P I T A N J A:

125. Trgovac, trgovačko društvo i trgovac pojedinac126. Preddruštva trgovačkih društava 127. Odgovornost članova društva za obveze društva128. Tvrtka trgovačkog društva 129. Predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva130. Zastupanje trgovačkog društva – po zakonu, po punomoći, po zaposlenju131. Prokura132. Sudski registar133. Javno trgovačko društvo - pojam i pravni odnosi među članovima134. Javno trgovačko društvo i osobna odgovornost članova135. Komanditno društvo 136. Dioničko društvo – pojam, osnivači i temeljni kapital137. Dionice kao vrijednosni papir - sastojci i prijenos138. Dionice 139. Simultano i sukcesivno osnivanje dioničkog društva 140. Statut dioničkog društva, sadržaj, usvajanje i izmjena141. Unošenje temeljnih uloga u dioničko društvo142. Stjecanje i prestanak članstva u dioničkom društvu143. Registar dionica i načelo jednakog položaja dioničara144. Organi dioničkog društva i njihov međusobni odnos145. Uprava dioničkog društva146. Nadzorni odbor dioničkog društva147. Upravni odbor i izvršni direktori dioničkog društva148. Odgovornost za štetu članova organa dioničkog društva149. Glavna skupština dioničkog društva 150. Povećanje temeljnog kapitala 151. Smanjenje temeljnog kapitala 152. Ništavost i pobojnost odluka glavne skupštine dioničkog društva153. Prestanak dioničkog društva154. Društvo s ograničenom odgovornošću – pojam i obilježja155. Društvo s ograničenom odgovornošću- osnivanje ( društveni ugovor i izjava o osnivanju)156. Društvo s ograničenom odgovornošću - temeljni ulozi i poslovni udjeli157. Organi društva s ograničenom odgovornošću i njihov međusobni odnos158. Povezana društva - pojam i vrste159. Poduzetnički ugovori – pojam i vrste160. Pripajanje, spajanje i podjela dioničkih društava – pojmovno razlikovanje161. Gospodarsko interesno udruženje - pojam 162. Ciljevi stečajnog postupka, stečajni dužnik i stečajni razlozi163. Tijela stečajnog postupka 164. Pokretanje stečajnog postupka165. Prethodni postupak

2

166. Otvaranje stečajnog postupka167. Stečajna masa, stečajni vjerovnici i vjerovnici stečajne mase168. Razlučni i izlučni vjerovnici169. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka – vrijeme nastupanja, zabrane otuđenja i opterećenja, preuzimanje parnica i prijelaz prava dužnikovih tijela, zabrana ovrhe i osiguranja i prijeboj170. Namirenje stečajnih vjerovnika – prijava i utvrđivanje tražbina171. Namirenje stečajnih vjerovnika – osporene tražbine 172. Stečajni plan- pojam173. Pomorskim zakonikom – što uređuje174. Brodar – pojam i odgovornost brodara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda 175. Stvarna prava na brodu – pravo vlasništva, hipoteka, privilegij176. Ugovori o iskorištavanju pomorskih brodova177. Mjenica kao vrijednosni papir – pojam i bitni sastojci178. Indosament 179. Akceptiranje mjenice180. Avaliranje mjenice181. Dospjelost mjenične obveze 182. Regres zbog neakceptiranja i neisplate po mjenici183. Protest mjenice184. Vlastita mjenica185. Ček – razlika u odnosu na mjenicu186. Ček - izdavanje i oblik čeka187. Ček – isplata i regres zbog neisplate

3

125. Trgovac, trgovačko društvo i trgovac pojedinac

Pojam trgovcaTrgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku

djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga zakona samo ako je to u tim propisima određeno. Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.

Pojam trgovačkoga društvaTrgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ovim Zakonom.

Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (dalje - trgovačka društva).

Javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.

Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.

Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

Trgovac pojedinacTrgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u

skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna.

Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski registar. Fizička osoba koja je dužna zatražiti upis u sudski registar mora podnijeti prijavu za

upis u sudski registar u roku od 60 dana nakon podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je iskazan godišnji prihod.

Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca, podatak o godišnjem prihodu te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba koja ima nakanu poslovati kao trgovac pojedinac u njemu upisana kao obrtnik.

Prijavi se prilažu: 1. izvod iz registra i 2. godišnje financijsko izvješće podneseno Agenciji kojim se dokazuje da je ostvaren godišnji prihod.

U sudski registar upisuju se tvrtka, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. Ako po ovome Zakonu više ne postoji obveza da u sudskom registru bude upisan kao

trgovac pojedinac, on može prijavom koju podonese registarskome sudu tražiti da ga se briše iz toga registra. Trgovac pojedinac mora prijavi priložiti posljednje godišnje financijsko izvješće koje je podnio Agenciji. Registarski sud će po službenoj dužnosti brisati iz sudskog registra trgovca pojedinca za kojega dobije godišnje financijsko izvješće iz kojega proizlazi

4

da više ne ispunjava uvjete za upis u sudski registar. Svojstvo trgovca pojedinca prestaje brisanjem iz sudskog registra.

Na trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju ove odredbe.

126. Preddruštva trgovačkih društava 

Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut.

Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar su zajednička nepodijeljena imovina osnivača. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

Upisom trgovačkoga društva u sudski registar osobe se oslobađaju odgovornosti koja je tamo propisana.

Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovačko društvo obveze tako da ono nakon upisa u sudski registar stupi na mjesto dužnika, za takvo preuzimanje obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika, ako se obveza preuzima u roku od tri mjeseca od upisa u sudski registar i ako društvo ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku.

Ako se u ime trgovačkoga društva poduzmu poslovi prije nego što se ono upiše u sudski registar pa u vrijeme upisa društva u taj registar njegova imovina bude manja od onoga kako je to određeno u društvenom ugovoru, odnosno statutu ili u izjavi o osnivanju društva, osnivači su dužni u korist društva uplatiti iznos koji nedostaje.

Upisom trgovačkoga društva u sudski registar preddruštvo prestaje. Prava stečena i obveze preuzete djelovanjem preddruštva u ime trgovačkoga društva prava su i obveze trgovačkoga društva.

127. Odgovornost članova društva za obveze društva

Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze, uključujući i obveze nastale u

obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca osobno, cijelom svojom imovinom.

Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom.

Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.

Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva naročito:

5

1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

128. Tvrtka trgovačkog društva 

Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u sudski registar kod istoga registarskoga suda. Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

Tvrtka trgovačkoga društva mijenja se na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

Tvrtka trgovačkoga društva i sve njene promjene upisuju se u sudski registar. Prijavu za upis promjene tvrtke u sudski registar podnosi uprava trgovačkoga društva,

odnosno članovi koji upravljaju društvom. Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.

Sadržaj tvrtkeTvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva

sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva. Uz navedene sastojke, 1. tvrtka javnoga trgovačkog društva mora sadržavati riječi »javno trgovačko društvo« ili naznaku« j.t.d.«;2. tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati riječi »komanditno društvo« ili oznaku »k.d»;3. tvrtka dioničkoga društva mora sadržavati riječi "dioničko društvo" ili oznaku "d.d."; 4. tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi "društvo s ograničenom odgovornošću" ili oznaku "d.o.o.";5. tvrtka gospodarskoga interesnog udruženja mora sadržavati na početku ili na kraju riječi: »gospodarsko interesno udruženje« ili oznaku GIU.

Razlikovanje tvrtkiSastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja

trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i industrijskog vlasništva ni druga prava drugih osoba.

Ako je u tvrtki sadržano ime člana trgovačkoga društva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu druge osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.

Imena država i međunarodnih organizacijaRiječ "Hrvatska", te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske,

uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti.

Iznimno sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u

6

slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva.

Osobna imenaU tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je

ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika. U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika. Vrijeđa li trgovačko društvo svojim poslovanjem ili na koji drugi način čast i ugled osobe čije je ime uneseno u njegovu tvrtku, ta osoba, a ako je osoba umrla njeni nasljednici, imaju pravo tražiti brisanje njenog imena iz tvrtke društva.

Tvrtka i promjene u trgovačkom društvuTrgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč istupanju nekih

članova iz društva ili pristupanju novih članova u društvo. Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako član društva čiji su ime ili tvrtka sadržani u tvrtki društva, promijeni svoje ime ili tvrtku. U slučaju istupa iz društva ili smrti člana društva čije je ime sadržano u tvrtki, trgovačko društvo može nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako za to dade pristanak taj član društva, a ako je umro, njegovi nasljednici.

Tvrtka trgovačkoga društva u stečaju ili likvidacijiTvrtki trgovačkoga društva koje je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u

stečaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski registar.

Skraćena tvrtkaTrgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku. Skraćena tvrtka mora

sadržavati karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika trgovačkoga društva. Skraćena tvrtka upisuje se u sudski registar.

Jezik tvrtkeTvrtka trgovačkoga društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a mogu

se koristiti i arapski brojevi.Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime,

odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

Upotreba tvrtkeTvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u

kojemu je upisana u sudskom registru. Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkoga društva.

Načelo jedinstvenostiSvaki dio trgovačkoga društva mora poslovati pod istom tvrtkom, s time da joj se

može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu društva.

7

Prijenos tvrtkeTvrtka trgovačkoga društva može se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzećem

ili s bitnim pretežnim dijelom poduzeća. Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je izričita suglasnost te osobe, a ako je umrla, suglasnost njenih nasljednika.

Na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki trgovačkoga društva.

Podružnica može poslovati pod svojom tvrtkom. (2) Tvrtka podružnice mora sadržavati: 1. tvrtku ili skraćenu tvrtku trgovačkoga društva, 2. naznaku djelatnosti podružnice, 3. riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici.

Sud će odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ovoga Zakona.

U isti sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj dužnosti. Ako je u sudskom registru u koji treba upisati tvrtku podružnice takva tvrtka već upisana, tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke.

Ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena. Iznimno oD, upisat će se kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave.

Zaštita prava imatelja ranije prijavljene tvrtkeTrgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana

u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi ili se druga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka te druge osobe izbriše iz sudskog registra, te da ju se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke.

Tužba se podnosi sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka druge osobe, a može se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u sudski registar.

129. Predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva

Sloboda obavljanja djelatnostiPredmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene

djelatnosti. Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.

Ako je zakonom propisano da trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovoga poslovanja upisan u sudskom registru nakon što

8

registarskome sudu podnese odluku nadležnoga tijela kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti, ono ne smije početi obavljati takvu djelatnost prije nego što registarskom sudu podnese takvu odluku.

Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava, te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela, takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog tijela.

Utvrđivanje predmeta poslovanjaPredmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili

društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

Upis predmeta poslovanja u sudski registarPredmet poslovanja trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar naznakom

djelatnosti koje ga čine.

Učinak upisa predmeta poslovanja društva u sudski registarTrgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u sudskom registru. Osim ovih

djelatnosti, trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost. Valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti upisane u sudski registar.

Djelatnost podružnice

Djelatnost podružnice u okviru predmeta poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva ili odlukom donesenom na temelju njih i upisuje se u sudski registar.

130. Zastupanje trgovačkog društva – po zakonu, po punomoći, po zaposlenju

Zastupnici po zakonuOvlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini

oblik toga društva određene odredbama ovoga Zakona. Osobe koje zastupaju trgovačko društvo, te ograničenja njihovih ovlasti ako djeluju prema trećim osobama, upisuju se u sudski registar. Osoba koja zastupa društvo ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

Zastupnici po punomoći

9

Zastupnik trgovačkoga društva može dati punomoć drugoj osobi. Punomoć se može dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u sudskom registru. Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, punomoć se daje sukladno odredbama propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

Punomoćnik po zaposlenjuOsoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkoga društva obavlja poslove koji po

redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja.

131. Prokura

Pojam prokureProkura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ovim Zakonom.

Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac. Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. Prokura se daje u pisanom obliku.

ProkuristProkura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez

obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. Prokura se ne može dati pravnoj osobi.

Pojedinačna i skupna prokuraProkura se može dati jednoj ili više osoba. Ako je prokura dana dvjema ili više osoba

bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih ovim Zakonom. Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.

Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista.

Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima.

Znanje o pravno odlučnim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne učinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista. Opseg ovlasti iz prokure

Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima.

Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

10

Ograničenje prokureOgraničenje prokure koje nije predviđeno ovim Zakonom nema učinka prema trećim

osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati. Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim osobama samo ako je upisano u sudskom registru.

Sklapanje ugovora sa samim sobomProkurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga

ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

Potpis prokuristeProkurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz

koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".

Prijenos prokureProkura nije prenosiva na drugu osobu. Nema pravnoga učinka odredba o prokuri ili

izjava trgovačkoga društva kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno.

Opoziv prokureProkura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili drugoga

pravnoga posla na temelju kojega je dana. Ništava je odredba ugovora kojom se trgovačko društvo odriče prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet.

Prokura trgovca pojedinca

Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu. Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. U svemu ostalome na prokuru trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prokuri trgovačkoga društva.

Upis prokureDavanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski

registar prilažu se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva. U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov OIB, a ograničenja se upisuji u sudske registre za trgovačko društvo i za podružnicu. Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar.

132. Sudski registar

Predmet upisa

11

U sudski registar upisuju se trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka.

RegistarRegistar vode trgovački sudovi. Ustroj i vođenje registra te postupak u registarskim

stvarima uređeni su zakonom.

Način upisaUpis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca. Upis u sudski

registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom.

Prijava za upisPrijava za upis u sudski registar ili podnesak kojim se traži da se pohrane potpisi

osoba ovlaštenih za zastupanje podnose se u obliku javno ovjerene isprave ili na drugi zakonom propisani način. Prijava se ne mora javno ovjeriti ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, imena, odnosno tvrtke članova društva s ograničenom odgovornošću i podaci o njihovim temeljnim ulozima i uplatama. Takvu prijavu potpisuju osobe koje su po ovome Zakonu ovlaštene podnijeti prijavu za upis u sudski registar.

Isprave na koje se prijava poziva podnose se uz prijavu u izvorniku, ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu, ili u drugom zakonom propisanom obliku.

Prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a može je podnijeti i drugi punomoćnik koji se za to iskaže javno ovjerenom punomoći.

Ako Zakonom nije drugačije određeno, prijave za upise trgovačkoga društva podnose za javno trgovačko društvo svi njegovi članovi, za komanditno društvo svi komplementari, za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odnosno upravnog odbora, a za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni, odnosno upravni odbor i predsjednik toga odbora.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijava se podnosi u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis koje su propisane ovim Zakonom.

PotpisiU sudski registar pohranjuju se potpisi trgovca pojedinca, osoba ovlaštenih za

zastupanje trgovačkoga društva ili na temelju odluke kojom se određuju osobe s tim ovlastima u podružnici, potpisi svih prokurista i likvidatora.

Objava upisaUpis u sudski registar trgovački sud objavljuje u »Narodnim novinama«. Smatra se da

je upis obavljen istekom dana kad izađu »Narodne novine« u kojima je objavljen.

Javnost registraSvaka osoba može u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda

obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra. Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenoga trgovca. Sud ne smije od osobe koja traži uvid u registar i isprave, odnosno

12

ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži.

Učinak upisa u registarNitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registru

koji su objavljeni na način propisan ovim Zakonom ili aktima trgovačkoga društva. Treći se mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za njihov učinak zahtijeva da ih se objavi.

Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. U pogledu radnji poduzetih prije šesnaestog dana nakon dana objave upisa trećoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati.

Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru.

Ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u sudski registar netočno objavljeni, treći se može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u sudskom registru.

Za pravni promet koji se ostvaruje preko podružnice mjerodavni su podaci o njoj upisani u sudskom registru u kojem je ona upisana i koje objavi registarski sud.

Mjesna nadležnostPrijava za upis u sudski registar podnosi se trgovačkom sudu nadležnom po mjestu

sjedišta trgovca.

133. Javno trgovačko društvo - pojam i pravni odnosi među članovima

Pojam javnoga trgovačkoga društvaJavno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba

zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.

Primjena propisa o ortaštvuAko ovim Zakonom nije drugačije propisano, na javno trgovačko društvo primjenjuju

se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.

Društveni ugovorPravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.

Ulozi u društvuAko nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge. Član

može u društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu. Član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva.

13

Posljedice zakašnjenjaČlan koji pravodobno ne uplati novčani ulog ili koji novac primljen za društvo ne preda

na vrijeme društvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac društva ili zakasni s unosom drugih uloga, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate, ako društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate, od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac. Društvo može postaviti zahtjev za naknadu veće štete.

Pozornost članaU ispunjenju svojih obveza član društva je dužan postupati s pozornošću urednog i

savjesnog gospodarstvenika.

Zabrana konkurencijeČlan društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze

u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara. Povrijedi li član društva ovu obvezu, društvo može od njega zahtijevati naknadu štete.

Vođenje poslova društvaSvaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva. Ako je društvenim

ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni.

Način vođenja poslovaAko su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih

ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od članova društva koji su ovlašteni voditi poslove društva usprotivi poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne može poduzeti. Ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova.

Odstupanje od uputa. Obveza izvješćivanjaDruštvenim ugovorom može se predvidjeti da se članovi društva koji su ovlašteni

voditi poslove društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva. Kada postoji ova obveza, član društva može odstupiti od dobivenih uputa, ako s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane. U tom slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu odluku. Član može postupiti i bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno da se odgađa s poslom dok ostali članovi ne donesu odluku i ako smatra da bi oni odobrili njegovo postupanje, kada bi im stvarno stanje bilo poznato.

Član koji je ovlašten voditi poslove društva dužan je društvu dati potrebne obavijesti, a kada se to od njega zatraži, izvijestiti o stanju poslova i položiti račun o svome radu.

Opseg ovlasti za vođenje poslovaOvlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u

poslovanju društva. Za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je suglasnost svih članova. Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru

14

može opozvati svaki član društva koji ju je ovlašten podijeliti sam ili zajedno s drugim članovima.

Donošenje odlukaZa donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da

sudjeluju u odlučivanju. Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se većina računa prema broju članova.

Račun dobiti i gubitkaKrajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka. Na temelju toga

računa svakome se članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u društvu.

Udio u dobiti i gubitkuJedna trećina dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od

njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva. Ostatak dobiti tekuće godine, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove.

Zabrana smanjenja udjela u kapitalu društvaČlan društva ne može bez suglasnosti ostalih članova smanjiti svoj udio u kapitalu

društva.

134. Javno trgovačko društvo i osobna odgovornost članova

Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva. Sporazum članova društva glede njihove odgovornosti za obveze društva koji je suprotan zakonu nema učinka prema trećima.

Prigovor i prijebojAko vjerovnik društva zahtijeva od člana da mu ispuni obvezu društva, član društva

mu može staviti prigovore koje može istaći društvo i svoje osobne prigovore. Član društva može odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako društvo ima pravo pobijati valjanost pravnoga posla iz kojega proizlazi obveza čije ispunjenje vjerovnik traži.

Odgovornost novoga članaTko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali članovi za obveze društva

nastale prije njegovoga pristupanja društvu. Drugačiji sporazum članova društva glede njihove odgovornosti nema učinka prema trećima.

135. Komanditno društvo 

Pojam komanditnog društva

15

Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor)!

Primjena odredbi o javnom trgovačkom društvuAko odredbama ove glave nije drugačije određeno, na komanditno društvo

primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje javno trgovačko društvo.

Ugovor o osnivanju društvaDruštvo se osniva ugovorom (društveni ugovor). Društvenim ugovorom moraju se

odrediti član ili članovi društva koji imaju položaj komplementara kao i član ili članovi društva koji imaju položaj komanditora.

Upis u sudski registarOsim podataka koji se upisuju za javno trgovačko društvo, u sudski registar upisuju

se i podaci o komanditorima i visini uloga svakoga od njih. Prilikom objave upisa društva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i ulozi u društvo.

Sloboda ugovaranjaSvi odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom. Odredbe

primjenjuju se samo ako društvenim ugovorom nije što drugo određeno, osim ako iz pojedine odredbe ne proizlazi drugačije

Upravljanje društvomDruštvom upravljaju komplementari. Komanditori nisu ovlašteni upravljati poslovima

društva. Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva.

Komanditor nije ovlašten zastupati društvo. Iznimno, komanditoru se može odlukom svih komplementara dati prokura i trgovačka punomoć.

Odgovornost komanditoraKomanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se

obvezao društvenim ugovorom. Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio.

U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u sudskom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovnicima na drugi način ne priopći da je taj ulog veći.

Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva.

136. Dioničko društvo – pojam, osnivači i temeljni kapital

Pojam dioničkoga društva

16

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

OsnivačiOsnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači

su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.

Temeljni kapitalTemeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa moraju glasiti na

nominalne iznose izražene u kunama.

Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitalaNajniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.

137. Dionice kao vrijednosni papir - sastojci i prijenos

Dionica je vrijednosni papir koji u sebi inkorporira pravo na sudjelovanje u upravljanju društvom i pravo na udio u dobiti. Kao vrijednosni papir ona služi i kao dokaz uplate iznosa temeljnog kapitala.

Sastojci dioniceDionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati sljedeće sastojke: 1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos, 2. oznaku roda dionice, 3. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice, 4. tvrtku, odnosno ime i prezime osobe na koju glasi dionica, 5. datum izdavanja i broj dionice, 6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadrže broj ni sastojak iz točke 6.

Dijelovi isprave o dioniciIsprava o dionici sastoji se od tri dijela. Prvi dio, plašt dionice, mora sadržavati sve

sastojke iz stavka 1. prethodnoga članka ovoga Zakona. Drugi dio isprave o dionici je kuponski arak za naplatu dividendi. Svaki kupon za naplatu dividende mora sadržavati ove sastojke: 1. redni broj kupona za naplatu dividende, 2. broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda, 3. tvrtku izdavatelja dionice, 4. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

Treći dio dionice je talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskorišteni svi kuponi za isplatu dividende. Talon mora sadržavati broj dionice na koju se odnosi.

Prijenos dionica

17

Dionice se upisuju u registar dionica društva. Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva kome se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena.

Dionice, osim onih koje se izdane u nematerijaliziranom obliku prenose se i indosamentom. Glede oblika indosamenta, pravne legitimacije imatelja i njegove obveze za predaju dionice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o mjenici. Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku prenose se na način određen zakonom kojim se uređuju nematerijalizirani vrijednosni papiri1.

Statutom društva može se odrediti da je za prijenos dionice, koja nije izdana kao isprava u nematerijaliziranom obliku potrebna suglasnost društva. Suglasnost daju uprava, odnosno izvršni direktori. Statutom se može odrediti da o davanju suglasnosti odlučuju nadzorni, odnosno upravni odbor ili glavna skupština društva. U statutu se mogu odrediti razlozi zbog kojih se može odbiti davanje suglasnosti za prijenos dionice. Ako u statutu nisu određeni spomenuti razlozi, davanje suglasnosti za prijenos dionice može se odbiti samo kada je to u interesu društva, a naročito kada bi se s obzirom na strukturu dioničara njenim prijenosom moglo ugroziti ostvarenje cilja društva ili njegovu gospodarsku opstojnost. Statutom se ne mogu odrediti stroži razlozi za odbijanje suglasnosti za prijenos dionice.

Dok ne dobije suglasnost za prijenos dionice njen stjecatelj ne može u društvu ostvarivati članska prava, a ako je dionica stečena nasljeđivanjem, sveopćim sljedništvom pravne osobe ili prodajom u ovršnom ili stečajnom postupku, stjecatelj ne može ostvarivati upravljačka prava u društvu.

Pri prijenosu dionice indosamentom društvo je dužno ispitati neprekinuti slijed indosamenata ali ne i potpise.

138. Dionice 

Najniži nominalni iznos dionicaDruštvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.

Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna. Ništetna je dionica čiji je nominalni iznos manji od 10,00 kuna. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica.

Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznosa od 10,00 kuna.

Dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakome dijelu. Iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od 10,00 kuna.

Udio u temeljnom kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica.

Dionica je nedjeljiva.

Iznos za koji se izdaju dionice

1 Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u kompjuterskom sustavu Središnje depozitarne agencije kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru. Vlasništvo i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira stječu se njegovim prijenosom s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira prenositelja, na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja.

18

Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnižeg iznosa temeljnoga kapitala. Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nominalnog iznosa, odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa. Dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada.

Dionice koje glase na imeDionice mogu glasiti na ime. Ako se dionica izdaje prije uplate punog iznosa za koji

se izdaje, iznos djelomične uplate mora se naznačiti na ispravi o dionici, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati na račun vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu zakonom ovlaštene pravne osobe na kome je dionica elektronički zapisana.

PrivremeniceDioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima

(privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime.

Redovne i povlaštene dionice.Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene.

Redovne dionice su dionice koje imatelju daju: 1. pravo glasa u glavnoj skupštini društva, 2. pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda), 3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva.

Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva. Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna. Kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica. Participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

Rodovi dionicaDionice koje daju ista prava čine rod dionica.

Pravo glasaSvaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva. Bez prava glasa mogu se izdati

samo povlaštene dionice. Ukupni iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice ne može preći polovinu iznosa temeljnoga kapitala društva. Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini društva.

19

139. Simultano i sukcesivno osnivanje dioničkog društva 

Zakonom o trgovačkim društvima predviđeno je simultano i sukcesivno osnivanje dioničkog društva. Osnivači društva su dioničari koji prihvate statut. 

Dioničko društvo osniva se simultano tako da: - osnivači društva preuzmu sve dionice društva i o tome daju izjavu kod javnog bilježnika - prihvate i potpišu statut te o tome daju izjavu kod javnog bilježnika - daju izjavu kod javnog bilježnika da osnivaju dioničko društvo Sljedeći korak u simultanom osnivanju je provođenje revizije osnivanja (provode je Članovi uprave i nadzornog, odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora te barem jedan revizor) nakon čega se registarskom sudu podnosi prijava za upi društva u registar.

Dioničko društvo osniva se sukcesivno tako da: - osnivači prihvate statut - preuzmu dio dionica - upute javni poziv za upis preostalog dijela dionica, pa se one upisuju na osnovi tog poziva 

Rok za upis ne može biti dulji od tri mjeseca od početka roka za upis. Ako u tom roku ne budu upisane i u skladu s javnim pozivom uplaćene sve dionice, osnivači društva mogu u roku od petnaest dana sami upisati ili preuzeti sve neupisane dionice. Ne učine li to, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo i osnivači će pozvati upisnike dionica da u roku od petnaest dana podignu svoje uplate. 

Ako sve dionice budu upisane, osnivači moraju u roku od petnaest dana od proteka roka za upis rasporediti upisane dionice njihovim upisnicima i sazvati osnivačku skupštinu društva. Ne dođe li u predviđenom roku do sazivanja osnivačke skupštine smatra se da društvo nije niti osnonvano.

140. Statut dioničkog društva, sadržaj, usvajanje i izmjena

Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba. Izjave osnivača o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod javnog bilježnika. Statut društva mora sadržavati odredbe o: 1. tvrtki i sjedištu društva, 2. predmetu poslovanja, 3 iznosu temeljnoga kapitala, 4. podjeli temeljnog kapitala na dionice s nominalnim iznosima ili na one bez tog iznosa, kod dionica s nominalnim iznosima o tim iznosima i ukupnom broju dionica svakog nominalnog iznosa a kod dionica bez tog iznosa samo o njihovom broju, ako se izdaju dionice više rodova, rodu dionica i broju dionica svakoga roda, 5. tome da se izdaju dionice koje glase na ime, 6. tome ima li društvo upravu i nadzorni, odnosno upravni odbor te ovisno o tome broju članova uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora i izvršnih direktora,7. načinu i obliku objave priopćenja društva,

20

8. vremenu trajanja i prestanku društva.

Statut može sadržavati odredbe koje odstupaju od odredbi Zakona samo kada je to u zakonu izričito određeno.

Statut se može izmijeniti odlukom glavne skupštine. Glavna skupština može ovlastiti nadzorni, odnosno upravni odbor da izmijeni statut samo ako se radi o usklađivanju njegova teksta. Za odluku glavne skupštine o izmjeni statuta potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri odlučivanju o statutu. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima dionica na štetu nekoga roda dionica, za donošenje odluke potrebna je suglasnost dioničara onoga roda dionica na čiju se štetu treba izmijeniti statut. Ti dioničari daju suglasnost u obliku posebne odluke.

Upis izmjene statuta u sudski registarRegistarskome sudu mora se podnijeti prijava za upis svake izmjene statuta u sudski

registar. Prijavi se mora priložiti potpuni tekst statuta, koji je ovjeren od strane javnog bilježnika. Javni bilježnik mora potvrditi da izmijenjene odredbe statuta i odluka o izmjeni te neizmijenjene odredbe statuta koji se nalazi kod registarskoga suda u potpunosti odgovaraju tekstu statuta koji se prilaže prijavi. Ako je za izmjenu statuta potrebno odobrenje državnog organa, prijavi se mora priložiti i to odobrenje. Izmjena statuta je valjana tek od njezina upisa u sudski registar.

141. Unošenje temeljnih uloga u dioničko društvo

Obveza dioničara je da na račun društva uplate iznos za koji su dionice izdane ili da mu prenesu stvar ili pravo ako uplaćuju dionicu ulaganjem stvari ili prava.

Ako dioničari uplaćuju uloge tako da nominalni iznos za koji se dionice izdaju ne uplaćuju u novcu (ulaganje stvari i prava), ili ako društvo preuzima postojeće ili buduće stvari ili imovinska prava (preuzimanje stvari i prava), u statutu se moraju utvrditi stvar ili imovinsko pravo koje se ulaže ili preuzima, osoba od koje društvo stječe stvar ili pravo i ukupan iznos dionica te njihove pojedinačne nominalne iznose, odnosno broj dionica bez nominalnog iznosa koje treba dati za ulaganje ili naknada koju treba dati za preuzimanje stvari ili prava. Ako društvo treba preuzeti stvar ili imovinsko pravo za koje se plaća naknada što je treba priračunati ulogu dioničara, to se smatra ulaganjem stvari, odnosno prava.

Uložiti ili preuzeti mogu se samo stvari ili imovinska prava kojima se može utvrditi gospodarska vrijednost. Obveza da se pružaju usluge ne može biti predmetom ulaganja ni preuzimanja stvari, odnosno prava.

Prema društvu bez učinka su ugovori o ulaganju i o preuzimanju stvari, odnosno prava i pravne radnje kojima se oni ostvaruju ako nisu utvrđeni u statutu društva. Ako je društvo upisano u trgovački registar, ugovori i radnje koji nemaju učinka prema društvu ne utječu na valjanost statuta. Ako sporazum o ulaganju stvari, odnosno prava nije valjan, dioničar je dužan uplatiti u novcu nominalni iznos dionice ili viši iznos za koji se dionica izdaje.

21

142. Stjecanje i prestanak članstva u dioničkom društvu

Stjecanje članstvaIZVORNO: - sudjelovanjem u osnivanju društva

- sudjelovanjem u povećanju temeljnog kapitala DD-a IZVEDENO= stjecanjem dionica od: - prijašnjeg dioničara ili

- društva (kad ono prenosi vlastite dionice koje je samo steklaa) pravnim poslomb) slijedništvom: - zbog smrti dioničara (fizičke osobe) ili - zbog statusne promjene dioničara (pravna osoba)

Prestanak članstva:1) smrću ili prestankom (pr.osoba) dioničara2) otuđenjem dionica 3) isključenjem dioničara (KADUCIRANJE)4) povlačenjem dionica smanjenjem temeljnog kapitala5) prestankom društva

143. Registar dionica i načelo jednakog položaja dioničara

Registar dionicaDionice se upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena,

prebivališta, odnosno tvrtke i sjedišta imatelja dionica, ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima njihov broj i nominalni iznos.

U odnosu prema društvu vrijedi kao dioničar samo onaj tko je upisan u registru dionica. Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara kojeg za dionice društva vodi zakonom ovlaštena pravna osoba.

Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva kome se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Kreditne, odnosno financijske institucije koje skrbe o dionicama dužne su uz naknadu za to potrebnih troškova dati društvu sve potrebne podatke za vođenje registra dionica.

Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestio dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz knjige dionica.

Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice. Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru

dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu. Društvo smije podatke iz registra upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare. Podatke se u ostale svrhe može koristiti ako se dioničar tome ne usprotivi. Dioničare se mora na primjereni način obavijestiti o pravu da se tome mogu usprotiviti.

Načelo jednakog položaja dioničara

22

Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini društva.

144. Organi dioničkog društva i njihov međusobni odnos

Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Uprava zastupa društvo.Uprava je dužna da: 1. na zahtjev glavne skupštine pripremi odluke i opće akte čije je donošenje u nadležnosti glavne skupštine, 2. pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skupštine, 3. izvršava odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje nadležnosti.

Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni, odnosno upravni odbor društva najviše na vrijeme od pet godina s time da ih može ponovno imenovati.

Uprava mora izvješćivati nadzorni, odnosno upravni odbor o:1. poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to,2. rentabilnosti poslovanja društva a napose rentabilnosti upotrebe vlastitoga kapitala,3. tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva,4. poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva.

Uprava društva dužna je jednom godišnje u pisanom obliku podnijeti glavnoj skupštini izvješće o stanju društva.

Nadzorni, odnosno upravni odbor ima najmanje tri člana. Članove nadzornog, odnosno upravnog odbora bira glavna skupština društva. Nadzorni, odnosno upravni odbor nadzire vođenje poslova društva. Nadzorni, odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru. Nadzorni, odnosno upravni odbor može sazvati glavnu skupštinu društva. On to mora učiniti kada je to potrebno radi dobrobiti društva.

Statutom se može odrediti da društvo umjesto uprave i nadzornog odbora ima upravni odbor. Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Članove nadzornog, odnosno upravnog odbora bira glavna skupština društva. Upravni odbor vodi društvo, postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, nadzire vođenje poslova društva i zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva. Upravni odbor dužan je sazvati glavnu skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva.

Dioničari u stvarima društva svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini. Glavna skupština odlučuje u pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom društva, a osobito o: 1. izboru i razrješenju članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor. 2. upotrebi dobiti, 3. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora,

23

4. imenovanju revizora društva,5. izmjenama statuta, 6. povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva,7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad,8. uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja,9. prestanku društva.

O pitanjima vođenja poslova društva glavna skupština može odlučivati samo onda ako to od nje zatraži uprava društva. Glavna skupština odlučuje o davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora jednom godišnje

145. Uprava dioničkog društva

Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba: 1. koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili 2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

Vođenje poslova društvaUprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Ako se uprava sastoji od više

osoba, članovi uprave ovlašteni su da poslove vode samo zajedno. Statutom se može odrediti i drugačiji način vođenja poslova, ali se ne može odrediti da se u slučaju različitih mišljenja članova uprave smatra da je donesena odluka za koju se odlučila manjina. Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, a statutom se za taj slučaj drugačije ne odredi, odlučujući je glas predsjednika uprave. Uprava može donijeti poslovnik o svome radu. Pitanja koja se inače uređuju poslovnikom mogu se urediti statutom. Odluka uprave o poslovniku mora se donijeti jednoglasno.

ZastupanjeUprava zastupa društvo. U tome je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje

zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim organima vlasti. Ako se uprava sastoji od više osoba, a statutom se drugačije ne odredi, članovi uprave ovlašteni su zastupati društvo samo skupno. Za očitovanje volje prema društvu dovoljno je da je ona očitovana prema jednome članu uprave. Statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni pojedini članovi uprave sami ili zajedno s prokuristom. Ako je na to ovlašten statutom, takvu odluku može donijeti i nadzorni, odnosno upravni odbor.

Ograničenje ovlasti za zastupanje i za vođenje poslovaOvlast uprave da zastupa društvo ne može se ograničiti. Članovi uprave moraju se u

odnosu na društvo u vođenju poslova držati ograničenja koja su im u okviru propisa

24

postavljena statutom, odlukama nadzornog, odnosno upravnog odbora i glavne skupštine te poslovnikom o radu uprave.

Priprema i provođenje odluka glavne skupštineUprava je dužna da: 1. na zahtjev glavne skupštine pripremi odluke i opće akte čije je donošenje u nadležnosti glavne skupštine, 2. pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skupštine, 3. izvršava odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje nadležnosti.

Imenovanje i opoziv članova upraveČlanove uprave i predsjednika imenuje nadzorni, odnosno upravni odbor društva

najviše na vrijeme od pet godina s time da ih može ponovno imenovati. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru. Ponovno imenovanje predsjednika i članova uprave nije moguće ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata.

Nadzorni, odnosno upravni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji važan razlog.

Imenovanje od strane sudaAko neki član uprave nije imenovan, u hitnom će ga slučaju na zahtjev zainteresirane

osobe imenovati sud. Tako imenovana osoba ostaje članom uprave sve dok se u skladu sa statutom ne imenuje član uprave na čije mjesto je on imenovan.

Upis promjene u upravi u sudski registarNakon svake promjene u svom sastavu kao i promjene ovlasti za zastupanje mora se

bez odgađanja podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa te promjene u sudski registar.

Godišnje izvješće o stanju društvaUprava društva dužna je jednom godišnje u pisanom obliku podnijeti glavnoj skupštini

izvješće o stanju društva. Obvezu izrade i podnošenja tog izvješća nema društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik. Statutom se može odrediti da je uprava i u tom slučaju dužna izraditi i podnijeti to izvješće.U izvješću moraju se prikazati i:a) svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,b) očekivani razvoj društva u budućnosti,c) djelovanje društva na području istraživanja i razvoja,d) obavijesti o stjecanju vlastitih dionica društva,e) postojanje podružnica društva,f) podaci o upotrebi financijskih instrumenata te podaci važni za prosudbu stanja imovine društva, njegovih obveza, financijskog položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i politikama uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka u pojedinim važnijim vrstama predviđenih poslova koji se posebno računovodstveno iskazuju kao i izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka gotovine.

25

146. Nadzorni odbor dioničkog društva

Broj članova nadzornog, odnosno upravnog odboraNadzorni, odnosno upravni odbor ima najmanje tri člana. Statutom se može odrediti i

veći broj članova nadzornog, odnosno upravnog odbora s time da njihov broj mora biti neparan. Najveći broj članova nadzornog, odnosno upravnog odbora iznosi kod društva s temeljnim kapitalom: - do 12.000.000,00 kuna, 9 članova,- do 80.000.000,00 kuna, 15 članova,- preko 80.000.000,00 kuna, 21 član.

Tko može biti član nadzornog, odnosno upravnog odboraČlanom nadzornog, odnosno upravnog odbora može biti fizička osoba koja je

potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni, odnosno upravni odbor. Članom nadzornog, odnosno upravnog odbora ne može biti: 1. član uprave društva, 2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava, 3. član uprave, odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo, 4. član uprave, odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave društva, 5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239 stavka 2. ovoga Zakona.

Izbor i imenovanje članova nadzornog, odnosno upravnog odboraČlanove nadzornog, odnosno upravnog odbora bira glavna skupština društva.

Statutom se može predvidjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova nadzornog, odnosno upravnog odbora. Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se određuje broj članova nadzornog, odnosno upravnog odbora koje imenuju zaposleni. Ne mogu se izabrati zamjenici članova nadzornog, odnosno upravnog odbora.

Imenovanje članova nadzornog, odnosno upravnog odbora od strane sudaAko u nadzornom, odnosno upravnom odboru nedostaje broj članova potreban za to

da bi se u njemu mogle donositi odluke, članove koji za to nedostaju imenovat će sud na zahtjev uprave, nekoga člana nadzornog, odnosno upravnog odbora ili dioničara. Uprava je dužna uputiti zahtjev sudu bez odgađanja, osim ako se ne očekuje da će se broj članova nadzornog, odnosno upravnog odbora na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora.

Mandat članova nadzornog, odnosno upravnog odboraČlanovi nadzornog, odnosno upravnog odbora biraju se, odnosno imenuju najviše na

četiri godine i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani

Opoziv članova nadzornog, odnosno upravnog odboraGlavna skupština može opozvati člana nadzornog, odnosno upravnog odbora i prije

isteka mandata za koji je izabran. Imenovanoga člana nadzornog, odnosno upravnog odbora može u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i zamijeniti ga drugom osobom.

26

Opoziv članova nadzornog, odnosno upravnog odbora od strane sudaSud će na zahtjev nadzornog, odnosno upravnog odbora ili dioničara koji imaju

dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kuna tog kapitala opozvati člana toga odbora ako za to postoji važan razlog.

Član nadzornog, odnosno upravnog odbora ne može biti istovremeno i član uprave, trajni zamjenik člana uprave, prokurist ni punomoćnik društva.

Upis u sudski registar i objava promjena u nadzornom, odnosno upravnom odboru

Uprava i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju svaku promjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora bez odgađanja objaviti onako kako se objavljuju priopćenja društva i u propisanom roku podnijeti registarskom sudu prijavu za upis promjene u sudski registar.

Nadležnost nadzornog, odnosno upravnog odboraNadzorni, odnosno upravni odbor nadzire vođenje poslova društva. Nadzorni,

odnosno upravni odbor može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti pojedine svoje članove ili stručnjake. Nadzorni, odnosno upravni odbor daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća društva i koncerna.

Nadzorni, odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede upotrebe dobiti i pokrića gubitka u društvu. Članovi koji se ne slažu s nekim dijelom izvješća ili s izvješćem u cjelini dužni su u pisanom obliku dostaviti glavnoj skupštini svoje primjedbe.

Nadzorni, odnosno upravni odbor može sazvati glavnu skupštinu društva. On to mora učiniti kada je to potrebno radi dobrobiti društva. Odluku o tome nadzorni, odnosno upravni odbor donosi običnom većinom glasova. Vođenje poslova društva ne može se prenijeti na nadzorni, odnosno upravni odbor. Statutom ili odlukom nadzornog, odnosno upravnog odbora može se odrediti da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost toga odbora. Odbije li nadzorni, odnosno upravni odbor dati suglasnost, uprava može zatražiti od glavne skupštine da ona dade potrebnu suglasnost. Glavna skupština donosi odluku o davanju suglasnosti s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Način rada nadzornog, odnosno upravnog odboraNadzorni, odnosno upravni odbor iz reda svojih članova izabire predsjednika i

najmanje jednog njegovog zamjenika. Uprava mora podnijeti prijavu registarskom sudu za upis izabranih osoba u sudski registar. Zamjenik predsjednika ima prava i obveze predsjednika samo onda ako je ovaj spriječen u obavljanju svoje funkcije.

Nadzorni, odnosno upravni odbor može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja. Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti nadzornog, odnosno upravnog odbora. Komisije su dužne o svome radu redovito izvještavati nadzorni, odnosno upravni odbor.

Sazivanje sjednica

27

Svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili uprave može uz navođenje razloga i svrhe zatražiti da predsjednik sazove sjednicu odbora. Sjednica se mora održati unutar roka od 15 dana od kada je sazvana. Sjednice nadzornog, odnosno upravnog odbora treba u pravilu sazivati jednom tromjesečno, a mora ih se sazvati najmanje jednom polugodišnje.

147. Upravni odbor i izvršni direktori dioničkog društva

Izbor ustroja društva Statutom se može odrediti da društvo umjesto uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora ima upravni odbor.

Sastav upravnog odboraž Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Statutom se može odrediti da upravni odbor ima više članova

Izbor, imenovanje članova upravnog odbora, trajanje mandata i odnosi s društvomNa izbor i imenovanje članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju dredbe koje vrijede za nadzorni odbor.Članovi upravnog odbora biraju se, odnosno imenuju na vrijeme određeno statutom ali najviše na šest godina i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani.

Opoziv članova upravnog odboraNa opoziv članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje vrijde za nadzorni odbor. Nadležnost upravnog odbora

Upravni odbor vodi društvo, postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, nadzire vođenje poslova društva i zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva. Kada upravni odbor zastupa društvo prema nekome od izvršnih direktora u tome ne može sudjelovati nitko od izvršnih direktora društva. Upravni odbor dužan je sazvati glavnu skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva. O tome donosi odluku običnom većinom glasova. Upravni odbor može obavljanje pojedinih radnji u vezi s pripremom i vođenjem glavne skupštine povjeriti izvršnim direktorima. Upravni odbor brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige društva. Dužan je poduzimati mjere prikladne za sustavni nadzor nad vođenjem poslova društva kako bi se pravodobno otkrile okolnosti koje dovode u opasnost društvo i njegovo poslovanje.

Način rada upravnog odbora

Članovi upravnog odbora, na način određen statutom, biraju između sebe predsjednika i najmanje jednog zamjenika predsjednika. Za predsjednika i prvog zamjenika predsjednika upravnog odbora ne može biti izabrana osoba koja je istodobno izvršni direktor u društvu.

Upravni odbor može donijeti poslovnik o radu. Statutom se mogu urediti pojedina pitanja rada upravnog odbora i to ga obvezuje.

Izvršni direktori

Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skladu sa statutom, ali ne dulje od šest godina. Ako ih imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih

28

direktora za što vrijedi ono što i za zamjenike članova uprave. Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora ali samo tako da većina članova upravnog odbora budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar.

Izvršni direktori vode poslove društva. Ako je imenovano više izvršnih direktora, oni su ovlašteni voditi poslove društva samo zajedno. Statutom ili poslovnikom o radu izvršnih direktora kojeg donese upravni odbor može se odrediti i drukčiji način vođenja poslova. Ovlasti koje su zakonom dane upravnom odboru ne mogu se prenositi na izvršne direktore. Izvršni direktori obvezni su registarskom sudu podnositi prijave za upis u sudski registar i podnositi odgovarajuće isprave kako je to ovim Zakonom propisano za članove uprave društva.

Za vođenje poslova društva i u povezanim društvima od strane izvršnih direktora, njihove ovlasti, obveze i odgovornost u vezi s time vrijedi ono što je ovim Zakonom propisano za upravu društva.

Ako iz izrađenih godišnjih ili periodičnih financijskih izvješća ili iz slobodne procjene izvršnih direktora proizlazi da društvo ima gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala, o tome moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora. Isto vrijedi i za slučaj da društvo postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo.

Ima li društvo više izvršnih direktora, oni mogu donijeti poslovnik o svom radu osim ako to statutom nije stavljeno u nadležnost upravnog odbora ili ga taj organ donese. Statutom se mogu za izvršne direktore urediti neka pitanja koja se inače uređuju poslovnikom, što ih tada obvezuje. Izvršni direktori usvajaju poslovnik o radu samo jednoglasno donesenom odlukom.

Ako se statutom ne odredi što drugo, upravni odbor može svojom odlukom u svako doba opozvati imenovanje izvršnih direktora. Time se ne dira u ugovor što su ga izvršni direktori sklopili s društvom.

Društvo zastupaju izvršni direktori. Upravni odbor zastupa društvo prema izvršnim direktorima.

148. Odgovornost za štetu članova organa dioničkog društva

Tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u društvu navede člana uprave odnosno izvršnog direktora ili člana nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristu ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu društva ili njegovih dioničara, odgovara društvu za štetu koja mu time bude pričinjena. Ta osoba odgovara za štetu i dioničarima, ako im je ona nastala, neovisno o šteti koja je pričinjena društvu.

Pored osobe iz prethodnoga stavka ovoga članka, za štetu odgovaraju kao solidarni dužnici i članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora ako povrijede svoje dužnosti. U slučaju spora članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju dokazati da su u obavljanju svojih dužnosti postupali uredno i savjesno. Nema obveze članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora da nadoknade štetu, ako su djelovali u skladu sa zakonitom odlukom glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog, odnosno upravnog odbora ne isključuje obvezu da se nadoknadi šteta. Za štetu odgovara kao solidarni dužnik i onaj tko je imao koristi od štetne radnje ako je s nakanom u tome sudjelovao.

Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine

29

podmiriti od društva. Zahtjevi zastaruju u roku od pet godina.

Odredbe se ne primjenjuju ako su članovi uprave ili nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokurist ili punomoćnik navedeni na štetnu radnju: 1. korištenjem ovlasti za vođenje društva na temelju ugovora kojim se vođenje poslova povjerava vladajućem društvu ili 2. korištenjem ovlasti društva kojemu se dioničko društvo priključilo tako da ono vodi poslove dioničkoga društva.

149. Glavna skupština dioničkog društva 

Nadležnost glavne skupštineGlavna skupština odlučuje u pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom

društva, a osobito o: 1. izboru i razrješenju članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor. 2. upotrebi dobiti, 3. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora, 4. imenovanju revizora društva,5. izmjenama statuta, 6. povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva,7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad,8. uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja,9. prestanku društva.

O pitanjima vođenja poslova društva glavna skupština može odlučivati samo onda ako to od nje zatraži uprava društva.

Razrješnica članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odboraGlavna skupština odlučuje o davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog,

odnosno upravnog odbora jednom godišnje kada su joj predočena godišnja financijska izvješća. O davanju razrješnice pojedinome članu glasuje se odvojeno, ako tako odluči glavna skupština ili ako to zatraže dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva. Davanjem razrješnice glavna skupština odobrava kako su članovi uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora vodili društvo. To nema značaj odricanja od zahtjeva za naknadom štete s naslova odgovornosti koji se može postaviti prema osobama kojima je dana razrješnica.

Sazivanje glavne skupštineGlavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i statutom kao i

uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. Uprava, odnosno izvršni direktori dužni su sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobiju izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine.

30

Glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova. Za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave. To se na odgovarajući način primjenjuje i na izvršne direktore kad sazivaju glavnu skupštinu. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlaštene sazvati glavnu skupštinu.

Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine. U odluci o sazivanju glavne skupštine mora se navesti dnevni red. U pozivu se mora navesti sadržaj odluke o sazivanju glavne skupštine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Od dana objave poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora i prijedlog odluke

Sazivanje glavne skupštine na zahtjev manjineGlavnu skupštinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji

zajedno imaju udjele u visini od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala društva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skupštine. Zahtjev treba uputiti upravi. Statutom se može odrediti da to pravo imaju i dioničari koji zajedno imaju udjele koji su manji od onih propisanih u ovome stavku. Dioničari mogu na isti način zahtijevati i da se neki predmet stavi na dnevni red glavne skupštine i da to objavi. Uz svaki novi predmet na dnevnom redu mora se dati obrazloženje i prijedlog odluke. Zahtjev za stavljanje nekog predmeta na dnevni red društvo mora primiti najmanje 24 dana prije održavanja skupštine a društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja najmanje 30 dana prije održavanja skupštine. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća zahtjeva društvu.

Rok za sazivanje glavne skupštineGlavnu skupštinu mora se sazvati najmanje mjesec dana prije dana njezina

održavanja. U taj se rok ne uračunava dan objave poziva.

Načelo obične većineNa glavnoj skupštini odluke se donose većinom danih glasova (obična većina), ako

se zakonom ili statutom ne odredi da je za to potrebna neka veća većina ili se zahtijeva i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Pravo glasaPravo glasa ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, a na temelju dionica

bez nominalnog iznosa prema njihovom broju.

150. Povećanje temeljnog kapitala 

Odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva ulozima donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Povećanje temeljnoga kapitala društva ulozima moguće je samo izdavanjem novih dionica. U društvu koje je izdalo dionice bez nominalnog iznosa mora se povećati ukupan broj tih dionica u omjeru povećanja temeljnog kapitala i temeljnog kapitala

31

prije povećanja.

Ako se ulažu stvari i prava, u odluci o povećanju temeljnoga kapitala društva moraju se navesti predmet ili pravo koje društvo stječe ulaganjem, osoba od koje ih društvo stječe i nominalni iznos dionica koje se stječu takvim ulaganjem.

Povećanje kapitala ulozima u stvarima i u pravima moraju pregledati jedan ili više revizora. Odluka o povećanju temeljnog kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u sudski registar. Tome treba priložiti izvješće revizora. Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis provedenoga povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar. Temeljni kapital društva je povećan s danom upisa povećanja toga kapitala u sudskom registru.

151. Smanjenje temeljnog kapitala 

Za donošenje odluke o smanjenju temeljnoga kapitala društva potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine glasova temeljnoga kapitala društva zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke. Ako je društvo izdalo dionice više rodova, odluka glavne skupštine o smanjenju temeljnoga kapitala valjana je samo onda ako se s njom suglase dioničari svakoga roda dionica koje daju pravo glasa. U odluci se mora odrediti svrha smanjenja temeljnoga kapitala, naime, hoće li se dijelovi toga kapitala vratiti dioničarima. U društvu koje je izdalo dionice s nominalnim iznosom temeljni se kapital smanjuje smanjenjem nominalnog iznosa dionica. Ako bi iznos smanjenja temeljnog kapitala koji otpada na svaku dionicu doveo do toga da bi nominalni iznos dionice bio niži od dopuštenog najnižeg takvog iznosa pa ga se više ne bi moglo smanjiti, smanjenje se provodi spajanjem dionica. Odluka o smanjenju temeljnoga kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u sudski registar. Temeljni kapital društva smanjen je s danom upisa odluke o smanjenju temeljnoga kapitala u sudski registar.

152. Ništavost i pobojnost odluka glavne skupštine dioničkog društva

Razlozi ništetnostiOdluka glavne skupštine je ništetna: 1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na propisan način osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari, 2. ako nije unesena u zapisnik na propisan način, 3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa, 4. ako je suprotna moralu, 5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom.

Nakon što se odluka glavne skupštine upiše u sudski registar ne može se pozivati na njezinu ništetnost iz razloga navedenog u točki 2.

Pravne posljedice ništetnosti

32

Ništetnost se može isticati tužbom i na bilo koji drugi način. Ništetna odluka glavne skupštine nema pravni učinak. Ono što se od društva stekne na temelju ništetne odluke glavne skupštine mora mu se vratiti i naknaditi mu troškove nastale u vezi s tim.

Razlozi pobojnostiOdluka glavne skupštine može se pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu

ili statutu. Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi. Odluka glavne skupštine ne može se pobijati zbog toga:1. što je zbog tehničke smetnje povrijeđeno pravo korištenja elektroničkog puta 2. što su povrijeđene odredbe o sazivanju glavne

Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku.

Potvrda odluke koja se može pobijatiNe može se pobijati odluku glavne skupštine ako je ta skupština potvrdi novom

odlukom, a ta se nova odluka ne pobija u roku koji je propisan za pobijanje ili ako je tužba za pobijanje te odluke pravomoćno odbijena. Ima li tužitelj pravni interes na tome da se pobijana odluka oglasi ništetnom za vrijeme do donošenja nove odluke kojom je pobijana odluka bila potvrđena može tražiti da se pobijana odluka oglasi ništetnom za vrijeme do donošenja nove odluke.

Ovlaštenje za pobijanjeOdluke glavne skupštine mogu pobijati: 1. dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik, 2. dioničar koji nije sudjelovao u radu glavne skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako glavna skupština nije bila uredno sazvana ili dopuna predmeta odlučivanja na glavnoj skupštini nije bila valjano objavljena, ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine, 3. svaki dioničar u slučaju iz članka 360. stavka 2. ovoga Zakona ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine,4. uprava odnosno upravni odbor društva, 5. svaki član uprave odnosno izvršni direktor i član nadzornog, odnosno upravnog odbora ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva, nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu.

Tužba za pobijanje

33

Tužba se mora podići isključivo kod registarskog suda u roku od 30 dana od donošenja odluke. Ako je tužitelj bio prisutan na glavnoj skupštini na kojoj je odluka donesena, taj rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena. Nije li tužitelj prisustvovao glavnoj skupštini na kojoj je donesena odluka, rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je mogao saznati za odluku.

Tužba se podiže protiv društva. Ustanu li s tužbom uprava ili neki njezin član odnosno izvršni direktor, društvo zastupa nadzorni, odnosno upravni odbor, a ustane li s tužbom neki član nadzornog, odnosno upravnog odbora, društvo zastupa uprava odnosno izvršni direktori. Više postupaka koji se vode o pobijanju treba spojiti. Postupak po tužbi za pobijanje je hitan. Društvo ima neposredno po isteku roka od 30 dana pravo uvida u podignutu tužbu i prije nego što mu ona bude dostavljena i zatražiti od suda da mu dade njezinu presliku.

Uprava odnosno izvršni direktori moraju u glasilu društva bez odgađanja objaviti da je tužba podignuta i za kada je po tužbi zakazano ročište. Dioničar se u postupku može tužitelju pridružiti kao umješač najkasnije u roku od mjesec dana od dana objave.

Ako sud pravomoćnom presudom utvrdi da je odluka glavne skupštine ništetna, ona djeluje prema svim dioničarima i članovima uprave i nadzornoga odbora čak i kada nisu bili stranke u tome postupku.

153. Prestanak dioničkog društva

Razlozi za prestanak društva jesu: 1. istek vremena određenoga u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme, 2. odluka glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki, 3. pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,4. pripajanje društva drugome društvu, spajanje s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem,5. odluka stečajnog vijeća o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka, 6. otvaranje stečajnog postupka, 7. ništetnost društva,8. ukidanje društva.

Društvo koje nema imovine može prestati tako da ga registarski sud briše iz sudskog registra na prijedlog nadležnog organa porezne uprave ili po službenoj dužnosti. Registarski sud će brisati društvo iz sudskog registra po službenog dužnosti ako ono tri godine po redu ne postupi po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom, kada je zakonom propisana obveza objavljivanja tih izvješća, niti ih dostavi tome sudu u roku od 6 mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz sudskog registra, a društvo u tome roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu. Likvidacija društva se ne provodi, a društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra. Pokaže li se nakon brisanja društva iz sudskog registra da ono ima imovinu koju bi trebalo podijeliti, provodi se likvidacija društva. Likvidatore na prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud.

34

154. Društvo s ograničenom odgovornošću – pojam i obilježja

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih udjela. Ukupan iznos svih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. Članovi ne odgovaraju za obveze društva.

Ako ulog u društvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu.

155. Društvo s ograničenom odgovornošću- osnivanje ( društveni ugovor i izjava o osnivanju)

Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba. Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika. Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.

Sadržaj društvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju društvaDruštveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:

1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, ako je osnivač fizička osoba i njen OIB, a ako je osnivač pravna osoba i matični broj subjekta, odnosno odgovarajuće podatke ako je riječ o stranoj osobi,2. tvrtku i sjedište društva,3. predmet poslovanja društva, 4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznačiti njihovu vrijednost, te broj i nominalne iznose poslovnih udjela koje uz obvezu uplate uloga preuzima svaki osnivač,5. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme, 6. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje društvo ima prema članovima.

Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon što se sklopi društveni ugovor, uplate ulozi u skladu sa zakonom i društvenim ugovorom i imenuju jedan ili više članova uprave društva, a ako društvo mora imati nadzorni, odnosno upravni odbor i nakon što se izabere taj odbor. Ako društvo osniva samo jedan osnivač, on mora prije podnošenja prijave dati primjereno osiguranje za to da će dio uloga u novcu koji nije uplaćen biti uredno plaćen.

Prije podnošenja prijave za upis društva u sudski registar moraju se ulozi u stvarima i u pravima unijeti tako da s njima društvo može raspolagati nakon što bude upisano u sudski registar. Posumnja li sud u točnost podnesenih dokaza o unosu uloga i raspolaganju njima od strane društva, može zatražiti da mu se podnesu i drugi dokazi. Ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar manja od iznosa

35

preuzetog uloga koji se time uplaćuje, osnivač koji time nije uplatio cijeli ulog dužan je prije upisa društva u sudski registar iznos koji nedostaje uplatiti u novcu. U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti : 1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva, adresa društva u Republici Hrvatskoj, 2. iznos temeljnoga kapitala društva, 3. prema okolnostima podaci i izjave iz članka 187.a stavka 1. i 2. ovoga Zakona4. izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. ovoga Zakona, 5. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga društvo ima, te njihovo prebivalište i osobni identifikacijski broj,6. imena i prezimena odnosno tvrtke članova društva, ako su članovi društva fizičke osobe i njihovi OIB, a ako su članovi pravne osobe, njihovi matični brojevi subjekta odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi..

156. Društvo s ograničenom odgovornošću - temeljni ulozi i poslovni udjeli

Temeljni kapital

Temeljni kapital društva mora biti izražen u kunama. Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 20.000,00 kuna.

Ulozi za preuzete poslovne udjele

Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 200,00 kuna. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva. Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio kojega uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10.000,00 kuna.

Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u trgovački registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u trgovački registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga uloga mora se uplatiti u novcu. Uloge se mora uplatiti tako da društvo može s njima slobodno raspolagati.

Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, poslovni udio člana društva određuje se prema njegovom nominalnom iznosu. Član društva može imati više poslovnih udjela. Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva. Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati. Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost. Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

36

157. Organi društva s ograničenom odgovornošću i njihov međusobni odnosUprava

Vođenje poslova društvaUprava društva sastoji se od jednoga ili više direktora. Uprava vodi poslove društva u

skladu s društvenim ugovorom, odlukama članova društva i obveznim uputama skupštine i nadzornog, odnosno upravnog odbora ako ga društvo ima. Način rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede načina rada uprave nisu uređena društvenim ugovorom ili ovim Zakonom, može ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.

Ako uprava ima više članova, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, svi članovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva, osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu.

Ako je po društvenom ugovoru svaki član uprave ovlašten da sam poduzima radnje vođenja poslova društva, on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od članova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno.

Imenovanje članova upraveČlan uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Imenuju li članovi

društva namjerno ili zbog grube nepažnje za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja bi mu bila pričinjena time što je takva osoba povrijedila svoje obveze prema društvu.

Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva, ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.

Opoziv članova upraveČlanovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave. Ako je

društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni, odnosno upravni odbor, on je, nije li tim ugovorom drukčije određeno, ovlašten i za opoziv njihova imenovanja. To nema utjecaja na pravo članova uprave iz ugovora koje su oni sklopili s društvom.

Upis u sudski registarČlanovi uprave, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene bez odgađanja se

upisuju u sudski registar. Prijavu za upis promjena podnose svi članovi uprave društva, a ako društvo ima nadzorni, odnosno upravni odbor, tada i njegov predsjednik.

ZastupanjeDruštvo zastupa uprava. Ako, u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, članovi

uprave skupno zastupaju društvo. Potpisuju se tako da uz navođenje tvrtke društva stavljaju svoj potpis. Ako uprava ima više članova, društvenim ugovorom može se odrediti da društvo zastupa jedan član uprave samostalno, više njih skupno ili jedan član zajedno s prokuristom. Nije dopuštena odredba u društvenom ugovoru kojom se određuje da pojedini ili svi članovi uprave zastupaju društvo samo zajedno s jednim ili više prokurista. Valjano su učinjena

37

očitovanja volje prema društvu, ako se učine i samo prema jednoj od osoba koje su skupno ovlaštene za zastupanje.

Ako društvo nema nijednog člana uprave ni privremenog upravitelja, za primanje očitovanja volje i pismena zastupaju ga članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako društvo ima taj organ, a ako ga nema članovi društva.

Nadzorni, odnosno upravni odbor

Obveznost nadzornog, odnosno upravnog odboraDruštvenim ugovorom određuje se ima li društvo nadzorni, odnosno upravni odbor.

Društvo mora imati nadzorni, odnosno upravni odbor: 1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, ili 2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili

3. ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50 članova, ili4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni, odnosno upravni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 200, ili5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.

Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.

Sastav nadzornog, odnosno upravnog odboraNadzorni, odnosno upravni odbor sastoji se od tri člana. Društvenim ugovorom može

se odrediti da nadzorni, odnosno upravni odbor ima više članova ali njihov broj mora biti neparan.

Tko može biti član nadzornog, odnosno upravnog odbora

Ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više nadzornih, odnosno upravnih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jedan odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnopravnoga tijela, društva unutar koncerna ili kreditne, odnosno financijske institucije koja s društvom trajnije posluje da bi štitila njihove interese, ali samo onda ako nije član više od dvadeset nadzornih, odnosno upravnih odbora.

Izbor i imenovanje članova nadzornog, odnosno upravnog odboraČlanovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog, odnosno upravnog

odbora osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog, odnosno upravnog odbora, na zahtjev članova društva čiji ulozi čine najmanje trećinu temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno. Društvenim ugovorom može se odrediti da određeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog, odnosno upravnog odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni, odnosno upravni odbor može se tako imenovati najviše trećinu njegovih članova. Ne mogu se izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog, odnosno upravnog odbora.

38

Članovi prvog nadzornog, odnosno upravnog odbora imenuju se pri osnivanju društva za vrijeme do odluke skupštine društva ili članova društva izvan skupštine kojom po proteku godine dana od upisa društva u sudski registar odlučuju o tome da li da im se dade razrješnica. Do tada ih skupština odnosno članovi društva izvan skupštine mogu opozvati odlukom donesenom običnom većinom glasova.

Skupština

Ostvarivanje prava članova društvaČlanovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim

ugovorom, osim ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem. Ako se odluka donosi pisanim putem, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne određuje se na temelju danih nego na temelju ukupnog broja glasova kojima raspolažu članovi društva. Ako sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, on mora bez odgađanja po donošenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga.

Nadležnost skupštineSkupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o: 1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu,2. zahtjevu za uplatama uloga, 2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,3. imenovanju i opozivu članova uprave, 4. izboru i opozivu članova nadzornog, odnosno upravnog odbora ako ga društvo ima, 5. podjeli, spajanju i povlačenju poslovnih udjela,6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava, 7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova, 8. izmjeni društvenog ugovora, 9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni, odnosno upravni odbor.

10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova. Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine.

Sazivanje skupštine

Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva. Skupštinu se mora sazvati najmanje jednom godišnje te, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom i društvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva, a bez odgađanja napose onda ako se uoči da je društvo izgubilo

39

polovinu temeljnoga kapitala. Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge što zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje uloge.

Način i rok za sazivanje skupštineSkupštinu se mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako

u njemu o tome nema odredaba, preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Od dana kada je posljednji puta oglašeno sazivanje skupštine ili od kada je poziv predan pošti i dana održavanja skupštine mora proći najmanje sedam dana. U pozivu se mora što je to preciznije moguće odrediti dnevni red skupštine. Ako postoji nakana da se mijenja društveni ugovor, treba navesti i glavne izmjene koje se predlažu. Članovi društva koji su preuzeli poslovne udjele što čine zajedno najmanje desetinu a, ako je tako određeno društvenim ugovorom, i manji dio temeljnoga kapitala društva mogu pisanim putem uz navođenje razloga za to zahtijevati da se na dnevni red stave i druga pitanja ako taj zahtjev postave najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva.

158. Povezana društva - pojam i vrste

Vrste povezanih društavaPovezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu

stajati kao: 1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, 2. ovisno i vladajuće društvo, 3. društvo koncerna, 4. društva s uzajamnim udjelima i 5. društva povezana poduzetničkim ugovorima.

Društvo s većinskim udjelom i društvo s većinskim pravom odlučivanja u drugome društvu

Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu. Koliki udio pripada jednome društvu određuje se kod društva kapitala na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga društva, a ako je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima društva izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih drži za račun toga društva.

Ovisno i vladajuće društvoOvisno društvo je pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo (vladajuće

društvo) može imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj. Pretpostavlja se da je društvo koje se nalazi u većinskome sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio. Smatra se da neko društvo može imati prevladavajući utjecaj u drugome društvu ako kao dioničar ili član društva ima pravo izabrati odnosno imenovati i opozvati imenovanje odnosno razriješiti većinu članova uprave odnosno većinu izvršnih direktora ili nadzornog,

40

odnosno upravnog odbora društva ili na temelju sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima tog društva ima kontrolu nad većinom glasačkih prava u društvu.

Koncern i koncernsko društvoAko se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od

strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna. Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena društva među kojima je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili od kojih se jedno društvo priključuje drugome. Pretpostavlja se da ovisno i vladajuće društvo čine koncern. Ako su pravno samostalna društva, a da jedno nije ovisno o drugome, spojena zajedničkim vođenjem, ona čine koncern a pojedinačna društva su društva koncerna.

Društva s uzajamnim udjelimaDruštva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugome društvu. Ako jednome od društava s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u drugome društvu ili ako jedno društvo može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na drugo društvo, jedno društvo treba smatrati vladajućim a drugo ovisnim društvom. Ako svakome od društava s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u drugome društvu ili ako svako od tih društava može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na drugo društvo, oba se društva smatraju vladajućim i ovisnim.

159. Poduzetnički ugovori – pojam i vrste

Ugovor o vođenju poslova društva. Ugovor o prijenosu dobitiUgovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome društvu

jest ugovor o vođenju poslova društva. Ugovor kojim se takvo društvo obvezuje da će drugome društvu prenijeti cijelu svoju dobit jest ugovor o prijenosu dobiti. Ugovorom o prijenosu cijele dobiti smatra se i ugovor kojim se društvo kapitala obvezuje da će svoje poduzeće voditi za račun drugoga društva (ugovor o vođenju vlastitog poduzeća). Postave li se društva, koja nisu međusobno ovisna, ugovorom pod jedinstvenu upravu, a da time jedno od njih ne postane ovisno o drugoj strani, takav ugovor nije ugovor o vođenju poslova društva (ugovor o vođenju vlastitog poduzeća).

Ostali poduzetnički ugovoriPoduzetnički su nadalje ugovori kojima se društva kapitala: 1. obvezuju da će svoju dobit ili dobit pojedinih dijelova svoga poduzeća (svojih pogona) u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti drugih društava ili pojedinih dijelova poduzeća (pogona) tih društava radi podjele zajedničke dobiti (ugovor o zajednici dobiti), 2. obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svog poduzeća (pogona) u potpunosti ili djelomično prenijeti nekome drugome (ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti),

3. obvezuju da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća (pogon) dati u zakup drugome (ugovor o zakupu poduzeća ili pogona) ili da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća prepustiti da ga drugi vodi u ime društva, a za svoj račun (ugovor o prepuštanju poduzeća ili pogona).

41

Ne smatraju se ugovorima o djelomičnom prijenosu dobiti ugovor sa članovima uprave odnosno izvršnim direktorima i članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora ili s pojedinim zaposlenima u društvu o njihovu sudjelovanju u dobiti društva ni ugovori o udjelu u dobiti društva u okviru ugovora iz tekućeg poslovanja ili ugovora o licenci.

Sklapanje, izmjena i prestanak ugovoraSuglasnost skupštine

Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština društva. Odluka o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti valjan je, ako je druga ugovorna strana društvo kapitala, kada se s njime suglasi skupština toga društva. Za donošenje odluke o tome primjenjuju se odredbe stavka 1. ovoga članka.

Ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku.

Revizija poduzetničkog ugovora

Poduzetnički ugovor mora pregledati jedan ili više revizora. Revizore imenuje uprava ovisnoga društva ili na njezin zahtjev sud u čiji je sudski registar ovisno društvo upisano.

Upis u sudski registar. Stupanje ugovora na snaguRegistarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis poduzetničkog ugovora u

sudski registar i u njoj navesti postojanje i vrstu poduzetničkog ugovora, kao i ime druge ugovorne strane, a ako se radi o ugovoru o prijenosu dobiti i sporazum o visini dobiti koja se prenosi. Ugovor stupa na snagu kada ga se upiše u sudski registar sjedišta društva.

160. Pripajanje, spajanje i podjela dioničkih društava – pojmovno razlikovanje

Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti drugome dioničkome društvu bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava) drugome društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za dionice toga društva.

Dva ili više dioničkih društava mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga dioničkoga društva, na koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za dionice novoga društva.

Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada su donesene odluke o prestanku društava koja se pripajaju ili koja se spajaju a moglo bi se odlučiti da se ona nastave.

Društvo kapitala može se podijeliti. Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem. Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli, a da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već postoje (odvajanje s

42

preuzimanjem). Dopušteno je podjelu provesti tako da se dijelovi imovine istodobno prenose na nova i na društva koja već postoje.

Nova društva odnosno društvo ili društva preuzimatelji sveopći su pravni slijednici društva koje se dijeli. Dioničari ili imatelji poslovnih udjela u društvu koje se dijeli (članovi društva koje se dijeli) stječu poslovne udjele ili dionice (udjele) u novim društvima ili društvu ili društvima preuzimateljima razmjerno udjelima koji su im pripadali u društvu koje se dijeli

161. Gospodarsko interesno udruženje - pojam 

Gospodarsko interesno udruženje je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit. Osniva se bez temeljnoga kapitala. Djelatnost udruženja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih članova kao pomoćna djelatnost njihovim članovima.

162. Ciljevi stečajnog postupka, stečajni dužnik i stečajni razlozi

Ciljevi stečajnoga postupkaStečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika,

unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i stečajni plan radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti.

Stečajni dužnikStečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca,

osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.

Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne samouprave i uprave.

Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnog suca o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.

Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.

43

Stečajni razloziStečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih

stečajnih razloga. Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele

novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje. Ova predmnjeva neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu. Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa.

Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njene prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba (javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.

Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka.

163. Tijela stečajnog postupka 

Tijela stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.

Stečajni sudac:1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute, u skladu s ovim Zakonom,4. nadzire rad odbora vjerovnika,5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,

44

6. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,7. odobrava isplatu vjerovnika,8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,9. odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo stečajnoga postupka.

Stečajni upravitelj

Za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih upravitelja. Listu stečajnih upravitelja utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa i objavljuje se u «Narodnim novinama». Utvrđena lista može se dopunjavati. Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka. Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.

Ako se žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pobija i odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, stečajni sudac može povodom žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga upravitelja u roku od tri dana. Protiv rješenja stečajnog suca o imenovanju novoga stečajnoga upravitelja dopuštena je žalba.

Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnog upravitelja skupština vjerovnika može umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni sudac izabrati drugog stečajnog upravitelja.

Stečajni sudac donosi rješenje kojim se potvrđuje imenovanje stečajnoga upravitelja. Ako stečajni sudac to rješenje ne donese u roku od tri dana smatrat će se da je potvrdilo imenovanje stečajnoga upravitelja.

Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka, poslovanje vodi stečajni upravitelj.

Stečajni upravitelj zastupa dužnika. Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima zakonskoga zastupnika. Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.

Odbor vjerovnika

Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove. U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama. U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih radnika, osim ako oni kao stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama. Za članove odbora mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici te osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora. Broj članova odbora vjerovnika mora biti neparan, ali u pravilu ne više od sedam. Kad je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora. Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.

Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti

45

provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.

U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase,2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj,3. podnosi prigovor stečajnom sucu na rad stečajnoga upravitelja,4. daje mišljenje stečajnom sucu o unovčenju imovine dužnika, kad stečajni sudac to zatraži,5. daje mišljenje stečajnom sucu o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad stečajni sudac to zatraži,6. daje mišljenje stečajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kada stečajni sudac to zatraži.

Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.

Skupština vjerovnika

Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Skupština vjerovnika sazvat će se na prijedlog:1. stečajnoga upravitelja,2. odbora vjerovnika,3. najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika po procjeni stečajnoga suca premašuje petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove,4. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina po procjeni stečajnoga suca premašuje dvije petine iznosa naznačenog u točki 3. ovoga stavka.

Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti,2. imenovati novoga stečajnog upravitelja,3. odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine,4. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana,5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika6. odlučiti o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka u skladu s ovim Zakonom.

Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj. Vjerovnici svoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima skupštine vjerovnika.

164. Pokretanje stečajnog postupka

46

Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika, ako zakonom nije drugačije određeno. Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga. Razlučni vjerovnici mogu predlagati otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom samo ako učine vjerojatnim da se njihova tražbina neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo.

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator. Ovaj prijedlog koji ne podnesu sve osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe po zakonu ili svi likvidatori, bit će dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje kojega od stečajnih razloga. Stečajni sudac će ako je to moguće u tom slučaju saslušati ostale osobe ovlaštene za zastupanje po zakonu ili likvidatore.

Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad svojom imovinom. Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje.

Osobe ovlaštene pokrenuti stečajni postupak osobno odgovaraju dužnicima za štetu ukoliko propuste tako postupiti.

165. Prethodni postupak

Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), protiv kojega nije dopuštena posebna žalba ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.

U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja. Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako nakon pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac može bez prethodnoga postupka, odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.

Prethodni postupak može trajati najduže tri mjeseca od donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka, osim ako posebne okolnosti ne zahtijevaju dulji rok.

Stečajni sudac će, rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.

Stečajni sudac može osobito:1. postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, na kojega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju,2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnoga suca ili privremenoga stečajnoga upravitelja,3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dužnika,4. zabraniti isplate s računa dužnika.

47

Nakon što donese rješenje o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac će odmah zakazati ročište na koje će pozvati zastupnike dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, predlagatelja, pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa i privremenoga stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe.

Na ročištu pozvane osobe će se izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu i pisano izjasniti.

Stečajni sudac će odrediti jednog ili više vještaka koji će u roku od 15 dana, zajedno s njime i s privremenim stečajnim upraviteljem ako je imenovan i po njihovim uputama ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen.

166. Otvaranje stečajnog postupka

Nakon što primi izvješće privremenoga stečajnoga upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti dužnika, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka. Na ročište se pozivaju predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci. Na ročištu može se ispitati mogućnost pristupanja dugu.

Stečajni sudac će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka. U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac će odrediti tko je dužan snositi troškove postupka.

Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka žalbu može podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka žalbu može podnijeti predlagatelj.

Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao sposoban za plaćanje, postupak će se obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom slučaju snosi dužnik.

Sadržaj rješenja o otvaranju stečajnoga postupkaAko otvori stečajni postupak, stečajni sudac će u tom rješenju imenovati stečajnoga

upravitelja. U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka posebno će se navesti podaci o:1. tvrtki, nazivu, predmetu poslovanja i sjedištu dužnika,2. prezimenu, imenu i adresi stečajnoga upravitelja,3. danu otvaranja stečajnoga postupka.

Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se vjerovnici da u određenom roku, u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi tražbina, stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za prijavu tražbina ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana. Razlučni i izlučni vjerovnici pozvat će se da obavijeste stečajnog upravitelja o svojim pravima. Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se dužnikovi dužnici da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika.

U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u sudski, odnosno obrtni upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasništva.

48

Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročištaRješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će zakazati:

1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti više od dva mjeseca,2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište). To se ročište ne može održati prije ročišta iz točke 1. ovoga stavka niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta.

Ročišta se mogu spojiti tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište. Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor vjerovnika i imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja imovine stečajnoga dužnika te donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika.

Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodiAko tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu

masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti. Postupak se neće zaključiti, ako se u roku koji rješenjem odredi stečajni sudac predujmi dostatan iznos novca za pokriće troškova kako prethodnog, tako i otvorenog stečajnog postupka. Ova rješenja objavljuju se u "Narodnim novinama".

Oglas o otvaranju stečajnoga postupkaO otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom. Oglas se

objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom u "Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka. Oglas o otvaranju stečajnoga postupka sadrži:1. naziv suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnoga postupka,2. izvadak iz rješenja o otvaranju stečajnoga postupka,3. tvrtku ili naziv dužnika, matični broj subjekta (MBS),4. ime i sjedište stečajnoga suca,5. ime i adresu stečajnoga upravitelja,6. pozive vjerovnicima da u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona prijave svoje tražbine, odnosno obavijeste o svojim pravima, te adresu na koju će dostavljati prijave,7. mjesto, dan i sat izvještajnog i ispitnog ročišta,8. poziv dužnikovim dužnicima da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika,9. dan isticanja oglasa na oglasnoj ploči suda.

Dostava i objava rješenja o otvaranju stečajnoga postupkaRješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavlja se predlagatelju, dužniku,

pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa, ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika i državnom odvjetništvu. Rješenje se pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa upućuje telefaksom i dostavlja poštom.

Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavit će se i tijelima koja vode upisnike, odnosno javne knjige. Ova tijela dužna su po službenoj dužnosti na temelju dostavljenoga rješenja zabilježiti otvaranje stečajnoga postupka.

49

Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljuje se isticanjem na oglasnoj ploči suda. Stečajni sudac može naložiti stečajnom upravitelju da rješenja o otvaranju stečajnoga postupka dostavi vjerovnicima i dužnicima stečajnoga dužnika čija je adresa poznata.

167. Stečajna masa, stečajni vjerovnici i vjerovnici stečajne mase

Pojam stečajne maseStečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga

postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.

Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu dužnika pojedincaImovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti, kad

on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu.

Skupna imovina kod imovinskih zajednicaAko je otvoren stečajni postupak nad imovinom jednoga bračnoga druga, udio toga

bračnoga druga u zajedničkoj imovini bračnih drugova ulazi u stečajnu masu ako se na tom udjelu po općim pravilima o ovrsi može protiv dužnika provesti ovrha. Podjela imovine obavit će se izvan stečaja, na zahtjev stečajnoga upravitelja.

Stečajni vjerovnici

Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu. Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnoga reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina.

Vjerovnici stečajne mase

Iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnoga postupka i ostale obveze stečajne mase. Obveze stečajne mase stečajni upravitelj namirit će redom kojim one dospijevaju. U ostale obveze stečajne mase spadaju obveze:1. zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnoga postupka,2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu,3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka,4. na temelju neosnovanoga obogaćenja mase,5. tražbine radnika stečajnoga dužnika nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka.

Obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj, ovlašten raspolagati imovinom dužnika do otvaranja stečajnoga postupka, smatraju se obvezama stečajne mase. Isto vrijedi

50

i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom je upravljao.

168. Razlučni i izlučni vjerovnici

Izlučni vjerovnici

Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnoga ili osobnoga prava može dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu, nije stečajni vjerovnik. Njeno će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka.

Prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaćena u cijelosti može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnoga postupka a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo (pravo na vraćanje).

Ako je predmet, čije se izdvajanje moglo tražiti, dužnik neovlašteno otuđio prije otvaranja stečajnoga postupka, izlučni vjerovnik može zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu, ako ona još uvijek nije izvršena. On može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase, ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti.

Razlučni vjerovnici

Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava.

Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskog ili javnobilježničkog osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava ima u stečajnom postupku pravni položaj razlučnog vjerovnika.

Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu, imaju, u skladu s ovim Zakonom, pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta. Zakonsko založno pravo najmodavca ili zakupodavca u stečajnom postupku se ne može ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnoga postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa od strane stečajnoga upravitelja. Navedena ograničenja ne tiču se založnoga prava zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu.S ovim vjerovnicima izjednačeni su:1. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo,2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist,3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona,4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja.

Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici

51

Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti.

169. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka – vrijeme nastupanja, zabrane otuđenja i opterećenja, preuzimanje parnica i prijelaz prava dužnikovih tijela, zabrana ovrhe i osiguranja i prijeboj

Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda. Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile početkom dana kojega je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka istaknuto na oglasnoj ploči suda.

Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze

na stečajnoga upravitelja. Otvaranjem stečajnoga postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnoga upravitelja.

Zabrane otuđenja ili opterećenjaZabrana otuđenja ili opterećenja koja je protiv dužnika određena prema općim

pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba, u stečajnom postupku je bez učinka. Ne odnosi se na zabrane otuđenja i opterećenja do kojih je došlo u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja. Raspolaganja tijela dužnika, odnosno dužnika

Raspolaganja ranijih zastupnika dužnika pravne osobe, odnosno dužnika pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Drugoj će se strani vratiti njena protučinidba iz stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

Činidbe u korist dužnikaAko nakon otvaranja stečajnoga postupka netko izravno ispuni obvezu zastupniku

dužnika pravne osobe ili dužniku pojedincu prije javnog priopćenja o otvaranju stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist stečajne mase, takvim se ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da u vrijeme ispunjenja nije znao da je stečajni postupak otvoren.

Preuzimanje parnica

52

Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu, uključujući i arbitražne postupke, koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka bili u tijeku, stečajni upravitelj preuzet će u ime i za račun stečajnog dužnika. Parnice glede onih tražbina koje se prijavljuju u stečajni postupak, ne mogu se nastaviti prije nego što su ispitane na ispitnom ročištu.

Parnice koje su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka bile u tijeku protiv stečajnog dužnika preuzet će u njegovo ime stečajni upravitelj ako se tiču:1. izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,2. odvojenog namirenja,3. obveza stečajne mase.

Protivna stranka, koja je uspjela u parnici, troškove parničnog postupka nastale do prekida postupka, kao i troškove nastale nakon prekida postupka ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenog zahtjeva, može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U protivnom troškovi parnice nastali nakon prekida namirit će se kao dugovi stečajne mase.

Zabrana ovrhe i osiguranjaNakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv

dužnika tražiti osiguranje ili ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika. Ni vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti prisilnu ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim prisilnu ovrhu ili osiguranje radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika.

Postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni će ih sud obustaviti.

Nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja po općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.

Nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici ovlašteni su pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja po općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinuti postupci ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.

Zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masiPrisilna ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane

pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka. Ne odnosi se na:1. obveze stečajne mase iz dvostranoobveznoga ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio ispuniti,2. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa za vrijeme nakon prvoga roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor,3. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase.

53

170. Namirenje stečajnih vjerovnika – prijava i utvrđivanje tražbina

Prijavljivanje tražbina stečajnih vjerovnika i obavještavanje o izlučnim i razlučnim pravima

Stečajni vjerovnici prijavu svojih tražbina podnose stečajnom upravitelju u dva primjerka. Prijavi se u prijepisu prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje. U prijavi se navodi: tvrtka i sjedište, odnosno ime i adresa vjerovnika, pravna osnova i iznos tražbine u kunama te broj računa vjerovnika.

Stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina radnika i prijašnjih radnika dužnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka koje je u obvezi iskazati u bruto i netto iznosu i predočiti na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka. Smatrat će se da je radnik svoju tražbinu prijavio u skladu s popisom koji je sastavio stečajni upravitelj, ako najkasnije 8 dana prije općeg ispitnog ročišta ne podnese svoju samostalnu prijavu.

Ako se prijavljuju tražbine o kojima se vodi parnica, u prijavi treba navesti sud pred kojim se vodi parnica s naznakom broja spisa.

Izlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnog upravitelja o svom izlučnom pravu, pravnoj osnovi izlučnog prava i označiti predmet na koji se njihovo izlučno pravo odnosi.

Razlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnog upravitelja o svom razlučnom pravu, pravnoj osnovi razlučnog prava i dijelu imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo. Ako razlučni vjerovnici prijavljuju i tražbinu kao stečajni vjerovnici, u prijavi su dužni označiti dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo i iznos do kojeg njihova tražbina predvidivo neće biti pokrivena tim razlučnim pravom. Razlučni vjerovnici koji nisu obavijestili stečajnoga upravitelja o razlučnom pravu na način iz prethodnog stavka ne gube pravo odvojenog namirenja iz predmeta razlučnog prava. Iznimno razlučni vjerovnici gube pravo na odvojeno namirenje i nemaju pravo tražiti naknadu štete ili bilo kakvu drugu naknadu od stečajnoga dužnika ili od vjerovnika, ako je predmet razlučnog prava mimo njih unovčen u stečajnom postupku, a razlučno pravo nije bilo upisano u javnoj knjizi ili za njega stečajni upravitelj nije znao niti morao znati.

Tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se samo ako stečajni sudac posebno pozove i te vjerovnike da prijave svoje tražbine. U prijavi takvih tražbina treba naznačiti da se radi o tražbini nižega isplatnoga reda te označiti redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo.

171. Namirenje stečajnih vjerovnika – osporene tražbine 

Ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu, stečajni sudac će vjerovnika uputiti na parnicu protiv stečajnog dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine. Ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, stečajni sudac će stečajnog vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvoj parnici nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika.

Ako su osporene tražbine radnika i ranijih radnika stečajnog dužnika, parnica radi utvrđivanja osporene tražbine vodi se po općim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim odredbama za parnice u radnim sporovima.

Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, stečajni sudac će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.

54

Vjerovnici čije su tražbine utvrđene o tome neće biti posebno obaviješteni, o čemu će biti upozoreni prije ispitnoga ročišta. Ti vjerovnici mogu na svoj trošak tražiti da im se izda ovjerovljeni izvadak rješenja.

Ako osoba koja je upućena na parnicu ne pokrene parnicu u roku od 8 dana od primitka rješenja o upućivanju na parnicu, smatrat će se da je odustala od prava na vođenje parnice. Ako osporavatelj tražbine za koju postoji ovršna isprava ne pokrene parnicu u roku iz ovog stavka, smatrat će se da je osporavanje otklonjeno. Žalba izjavljena protiv rješenja o upućivanju u parnicu bez utjecaja je na rok iz ovoga stavka.

172. Stečajni plan - pojam

Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspodjeli stečajne mase. Stečajnim planom može se:- ostaviti dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika,- prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane,- dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba,- prodati svu ili dio imovine dužnika, sa ili bez razlučnih prava,- raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika,- odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika,- namiriti ili izmijeniti razlučna prava,- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika,- obveze dužnika pretvoriti u kredit,- preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika,- urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka, i sl.

Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni plan imaju pravo stečajnom sucu podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Neće se uzeti u obzir plan koji se podnese sudu nakon završnoga ročišta.

Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnoga plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom sucu u primjerenom roku. Sa stečajnim upraviteljem u izradi plana savjetodavno surađuju odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.

Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene osnove.

173. Pomorskim zakonikom – što uređuje

Odredbama Pomorskog zakonika utvrđuju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša, osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata, ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, upise plovnih objekata, ograničenje brodareve odgovornosti, ovrha i osiguranja na brodovima.

Ako zakonikom nije drugačije određeno, njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem Republike Hrvatske.

55

Ako zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na jahte.

Odredbe zakonika koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte osim jahti samo ako je to ovim Zakonikom izričito predviđeno.

Odredbe zakonika primjenjuju se na ratne brodove ako je to ovim Zakonikom izričito predviđeno.

Na odnose pomorskog prava koji nisu uređeni zakonikom, drugim propisima donesenima na temelju ovoga Zakonika, odnosno drugim zakonima, primjenjuju se običaji.

174. Brodar – pojam i odgovornost brodara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda 

Brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda,

Za obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda odgovara brodar, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.

Brodar (što uključuje vlasnika broda i naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru) može ograničiti svoju odgovornost u skladu s odredbama Zakonika. Bez obzira na temelj odgovornosti podvrgnute su ograničenju odgovornosti:a) tražbine zbog smrti ili tjelesne ozljede ili zbog gubitka ili oštećenja imovine (uključujući i štetu na lučkim postrojenjima, bazenima, prilaznim plovnim putevima i oznakama za plovidbu), do kojih je došlo na brodu ili u neposrednoj vezi s korištenjem broda ili radnjama spašavanja (pružanja pomoći), kao i na dalje štete koje iz toga proizlaze,b) tražbine zbog svake štete koja proizlazi iz zakašnjenja u prijevozu morem, tereta, putnika ili njihove prtljage,c) tražbine zbog drugih šteta koje proizlaze iz povrede izvanugovornih prava, koje su nastale u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda ili radnjama spašavanja i pružanja pomoći,d) tražbine druge osobe, a ne osobe koja odgovara, zbog mjera poduzetih radi sprječavanja ili smanjenja štete za koju osoba koja odgovara može ograničiti svoju odgovornost u skladu s ovim dijelom Zakonika, i zbog daljnjih šteta prouzročenih tim mjerama.

Brodar koji želi ograničiti svoju odgovornost dužan je osnovati fond ograničene odgovornosti.

175. Stvarna prava na brodu – pravo vlasništva, hipoteka, privilegij

Brod i brod u gradnji i jahta i jahta u gradnji jesu pokretne stvari. Na brodu, brodu u gradnji, jahti i jahti u gradnji mogu postojati stvarna prava, a napose pravo vlasništva, hipoteka na brodu i pomorski privilegiji.

Brod, brod u gradnji i jahta i jahta u gradnji mogu biti u suvlasništvu. Ako između suvlasnika nije drugačije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove. Na sva stvarna prava u pogledu broda i jahte na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

56

Brod, brod u gradnji, jahta i jahta u gradnji koji imaju hrvatsku državnu pripadnost mogu biti u vlasništvu domaće ili strane fizičke ili pravne osobe. Brod i jahta koji su u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe mogu imati hrvatsku državnu pripadnost.

Pravo vlasništva nad brodom u gradnji ili jahtom u gradnji obuhvaća stvari koje su u brod odnosno jahtu u gradnji ugrađene.

Ako u upisnik broda u gradnji ili u upisnik jahti u gradnji nije što drugo upisano, pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća i stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a nisu ugrađene u brod u gradnji, odnosno jahtu u gradnji, ako su prema svojoj izradi određene isključivo za ugrađivanje u određeni brod ili jahtu ili za njegov pripadak, ili ako su na vidljiv način obilježene ili izdvojene za ugrađivanje u brod ili jahtu.

Kad se pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu ili jahti stječu na temelju pravnog posla, za valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik. Pravni posao koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

Pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu ili jahti mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova odnosno upisnik jahti. Ne odnosi se na sljedeće slučajeve:1) prijelaz prava vlasništva broda ili jahte na osiguratelja prihvaćanjem izjave osiguranika o napuštanju broda ili jahte ili isplatom naknade iz osiguranja prema članku 709. stavku 3. ovoga Zakonika,2) stjecanjem nasljeđivanjem, dosjelošću i javnom sudskom prodajom,3) proglašenjem broda ili jahte pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

Hipoteka na broduHipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlašten namiriti svoju

tražbinu iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom ili izvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskorištavanjem broda.

Iznimno, kada se namirenje na temelju hipoteke na brodu provodi u inozemstvu uz primjenu postupovnih odredaba stranog prava koje ne poznaje sudsku prodaju, vjerovnik je ovlašten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene nadmetanjem na javnoj dražbi.

Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda osim ako ovim Zakonikom nije drukčije određeno.

Hipoteka na brodu može nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili sudskom odlukom (prisilna sudska hipoteka). Ugovor o hipoteci može sadržavati sporazum stranaka o vrijednosti broda, te o najnižoj prodajnoj cijeni.

U slučaju izvansudske prodaje broda vjerovnik može slobodno prodati brod. Pri tome vjerovnik mora postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika, te postići razumnu cijenu s obzirom na stanje broda i cijenu takvih ili sličnih brodova na tržištu, te njegovu opterećenost stvarnim pravima drugih osoba. Vjerovnik odgovara dužniku za svu štetu koju mu je prouzročio time što nije postupio u skladu s odredbama zakona. Mogući višak sredstava dobivenih takvom prodajom vjerovnik je dužan isplatiti dužniku u roku od osam dana po primitku kupovnine.

Vjerovnik koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju broda ovlašten je zatražiti upis zabilježbe izvansudske prodaje u upisnik brodova.

Kupac je ovlašten tražiti upis prava vlasništva u upisniku brodova na temelju ovjerovljenog ugovora o prodaji. U slučaju izvansudske prodaje broda kupac je, na temelju izvatka iz upisnika brodova i javno ovjerovljenog ugovora o prodaji, ovlašten neposredno tražiti ovrhu protiv dužnika radi predaje broda u posjed.

57

U slučaju preuzimanja broda u posjed i njegova iskorištavanja radi zaštite svojih interesa vjerovnik može zaprimati prihode broda, te zaradu rabiti za namirenje svoje tražbine. Prilikom preuzimanja broda u posjed i njegova iskorištavanja vjerovnik mora postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika.

Na hipoteci na brodu može se, na temelju ugovora, osnovati nadhipoteka u korist treće osobe.

Hipoteka na brodu prostire se i na pripadak broda. Hipoteka na brodu prostire se i na ove uzgrednosti broda:1) tražbine po osnovi naknade štete za još nepopravljena materijalna oštećenja koja je brod pretrpio,2) tražbine po osnovi zajedničke havarije, ako se ona odnose na još nepopravljena materijalna oštećenja broda.

Hipoteka na brodu ne prostire se na vozarinu, prevozninu, tegljarinu i zakupninu ni na nagrade za obavljeno spašavanje na moru, ako nije drugačije ugovoreno.Hipoteka na brodu prestaje:1) brisanjem hipoteke,2) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku,3) izvansudskom prodajom broda,4) proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

PrivilegijiSvaka od sljedećih tražbina prema vlasniku, zakupcu ili brodaru broda, osigurana je

pomorskim privilegijem koji postoji na onom brodu u odnosu na kojeg je nastala:1) tražbine za plaće i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, uključujući troškove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju u njihovo ime,2) tražbine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda,3) tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda,4) tražbine za lučke naknade, troškove plovidbe kanalima i drugim plovnim putevima, te troškove peljarenja,5) tražbine po osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili oštećenja prouzročena uporabom broda, izuzev gubitka ili oštećenja tereta, kontejnera i putničkih stvari koje se prevoze brodom.

Pomorski privilegij prostire se i na pripadak broda. Pomorski privilegiji ne prestaju promjenom vlasnika ili upisa ili zastave broda ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno. Privilegiji na brodu ne odnose se na tražbine koje se vlasniku broda duguju s osnove ugovora o osiguranju.Privilegiji na brodu prestaju:1) utrnućem tražbine osigurane privilegijem,2) protekom jedne godine,3) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku,4) osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za tražbine osigurane privilegijem na brodu koje su podvrgnute ograničenju odgovornosti.

Pomorski privilegiji prestaju proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru. Ako brod bude oslobođen, pomorski privilegiji ponovno će se uspostaviti.

58

176. Ugovori o iskorištavanju pomorskih brodova

Ugovori o iskorištavanju pomorskih brodova jesu: ugovori o pomorskom plovidbenom poslu i ugovor o zakupu broda.

Ugovori o pomorskom plovidbenom poslu jesu: ugovor o prijevozu stvari morem, ugovor o prijevozu putnika morem, ugovor o tegljenju, odnosno potiskivanju morem te ugovori koji se odnose na druge pomorske plovidbene poslove.

Ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje prevesti stvari brodom, a naručitelj prijevoza – platiti vozarinu. Ugovorom o prijevozu stvari brodom može se ugovoriti prijevoz stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili određenim brodskim prostorom (brodski ugovor), a i prijevoz pojedinih stvari (pomorsko-prijevoznički ugovor). Brodarski se ugovor može sklopiti za jedno ili više putovanja (brodarski ugovor na putovanje) ili za određeno vrijeme (brodarski ugovor na vrijeme).

Ugovorom o prijevozu putnika prijevoznik se obvezuje putnika prevesti brodom, a putnik platiti prevozninu. Visina prevoznine određuje se ugovorom.

Ugovorom o tegljenju obvezuje se brodar tegljača svojim brodom tegliti ili potiskivati drugi brod ili objekt do određenog mjesta, ili za određeno vrijeme, ili za izvođenje određenog zadatka, a brodar tegljenog, odnosno potiskivanog broda obvezuje se za to platiti tegljarinu. Visina tegljarine određuje se ugovorom. Smatra se, ako nije drugačije ugovoreno, da tegljenjem upravlja zapovjednik tegljenog broda.

Ugovorom o zakupu broda, prema ovom Zakoniku, zakupodavatelj daje zakupoprimatelju brod na uporabu, uz plaćanje zakupnine, radi obavljanja plovidbene djelatnosti. Ugovor o zakupu broda mora biti sklopljen u pisanom obliku. Ugovor o zakupu broda koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak. Zakupodavatelj je dužan predati zakupoprimatelju brod u takvu stanju da se može iskorištavati prema ugovorenoj ili uobičajenoj namjeni. Brod se, ako nije drugačije ugovoreno, predaje bez posade. Troškove pogona broda snosi zakupoprimatelj. Zakupoprimatelj je dužan održavati brod za trajanja ugovora i nakon proteka ugovora vratiti brod u stanju i mjestu u kojem ga je primio. Zakupoprimatelj ne odgovara za redovno trošenje broda. Zakupoprimatelj ne snosi troškove popravka broda potrebnog za uklanjanje skrivenih mana broda koje su postojale u vrijeme kad mu je brod predan na uporabu niti snosi štetu za gubitak broda zbog djelovanja više sile.

177. Mjenica kao vrijednosni papir – pojam i bitni sastojci

Vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvzu upisanu na toj ispravi njezinom zakonitom imatelju (ZOO).

Mjenica je vrijednosni papir na određeni iznos novca koji svom imatelju daje pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik.

Karakteristike mjenice:- mjenica je vrijednosni papir po naredbi

59

- mjenica je novčani obligacijski papir- mjenica je prezentacijski papir- mjenica je papir javne vjere- mjenicu karakterizira solidarnost mjenične obveze- mjenična obveza je samostalna- mjenica je jednostran, apstraktan i strogo formalan pravni posao

Mjenica može biti sredstvo kreditnog prometa, sredstvo osiguranja tražbina i sredstvo plaćanja. Prema osobi mjeničnog dužnika ratlikuju se tri vrste mjenice:

Trasirana (vučena) mjenica je mjenica u kojoj njezin izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da po dospjelosti mjenice novčani iznos iz mjenice isplati korisniku mjenice (remitentu).

Vlastita mjenica je mjenica kojom se izdavatelj obvezuje isplatiti mjenični iznos korisniku mjenice.

Vlastita trasirana mjenica je mjenica u kojoj izdavatelj mjenice označuje sebe kao trasata.

178. Indosament 

Mjenica je vrijednosni papir po naredbi, što znači da je ovlaštenik poimence naznačena osoba ali i svaka osoba koju ona odredi.

Indosament je izjava dosadašnjeg korisnika papira kojom prenosi papir na drugog korisnika. Ispisuje se na poleđini papira. Prenositelj se naziva indosant a onaj na koga se prenosi indosatar.

Postoji dioba na puni, blanko i rekta indosament.- Puni indosament je onaj koji sadrži sve elemente indosamenta, odnosno odredbu o prijenosu papira, ime osobe na koju se papir prenosi i potpis indosanta.- Blanko indosament sadrži samo potpis indosanta.- Rekta indosament sadrži klauzulu „ne po naredbi“ kojom se zabranjuje indosataru da taj papir dalje prenosi na drugoga indosamentom, čime se on transformira u papir na ime i dalje može prenositi cesijom.

Indosataru kao novom vjerovniku dužnik ne može staviti one prigovore koji se temelje na osobnim odnosima dužnika prema trasantu ili prijašnjem imatelju mjenice.

Indosament mora biti bezuvjetan.

179. Akceptiranje mjenice

Akcept je izjava trasata kojom se obvezuje o dospjelosti mjenice isplatiti u mjenici naznačenu obvezu. Daje se u obliku izjave na mjenici riječima „priznajem“ ili „pristajem“ uz potpis trasata. Kao akcept vrijedi i smo potpis trasata kad je dan na licu mjenice.

Akcept mora biti bezuvjetan, akceptiranje uz uvjet smatra se odbijanjem akcepta.Mjenica se može prezentirati na akcept sve do dospjelosti. Mjenica se podnosi na

akcept u mjestu prebivališta trasata. Akceptiranje mjenice nije obvezno, ali dužnik koji ne podnese do dospjelosti mjenicu na akcept gubi pravo tražiti ispunjenje od trasata, te se

60

jedino može obratiti ostalim mjeničnim dužnicima. Iznimno će postojati i dužnost podnošenja mjenice na akcept, ako je trasant tako u mjenici odredio. Također, trasant može i zabraniti podnošenje mjenice na akcept ako se radi o mjenici plativoj kod treće osobe.

Trasat nije dužan akceptirati mjenicu.Akcept se smatra neopozivim tek kad trasat, s potpisanom izjavom na mjenici, ne

vrati mjenicu njezinom imatelju. Akceptom mjenice trasat postaje glavni dužnik, ali se ostali dužnici ne oslobađaju obveze, nego postaju regresni dužnici.

180. Avaliranje mjenice

Aval ili mjenično jamstvo je izjava neke osobe, dana i potpisana na mjenici, kojom se jamči da će određeni mjenični dužnik ispuniti svoju mjeničnu obvezu. Osoba koja daje aval se naziva avalist, a onaj za kojeg se daje – honorat.

Mjenični dužnici za koje se daje aval mogu biti trasant, trasat i indosanti. Iz avala treba biti vidljivo za koga se daje, s time da se presumira da se daje za trasanta.

Avalom se može mjenična obveza osigurati u cijelom ili djelomičnom iznosu. Avalist odgovara onako kako odgovara onaj za koga je dano jamstvo. Avalist koji ispuni mjeničnu obvezu ima regresno pravo prema svome honoratu, kao i prema ostalim dužnicima.

181. Dospjelost mjenične obveze 

Trasant u pravilu određuje vrijeme dospijeća mjenične obveze. Dospjelost može biti određena:

- po viđenju (dospijeva kad je imatelj podnete trasatu na isplatu)- na određeni dan - na određeni dan od dana izdanja mjenice- na određeni dan po viđenju (dospijeva protekom određenog roka od dana

podnošenja mjenice na akcept)

182. Regres zbog neakceptiranja i neisplate po mjenici

Pod mjeničnim regresom razumijeva se zahtjev imatelja mjenice prema jednom ili više regresnih dužnika na isplatu mjeničnog iznosa, ako trasat o dospjelosti potpuno ili djelomično odbije isplatu mjenice ili ako još prije dospjelosti nastupe okolnosti koje isplatu čine nesigurnom. Regres nastaje zbog neisplate ili nesigurnosti isplate mjeničnog zahtjeva.

Regres o dospjelosti može se ostvariti ako mjenica nije isplaćena u cijelosti ili djelomično.

Regres prije dospjelosti može se ostvariti:- ako je akceptiranje odbijeno potpuno ili djelomično- ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj ili likvidacija nad imovinom trasata ili ako on obustavi plaćanja- ako je otvoren stečaj ili likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje

61

Budući da mjenični dužnici odgovaraju solidarno za obveze, regresni se zahtjev može uputiti protiv bilo kojeg od njih. Regresni dužnik koji iskupi mjenicu stječe regresno pravo prema ostalim solidarnim dužnicima

183. Protest mjenice

Pravo regresa se može ostvariti pod uvjetom da se činjenice na osnovi kojih je nastalo utvrde javnom ispravom. Protest je javna isprava u kojoj javni bilježnik (protestno tijelo) na zahtjev imatelja mjenice, potvrđuje da je nastupila jedna od zakonom predviđenih činjenica na osnovi kojih nastaje pravo regresa u korist imatelja mjenice.

Protestom se potvrđuje npr. da je mjenica podnešena na akcept i da je akcept odbijen.

Ako se regres ostvaruje prije dospjelosti mora se prethodno prezentirati na isplatu, pa ako je isplata odbijena, podiže se protest zbog neisplate.

Protest se podnosi protestnom tijelu, mjeno nadležnom prema prebivalištu osobe protiv koje se podiže protest, te ono poziva tu osobu da izvrši traženu mjeničnu radnju – akcept ili isplatu mjenice. Pritestne isprave unose se u protestni registar kao javnu knjigu.

Za podizanje protesta su propisani rokovi. Protest zbog neakceptiranja se mora podignuti u onim rokovima koji su propisani za podnošenje na akcept. Protest zbog neisplate mjenice koja dospijeva na određeni dan ili na određeno vrijeme od dana izdanja ili viđenja mora se podiči jednog od sljedeća dva radna dana koja dolaze odmah za danom plaćanja mjenice. Za mjenicu plativu po viđenju u roku godine dana od dana izdanja. Ako se protest ne podigne u zadanim rokovima gubi se pravo na regres.

Protest nije potreban ako je trasant, indosant ili avalista oslobodio imatelja mjenice protesta unošenjem kluzule „bez protesta“, ili ako su trasant ili trasat pali pod stečaj jer u tom slučaju rješenje o otvaranju stačaja zamjenjuje javnu ispravu.

Notifikacija je izvještavanje mjeničnih dužnika o podizanju protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice da bi se regresnim dužnicima dala mogućnost dobrovoljnog iskupa mjenične obveze.

184. Vlastita mjenica

Vlastita ili solo mjenica je pisana izjava volje njezina izdavatelja kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti određeni iznos novca remitentu ili osobi koju on odredi svojom naredbom.

Na vlastitu mjenicu se primjenjuju odredbe o trasiranoj mjenici (odredbe o indosamentu, dospjelosti, plaćanju, regresu zbog neisplate, protestu, zastari...)

Vlastita mjenica ima neke različitosti prema trasiranoj mjenici:1) kod vlastite mjenice nema trasata, budući da nema trasata nema ni akcepta2) sastojak o bezuvjetnoj uputi mora biti formuliran kao bezuvjetno obećanje na isplatu3) do podizanja i protesta može doći samo zbog neispunjenja, a ne zbog neakceptiranja4) izdavatelj mjenice je glavni dužnik, a odgovara kao akceptant kod trasirane mjenice5) vlastita se mjenica ne izdaje u više primjeraka jer nema akceptiranja, ako se izda u više primjeraka odgovara je za svaki primjerak kao za zasebnu mjenicu

62

185. Ček - razlika u odnosu na mjenicu

Ček je vrijednosni papir kojim njegov izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da iz njegovog pokrića isplati određeni iznos novca korisniku čeka (remitentu).

Razlike prema mjenici:1) mjenica je sredstvo kredita, a ček sredstvo plaćanja2) trasat kod mjenice može biti svaka fizička ili pravna osobam, a kod čeka samo banka3) mjenica nikad ne može glasiti na donositelja, a ček može biti izdan na ime, na donositelja ili po naredbi4) kod čeka trasant mora uvijek mora raspolagati pokrićem kod trasata u vrijeme izdavanja čeka, dok se mjenica može trasirati i naosobu kod koje trasant nema nikakva pokrića5) rok dospjelosti kod mjenice može biti određen na nekoliko načina, a kod čeka isključivo po viđenju6) ček se može opozvati, izdana mjenica ne može

186. Ček - izdavanje i oblik čeka

Za izdavanje čeka se traži čekovnopravna sposobnost, koja se podudara s poslovnom sposobnošću. Osim čekovnopravne sposobnosti, izdavatelj mora u trenutku izdavanja čeka raspolagati pokrićem kod banke, kojim može raspolagati preko čeka na temelju izričitog ili prešutnog sporazuma s bankom. Pokriće se može sastojati u novcu ili otvorenom kreditu.

Da bi bio valjan, ček mora imati sljedeće sastojke:- oznaku da je ček- bezuvjetan uput da se plati određeni iznos novca iz pokrića- ime platitelja (trasata)- mjesto plaćanja- dan i mjesto izdavanja čeka- potpis trasanta

Prema načinu određivanja korisnika ček se može izdati na ime, po naredbi i na donositelja.Ček na ime je onaj u kojem je osoba remitenta izrekom naznačenaČek po naredbi je onaj kod kojega je naznačeno da se isplata ima izvršiti po naredbi određene osobe.Ček na donositelj je onaj u koji je unesena klauzula „platite donositelju“.

Postoji nekoliko vrsta čekova:

- GOTOVINSKI ČEK: je onaj kojim trasant upućuje trasata da remitentu isplati određeni iznos gotova novca iz njegovog pokrića.

63

- VIRMANSKI ČEK: je onaj kojim trasant nalaže trasatu da određeni iznos novca prebaci s njegovog žiro računa na žiro račun korisnika.- BARIRANI ILI PRECRTANI ČEK: je virmanski ček s time da se čekovni iznos može naplatiti isključivo preko banke.- CIRKULARNI ČEK: izdaje banka komitenta koji ima kod nje pokriće s ovlađtenjem da ga naplati kod bilo koje od njenih filijala ili banaka s kojima je u poslovnom odnosu.

187. Ček - isplata i regres zbog neisplate

Ček se plaća po viđenju. Zakon o čeku određuje da se ček mora posnijeti na isplatu trasatu u sljedećim rokovima računajući od dana izdanja:- 8 dana ako su mjesto izdavanja i mjesto plaćanja u ista i u istoj zemlji- 15 dana ako su mjesta plaćanja različita mjesta u zemlji- 20 dana ako je ček izdan u bilo kojoj od europskih zemalja- 60 dana ako je ček izdan izvan Europe- 6 mjeseci ako se radi o cirkularnom čeku.

Trasat može izjavom opozvati izdani ček, što znači zabraniti njegovu isplatu. Učinak opoziva je da imatelj gubi regresno pravo.

Isplatu je dužan izvršiti u čeku naznačeni trasat. Imatelj čeka nije dužan primiti djelomičnu isplatu čeka. Isplata čeka se može osigurati avalom.

Ako isplata bude odbijena, imatelj stječe pravo regresa prema indosantima, trasantu i avalisti. Uvijeti za ostvarenje regresa su:

- prezentacija čeka na isplatu u predviđenom roku- podizanje protesta zbog neisplate

Protest se podiže kod protestnog tijela prije isteka roka za prezentaciju na isplatu. Protest može biti nadomješten pisanom izjavom trasata na čeku kojom odbija isplatu. Regresni zahtjevi imatelja čeka prema indosantima i trasantu zastarjevaju za šest mjeseci od proteka roka za isplatu. Ako regresni dužnici ne bi udovoljili regresnom zahtjevu imatelja čeka, on može protiv njih podignuti regresnu (čekovnu) tužbu. Na osnovi tužbe izdaje se platni nalog.

64