se. Uìvamo! I lijepo nam je!

Prijatelj Ba{i} (27 godina radi u Slu`bi za tehni~ke poslove, uOdjelu nabave i skladi{ta), ove godine drugi put ljetuje uapartmanu u Barbarigi. Do sada je s obitelji ljetovao i u ACIPolari, u Biogradu na moru, na Pagu, Rogoznici, a...

• Najljep{e je u ovom kampu zbog druènja koje se iz ljeta uljeto njeguje me|u ljudima, premda ima i boljih smje{taja. UBarbarigi nema ba{ nekih sadràja, a ni plaà nije bog zna {to,jer slabo je odràvaju.

Glede skupo}e svi su se suglasili da su cijene na Jadranupuno ve}e nego u njihovu gradu. Skuplje je u Rovinju nego uPuli, a nabava u kampu je najskuplja. Trgovci, bolje re}i preku-

pci, bezobrazno koriste svaku prigodu, posebice na cijeni uvo}u jer znaju da u kampu ima puno djece.

U prikolici preko puta \uke smje{ten je Branko Vrdoljak,tako|er zaposlen u Osijeku ve} 20 godina u Slu`bi za ekonom-ske poslove.

• Ja sam u Polariju ve} ~etvrti ili peti put. Samo tu, jer je superza djecu (imam k}er od 14, sina od 13, te malenog od 2 go-dine). Odgovara nam plaà, volimo i bazen, {portski tereni suodli~ni. A najljep{e od svega su na{e zajedni~ke ve~eri, na{adruènja. Svi smo tu na okupu, kao neka velika obitelj. Klinciimaju prostora, pa smo bezbri`niji i bolje se odmaramo.

Da im je lijepo, da u potpunosti koriste blagodati mora, od-mora i razbibrige zaklju~uje se iz zajedni~ke tvrdnje: svi seHEP-ovci pitaju {to }e s nama sutra biti? E, to se pitanje ovdjezaboravlja!

Ruà @mak

ljeto


DARKO BRKI], VODITELJ SLAVONSKOG DIJELAODMARALI[TA U ROVINJU I BARBARIGI

LJUDIMA PRI RUCI

DARKO Brki}, naturalizirani Rovinje`, ina~e Slavonac, ve}je osam godina voditelj odmarali{ta slavonskog dijela.Brine i skrbi za 15 prikolica u ACI Polari u Rovinju i 12apartmana u Barbarigi.

• Prva ovogodi{nja smjena Slavonaca do{la je na more 20.lipnja i sezona je "otvorena" do 20. rujna. Svi su kapacitetipopunjeni, moglo bi se re}i ~ak i prepunjeni, pa da ima jo{mjesta i to bi bilo puno. Na ljetovanje se dolazi prema op}epoznatim kriterijima HEP-a. Ljudi radije ljetuju u kamp-prikolicama, bez obzira {to su prikolice za ~etiri osobe istare dvadeset godina - kaè nam Darko i nastavlja.

• U ACI Polari na{i su ljudi jako zadovoljni, jer su uvjetiìvljenja vrlo povoljni. U krugu su ~etiri samoposluge,jedanaest sanitarnih ~vorova, 20 restorana i niz {portskihterena: ima 15 teniskih igrali{ta, za nogomet, ko{arku, od-bojku i odbojku na pijesku. S obzirom da smo mi dugo-godi{nji korisnici u Polariju, a ja ve} deset godina ìvim uRovinju, stekao sam puno poznanstava, "ufurao se u {tos",pa se na{im ljudima nude povoljnije cijene, primjerice{portske terene pla}aju kao i doma}i.

U prikolice, kao i u apartmane u Barbarigi, dolaze ljudi izcijele slavonske Distribucije, iz Distribucije plina i iz Prije-nosa. Trideset sam godina u tvrtki, a kao klinac dolazio samovdje s ocem, pa se skoro svi poznajemo, a to je u mom po-slu olakotna okolnost. Kada ljudi do|u, treba ih smjestiti dabudu zadovoljni. Puno je sitnica naizgled neprimjetnih, alibitnih da bi desetodnevno ljetovanje bio pravi, lijepi ugodanodmor.

Premda su na{e prikolice stare, dobro izgledaju. Brinem seo njima, vjerujem na zadovoljstvo na{ih ljudi. Svake godine,prije sezone, sve temeljito pregledam, ono {to treba pro-mijenim, sve se osvjeì, opere i uredi. Posla ima puno, aliljudi dobro paze na inventar.

Svaki dan posjetim na{e ljude u kampu ili u apartmanima.Uvijek sam im na usluzi, stoga sam svakog dana na putu jerim èlim biti pri ruci. Uostalom to je i moj posao.

Malo je ve}a frka kada su smjene. Dan - dva dok se ljudismjeste, uhodaju u ritam zna biti i nervoze, ali poslije sve{tima. Dobro sura|ujem i s ljudima na recepcijama u kampui naselju Barbariga.

@ao mi je, kaè Darko, {to nikada u svim proteklim godi-nama nije uslijedila pohvala iz Osijeka glede velike pomo}ikoju je "Elektroistra" pruìla na{im ljudima za vrijeme Do-movinskog rata. U apartmanima u Dugoj uvali i Barbarigibile su smje{tene na{e ène s djecom. Lako je bilo brinuti onjima (hranom, bilo kod upisa u vrti} ili {kolu i da ne nabra-jam sve) - kada je za sve {to je trebalo - trebalo je samopokucati na vrata "Elektroistre" - pomo} je stigla! Hvala lju-dima "Elektroistre". Mo`da ni sada nije prekasno re}i tumalu-veliku rije~!

Ruà @mak

FOTOZAPA@AJ

VELIKA KATARINAZVANA MALA KATE!DA SE predstavim: ja sam, po tati Renatu, mala Bareti}ka -purgerica, a po mami Maji mala Kate - bodulka. To {to mije dida Gogo Bra~anin nije neka velika sramota, ali se timeba{ i ne hvalimo, pa nekatako i ostane.

Ja sam u stvari Spli}ankai velikim koracima idemususret ~etvrtoj svje}icina torti. Premda me svizovu Mala Kate, ve} sevidi da imam sve pre-duvjete da jednog danaizrastem u Katarinu Veliku.

Dok mama Maja radi u PPHE Jug, a tata u nekojDalmaciji, mislim da sepreziva Nedjeljna, ja ra-dim u vrti}u Ka{telet.Tamo se mi maleniigramo, pjevamo, u~imo,papamo, spavamo, a po-nekad se i zaljubimo. Eto,vi'te moj slu~aj! îm samkro~ila u vrti} odmah samse zaljubila, onako na prvipogled, u dje~aka Duju.Koristim svaku prigodu zabliski susret i poljubac iznena|enja. Bude li on dovoljnostrpljiv, a ja uporna kao i do sada pa na{a ljubav potraje,onda }emo i mi jednog lijepog dana na vjen~anje, ba{ kao{to je i ovo koje upravo uljep{avam svojim draèsnimlikom.

M. @. M.

Obitelj \ure Stipanovi}a - \uke i obitelj njegova pri-jatelja Petra Ba{i}a koji ljetuje u Barbarigi pri jutar-njoj kavici - ovdje je najljep{e, jer svi ìvimo kaojedna obitelj, a najvi{e uìvaju djeca

kri`aljka


Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja (vodoravno):Neizostavnost, odvodne cijevi, Goran Alar, reš, OPI, ešelon, Ti, metoda,Evoron, E(mile) Z(ola), janje, Iva, A, tzv., verati se, Ni, B(oris) N(ovkovi}), Oli,trp, I, krastica, I(van) L(ackovi}), klen, ribarica, Lisinski, tra~, ubosti, Bent,D(ino)R(a|a), rub, Ithaki,Nil, ro,Anamit,ma~evi, ocelot.

OSMA ME\UNARODNA DISPEÊRSKA JEDRILIÂRSKA REGATA 2001

VRIJEME NAM NIJE I[LO NA RUKU

OVOGODI[NJI susret i regata dispe~era europskih zemaljaodràna je u Biogradu od 2. do 9. lipnja. Sudjelovalo je desettvrtki koje sura|uju s HEP-om. To su: GRTN (Italija), APT I Ver-bund (Austirja), ATEL, EGEL, NOK ([vicarska), MAVIR (Ma|ar-ska), ELES (Slovenija), EP HZ HB, EP BiH (Bosna i Hercegovina)ili vi{e od pedeset sudionika. U organizaciji susreta pomogle sutvrtke Kon~ar-INEM i DP Zadar u smislu potrebne tehni~ke pot-pore, brodova Sv. Kr{evan i Sv. Mihovil, kao i u svakoj drugojpomo}i koja bi nam mogla biti potrebna.

VE] PRVU VEÊR POKVARILA JE KI[A

Unajmljene su skromnije jedrilice, za razliku od pro{le godine. Tosu SAS 39 jedrilice duljine 11,8 m. Predvi|eni pravac kretanja jebio marine: Suko{an, Biograd, Jezera, uvala Tela{~ica (Dugiotok), Pi{kera (Panitula), @ut (na @utu), lu~ica Brbinj (na Dugomotoku) i kona~no Suko{an.

Uz pomo} i razumijevanje Uprave HEP-a na ~elu s gospodinomôvi}em i Toljanom, ova manifestacija je uspje{no organizirana.Slu`beno otvorenje bilo je u Biogradu, gdje su ~lanovi Upravekratko pozdravili sudionike. Njihovom neposredno{}u ostvarenisu prvi dobri kontakti u ovom dijelu ve~eri. Jedan od inozemnihgostiju-dispe~era tom prigodom je napomenuo da svoje ruko-vodstvo nije vidio ni na fotografiji, a kamoli sjedio i razgovarao snjima. Ovakvoj dobroj atmosferi tijekom prve ve~eri doprinijelesu kolegice i kolege iz Splita i Zadra, koji su nam se pridruìli nanekoliko sati. Ali, ve} prvu ve~er pokvarila je ki{a, koja }e nas ovegodine uporno pratiti i dosa|ivati nam. Istina, vrijeme nam ovegodine nije i{lo na ruku.

Nakon prve prespavane no}i u Biogradu i jutarnje obilnije kupnjesvega {to je potrebno za brod, uputili smo se prema prvomodredi{tu. Razmijenile su se famozne suvenir majice (T shirt -elephant size). Ove godine su po prvi put i Talijani donijeli majicesvoje tvrtke. Jedan skiper je dodatno zaduìo i spinaker. U ~emu

je kvaka? To je jedro izra|eno od iznimno tankog materijala zbogvelike povr{ine i izgleda jedra. Ono lovi svaki da{ak vjetra.Rukovanje i jedrenje ovim iziskuje odre|enu uigranost posade.Upravljenje s njim ostvaruje se uz pomo} dviju uzda (po lijevom idesnom boku jedrilice) kojima se ono "puni i prazni" vjetrom.Samo mala pogre{ka pri manevru moè dovesti do uni{tenja je-dra koje u takvim okolnostima puca kao da je od papira, uz zvu~niprasak. Dalje, to zna~i automatsko skidanje odgovaraju}egnov~anog iznosa s osobne bankovne kartice deponirane u po-laznoj marini. Red veli~ine nov~anog olak{anja iznosi od tisu}udo nekoliko tisu}a njema~kih maraka. Zato se ovo jedroiznajmljuje vrlo rijetko. Gostuju}i skiperi samo tog prvog do-podneva su bili gospodin ôvi} i Toljan.

DE^KI, NE BOJTE SE JER JA SE BOJIMZA SVE VAS

Zbog najave pogor{anja vremena, predvi|eno uplovljavanje u Ka-pri nismo ostvarili. Rezervno odredi{te za takav slu~aj je bila ma-rina Jezera koja je bolje za{ti}ena od juga. Ovdje nije bilomogu}e zajedni~ko pripremanje mesa na ro{tilju i druènje, jer jeki{ilo. Prate}i brod Sv. Kr{evan je prema veli~ini i drugimmogu}nostima nazvan "Hilton". On to stvarno i jest u odnosu nana{e sku~ene brodove. Na njemu nam veliki ro{tilj omogu}ujepripremu jela na jednom mjestu za sve, a to zna~i i bliski kontaktsa svim sudionicima koji to èle. Tijekom no}i (3./4. lipnja)vrijeme se mijenjalo, vjetar je malo oslabio ja~inu i jako je zah-ladnjelo. Na plovidbi prema uvali Tela{~ica na Dugom Otokuimali smo èstoko jedrenje. Za sje}anje, taj dan je interno nazvanfa... saeling day. Jedan od kolega na brodu je sve utje{io u smislu"de~ki ne bojte se, ja se bojim za sve vas, kad je gusto ja volimodraditi taj posao za sve". Ili druga - kad tako o{tro plovi{ (s obzi-rom na nagib jedrilice) kuhar moè kroz jedan bo~ni prozor gle-dati nebo, a kroz drugi bo~ni prozor promatrati ribe u moru koje"prolaze" tu ispred prozora. To je poloàj kao da stoji{, a zapravo

leì{. Uz to ide i obja{njenje: ni kuhar u takvim okolnostima nekuha, ve} radi ne{to drugo.

NE, NIJE RIJE^ O ZIMSKOM, NEGOLJETNOM JEDRENJU

Bilo je puno bure koja je na mahove prema{ila pet bofora. Obzorje prepun bijelih krijesta koje nose valovi. U takvoj plovidbi dogo-dili su se vi}i i manji kvarovi. Bilo je i prisilnog kupanja u ciljuspa{avanja o{te}enja broda. Najva`nije je da je sve pro{lo bezve}ih posljedica za ljude i plovila.

Ovakvo zahla|enje u lipnju je iznimno rijetko. Prema mete-orolo{kim statistikama, ne{to sli~no u ovom razdoblju dogodilose davne 1952. godine, krajem svibnja. Sada{nji poreme}aj jene{to drugo. Na Biokovu je 4. lipnja 2001. godine pao snijeg, atemperatura se spustila na minus ~etiri stupnja. Jaka bura u cije-loj Dalmaciji digla je valove na otoku Visu i do pet metara. Po-gor{anje vremena nije bilo svugdje jednakog intenziteta. U takvimslu~ajevima, toplija odje}a je nu`na. To se vidi na fotografijama,pa se moè zaklju~iti da je rije~ o zimskom, a ne ljetnom je-drenju. Temperatura mora je rijetko prelazila 18°C na svim lokaci-jama koje smo posjetili.

Svakog jutra brod je mokar od no}ne ki{e ili kondenzirane vlage,a to moè biti vrlo sklisko pod nogama. Ovakva vlaga je posebnoneugodna za neoprezne i vikend moreplovce.

Nakon ovakvih iskustava ljudi nenavikli na more, osje}aju umor usvakom djeli}u tijela. Usprkos svemu dru{tvo je zadovoljnovi|enim i doìvljenim.

BEZ HILTONA NE BI BILO ZAJEDNI^KOGRO[TILJA U PRIRODI

Uvala Tela{~ica na Dugom otoku je pravi tihi raj poslije naporneplovidbe. Odlazimo u laganu {etnju i kupanje na jezero smje{tenou sredi{tu Dugog otoka. Svugdje {uma koju moramo i mi kao


doga|aj

Slu`benomotvorenjuRegate uBiograduprisustvovalisu ipredsjednikUprave HEP-aIvo ôvi} i~lan Uprave zaprijenos mr.sc. IvicaToljan

Na jedriliciHrvojeTomi}(Hrvatska),Rai} (BiHMostar) iS. Mandi}(BiHMostar-HZHB)

Mje{ovita posadaprema nacional-nosti, ali i otpor-nosti natemperaturu:Karamehmedovi}(BiH Sarajevo),Kokol (Austrija),Ay (Ma|arska),Decsi (Ma|arska),te Sabo, Harnaj,Miljkovi} i Lju-banski (Hrvatska)

A ovdje sude~ki toplekrvi: Chia-vacci,Perra iFrattali(Italija),Kova~evi},N. Mandi}i Bailo(Hrvatska)

posjetitelji ~uvati. Idemo pogledati klifove i napraviti nekolikofotografija za uspomenu. Ovdje se priprema zajedni~ki velikiro{tilj za sve na jednom mjestu. Na{ "Hilton" je ovdje dobiopravu ulogu i zna~aj. Bez njega nema ro{tilja u prirodi (na brodu).

Idu}eg dana plovimo prema marini Pi{kera (otok Panitula). Uz putodlazimo na otok Vrgadu po svjeù ribu, a hrabriji na kratko ku-panje. To je uz otok Susak jedini otok ovog podru~ja s pje{}animplaàma, koje na àlost ne moèmo osjetiti u punoj mjeri. Nekeposade nabavljaju najbolje maslinovo ulje dobiveno hladnimpostupkom, aromati~no i fine zelenkaste boje. Ono }e za koji dabiti na obiteljskom stolu daleko u [vicarskoj. U pripremi je jo{jedno ukusno iznena|enje. Kulen!!! Stalno se o~ekuje ta rije~ -kulen. To je famozna rije~ koju inozemni gosti uz prijevod ituma~enje ne shva}aju. îm probaju, zapamtit }e o ~emu je rije~.

KULEN - U POTPUNOM ZNAÊNJU

Doma}i kulen je poklon za sve sudionike od kolega iz Osijeka. Toje njihov ve} tradicionalni doprinos raspoloènju i ku{anju rijetkihdelicija. Jedan sli~an kulen je prije tri godine u Dubrovniku po-gre{kom nena~et i pao u more. Ovaj kulen sigurno ne}e pasti umore. Ovog puta je izvrsno privezan da se ne ponovi takva {teta.No} u marini Pi{kera prolazi bez ki{e. Sutra je novi dan. Vedar,sun~an, pa i topliji. Popunili smo zalihe pitke vode koje tro{imomalo komotnije. Koli~ina vode dopu{tena za dopunu je ovdje pri-bli`no 100 litara. Ovo ograni~enje je nu`no zbog udaljenostiotoka od kopna i oteàne dopreme. Jedina elektri~na energija umarini je ona iz dizelskog agregata. Ta se i proizvodi i tro{ki ra-cionalno. Rezultat takve racionalizacije je prestanak rada agregatau 24 sata, {to je i napisano na vi{e mjesta. U praksi se po{tiva.Ovaj dan u marini Pi{kera lako }emo zapamtiti, jer smo na~eli ku-len. Svi koji su htjeli, probali su ga i spoznali veli~inu. Sad su igosti kona~no prepoznali potpuno zna~enje rije~i. Idu}e godinebi trebali "u~iti" novu rije~, a to bi mogle biti "kulenove seke".

Probali smo La{ko i Sarajevsko pivo, halvu, {vicarske medenjake,Unikum i {vicarski liker od vi{anja. Bilo je ru~no ra|enih doma}ihkola~a. Sve to je stiglo iz domicilnih zemalja kao osobni pokloni.

TE@E ZAPAMTITIRIJEÎ STOTINU MEGAVATA

Gospodin Chiavacci (GRTN Italija) ustrajno u~i na{ jezik iponavlja nau~eno svaku ve~er prije spavanja. Samo toliko da nebi zaboravio. Istina, malo teè pamti izgovor na{ih rije~i stotinumegavata (...) [alimo se svi na svoj ra~un i sve {ale su dobro-namjerne. Njegov kolega Claudio je uvijek veseo i spreman na{alu, ali mu se posebno svi|a grad Zadar i njegov okoli{. Go-spodin Kokol je iznimno vje{t na harmonici, {to nas posebnoveseli. Povu~eniji ili mo`da malo ti{i je njegov prijatelj Baum-gartner. Dugogodi{nji poznanik i na{ prijatelj Dunn Scott jeveseo i vrlo pri~ljiv.

Jedan lapsus u pisanju posluìo je za {alu nama i inozemnimgostima. Umjesto 100 grama mljevenog papra dobili smo 1000grama. Gosti iz Italije i [vicarske znatièljno pitaju ~emu tolikipapar? Znaju}i o ~emu je rije~, kaèmo - to je papar za cijeluItaliju i [vicarsku, pa }emo im to naknadno isporu~iti. Shvatilisu {alu i nasmijali se. Na kopnu svi osje}amo blago ljuljanjepod nogama. To je posljedica boravka na moru - poznata stvarjo{ od ranije.

U ovakvim trenucima nikakve granice izme|u dispe~era Europenema - sve granice su nestale. Niti jedan formalni susret ovu di-menziju ne moè zamijeniti.

KI[A, ZAR OPET?

Meteorolo{ki uvjeti su i dalje promjenljivi. Kre}emo prema marini@ut. Na{ gost dispe~er GRTN-Italija Riccardo Perra je vrlouspje{an u ribolovu. Ide mu to od ruke, tijekom plovidbe je ulovioru~ak za cijeli brod. Ovaj ulov ima i jednu drugu dimenziju kojase ne iskazuje lako - ozarenost slavom osobnog uspjeha. Uzugodnu i raznoliku plovidbu stièmo u marinu @ut (otok @ut).Rije~ "ugodno" ima konotacije s jednim pro{lim danom i plovidbipo takvom vremenu. Sitna ki{a ponovno po~inje. Zar opet? Zalihepitke vode u brodu su pri kraju, a ova se moè dopuniti tek sutraujutro iza 8 sati. Rije~ je o vodi za dopunu rezervi, a ne vodi usanitarnim ~vorovima i restoranu. Snalazimo se za vodu, kao i


doga|aj

Lipanj je, ali je hladno

Berz - tako radimo mi u [vicarskoj

Evo kako posu|e peru Talijani - Perra to dobrodemonstrira

Goran Tomi}, najbolji me{tar, pravi kogo regate Nakonolujnavre-menavaljaloje otklo-nitio{te}e-nja -popra-vak umariniPi{kera


uvijek. Neumorni {eta~i idu u obilazak i razgledanje panorames obli`njeg vrha, bez obzira na ki{u koja sipi. Ve~eru jedemozajedni~ki u restoranu. I ponovno pjesma, ovog puta malo ti{a,valjda je to zbog umora.

RATKOV BROD BR@I OD VJETRA

Idu}i dan osvanuo je sun~an. Start dugo odga|ane natjecateljskeregate je predvi|en u marini @ut. Sve posade su sudjelovale sve}om ili manjom uspje{no{}u. Sve je ve} dogovoreno, rezervnicilj i sve ostalo. Kona~no odbrojavanje i start. ûjemo se prekobrodskih radio stanica. U eteru ima informacija i dezinformacija...'Ko je pobjednik ili tko su pobjednici? Ratkova posada je sigurnonajo{trije nabrijana i motivirana (barem verbalno). Mo`da malopomaù i Ratkove skiperske rukavice. Taj brod je brì od vjetra(?). Sva sre}a, rukavice nekad mogu pasti u more, pa tu posaduipak moèmo uloviti. Ali pobjednici su svi sudionici ove regatekoji su svladali uspje{no cijeli put.

Na brodu se dobro prepoznaju osobine svakog ~ovjeka. One lo{ese obi~no poja~aju. Vjerojatno se i dobre transformiraju. Ako po-jedinac ima dovoljno samokontrole, te lo{e }e dobro dràti podkontrolom. Suprotno djelovanje nije poèljno. U malom,sku~enom prostoru broda ìvjeli su nekoliko dana ljudi razli~itihpodneblja, ìvotnih navika, èlja, mogu}nosti. Svi su se moraliprilagoditi takvim okolnostima. Neki su to u~inili bolje, neki malolo{ije. Malobrojni nikako. Me|usobne tolerancije i uvaàvanja nabrodu ne}e i ne moè biti nikad previ{e.

Posebno zanimljive su informacije iz "prve ruke" od kolega izMa|arske o temi restrukturiranja njihove tvrtke. S kolegama izItalije i [vicarske smo razgovarali o trì{tu energije i svim za-nimljivostima tih tema.

OSTAJTE DOBRO,DO IDU]E GODINE!

Plovimo prema uvali Brbinj (Dugi otok). Tijekom plovidbe{alimo se, pri~amo viceve, lovimo ribu. Na{i inozemni gosti

dobro razumiju na{e viceve. U ve~ernjim satima smo vezani utihoj lu~ici. Ro{tilj je pripravan na otvorenom. Pri~a se ponav-lja, poznata je otprije. Evo jo{ jednog od brojnih {aljivih pi-tanja. Pita tako jedan sudionik drugog: kako vi to~ite pi}e.Svatko sebi ili jedan za sve? Ne, kod nas na brodu je sve de-finirano i pod konac. Samo ja mogu to~iti pi}e (?). Kad ja ne-kog duboko pogledam u o~i odmah znam koliko trebamnato~iti. A, znam i koliko je sati.

Bu|enje u lu~ici Brbinj, prva jutarnja kava, dogovor zaposljednji dan susreta. Ostaje nam plovidba do marineSuko{an - posljednje to~ke na{e plovidbe. Svaki od sudionikaje u svom filmu.

Ovaj susret, sveukupno gledano, protekao je lijepo uzmanje mogu}e propuste, kojih je vjerojatno bilo. Je li mo-glo biti bolje? Da, u tom boljem mora svaki pojedinac datisvoj doprinos. Korist ovih susreta i regate? Cijeli ovaj tekst


Plovimo dalje toplije obu~eni

Brod Sv.Kr{evan kaopotpora re-gati ljubaznoustupljen odDP ElektraZadar, a mismo ga zbogveli~ine idrugihmogu}nostinazvali Hil-ton: ovdje jeposadaNeven i Dra-gan

Najvese-lija po-sadaregate -Ratkovaposada

pisan je u laganom tonu. Ovakvi neobvezni razgovori implici-raju bolje osobno poznavanje, razumijevanje, a upravo tozna~i bolju budu}u suradnju. Iz dosada{njih iskustava - po-kazalo se - osobno poznanstvo vrlo je korisno u cilju boljeg ikvalitetnijeg obavljanja posla. Poslije ovog i drugih susreta,svi poslovi kupoprodaje energije, dogovaranja radova nadalekovodima sa susjedima postiè se lak{e i bolje. To seve} sad osje}a u kontaktima sa Slovenijom. ûli smo iosobna mi{ljenja o restrukturiranju. Svaka zemlja je spe-cifi~na u tom pogledu i recepta nema. Njihova mi{ljenja izapaànja mogu biti korisna i za nas. Ova regata nas jeu~inila prepoznatljivima u neformalnom dijelu mnogih eu-ropskih strukovnih susreta (Madrid). Ime na{e zemlje, od-nosno HEP-a, ostaje dugo u uhu. Sjetimo se da su nasdonedavno vezali za staro nazivlje i uz sve informacije i iz-vje{}a o doga|ajima u ratu. Sad ime HEP - Zagreb, Croatiaodmah asocira na ne{to znano. Kolege iz te zemlje stranacpoznaje osobno, a njegov lik vizualno ima pred sobom. Za-jedni~ka skuhana i popijena kava dobiva vi{estruku vrijed-nost. To zna~i mnogo! Svima koji su sudjelovali, pomogli iliu bilo kom pogledu doprinijeli ovom susretu - hvala!Dovi|enja do idu}e godine, mo`da na duljim stazama i ume|unarodnim vodama na granicama triju dràva ili s nekimnovim sadràjima.

Niko Mandi}

54


Ciavacci (Italija), Kova~evi} (Hrvatska) i Berz ([vicarska) i zubato sunce

... pi}e...

I ... najmla|i i najstariji dispe~er, sudionici regateuz bruder{aft

... uz i}e - taj dugo o~ekivani kulen...

... i pjesmu, uzpratnju harmonikekoja je u vje{timrukama kolegeKokola (Austrija)

Danas su zajedno za stolom,sutra }e biti na svom posludispe~era, a prijateljstvotraje - Ali{ehovi} (BiH Sara-jevo), [varc (Hrvatska), N.Mandi} (Hrvatska), Scott([vicarska), Kauri} (Hrvat-ska), Fabjan (Slovenija), Zu-panc (Slovenija) i Sokoli}(Hrvatska)

doga|aj

LJETOVANJE DJECE STRADALIH ZAPOSLENIKA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

S ÎME SE VRIJEME UTRKUJE?

17. LIPNJA 2001. GODINE1. DAN - NEDJELJA

Nakon napornih tjedana {kole i burnog vikenda, napokonje do{la dogo o~ekivana i i{~ekivana nedjelja. U razli~itovrijeme diljem "Lijepe na{e" krenusmo sa svojih stani{ta(koliba, {atora, stra~ara, vila i sl.) kuìte, jel' tak?! dabismo i{li u susret lijepom Jadranu. Zna~i, s osmjesimana pospanim, ali ipak radosnim facama zahvaljujemozrakama sunca koje nas vode s HEP-om u Komiù.Jeeeee!!! No, put do Komiè je dalek i imamo dovoljnovremena za prepri~avanje doìvljaja koji su nam se dogo-dili u proteklih godinu dana.

Brrm brrm! Velika slo`na obitelj HEP-ovaca (dalje u tekstu~itaj Elektra{a), koja broji 40 ~lanova na ~elu s na{im glav-nim frajerom Joòm i tetama Dragicom, Lidijom i Nedom jeu busu. Jedemo, smijemo se, spavamo, glupiramo se, lu-diramo i ve} smo na trajektu. Izvi|a~ka ekipa Elektra{a-zabadala krenula je u akciju. Neki su ~ak glumili kapetane,no ubrzo im je ta mirna vo`nja dosadila, pa su po~eli stis-kati svakojake gumbi}e i bili istjerani. Tako|er su se nekiskompali s glavnim kuharom i isfurali pite od jabuka (mo`dana povratku dobijemo janjetinu, 'ko }e ga znati?!)

Dok ovo pi{em nalazim se pod stolom za ve~erom iskupljam ostatke hrane za "crne dane", nadaju}i se da menitko ne}e uhvatiti! A-a-a-a! Pa-pa! Vrijeme je za spava-nac, ~ujemo se sutra!!!

2. DAN - PONEDJELJAK

Prohladno, obla~no jutro koje nas je do~ekalo nije uma-njilo na{e odu{evljenje i entuzijazam kojim smo potr~ali umore. Hrabriji i otporniji odmah su "uletjeli" valovima ususret, dok se ve}ina zaustavljala na dubini do koljena iubrzo odustajala - ipak je bilo (pre)hladno. Ostatak danasunce se kolebalo, pa smo svako toliko obla~ili i skidalimajice - pomalo zamorno.

Za ru~kom smo od tete Nede dobili upozorenje. Naime,zgodan mjesni doktor nas je ljubazno obavijestio kako uKomiì, naàlost, vlada streptokok, te da u svezi s tim mo-ramo pripaziti na kihanje, ka{ljanje i dakako - ljubljenje."Mla|i" se s tim i nisu ba{ zamarali, ali mora se priznati da"stariji" to ba{ i nisu primili mirna srca.

Bilo kako bilo, nakon mirnog skoro neuzbudljivog poslije-podneva, dan je trebalo zaokruìti ve~ernjim izlaskom.Dugogodi{nja praksa za po~etak je nalagala masovan od-lazak na sladoled, a nakon toga svatko je prema svojimgodinama, ali dakako i zaslugama, dobio dopu{tenovrijeme izlaska. Oni manji su jo{ neko vrijeme {etuckali itr~karali gradom da bi se ubrzo vratili u hotel jo{ uvijekumorni od puta. Ne kaèm da mi stariji nismo bili umorni,ali znatièlja je bila ja~a od svega - morali smo provjeritiomiljene kafi}e, susresti stare prijatelje i ljetne simpatije,pa smo se razletjeli gradom rade}i strategijske planovekako bismo u {to manje vremena mogli sve obi}i. Odmahsmo àlosno primijetili kako je zatvorena "Palma", jedanod pro{logodi{njih omiljenih kafi}a, pa smo obi{li

"Falku{u" i pizzeriju "Hum", u kojoj nakon 22 sata moètezaigrati biljar, pikado ili ne{to sli~no.

Tako|er smo od mje{tana ~uli da je otvoren disco"Kamenica" u koji do sada nismo bili u prigodi oti}i, jer seuvijek otvarao nakon na{eg odlaska. Mora se priznati danas je sam disco prili~no odu{evio, od light show-a kojegu Komiì nismo o~ekivali, do izbora glazbe. No, ononajbolje je {to je smje{ten na otvorenom, prakti~ki naplaì tako da smo bili jako zadovoljni. Cjelokupan dojamumanjio je prilaz samom discu koji je ne samo uzak bijeliputi}, nego je i uàsno mra~an, tako da ti se ~ini da ide{na kraj svijeta i da se vi{e nikad ne}e{ vratiti - shvatili smootkuda takav pomalo ~udan naziv.

Ovo je, ~ini mi se, bilo dovoljno informacija za jedan dan,a upoznali ste i na{a glavna odredi{ta. Za ostalo }emo sepobrinuti "u hodu". Do pisanja!!!

3. DAN - UTORAK

Zvrrrrrr - slatki san probudio je mobitel, nakon neprospa-vane no}i u kojoj je bura harala. Ne{to je nastavila i ujutro,ali su se oni najmla|i odlu~ili suprotstaviti i hrabro se ba-

cili u zagrljaj razigranih valova. Stariji dio odlu~io je nas-taviti nakon doru~ka tamo gdje su stali - negdje u zemljisnova. To se ina~e ne radi, ali s obzirom na vremenskenepogode iskoristili smo svoj KREDIT za spavanje.

Nakon ru~ka, dvije od ~etiri "Gospe iz apartmana", kako smoubrzo dobile nadimak zbog na{eg elitnog i jedinstvenogsmje{taja u famoznom apartmanu A3, po{le su malo {pijuni-rati i slu{ati iskaze, misli i osje}aje prema po~etku ljetovanja.

Bilo je vrlo ugodnih: - jedna Snjeàna o~ekuje pro{lo-godi{nju ljubav iz ê{ke.

- jedna Josipa Milas odala je tajnu da je zaljubljena u dvade~ka (od vi{ka glava ne boli), a njena cimerica i imenja-kinja Josipa Marini} srame`ljivo pri~a o jednom pla-vookom de~ki}u iz Krièvaca... joj...

- bra}a Star~evi} uìvaju uz Play Station

No, nije svima sjajno, neki se àle na sobe koje su pre-napu~ene (Pa, Boè moj, nisu svi mogli dobiti A3!!!), misleda nemaju dovoljno slobode, a i voditelji nisu korektni (?!).

Kad smo kod voditelja, i njih smo priupitali. Neki su po-nudili mito, a mi smo kao pravi novinari takvo ne{to...BIIP... (cenzura). Tada nam se na{a teta Neda poàlila da

je voditelji (dakle voditelji voditelje) ne vode na kavu i ot-vorila du{u da je pospana ... [MRC... No, nismo ni mi,"Gospe iz apartmana A3" ba{ sjajne. Naime, jedna od nas,ne}emo o imenu, a prezime je Rep, jo{ davno davno (prije~etiri godine) potpisala se na hotelsku stolicu i to joj sedanas obilo o nos. Stri~ek Joà jedva je do~ekao da na|e"dlaku u jajetu".

4. DAN - SRIJEDA

Jutro! Iz sna nas je probudio sat, vrijeme je za doru~ak.Jutarnju rutinu u kupaonici prekinula je spoznaja, boljere}i {ok, jer u kupaonici nije bilo vode!!! Tr~anje po hoteluu potrazi za kojim zaostalim kapima vode da se umiju po-spane i sitne o~i bilo je uzaludno. A pogled s balkona jeugasio svaku èlju za kupanjem i sun~anjem. Bilo jehladno, a sunce se skrilo kao da nas ne èli vi{e grijati.

Slobodno prijepodne neki su iskoristili za kupovinu, nekiza produètak naglo prekinutog sna, a neki za odlazak nakavu. Mljac, mljac. Ru~ak. Stri~ek konobar jo{ ju~er je na-javio za ru~ak ra`nji}e, ~emu smo se svi razveselili. Prviru~ak za koji smo svi traìli jo{.

Danas je vrijeme bilo varljivo. Sunce je odlu~ilo danasoti}i na odmor, pa smo dan odlu~ili provesti u sobama.Ovo je bila izvrsna prigoda za one hrabre koji su ipakodlu~ili osjetiti more, a nakon izlaska iz mora spremno suotr~ali u sobe pod vru}i tu{. IVICA, DAVOR, NIKICA, IVAN,SNJE@ANA, DANIJELA, ALEKSANDRA, MARKO I IGOR -SVAKA ÂST! Dok je na{ mali DOMAGOJ poslijepodneipak proveo spavaju}i.

De~ki iz sobe 411 i 412 (DU[KO, MARIN, DENIS) sloìli susvoje glase i svirali pjesme za srce i du{u uz glavnog maestrana gitari ANTU. Na repertoaru su se na{le pjesme kao: "Krivoje more", "Marina", "Pi{i mi", a tu je bilo i pjesamaposve}enih na{im starim prijateljima (Bulek, ovo je za tebe).

Cure iz sobe 404 (ANELA, ANA, TAMARA I SUZANA)poàlile su se na vrijeme izlaska, a nakon duljeg razgo-vora, pregovora i nagovaranja, na{ glavni frajer se smilo-vao i produìo izlaz.

21. sat. Sastanak ispred hotela. Klinci su jedva do~ekalijer je to vrijeme za sladoled. Tr~e}im korakom oti{li smodo najdraè slasti~arne. Stariji su sa strahom ~ekali dogo-vor za ve~ernji izlazak koji se preteìto sastojao od sje-denja u omiljenom kafi}u ili igranja biljara.

HEP djeci


Gospe izApartmanaA3 - Ana,Zorana,Dinka i Pe-tra upornosu pisalednevnik ina taj na~inovjekovje~ile svaki danproveden sHEP-om uKomiì

I ove godine, ve} devetu godinu za re-dom, organizirano je ljetovanje zadjecu stradalih zaposlenika HEP-a uKomiì na Visu. Ovog puta donosimonjihov dnevnik, odnosno ono {to suzapisale gospe iz apartmana A3 - Ana,Zorana, Dinka i Petra

5. DAN - ÊTVRTAK

Na moru smo, a od sunca ni "`", no rje{enje tog problemadonio nam je prvi dan ljeta. Dugo o~ekivano sunce zagrijaloje na{a tjele{ca i zagrijalo poneka srda{ca.

Igor, Domagoj i Ivica bacili su Josipu, Aleksandru i Danijeluu jo{ uvijek prohladnu vodu, misle}i da }e se tako ohladiti.

Najgore posljedice djelovanja sunca bile su izgubljenekupa}e ga}ice koje su "iznenada" otpuhane na susjednibalkon ili su pale, sunce koje je oprìlo ne~iju "guzu"(de~ki, de~ki to vam se doga|a kada pretjerujete uzavo|enju djevoj~ica). Kada smo kod ljubavnih (ne)zgoda,"o~ito" je da su se Marin i Du{ko razo~arali u suprotnomspolu ili mo`da iznenada otkrili dosad neotkrivene sklono-sti, stoga su MARINA & DU[KA krenule u zavo|enje. Je lito bio pravi osje}aj ùdnje ili samo ~isto ubijanje dosade,saznajte sami, ako ikada budete u prigodi. Mi }emo samore}i da su bili preslatki i da su dalje furali taj image, ziher bipostigli odli~ne rezultate.

6. DAN - PETAK

Vidimo da je kona~no krenula serija vrelih ljetnih dana.Poku{at }emo ih iskoristiti najbolje {to moèmo - to jeionako i cilj na{eg boravka u Komiì.

Kremice su radile punom parom cijeli dan ("kremirali" smose), a tete su neumorno tr~ale za mladima neprestano ihpodsje}aju}i na opasnosti. Unato~ tomu, oni neoprezniji su- oglu{iv{i se na savjet iskusnijih - ipak uspjeli izgoriti, paje kasnije u hotelu vladala velika potra`nja za kremamaposlije sun~anja koje hlade}i koù znatno olak{avaju te-gobe takve vrste.

Ru~ak smo nekako pregrmjeli (pire krumpir, mrkva i mesna{truca), ali smo ipak zahvalili kad su nam poslije kupanjaponudili divovske kru{ke koje su uz to bile i vrlo ukusne.

Osim kru{aka, popodne su nam kratili i lokalni de~ki (pa icure, Sanela i Antonela), Jo{ko, Mario, Alen, Renato, Sale(Andrija) i drugi. De~ki su nas poku{ali impresioniratiskakanjem u vodu s visokog zida jedne stare ru{evine kojase nalazi uz plaù. Moramo priznati da su u tomu i uspjeli,ali mi im to dakako nismo pokazali.

Usprkos ~injenici da je bio petak, standardni ve~ernji izla-zak zapo~eo je "druènjem" s na{im voditeljima. Naime,stri~ek Joà je, zbog ka{njenja, natrag u hotel poslao ve}upolovicu Elektra{a. Dakako da je to bilo u~injeno samo zatoda ih se malo "sfriga" kako bi sljede}i put bili to~ni(ji) iodgovorni(ji), pa su nas uskoro sustigli na rivi ispred na{e"poslovi~no omiljene" slasti~arnice u kojoj se redovito sla-dimo raznim vrstama sladoleda.

Osim toga, ovaj dan protekao je vrlo mirno, a mo`da ~ak inezamjetno da ga nismo mi, obe}av{i same sebi redovitopisanje ovog svojevrsnog dnevnika, zabiljeìle iovjekovje~ile. Tako smo se nave~er, po obi~aju, izredali

kako bi utvrdili vrijeme povratka. Nikad zadovoljene èljeoko te nama va`ne stavke, unato~ naporima - ni ovoga putanisu bile usli{ane, pa smo se ubrzo udaljili svojim putempoku{avaju}i najbolje iskoristiti darovane sate.

7. DAN - SUBOTA

U ovo vrijeme (11:53) idu}e subote drmusat }emo se ubusu, negdje u Lici. Premda je ispred nas jo{ {est punihdana, ipak ~injenica da se rastajemo pomalo rastuùje.

Dana{nji dan iskori{tavamo sun~aju}i se, kupaju}i ili pro-vode}i ga u debelom hladu na plaì.

îni mi se da je dana{nji dan pone{to druk~iji od drugih, is-punjen ~udnim, ali smije{nim doga|ajima: na{ slavni stri~ekJoà danas je za vrijeme ru~ka paradirao s ènskom torbom imoglo se primijetiti zavodni~ko trepetanje njegova sme|a oka.

Prije nego {to smo krenuli na sladoled, Igor iz Krièvaca seulickao no, kako kaè, more ga je povuklo, te je isprobaoplivanje u odje}i. Onda se morao ulickavati iz po~etka.

Moramo prihvatiti Slavonca Domagoja (zvanog Domo), kojiima samo devet godina i svakodnevno za vrijeme obrokamarljivo skuplja nepojedene kuglice sladoleda s okolnihstolova i jo{ ih marljivije jede (rekord: 12 kuglica).

Promatraju}i na{e tete, zaklju~ismo kako teta Lidija i Dragicapomalo udaraju po vinu, bilo da je gemi{t ili neki drugi veselispoj, a teta Neda... nju jo{ nismo vidjele na djelu (aha, zatoona dosta ~esto odlazi van pri~ati na moba~). No bilo bi boljeda se mi (Gospe iz apartmana) ne javljamo jer smo danasdobile svaka po ~a{u crnog, doma}eg vina. Bilo je vrloukusno, pomalo suho, slatkasto-kisleog okusa, nimalomutno (toliko o profesionalnosti degustacije).

Nismo vam jo{ rekli da nakon "dana krumpira" u na{u bla-govaonicu konobari su dofurali svoja kolica puna pizzama.To nam je svima vratilo osmjehe na lica i potvrdilo onustaru: STRPLJEN - SPA[EN.

8. DAN - NEDJELJA

Malo po malo ljetovanje je lagano prolazilo i sama spoznajada smo ovdje ve} sedam dana ledi krv u ìlama (premda jevani 30ºC u hladu). Nedjelja je!! Prije podne neki su pos-jetili crkvicu na plaì za redovito obavljanje svoje nedjeljnemise, dok su se drugi br~kali u moru.

Sunce je prìlo svom snagom i nekako je te{ko zamisliti dasmo prije nekoliko dana nosili duge rukave.

Nao~igled, ova nedjelja se ~inila uobi~ajni dan na Komiì.Me|utim, poslije ru~ka teta Neda nas je podsjetila da jedanas IVANDAN, a kako u na{oj skupini ima onih kojiponosno nose to ime, na{ dragi HEP se i za to pobrinuotako da su slavljenici dobili male poklone. Slavljenici nisuskrivali svoje odu{evljenje - Ivana, Ivica, Ivana, Ivana -SRETAN IMENDAN!!!

Danas smo od mje{tana saznali za jedan vrlo ~udan obi~aju Komiì, a vezan za Ivanje. Premda miran, malen i prek-rasan gradi} u kojem se nalazimo, ponekad moè biti vrloopasan!!! Svatko skriva neku svoju malu tajnu koju ljubo-morno ~uva. [etnja rivom ponekad moè biti vrlo mokra,naime, danas se puno ljudi kupalo u centru Komiè jer jeovdje obi~aj da se na Ivanje svatko mora okupati u moru(milom ili silom).

EXTRA DODATAK:

Subota je, a "Apartmanke" imaju izlazak do 1 h. Uàsss!!!!17-godi{njakinje i 18-godi{njakinje idu u hotel kad jeno}ni ìvot najbolji: rulja dolazi, atmosfera se zakuhava...Ne èle se pomiriti s tim, pa tiho na prsti}ima, uspijevaju seiskrasti iz hotela, te se ìve, zdrave i zadovoljne vra}aju usvoje kreveti}e. 1:0 za Apartmanke!!

Svidio im se taj bijeg, te odlu~i{e ga ponoviti u nedjeljukada su dobile izlazak do pono}i. @elja za plesom vukla ihje opet. Ali ovu ve~er voditelji su ih prokuìli. Teti Dragici is-pale su o~i kada ih je vidjela skockane, sa sandalama u ru-kama, a Apartmankama su srca sko~ila u pete od straha, alivi{e od neugode!

Najbolniji je bio Joìn govor koji bi omek{ao i najtvr|ikamen. Posramljene {utjele su bez teksta. Samo one, bijelizidovi, ti{ina i sram, veliki sram...

9. DAN - PONEDJELJAK

Dana{nji dan bio je zanimljiviji od ostalih. Nakon brzogdoru~ka, cijelo krdo Elektra{a ukrcalo se u brodicu i zapu-tilo na izlet. Najvi{e nas se dojmila ljepota "Modre {pilje"koja se ne moè opisati rije~ima, ve} treba doìvjeti ljepotui savr{enstvo koje ona skriva.

Stigosmo na pje{~anu plaù na Bi{evu gdje smo ru~ali, ku-pali se i zabavljali, a mnogi kontinentalci su po prvi putku{ali zelenu pa{tu s morskim plodovima i bila je jako"ukusna", ali su ipak jedva do~ekali ra`nji}e i slasni pomfrit.

Fiju-fiju! Umorili smo se od sunca i vra}amo se u Komiù,te imamo vremena za brzi "tu{iranac", pa opet na ve~eru(ajme, koliki }emo biti kad se vratimo svojim ku}ama).

Neki su mrtvo-umorni ostali u hotelu na dodatnom odmoru,a oni hiper-aktivni oti{li su pod vodstvom voditelja do rive i"maznuli" slajac da dobiju jo{ koju kilu!!!

Ve~ernji izlazak za Apartmanke bio je znatno skra}en, noone su bile sretne {to uop}e mogu prismrditi nosom van.Jo{ uvijek posramljene i tu`ne {to Joà ne èli razgovarati snjima, izvalile su se na krevete i nije im bilo ni na krajpameti da opet "{mugnu".

10. DAN - UTORAK

Bu|enje, doru~ak, plaà - dosadna jutarnja rutina polakonas ubija, kao da smo u {koli, stalno gledamo na sat, noipak shva}amo da nije tako lako uskladiti ~etrdeset birorit-mova. Odlazak na lo{u kavu na terasu na{eg hotela razbijamonotoniju. Hvala Bogu {to jo{ uvijek imamo podosta temaza razgovor, pa nam je rijetko kada dosadno.

Ljen~arimo, pa vlada prava pomama za "lufti}ima" kojiomogu}uju kuapnje uz doista minimalan pomak. Kao da namni to nije bilo dovoljno kada smo se nakon ru~ka po~astiliiznimno ukusnom tortom od oraha s puno {laga. Prava kalo-rijska bomba!! Sva sre}a da vage nema nigdje u blizini!!

S po~etkom ljeta sunce si je dalo odu{ka, pa je danas prìlokao ludo, a kao za inat vjetru se nije dalo puhati, tako da smose osje}ali kao u Sahari. Zato smo svako malo traìli spas uplavetnilu komi{kog ~istog i bistrog mora - prava milina!!

Kulminacija dana ostvarila se ve} tradicionalnom nogomet-nom utakmicom izme|u HEP-ovaca i doma}ih. Trebalo se

HEP djeci


Izlet, putujemo prema Modroj {pilji, ~ija se ljepota ne moè opisati rije~ima

igrati u dva poluvremena u trajanju od dvadeset minuta, aHEP-ovci su tijekom cijele utakmice bili apsolutni favoriti(ne kaèm to jer su "na{i", nego zato {to je to ~ista, novi-narska objektivna istina). Moramo pohvaliti na{e fan-tasti~ne nogometa{e: Antu, Du{ka, Denisa i Marina, a uznjih, zbog nedovoljnog broja igra~a, stajala je i malapomo} mje{tana Andrije na golu koja je bila vi{e nego do-brodo{la. Bravo de~ki! Naàlost, igra~i su si, na vlastitu(ne)odgovornost, produljili oba poluvremena, tako je ma-lonogometna utakmica prerasla u pravu ~etrdesetpetmi-nutnu. S rezultatom od 9:7 za nas, de~ki su krenuli premazavr{etku utakmice, ali su je zavr{ili izgubiv{i 9:10. Kakva{teta!!

11. DAN - SRIJEDA

Hello!! Novi dan, uobi~ajen! Sunce nam kuca kroz rolete ibudi nas iz snova kojih se ve}inom i ne sje}amo. Onimla|i ve} su na nogama orni i u 6 sati, dok onim starijimasvaka sekunda usnulosti mnogo zna~i. Jadne na{e tete,nave~er do~ekaju one starije i spremaju ih u krevet (premapotrebi i zaklju~avaju), a u ranim jutarnjim satima naga-njaju i smiruju mla|e komade!

Mora se priznati da se i ove godine rodilo mnogo novihljubavi. U zadnje vrijeme vi|aju se mje{tani i mje{tankekako ponosno s Elektra{ima {e}u drè}i se za ruke i {et-kaju plaòm. No, ima ljubavi i me|u nama, pa tako Anelai Ante sretno zaljubljeni izmjenjuju slatke pusice i po-glede. No, zanimljivo je spomenuti Snjeànu koja jeupecala ~ak tri de~ka u samo dvanaest dana. O,Snjeàna, ima{ li kakav recept?! Tako|er na{ Marko izPetrinje nije ba{ ravnodu{an prema Martini iz Karlovca,premda ona svaki put po{izi kad joj se on spomene. Ali,svi znamo onu staru: TKO SE TUÊ (sva|a), TAJ SE VOLI.Molimo mame kada budu ovo ~itale da se ne naljute, jerje ovo ipak ljeto s kojim kao sastavni dio ide zaljublji-vanje. To je apsolutno normalno poslije naporne {kolskegodine i onog stresa. Izme|u ostalog, neka se i onepodsjete svojih mladena~kih ljubavi!

Na{a teta Dragica danas se za ve~ernji izalazak izvukla iz{portskog looka i obukla se doista zanosno. Ba{ je bila"{ik"! Ne, ne}emo izostaviti tetu Nedu koja vrlo rado nosielegantnu obleku za ve~ernje izlaske. A da ne zaboravimona ostale, mla|e i starije, koji doista boànstveno izgle-daju, a iza njih se jo{ sat vremena osjete mirisi raznih,ugodnih parfema.

12. DAN - ÊTVRTAK

Zadnje dane ovog ljetovanja provodimo voze}i se brodi-com "Bi{evo" s na{im ve} odavno poznatim kapetanom@eljkom i njegovim pomo}nikom Andrijom.

Joà nas je upozorio da doru~ak ipak malo ubrzamo, {to jegodilo zbog ina~e duljeg ~ekanja nakon obroka!! Uàs!!!Nekad ga ni odu{evljuju}im ili umornim pljeskom nijemoglo poùriti.

U 9,15 nakon skupa ispred hotela uputili smo se premarivi, neki jedva ~ekaju}i da se ukrcaju u brodicu, a neki jo{uvijek umorni i neispavani. U susret valovima do{li smodo grada Visa kojeg po prvi puta vidimo okupanogsuncem. Nakon "|ira" ispred Visa, zaplovili smo premaprekrasnoj pje{~anoj uvali Ston~ica. îm smo se usidrili,neki su spremno ski~ili s broda i doplovili do obale, a onidiskretniji: vukli stvari potrebne za ru~ak i poslije-podnevnu igru u moru.

Nakon odli~nog ru~ka, osvjeìli smo se u prekrasnommoru (punom jeìnaca i vlasulja), ali nas to nijesprje~avalo za br~kanje i igranje odbojke u vodi, "ameri-

kanca" ili hvatanje rakova. Mali Igor i ekipa na{li su po-zama{nog raka kojeg su ponosno pokazivali svima.

Treba spomenuti okr{aj cura i de~kiju u odbojci na pijesku,premda su snage bile podijeljene, cure su odnijele pob-jedu. Ekipu su ~inile: Tamara, Ivana Dev~i}, Zorana i Dinka:sa strane cura, dok su de~ki imali ekipu sastavljenu odVinka, Ante, Marina i Du{ka.

Ni ovaj izlet, kao ni pro{li, nije mogao pro}i bez na{ih rasp-jevanih teta i neumorne gitare. Vino se to~ilo, grlo semo~ilo.

Oko pola {est zaputili smo se za Komiù, premda umorni idalje smo bili orni za pjesme s ve} poznatog repertoara.Pjevalo se sve, za srce i du{u!

Zaka{njela ve~era bila je razlog ve~era{njeg kasnijegizlaska, no na{i dare`ljivi voditelji znaju kako nama no}nogìvota nikad previ{e, pa su nam se smilovali i nekima pro-duljili izlaske.

POBO@NI DODATAK:

Bogu bismo grije{ili kada ne bismo spomenuli pobo`nostkoja ina~e ne bi trebala biti neobi~na.

Joà s dru{tvom iz A3 predvodio je molitvu prije ru~ka.Bogu zahvalimo za prekrasno ljetovanje, a i HEP-u koji jeovo sve omogu}io!

13. DAN - PETAK

Prvi i posljednji dan kraja na{eg zajedni~kog ljetovanja.êsto se zapitamo za{to sve lijepo tako kratko traje?! S~ime se vrijeme utrkuje? [to nam to uskra}uje trenutkesavr{enstva i radosti?

Po{tedjet }u vas izljeva emocija i re}i vam da se danas ot-vorila Jamaica (~itaj: "|emejka"), na{ omiljeni beach-birc,pa su mnogi propustili prijepodnevno kupanje da bi uìvaliu cappuccinu.

Nakon ru~ka, pametni "struji}i" i{li su spakirati barem diosvih stvar~ica i krpica, te ubrzo odjurili na plaù hvatatizrake sunca. Marini} i Aleksandra su ~ak dobile tempera-turu od prevelikog uzbu|enja.

Tu`na ~injenica da se rastajemo nije nas bacila u depru iliobeshrabrila da ustrajemo u svojim naumima kako danajbolje iskoristimo ovo dragocjeno vrijeme.

Uvijek na kraju druènja poku{avamo potisnuti u zaborav onelo{e stvari, te pamtimo samo lijepe trenutke. No, u na{ojobitelji "struji}a" ima onih koji glasno i jasno èle izre}i kri-tike. Hrabri de~ki, Du{ko i Marin, bez "dlake na jeziku" izreklisu svoje nezadovoljstvo prema hotelskoj hrani. Dosta seElektra{a upitalo je li Jadran presu{io ribom zbog toga {toniti jedan put nismo imali ribu ni za koji obrok!!!

14. DAN - SUBOTA

Tuga. Suza u oku. Rastanak. Moète misliti kako nam jesvima bilo, no nas ipak povezuje ne{to {to }e vje~no stano-vati u na{im srcima i predstavljati jednu duga~ku nit koju nivihori nevolja i ku{nji ne mogu uni{titi.

Kao podsjetnik na Komiù napisat }emo vam ne{to na nji-hovom izvornom (te{ko razumljivom) govoru:

"Cetiri mijora cetorsta cetardeset i ctr corno carnjula covikje izi za veceru"

(prijevod:

"êtiri milijuna ~etristo ~etrdeset i ~etiri crnih crneja ~ovjekje pojeo za ve~eru"

- * crnej = vrsta ribe)

Apartmanke


Jurica, prvi put s HEP-om na moru, ~vrsto drìkormilo i sigurno nas vozi morem

De~ki okupljeni uz karte, tu nije bila va`na dob, glavno je da su zajedno

KRE[IMIR GROFELNIK, ZALJUBLJENIK U INFORMATIKU I MATEMATIKU

UMJESTO BICIKLA - RAÛNALOKRE[IMIR Grofelnik vrlo je zanimljiv mlad ~ovjek. Rije~ je,naime, o srednjo{kolcu, u~eniku osje~ke Matemati~kegimnazije i dogodine maturantu, koji je - kako se moglo~uti od njegove majke Mire, zaposlene u Slu`bi za prodajui odnose s potro{a~ima osje~ke Elektroslavonije - to~noznao {to èli ve} od najranijeg djetinjstva. Veliki je zaljub-ljenik u informatiku i matematiku, a da se u vodama tihdviju znanstvenih disciplina jako dobro snalazi, svjedo~iosmo mjesto, koje su za Matemati~ku gimnaziju on i pri-jatelji, na ~elu s profesoricama Snjeànom Baraba{-Ser{i}i Tatjanom Andrakovi} osvojili na "American ComputerScience Liqe" - informati~kom svibanjskom natjecanjuodrànom u Miamiju. Doznajemo kako je ljubav prema in-formatici zapo~ela ve} u tre}em razredu osnovne {kole,kada je "u~vr{}ena" i prvim ra~unalom. Nakon uspje{nihpregovora s roditeljima, kaè kako je za osvojeno tre}emjesto na ùpanijskom natjecanju umjesto ponu|enogabicikla, predloìo ra~unalo. Dobio ga je, dakako, a da se tainvesticija u potpunosti isplatila, svjedo~i ~injenica {to je

nakon deset godina stasao u sposobnog i spretnogmladi}a, koji moè ravnopravno konkurirati vr{njacima izmnogo informati~ki opremljenijih sredina, ne samo uHrvatskoj, nego bilo gdje u svijetu. To naposlijetkupotvr|uju i postignuti rezultati.

Doznajemo kako su uz osje~ku mom~ad na natjecanjusudjelovali jo{ i mladi Labinjani, Zagrep~ani i Poèàni, daje ukupno bilo 19 timova i, {to je osobito zanimljivo uz da-kako najbrojnije Amerikance, veliki broj je do{ao izisto~noeuropskih zemalja, na ~ije znanje doma}ini gledajus velikim uvaàvanjem.

Uz Kre{u, iskusniju mom~ad kojoj je to u malo izmijenje-nom sastavu drugo natjecanje toga tipa (lani su bili u Hus-tonu), ~inili su jo{ Mario Salai, Damir Srdanovi}, AdamHe|i (iz Valpova) i Mladen Kolar (iz Na{ica), dok su Mar-tina Fekete, [andor Ile{, Lovro Ore{kovi}, DomagojZe~evi} i Adam Mati} uvr{teni u juniorsku skupinu. Natje-canje je bilo koncipirano tako da su ~etiri kruga pro{li usvojoj {koli, s tim {to su pitanja stizala po{tom, a odgo-vore su slali Internetom. Na, peti-zavr{ni, ove godine uMiamiju, pozvane su najbolje mom~adi. Kaè nam kako gaje osobito impresionirala novoizgra{ena dvorana gdje jenatjecanje odràno, kako veli~inom jer bi mogla "pokriti"primjerice tri na{e kinodvorane, tako i opremom, pa do sa-moga ugo|aja jer su do~ekani uz zvuke popularnih "PorokaMiamia".

Mom~adi su bile petero~lane, a za svaku je bilopredvi|eno tri ra~unala. Mentori su prije po~etka natje-canja morali iza}i, {to zna~i da je jedan od preduvjeta biloi dobro znanje engleskog jezika. [kola - doma}in na na{eje putnike ostavila iznimno lijepe dojmove jer, zapravo,

nadarena djeca

KRE[IMIR GROFELNIK, ÎJAMAJKA RADI U SLU@BI ZAPRODAJU I ODNOSE SPOTRO[AÎMAELEKTROSLAVONIJE OSIJEK, SPRIJATELJIMA IZ MATEMATI^KEGIMNAZIJE OSVOJIO JE OSMOMJESTO NA "AMERICANCOMPUTER SCIENCE LIGUE"

Osje~ko-na{i~ko-valpova~ka mom~ad bila je jedna od ~etiri iz Hrvatske na ovosvibanjskom informati~kom natje-canju u Miamiju. Od 19 mom~adi koje su sudjelovale, zauzeli su osmo mjesto. Osim dviju profesorica - SnjeàneBaraba{-Ser{i} (stoji posljednja na desnoj strani) i Tatjane Andrakovi} (sjedi ~etvrta s lijeva) bila je samo jednadjevojka - Martina Fekete.- Zanimljivo je da se djevojke rijetko opredjeljuju za prirodne znanosti, a one koje to ipak u~ine, postiù izvan-redne rezultate. Zna~i, zaklju~uje Kre{imir Grofelnik, treba ih samo malo potaknuti!

Od tjedan danaproboravljenih uMiamiju iosje~ka mom~adjedan je iskoris-tila za kupanje uuvijek valovitomoceanu. Izne-nadilo ih jeme|utim, sunce.Nije osobito po-mogla za{titnakrema, premdajoj je za{titni fak-tor bio ~ak 45

Plaà koju se obi~no spominjes uzdahom, ba{ i nije ono {tose o~ekuje. Voda je toplija odna{eg mora, no i neusporedivoprljavija. Nije neuobi~ajenovidjeti da {to{ta pliva napovr{ini, stare morskebu{otine u daljini ~esto su dioeksterijera, a beskona~na bipje{~ana plaà bila prekrasna,da nije samo povr{inskio~i{}ena. Ralicom, kakvom sekod nas odgr}e snijeg, naime,samo se pijesak "nabacuje" naotpatke


kako nam je rekao Kre{imir Grofelnik - nije izgledalakao {kola. Doznali su da su to nekad bile ènska i mu{kasrednja {kola, a iznenadio ih je i bazen u njezinu sklopu.

• Oprema im je izvrsna, kafeterija nepojmljiva za nas,ra~unala - me|u najsuvremenijim i kao da zapravo i niste u{koli, ve} u nekom znanstvenom centru - zaklju~io je. Jed-nako tako, svidio mu se i ameri~ki nastavni program, jernudi puno vi{e prakti~nog rada i iskustva koja uvelikepomaù kad se ~ovjek zatekne u konkretnim ìvotno-poslovnim okolnostima. Na pitanje o planovima kaè kakomu je èlja nakon srednje {kole upisati elektrotehniku inajsretniji bi bio kad bi kod ku}e na{ao i radno mjesto.

No, lo{e pla}e, nizak standard i nikakva budu}nost nezvu~e ba{ perspektivno, dok u Americi - {to me je fascini-ralo, znate li i èlite raditi - moè se zaraditi i vrlo pristojnoìvjeti. Istina, jo{ je nekoliko godina ispred mene i moè se{to{ta dogoditi...

Ljerka Bobali}

PRECIZNOST OKA I KISTA I -PACIJENCA

OVO je Jo{ko "pitur", kaè meni kolega Frane koji me dovezaou CDU Bilice i pokazuje glavom prema simpati~nom brki kojinam ide ususret.

Nije jedini koji pituraje, mislim ja, a Frane nastavlja: On "pitu-raje" i u slobodno vrime, on je i slikar.

Tako mi reci, velim ja, pa da odmah sklopim posao. Jo{ko sejo{ nije ni sna{ao, a dogovor je ve} pao. Nakon povratka sterena, evo nas u [ubi}evcu, u stanu Lali}evih.

Petak je popodne, priobalne mi kolegice i kolege su ve}odavno na plaì ili ubijaju oko posli obida, a moje o~i, uvijekgladne lijepog, napasaju se na zidovima stana JO[KALALI]A, koji kao li~ilac odnosno pitur radi u HEP-u dvadese-tosam godina. Posao mu je da odràva objekte CDU Bilice u[ibeniku ali, prema potrebi, odlazi s kolegama i na teren. Ne-davno je tako bio na Kor~uli i radio na dotjerivanju tamo{njetrafostanice u blizini Blata.

POÊO SAM IZ INATA...

Od djetinjstva je volio crtati ali, ~ini se, taj svoj poriv nijeshva}ao ozbiljno kad je ~ekao tako dugo da se oku{a. Mo`dasvjesno, a mo`da i podsvjesno, za ìvotni zanat odabrao jeli~ila{tvo, pa tako cijeli ìvotni vijek ipak provodi s kistom uruci, istina malo debljim od onih koje zadnje ~etiri godinedrì u ruci u slobodno vrijeme. I tako danju oslikava zidove idrvo, a u mirnim no}nim satima du{a nalazi smiraj oslika-vaju}i platna.

[to ga je ponukalo na slikanje u godinama kada ljudi u pra-vilu ne zapo~inju novo, prije prave bilancu u~injenog.

• Razloga koji su izazvali potrebu za du{evnim mirom i unu-tra{njim uto~i{tem bilo je vi{e, ali povod je bio potpuno konk-retan. Obaviv{i "faturetu" kod jednog na{eg poznatog slikara,za naknadu sam dobio njegovu sliku. Donio sam je doma,dugo i studiozno promatrao i pomislio, mo`da maloneskromno, da bih i ja mogao naslikati ne{to sli~no. Mojodgovor na to osobno preispitivanje bile su tri slike nastale iz"cuga".

I tako je krenulo. Od 1997. godine do danas naslikao je vi{eod sto slika razli~itih motiva. Tu su portreti, uklju~uju}i i vrlosimpati~ni magare}i, pejzaì, morski i priobalni motivi.

MIHANOVI]EV SAMOUKI "UÊNIK"

Vidi se odmah, a to s ponosom i Jo{ko priznaje, da mu jeslikarski uzor svjetski poznati Zvonimir Mihanovi}, pa dobardio slika ima onu, po njemu poznatu, fotografsku preciznost.Jo{ko je i strastveni ribi~ koji oboàva more, pa je i to vid-ljivo. More i njegovo plavetnilo u svim nijansama dominantansu motiv i boja isklju~ivo ulja na platnu. Preciznost oka i kistai ona pacijenca potrebna za ovakve uratke, doista fasciniraju.Za stvaranje i tuma~enje njegovih slika ne treba bujna ma{ta,tek {irom otvorene o~i spremne na upijanje poznatog ibliskog. A to mogu, i s jedne i druge strane slike, posti}isamo oni koji su se odlu~ili za blizak odnos s morem.

PRODAJOM BI IZGUBILE "DU[U"

• Nisam dosad prodao niti jednu sliku, jer se te{ko od njihodvajam, a i bojim se da bi mi slike izgubile "du{u" kada bihmaterijalizirao svoj rad. One nisu predmet trgovine, one su tuda me smire kada osjetim onu ~udnu nervozu od koje zasvrbedlanovi i kada me dotad nejasna slutnja vodi do konkretnogmotiva. To {to ih nisam prodavao, ne zna~i da ih nisam pok-lanjao. Ima ih po Hrvatskoj, u Italiji i Njema~koj. Slike samdosad izlagao ovdje u [ibeniku, u Kninu i Zagrebu, a prilog omeni objavljen je u studenom pro{le godine u TV emisiji "Do-bro jutro Hrvatska" i u "@upanijskoj panorami". Volio bih pri-rediti jednu opse`niju izlo`bu. I do}i u Split, poru~uje J. Lali}.

[to re}i nego da ga uskoro o~ekujemo i u Splitu, gradu nje-gova likovnog uzora i sjedi{tu mati~nog Podru~ja. Splitskimkolegama, koji mogu pomo}i u tomu, neka ovo posluì kaoizravan poziv.

KONKURENCIJA U VLASTITU DOMU

Bila bi nepravda zavr{iti ovaj napis o Jo{ku, slikaru, pti~aru,ribi~u i morskom vuku i oti}i iz doma Lali}evih, a nespomenuti i svojevrsna slatka remek djela njegove supruge.Po svojoj ljepoti i originalnosti, njene torte svakako bi moglekonkurirati mnogim izlo{cima primijenjene umjetnosti. I dokje u Jo{kovim slikama uìvalo na{e ~ulo vida, u kola~ima go-spo|e Rozarije uìvalo je barem jedno ~ulo vi{e.


JO[KO LALI], SLIKAR

na{i izvan HEP-a

Me|u nagra|enim pojedincima bio je i Kre{imir Grofel-nik iz osje~ke Matemati~ke gimnazije, ~ija ljubav premainformatici i zanimanje za ra~unala traje jo{ od najra-nijega djetinjstva. Nakon zavr{etka srednje {kole u planumu je Elektrotehni~ki fakultet i kaè kako bi volio raditi uRC-u. Tako mo`da "Kontroliranje ra~unala na daljinu",seminarski rad, kojega je izradio s prijateljem, upravoondje zaìvi i prakti~no

Miami je relativno mlad grad, ima 300.000 stanovnika, apribroje li se i ìtelji prigradskih naselja broj se penje na1,7 milijuna stanovnika, {to je pribli`no tre}ina Hrvatske.Na relativno maloj povr{ini ìvi velik broj ljudi, zbog~ega stanuju u visokim zgradama. Zanimljivo je da oni,koji si to mogu priu{titi, odlaze iz grada na periferiju,koja je dobro povezana ne samo cestama, ve} i èljezni-com i to nadzemnom. Podzemna se, naime, ondje nijemogla izgraditi jer je rije~ o podvodnom podru~ju


ODJEL ZA STANDARD ORGANIZIRAO AKTIVNI ODMOR ZA DJECU

I VRU]I SRPANJ NA ASFALTU MO@E BITI LIJEPKRAJ {kolske godine mnogima, a svakako ponajvi{e{kolarcima, ozna~ava po~etak bezbri`nog ljetnog od-mora. No, mnogima }e - njihovim zaposlenim rodite-ljima - onima koji nemaju baka-servis, rodbinu na moruili neku sli~nu "povlasticu" - zadnje {kolsko zvonoozna~iti po~etak brige i dodatne glavobolje. [to sada sdjecom, kako i gdje ih zbrinuti, osmisliti im prazni~nedane, prikratiti vrijeme do zajedni~kog godi{njeg od-mora - pitanja su koja si postavljaju kad zavr{i {kola.

Jedan od odgovora, na sre}u, ove je godine ponovnonakon pro{logodi{nje stanke, ponudio HEP-ov Odjel zastandard, organizirav{i tijekom srpnja za djecu {kolskoguzrasta program aktivnosti odmora. Glavni inicijator ipokreta~ ove akcije, Josip Puljko - referent za rekrea-ciju, svojim je trudom, entuzijazmom i o~ito ne-uni{tivim optimizmom uspio presko~iti sve prepreke, tedjeci zaposlenika iz svih zagreba~kih dijelova HEP-aomogu}iti sadràjno provo|enje {kolskih praznika, a is-todobno njihovim roditeljima osigurati mirniji dan. Otomu koliko je hvalevrijedna ova inicijativa i koliki je biointeres, dovoljno govori podatak da su ve} jedan satnakon objavljivanja informativnog plakata o programu,po~etkom lipnja, sva mjesta bila popunjena!

OD SLJEMENA DO BAZENA

"Ove je godine na{ Odjel za standard, unato~ brojnimpreprekama, uspio organizirati program aktivnog od-mora za djecu HEP-ovih zaposlenika. Pritom, u prvomredu, zahvaljujemo Termoelektrani-Toplani Zagreb, od-nosno potpori direktora Josipa Odaka. Ustupili su namsvoj autobus za prijevoz djece, bez ~ega ovu akciju nebi mogli ostvariti. Uop}e, ostvarili smo odli~nu su-radnju s TE-TO. Pripremili su nam terene u njihovom{portskom centru, te nam iza{li u susret u svakom po-gledu", napominje J. Puljko. Tako|er smatra neizostav-nim spomenuti i zahvaliti se i osoblju Restorana uToplinskim mreàma, na njihovoj susretljivosti iprijemu, gdje su djeca za vrijeme boravka u {portskomcentru TE-TO svakodnevno imala topli obrok.

HEP-ov program, nazvan "Ljeto 2001." trajao je ovegodine od 2. do 27. srpnja. Skupina od pribli`no pe-desetoro djece bila je obuhva}ena jednotjednim pro-gramom: ponedjeljak je bio rezerviran za odlazak naSljeme, a ostali dani za {portske terene TE-TO. Svakogjutra radnim danom autobus je ispred Elektre u Gun-duli}evoj ulici, te ispred sjedi{ta HEP-a u Vukovarskoj,gdje su ih doveli roditelji, ukrcao vesele {kolarce,odakle su u pratnji ~etiri odrasle osobe odlazili nasvoja odredi{ta. Nakon sadràjno ispunjenog dana, upopodnevnim satima, kada se i radno vrijeme njihovih

roditelja privodilo kraju, "klinci i klinceze" bili susigurno vra}eni na iste adrese. Ove je godine programorganiziranog odmora obuhvatio pribli`no 140 djece.

Izlet na Sljeme, na koje se uspinjalo ì~arom, zna~io je{etnju po njegovu sredi{njem dijelu, odlazak do TVtornja, na înovni~ku livadu, u Sljemensku kapelicu,Dom izvi|a~a, te u Planinarski dom "Puntijarka", gdjeih je ~ekao ru~ak. Nakon toga uslijedio je povratak -pje{a~enjem u trajanju od pribli`no dva sata - doautobusa, te povratak poslijepodne u Zagreb.

Dok su oni boravili na Sljemenu, bazen je, kao isvakog ponedjeljka, ve} bio o~i{}en i spremno ih je~ekao. Nakon boravka na svjeèm zraku u prirodi,idu}eg dana su se u vru}em Zagrebu tako mogli rash-laditi u bazenu. No, osim plivanju i ostalim aktiv-nostima u bazenu, djeca su se ovdje mogla posvetiti inogometu, stolnom tenisu, badmintonu ili pakgrani~aru (najdraèm onima mla|ima od deset go-dina!), ovisno o interesu i èljama. Za nepliva~e jebila organizirana {kola plivanja, koju je vodio trenerplivanja Nenad Ver{nik, vanjski suradnik, istodobnoohrabruju}i one jo{ pomalo nesigurnepliva~e-po~etnike. Djeci je na raspolaganju bio iteniski trener, a J. Puljku je u organizaciji rada i nad-zoru nad djecom, kao i nekoliko prethodnih godina,umnogome pomagao Kristijan Jeli}, ina~e zaposlenna poslovima standarda u Elektri Zagreb. Posljednjegdana druènja, u petak, bilo je organizirano testiranjeu plivanju: cilj je bio preplivati bazen, a nagrada jebila u sladolednom obliku. (Ovako lijepo razra|eneplanove moglo je pokvariti jedino ru`no vrijeme iliki{a, ali se i kupanje po ki{i, saznali smo, pokazalokao jako dobra fora).

SRETNA DJECA, ZADOVOLJNIRODITELJI

Anja Po`gaj, Tajana Pavlini} i Lucija Lomnicki, svedvanaestogodi{njakinje, koje su uìvale u igri i pli-vanju, sloìle su se da im je ovdje super! Anja nam jerekla: "Zabavljamo se, idemo na ru~ak, kupamo se,igramo... Prijateljice sam ovdje stekla ve} prija{njihgodina i bilo bi lijepo da i idu}e ljeto moèmo ovdjedo}i". Tajana i Lucija hvale Josipa Puljka, odnosnoJoù, kako ga oni zovu: "Joà je super, uvijek se {ali!"Pridruìla im se i Anjina sestra, desetogodi{nja Valen-tina, najzadovoljnija plivanjem i ronjenjem u bazenu,te dobrim dru{tvom.

Domagoj Novak ima samo osam i pol godina, kaè dazna plivati, ali priznaje da je ipak sigurniji dok pritom

koristi svoju "da{~icu". Desetogodi{nja Mateja Hodakovdje provodi ve} tre}e ljeto, a plivati je nau~ilaupravo na ovom bazenu. Valentina [tagljar tako|er jeve} prija{njih godina ovdje stekla brojne prijatelje, auz plivanje najvi{e ju veseli igranje stolnog tenisa, teu~enje tenisa. Sandra Gervais (11) i Ana Pupi} (12)kaù da najvi{e uìvaju u odli~nom dru{tvu i kupanju,a Sabina (13) i Karmela (7) Vuksan tako|er suodu{evljene odlaskom na bazen, koji im se - priznaju -nekako vi{e svi|a od hodanja po Sljemenu. AnaLjubi~i}, stara sedam godina, jednostavno kaè:"Lijepo mi je".

Nenad Ver{nik s HEP-om se kao trener plivanja "druì"ve} devet godina. Kroz igru i njima prilago|enim me-todama, djecu }e i ove godine pou~iti osnovama pli-vanja, plutanja, skakanja... "Program valja dobroprilagoditi tako raznolikoj skupini, djeci razli~itog uzra-sta od {est pa sve do petnaest godina, ali sve uspijemouskladiti", kaè i dodaje kako je za svaku pohvalu {toHEP svojim osmi{ljenim i organiziranim programomza podmladak na takav na~in brine o svojim zaposleni-cima, {to je - prema njegovu saznanju - jedinstvenprimjer. HEP-ova inicijativa je, nagla{ava, k tomu tovrijednija {to je zagreba~koj djeci u ljetnim mjese-cima na raspolaganju jo{ jedan bazen, kojih je ina~e uZagrebu premali broj. Smatra kako je najva`nije to dadjeca korisno provedu svoje slobodno vrijeme, a uz tosu i roditelji, prema mnogim dosada{njim odjecima,vrlo zadovoljni. I do Kristijana Jeli}a, koji ve} tre}ugodinu sudjeluje u organizaciji i provo|enju ovog pro-grama, tako|er su pristigle izvrsne reakcije roditelja."Mnogi bi bili najzadovoljniji da tako moèmo raditicijelo ljeto", kaè on.

Jedna od tih, kako sama kaè "jako zadovoljnih ro-ditelja" je i Mirjana Po`gaj, zaposlenica u sjedi{tuHEP-a, ~ije su troje djece - Anja, Valentina i Filip,koristile ovu ponudu Odjela za standard. "Djeca suodu{evljena, kako sadràjem, tako i svojim "u~ite-ljima", a nadasve stri~ekom Joòm. On im je iznimnopredan i doista zna s njima raditi. Uop}e je za svakupohvalu {to je organiziran ovaj program jer, na àlost,nemamo svi mogu}nosti poslati nekamo djecu nakon{to {kola zavr{i. Mislim, da svi roditelji pozdravljajuovakve akcije i da ih treba i ubudu}e organizirati",rije~i su jedne zadovoljne mame, a i mi sepridruùjemo takvim èljama i "drìmo fige" da takobude i idu}eg ljeta.

Tatjana Jalu{i}

na{a djeca

60

Tri, ~etiri... spremni za zajedni~ki skok!

[ESTA "HEPIJADA" U KUGLANJU I PIKADU

PRAVA NATJECATELJSKA ATMOSFERA[ESTA ve} tradicionalna "Hepijada" ove je godineizazvala veliko zanimanje zaposlenika HEP-a, kakozbog natjecanja u kuglanju i pikadu, tako i zbog sa-mog druènja. Odràna je od 5. do 8. srpnja u Ma-lom Lo{inju. Organizacijski odbor Zvonko Mulkovi}iz Elektre-Zagreb, Stjepan \eri iz Elektroprimorja-Mali Lo{inj, te Marko Duvnjak i An|elko Radi} izElektroslavonije u~inili su sve da svaki zaposlenikHEP-a bude pravodobno obavije{ten i pozvan na"Hepijadu".

Zbog brojnosti prijavljenih natjecatelja vladala je pravanatjecateljska atmosfera, tako da su mnogi do tadanajbolji - izgubili svoj status.

Natjecanje u kuglanju odràno je u disciplini "narodnina~in", a ekipu su sa~injavali 6 igra~a + 2 rezerve(mu{ki i ène, a svaka ekipa je imala dva nastupa(2x6x5) na ~etiri staze po dva seta.

Odràno je i pojedina~no natjecanje u disciplini 1x100hitaca, te natjecanje u elektroni~kom pikadu za ène, aekipu su sa~injavale tri igra~ice i jedna rezerva. Svaka

ekipa imala je dva nastupa, a u ta dva nastupa bodovi suzbrajani za pojedina~ni plasman.

U subotu, 7. srpnja, bilo je uistinu sve~ano. Podijeljenesu nagrade najboljima, te je uz dobro raspoloènje,glazbu, ples i pjesmu natjecanje zavr{eno.

Organizator, koji zasluùje sve pohvale, ~estitao je nat-jecateljima na postignutim rezultatima i proglasiozavr{etak druènja na "Hepijadi 2001." Uz re~enicu kojusvi rado ~ujemo: "Vidimo se dogodine u isto vrijeme!"

Miljenko Musa

{port

61

Mirna Kirin (Elektra - Zagreb) - prvo mjesto u kug-lanju (pojedina~no - ène)

Mario Feren~ak prvak je u kuglanju Mom~adi kugla~a: Elektra 2. - Zagreb... Elektroslavonija - Osijek...

Elektra - [ibenik... Prp Zagreb... Elektra Zabok...

Elektra 1. - Zagreb... Elektra - Bjelovar... Elektra - Poèga...

Prvo mjesto u kuglanju (ekipno - ène) osvojila je Elektrolika -Gospi}

Elektra 2. - Zagreb osvojila je prvo mjesto u ekip-nom natjecanju u kuglanju

{port


D[R - HEP - Mali Lo{inj... Elektra - Zadar... Elektra 3. - Zagreb...

Elektra - Kri`... Elektrolika - Gospi}... "Slavonke" Osijek - Poèga i

HE Vinodol - Tribalj

Natjecateljice u pikadu

[PORT ZA SVE GRADA OSIJEKA

ODBOJKA[ICE U^VRSTILE VODSTVO HEP-ELEKTROSLAVONIJESVAKE godine, Savez za {port i rekreaciju na razini gradaOsijeka organizira radni~ko-{porstka natjecanja pod za-jedni~kim nazivom "[port za sve". Negda{nje RSI(radni~ko-{portske igre) godinama su bile okupljali{tegolemog broja {porta{a u skoro dvadeset {portskih disci-plina. Izme|u vi{e tisu}a natjecatelja, radnici Elektrosla-vonije, svojim nastupima i uspjesima uvijek su me|uvode}im mom~adima. Zbog svog masovnog pristupa ovimigrama, a dakako i postignutim rezultatima u ukupnom plas-manu, najvi{e titula pobjednika pripalo je HEP-u.

Proteklih nekoliko godina, to se nije dogodilo ponajprijezbog slabog odziva (za masovan odziv tako|er se dobivajubodovi) pa su i dobri rezultati izostajali. Ove godine stanje jeponovno odli~no, jer se ovom natjecanju odazvalo vi{e od300 radnika-{porta{a HEP-a. U do sada okon~anim nastu-pima, osvojena su prva mjesta u malom nogometu, ko{arci,pikadu i odbojci za ène. Kako HEP ima iznimno kvalitetnepostave u kuglanjuu za ène i mu{karce, {ahu, tenisu i stol-nom tenisu, gdje se tako|er ra~una s dobrim plasmanom -predvi|a se da }e ove godine HEP ponovo zasjesti na pob-jedni~ko mjesto. Ovakav optimizam je opravdan, jer na{i{porta{i na polovici ovogodi{njih natjecanja vode u ukup-nom plasmanu.

Ovako dobrim rezultatima veliki doprinos dali su nastupina{ih ènskih postava, a me|u njima su odbojka{ice do sadaostvarile najvi{e. Osvajanja prvoga mjesta u svojoj skupinime|u pet ekipa, omogu}ilo im je prelazak u najvi{i stupanjovoga natjecanja - I gradski razred. Na tom putu je jo{ neko-liko ènskih ekipa, ~ija natjecanja jo{ nisu zavr{ila. Stoga semoè konstatirati da su nastupi na{ih ènskih ekipa pravo os-vjeènje ovogodi{njeg najmasovnijeg radni~kog natjecanja uposljednjih deset godina.

S obzirom na dostignuti rezultat na{ih odbojka{ica, a prije svegana ozbiljnost njihova pristupa {portu i natjecanju, siguran sam da}e ve} u idu}em prvenstvu na{e djevojke voditi borbu za pob-jedni~ki pokal u ovoj disciplini. Kako bi do{lo do jo{ ve}eg usp-jeha, odbojka{ice ve} nekoliko mjeseci redovito - dva puta tjedno- treniraju u dvorani Ma|arskog centra. Jedanaest odbojka{ica,okupljenih oko trenera Ivana êrbe, toliko je napredovalo paizlaskom na teren djeluju mo}no kao prava {portska ekipa.

Stoga je interes na{ih radnica za ovaj {port svakim danom sveve}i, no s obzirom na mogu}nost dvorane i raspoloìve rekvi-zite, ekipa se moè popuniti samo s jo{ jednom natjecatelji-com. Odbojka{ice su svih pet susreta rije{ile u svoju koristmaksimalnim rezultatom od 2:0 i na taj na~in oja~ale ukupnivode}i poloàj HEP-a u ovom radni~kom natjecanju.

Za ekipu HEP-a nastupile su: Ljiljana Luli}, Gina ûr~ija, LjiljanaErcegovac, Gordana Glasovac, Sabina Ledinski, Mirjana Mikan,Dubravka Rodi}, Ivana Held, Mirjana Ra{i}, Snjeàna Marczi iJasna Martinovi}.

Julije Huremovi}

Odbojka{ice, okupljene oko trenera Ivana êrbe, ve}nekoliko mjeseci ozbiljno treniraju, a rezultati neizostaju

BICIKLOM PO EUROPI

VOZIMO LIJEVOM STRANOM17. DAN, 2. KOLOVOZA 2000., SRIJEDA

Oostende je, prije svega, lu~ki grad, a u njegovoj prirodnoza{ti}enoj luci za sigurnost brodova lukobrani skoro nisu potrebni.Moram priznati da djeluje vrlo ~isto i uredno, no kao i svaki lu~kigrad i on ima svoju tamnu stranu, koja se svakako najboljeprimje}uje upravo no}u.

No} smo proveli na plasti~nim stolcima nedaleko brodske luke,vi{e oslu{ku}i i kraji~kom oka hvataju}i sve "pomake" razli~itih ti-pova koji lutaju pristani{tem i kolodvorom, nego {to smo odmarali,a odmor nam je doista bio potreban. Zbog svih tih razloga no} jetrajala vrlo dugo. Otvaranje prvih kavana ugodno nas je razveselilo,a vru}a kava i kroasan vratili su nam raspoloènje u potpunosti.

Iz Oostendea brod za Englesku kre}e u 8 i 30. To nije klasi~ni tra-jekt, premda prevozi sve vrste vozila, jer svojim izgledom vi{epodsje}a na glisere iz filmova o Jamesu Bondu. Ime mu je "SeaCat", a vozi za britansku tvrtku HOVERSPEED, koja se brine za brzeprelaske kanala. Kod kupnje karata nije bilo problema stoga {to mikupujemo karte samo za "Foot Passangers" (pje{ake), pa nijepotrebna ranija rezervacija. Djevojka koja prodaje karte pogledalanam je i putovnice, odnosno posjedujemo li vaè}e vize za ulazakna teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Karta za pje{ake unutar petdana stoji 28 funti, {to nam odgovara, jer mi u Engleskoj ne nam-jeravamo ostati dulje. Za bicikle se ne pla}a ni{ta, a za informacijuonima koji èle automobilom na Otok, samo za voza~a i automobilmoraju pripremiti od 139 do 215 funti (ovisi o automobilu, aslu`beni te~aj je otprilike 1 funta - 12 kuna).

Ukrcali smo se na na{u "Morsku ma~ku", koja izgleda impresivno.Zastali smo kod tlocrta broda i uputa koje govore o brzomnapu{tanju broda u slu~aju pomorske nezgode. Prije samog isplo-valjavanja sve smo to jo{ jedanput trebali odgledati na velikom ek-ranu, no sendvi~i u baru broda u tom trenutku bili su zanimljiviji.Smjestili smo se u ugodne naslonja~e na najvi{oj palubi, te sepozdravili s Oostendeom.

Nakon izlaska iz luke, na{ brod je krenuo najve}om brzinom, te je -premda sam se vozio na razno raznim gliserima - ovo bio posebandoìvljaj upravo zbog njegove veli~ine.

Nakon napu{tanja Belgije, na zaslonima mobitela pojavio nam sesignal nove mreè (ORANGE UK). Javljam se SMS porukom nasredEnglish Channela sinu i supruzi na plaì na îovu, za nekoliko lipa,komentiraju}i kako je ova nova tehnologija komunikacija doistaO.K.

Ugodno izleàvanje na suncu na najvi{oj otvorenoj palubi brodaprekida razglas kojim se pozivaju svi putnici koji nisu iz Europskeunije na popunjavanje nekakvih obrazaca. U tom trenutku bio sampomalo ljut na englesku administraciju. Prvo viza u Zagrebu (400kn) i hrpa obrazaca, onda provjera viza kod kupnje karata za brod,sada novi obrasci a pitanja uvijek jednaka. Ispunili smo i to gdjesmo morali napisati i stvari koje nismo znali, recimo, gdje }emoodsjesti i kada se to~no vra}amo. No, papir sve podnosi, pa nititada nije bilo problema.

Pribliàvamo se kopnu. Komentiramo boju mora koje zapljuskujeobalu, te veliki oblak koji stoji iznad cijelog otoka i kao da se uop}ene èli pomaknuti. Pro{lo je malo vi{e od dva sata i ulazimo u lukuDover.

Ovo je moj prvi pravi susret s Velikom Britanijom. Dosada{nji subili poglavito vezani kroz razgovor s mojom malo mla|om sestrompomalo zaljubljenom u Englesku (ona je profesor engleskog jezika,te je vi{e puta tamo boravila). O Otoku, zna~i o Manchester Unitedui sli~nim stvarima znao sam porazgovarati sa svojim prijateljimakoji su tamo oti{li zaraditi pokoju funtu, na razli~ite na~ine, arazgovor je tekao otprilike ovako:

- Bok frajeru, kaj ima novo na Otoku?

- Daj, pusti me, ovdje je uàs.

- Zakaj?

- ûj, ovi Englezi su bedasti k'o no}, Engleskinje su stvarno bezveze, IRA postavlja bombe i kaj da ti vi{e velim?

Ipak, nakon nekog vremena, ~uli smo se ponovo:

- Bok, kaj ima novog?

- ûj, ovdje je ludo!

- Kak' sad, pa bila je koma?

- Ma, preselil' sam se u irski kvart, Irci su face za poludit', Irkinje sukomadi-prva liga, IRA ne postavlja bombe - stari, ostajem zauvijek!

Pun predrasuda stupio sam na tlo Engleske. Prvo carinska kontrolai intervju s ~ovjekom iz imigracijskog ureda. Ponovno tisu}u pi-tanja (kamo?, gdje?, kada?, za{to? i sli~no). Tre}i put odgovaramona jednaka pitanja. Konstatiram: vrlo demokrati~an tip - kao klinacovako sam zami{ljao ulazak u crvenu Rusiju. Zagrizao sam jezik jermi je na pamet palo jedno pitanje: Zar vi niste ~uli za Schengenskisporazum? Nemojte pomisliti da samo mi prolazimo kroz sve ovo,samo zato {to u njihovu zemlju ulazimo na druk~iji na~in (bicik-lima). Kroz to prolaze svi oni koji nisu iz Europske zajednice. Samaviza dobivena u Zagrebu ne zna~i ni{ta, odlu~i li "faca" druk~ije.

Od Dovera prema Londonu kre}emo cestom A2. No, prije izlaska natu cestu navikavamo se na vo`nju lijevom stranom. To nije neki prob-lem, no ipak na raskri`ju, te na ponekom kru`nom toku, treba razmis-liti. Cesta A2 kojom se vozimo prema sjeverozapadu za na{eokolnosti je super moderna auto cesta s tri trake u jednom smjeru, tevrlo gustim prometom, pa smo u prvi tren bili zate~eni spoznajom dauop}e smijemo njome biciklom prema Londonu.

Nakon 30 km vo`nje, iza grada Canterburya, ipak smo uspjeli si}i ste vrlo prometne ceste, te nastaviti puno zanimljivijim putem krozsela i gradi}e na na{em 130 km dugom putu od Dovera do Lon-dona. Prolazimo kroz Sittingbourne, Chatam, Rochester. Naodre|eni na~in, ova dionica postaje doista zahtjevna.

Naime, premda Engleska nije zemlja velikih brda, ipak ova cestanema niti deset posto ravnice. Sva vo`nja svodi se na nekoliko kilo-metara laganog spusta, a onda jednako toliko laganog uspona.Spust prolazi brdo, s usponom nije tako, a ima i puno vjetra.Razgovaramo o svemu tomu i zaklju~ujemo da nas sve to ~ekaponovno kod povratka.

Dvadeset kilometara prije Londona vra}amo se na auto cestu A2 itu mi (nakon skoro 1500 km - zadnji put u ê{koj) - puca guma.

Kasno je poslijepodne i mi ulazimo u London. Sam ulazak pamtimpo velikom ljetnom pljusku koji nas je u potpunosti smo~io. Mokrismo kao mi{evi, ali se ne zaustavljamo. Prvo }emo poku{ati na}inekakav smje{taj, onda slijedi ve~era, a turizam i sli~no ostavljamoza sutra. No, do na{eg odredi{ta, do sredi{ta Londona, ima jo{puno. Prolazimo kroz Peckham o~ekuju}i da }emo susresti ekipu izpoznate serije "Mu}ke". Od Dela i Rodnija ovog puta ni{ta, alidru{tvo u pubovima, gdje smo se raspitivali za smje{taj, je jako,jako sli~no.

TRP - 152 km

AVS - 9,57 km/h

STP - 7 sati 48 minuta

18. DAN, 3. KOLOVOZA 2000., ÊTVRTAK

Premda sino} nismo sreli glavne junake poznate engleske serije ukojoj sve vrvi od prijevara, nismo ostali zakinuti za jedan sli~andoìvljaj. Kada bolje razmislim, nismo bili prevareni, ve} previ{eumorni za traènje nekog drugog smje{taja. Jer, nakon {to smougledali natpis "Hotel" na jednoj ku}i, zaustavili smo se. Naime,prema izgledu ku}e zaklju~ili smo da u takvom hotelu no}enje sdoru~kom nikako ne moè biti ne{to {to si mi ne moèmo priu{titi.Vlasnik hotela, ako se taj objekt smije tako nazvati, iskoristio je oko-lnosti u potpunosti. Odmah je primijetio da mi ovako umorni, mokrii gladni, postajemo njegovi gosti, bez obzira na uvjete koje onpostavi. U njegovu hotelu cijene ionako nigdje nisu istaknute, te }eih on formirati onako od oka. Za nas je pogodba ovakva: no}enjebez doru~ka, napu{tanje sobe, idu}eg dana do 9 sati prije podne -40 funti. Gledamo ga s nevjericom, zar je rekao - 40 funti?

No} je pro{la u sekundi. Kao {to sam ve} pisao, za nas je no}provedena u krevetu vi{e od odmora, jedino nas jo{ malo mu~ionih 40 funti. Za{to je tako?

Slu`beni te~aj je otprilike ovakav: za 100 DEM trebali bi dobiti ot-prilike 30 funti, no niti na jednoj mjenja~nici nismo uspjeli dobitivi{e od 24, a znalo se dogoditi i samo 22 funte (u mjenja~nici nabrodu). Ostatak do 30 funti na ra~unu u mjenja~nici prikaù kao us-lugu promjene valute. Bilo je sli~nih okolnosti i u Nizozemskoj, od-nosno Belgiji, ali nigdje tako drasti~nih. Ipak, svemu tomu dolazikraj, a rje{enje se zove "EURO".

Krenuli smo u vo`nju Londonom, koji je bio posebno sve~an.Naime, Kraljica slavi ro|endan pa je oko Buchinghamske pala~evrlo ìvo i oki}eno. Prolazimo poznatim mjestima, koje smo nebro-jeno puta mogli vidjeti na TV-u, odnosno na razglednicama. Na{estanice su Trafalgar Square, National Gallery, Piccadily Circus, St.Paul's Cathedral, Westminster Bridge, Big Ben te jo{ mnoge druge.Obilazak nam je olak{an time {to Marko nije prvi put u Londonu, nopremda je jednom u Londonu proveo ~ak {est mjeseci, problemi sorijentacijom su i dalje prisutni. Sve to samo potvr|uje o kakvomje gradu rije~.

Svaki ~ovjek London doìvi na svoj na~in, tako i ja imam svojevi|enje. Nisam bio iznena|en veli~inom, premda je neopisivo ve-lik. Nisam bio iznena|en niti brojem stanovnika, jer sam i ranijeznao da je to grad od skoro deset milijuna stanovnika. Nisam bioiznena|en niti gu`vama o kojima svi pri~aju, nisu me iznenadili nitipripadnici skoro svih zemalja svijeta, u ovom slu~aju stanovniciLondona, jer sam i o tomu puno ~itao. Ustvari, meni se u~inilo da uLondonu ìvi najmanje Engleza. Jesam li u pravu ili ne i dalje neznam, no kako svi ti silni ljudi razli~itog podrijetla i mentaliteta ìvezajedno, to je za mene bilo pitanje na koje sam poku{ao potraìtiodgovor.

Oko mene su {etali Indijci glava omotanih u turbane, bosi Meksi-kanci, crnci u svim nijansama, autohtoni Englezi obu~eni u majicesvojih ljubimaca iz Premier lige (ove godine London je imao {estprvoliga{a), ~ak je na biciklu pokraj mene projurio jedan gospodinobu~en u samo jedne bijele ga}e, a na licu je imao nekakvu maskukako mu ne bih valjda na{kodio smog kojeg u Londonu ima vi{enego igdje drugdje...

Odgovor na moje pitanje do{ao je vrlo brzo. Moè{ biti s Filipina,Indonezije ili iz sredi{ta Londona, moè{ govoriti svahili, jidi{ ilicockney (narje~je kojim se govori u sredi{tu Londona), ali akoparkira{ svoj Jaguar tako da ti je prednji kota~ samo deset cm napje{a~koj stazi, platiti }e{ kaznu i to odmah ili, kao u ovom na{emslu~aju "pauk" }e ga pospremiti na svoje parkirali{te.

Za suìvot u gradu nije potrebno da svi budemo jednaki, ve} da jezakon jednak za sve (zaklju~ak koji vrijedi posebno za Zagreb).

Odlazimo na zaka{njeli ru~ak prema predgra|u Londona. Odluka jeda ne no}imo u Londonu, jer je ovdje sve toliko skupo, a nama uglavi jo{ uvijek bruji onih 40 funti.

Na izlasku iz grada susre}emo neke stare prijatelje. Bilo bilogi~nije da smo ih sreli u Belfastu ili Dublinu, jer oni su Irci, no i uLondonu ih se moè na}i na svakom koraku. Oni su, uistinu, bra}apremda je jedan svjetao, drugi crvenkast, a tre}i potpuno crn. Zovuse Harp, Kilkenny i Guinness, a druènje s njima vi{e je negougodno.

TRP - 107,66 km

STP - 5 sati, 44 min

AVS - 18,73 km/h

Mladen Ga}e{a

na{i izvan HEP-a


Hrvatska zastava u podno`ju Big Bena

srpanj 2001 - internet.vp:corelventura 7 · spomenut }u kuriozum da esb ima organiziranu internu...

Documents