PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

SOCIJALNO PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMS O C I J A L N O P R A V O

POJAM I PREDMET SOCIJALNOG PRAVA Socijalno pravo, kao nauna i nastavno-pedagoka disciplina se jo uvijek izuava u sklopu Radnog prava. Socijalno pravo je skup pravnih pravila kojima se regulira iroko podruje koje obuhvata socijalnu sigurnost ljudi. U pitanju je pravo koje fizikom licu kao nositelju prava omoguuje da od nadlenog organa zahtijeva odreena socijalna davanja, kojima bi osigurao svoju socijalnu sigurnost. U pravnoj teoriji socijalno pravo se definira u objektivnom i subjektivnom smislu. U objektivnom smislu se oznaava kao skup pravnih pravila i normi kojima se regulira socijalno osiguranje ljudi. U subjektivnom smislu socijalno pravo se razmatra kroz ovlatenje fizikog lica da od nadlenog organa zahtijeva da mu prui odreena socijalna davanja, kako bi otklonio ili ublaio socijalni sluaj, odnosno zadovoljio stanje socijalne potrebe. U tom smislu socijalno pravo ima slijedea obiljeja: 1. da je vezano za linost i da je neprenosivo, 2. da nema definitivan karakter i da traje dok postoji stanje socijalne potrebe koje ga je izazvalo, 3. da ima zadatak da stvori i odri uvjete ivota i napredovanja u ivotu onim licima koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, 4. da za svoj objekt ima mjeovita davanja socijalne naravi (npr. bolnike usluge i davanja). Postoji podjela na opa i posebna socijalna prava. Ope socijalno pravo ima za predmet socijalne potrebe, koje radnici, graani i lanovi njihovih obitelji zadovoljavaju i jedino mogu zadovoljiti putem sticanja i ostvarivanja socijalnih prava. Zajednike karakteristike opeg socijalnog prava su: 1. normativni i socijalno-politiki ciljevi drutva i njihova razrada u naelima opeg socijalnog prava socijalnog prava, 2. izvori prava meunarodni i unutarnji, 3. socijalno-pravni odnosi, 4. organizacija i izvor financiranja socijalnih prava, 5. specifina obiljeja pojedinih oblasti i posebnih socijalnih prava, meusobni odnosi i uticaji ovih podsistema u jedinstvenom normativnom sistemu socijalnih prava, te njihova povezanost sa sistemom socijalnog planiranja i sistemom financiranja. Iz ovog osvrta na ope socijalno pravo proizlazi da posebna prava predstavljaju razradu i konkretizaciju obiljeja opeg socijalnog prava. Kao predmet socijalnog prava navode se kolektivni javni, a ne pojedinani privatni oblici pomoi, osiguranja i sl. Osnovna svrha socijalnog prava je osiguranje ivotne egzistencije ovjeka, pomae mu da lake prebrodi ili ublai stanje socijalne potrebe. Socijalno osiguranje se definira kao nastojanje da se naelo solidarnosti primijeni kao skup mjera koje imaju za cilj da svakom pojedincu omogui postizanje slijedeih ciljeva: 1. da se odri u povoljnom zdravlju, ili da stanje svog zdravlja pobolja na najblai nain kad je ono loe ili postoji opasnost da se pogora, 2. da prebrodi oskudicu koju trpi on ili lanovi njegove obitelji kad je njegova sposobnost za zaraivanje umanjena ili ak unitena uslijed dogaaja neovisnih od njegove volje, kao to je nesposobnost, nesretan sluaj i sl. 3. da uzme na sebe odgovornost zasnivanja obitelji, da izrodi djecu, da od njih stvori tjelesno i normalno zdrave ljude, kao i da im prui obrazovanje koje su sposobni da prihvate.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPORIJEKLO I RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA Odreene oblike zatite ovjeka susreemo jo kod rodovskih zajednica i kod starih kultura, npr. staranje o bolesnom lanu zajednice i sl. U feudalizmu bogatiji lanovi drutva pruaju pomo bolesnim ili iznemoglim koji nemaju sredstava za ivot. Vjerske zajednice su pruale pomo kroz svoja razna dobrotvorna udruenja, ustanove za lijeenje. Lokalna zajednica ima poseban znaaj i ulogu u osiguranju socijalno ugroenih lica. Pomo lokalne zajednice ovisila je od ukupnih sredstava kojima je ona u tu svrhu raspolagala, kao i od broja lica kojima je takva pomo bila potrebna. Zbog toga lica pogoena socijalnim rizikom nisu imala to pravo zagarantirano. S pojavom udruenih zanatlija, odnosno esnafa pojavili su se i novi oblici socijalnih sluajeva. Po pravilima esnafa majstor se brinuo o svojim radnicima i za sluaj bolesti, a esnaf za sluaj iznemoglosti. U razdoblju ekonomskog liberalizma u kojem je drava bila nezainteresirana za reguliranje uvjeta rada i socijalne zatite, radnici poinju osnivati drutva za meusobnu i uzajamnu pomo i tako sami sebe osiguravaju u sluaju nastupa nekog od socijalnih rizika: a) rizici za sluaj bolesti, svoje ili lanova obitelji, b) rizici za sluaj nesree na poslu, c) iznemoglosti, d) smrti. Ova drutva su prva uvela zatitu od socijalnih rizika za svoje lanove kao garantirana prava. Izvori sredstava su bili doprinosi lanova i doprinos poslodavaca i drave. U vremenu 1878 do 1909g. dolazi do veih privrednih kriza, velike nezaposlenosti i porast zahtjeva radnika za poboljanjem uvjeta rada i osiguranja na radu. U takvim okolnostima pruski i njemaki kancelar Bizmark uspostavlja moderno socijalno osiguranje. Ono je ureeno slijedeim zakonima: Zakon o obveznom osiguranju za sluaj bolesti, Zakon o osiguranju nesree na poslu, zakon o osiguranju invalidnosti, Zakon o osiguranju starosti. Svi ovi zakoni su 1911g. ujedinjeni u jedan zakon koji je predstavljao osnovu za izradu njemakog Socijalnog zakonika. SOCIJALNO OSIGURANJE U ZEMLJAMA KOJE SU ULE U SASTAV STARE JUGOSLAVIJE Podruje Slovenije i Dalmacije bilo je u sastavu Austrije, zbog ega je na tim podrujima vrijedilo austrijsko zakonodavstvo. Prve oblike osiguranja socijalnih rizika provode radnika drutva, a potom i pojedini poslodavci i poduzea osnivanjem fondova. Postojale su rudarske bratovtine koje su vrile osiguranja u sluaju bolesti, iznemoglosti, starosti i smrti. eljezniari su takoer imali osiguranje za odreene socijalne rizike prije uvoenja obveznog osiguranja. Bolesnike i okrune blagajne, koje su bile organizirane na samoupravnom principu (2/3 predstavnika radnika i 1/3 predstavnika poslodavaca u upravnim organima)provode obvezno osiguranje za sluaj bolesti za ostale grupacije radnika. Zavodi organizirani na teritorijalnom principu provode obvezno osiguranje za sluaj nesree na poslu. U upravnim organima zavoda sudjeluju sa 1/3 predstavnici radnika, poslodavaca i vlade. Trokove ovog organiziranja snose poslodavci, jer se polazi od pretpostavljene krivnje poslodavca koju radnik pretrpi na radu. I na podruju Hrvatske, Slovenije i Vojvodine nalazimo osiguranje u rudarskim bratovtinama. Takoer, drutvo tipografa, metalaca i graevinskih radnika imaju odreeni vid osiguranja. Opim rudarskim zakonom iz 1854g. i u ovom podruju provodi se obvezno osiguranje. Za radnike zaposlene u poduzeima obvezno osiguranje za sluaj bolesti uvodi se 1891g. i ova poduzea su taksativno navedena. Ve 1907g. proireno je osiguranje za sluaj bolesti na iri krug zaposlenih radnika, a uvedeno je osiguranje i za sluaj nesree na poslu. Na podruju Vojvodine uvedeno je prvo osiguranje poljoprivrednika za odreene rizike. U Bosni i Hercegovini takoer su uvedeni prvi oblici obveznog socijalnog osiguranja za sluaj bolesti, nesree na poslu, starosti i smrti na osnovu Rudarskog zakona (1881).

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOsiguranje provodi Zemaljska bratinska blagajna sa sjeditem u Sarajevu kao dravna institucija.Obvezno bolesniko osiguranje uvedeno je 1909g. U trokovima osiguranja uestvuju radnici sa 2/3, a poslodavci sa 1/3, a u ovom dijelu uestvuju i u upravljanju osiguranjem. Na podruju Srbije uvedeno je osiguranje za rudare i osoblje dravnih eljeznica, kao i za vojna lica i dravne inovnike. U Crnoj Gori : Opi imovinski zakon iz 1888g. i Zakon o koncesijama iz 1911 predstavljaju tragove osiguranja raznih socijalnih sluajeva. SOCIJALNO OSIGURANJE STARE JUGOSLAVIJE Zakonom o socijalnom osiguranju radnika iz 1922g. je: - predvieno obvezno osiguranje za sva lica im stupe u radni odnos. Zakon poiva na naelu obveznosti a u nekim sluajevima i na naelu dobrovoljnosti; - regulirani su svi rizici socijalnog osiguranja, osim rizika nezaposlenosti; - nositelj osiguranja bio je tadanji ured za osiguranje radnika, koji je imao svoje ispostave- mjesne organe; - sporove iz socijalnog osiguranja rjeavali su posebni sudovi radnikog osiguranja; - osnovica za doprinos za sve grane socijalnog osiguranja bila je ista; - u upravljanju samoupravnim organizacijama socijalnog osiguranja sudjeluju radnici i poslodavci na principu pariteta. Ovaj zakon je imao nedostatke: izostavljanje rizika nezaposlenosti, predvianje dosta strogih uvjeta za sticanje pojedinih prava, kao i odgoda primjene propisa za dugorona osiguranja do 1. jula 1925. RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA NA PODRUJU JUGOSLAVIJE POSLIJE II SVJETSKOG RATA Ve poetkom 1945g, drava uvodi jedinstveni dravni nadzor nad ustanovama socijalnog osiguranja i donosi prvi zakon iz ove oblasti Zakon o provoenju socijalnog osiguranja, kojim je osnovan jedinstveni nositelj socijalnog osiguranja Sredinji zavod za socijalno osiguranje. Socijalno osiguranje nove Jugoslavije moemo razmatrati kroz tri faze. Prva razvojna faza Zakonom o socijalnom osiguranju socijalno osiguranje postaje dravno i drava osigurava osiguranicima prava iz socijalnog osiguranja. Osnovan je Dravni zavod za socijalno osiguranje koji je zaduen za provoenje osiguranja. U pogledu financiranja socijalnog osiguranja, naveden je prvi put princip jedinstva od strane drave, a doprinose i dalje plaaju osiguranici i poslodavci. Sta predstavlja osnovni uvjet za ostvarivanje prava, umjesto ranijeg vremena osiguranja. Sta osiguranja se svodi na vrijeme provedeno u tzv. faktikom radnom odnosu, to znai da je bilo dovoljno da se lice nalazi u nekom radnom odnosu bez obzira da li je uplaen doprinos za socijalno osiguranje. Osiguranje provode dravni organi uprave, odnosno resor socijalnog stanja, a za priznavanje raznih prva ovlatena su bila i poduzea i ustanove. Zatita prava osiguranika sada se osigurava u upravnom postupku, a protiv rjeenja drugostupanjskog organa doputena je tuba redovnom sudu. U pogledu financiranja bilo je predvieno da se svi rashodi socijalnog osiguranja namiruju iz budeta, to znai da je ukinuto optereenje plaa osiguranika doprinosom za socijalno osiguranje. Druga razvojna faza Ova faza zapoinje 1952g. i to donoenjem Uredbe o osnivanju Zavoda za socijalno osiguranje i o promjenama u upravljanju sredstvima socijalnog osiguranja.Republikim i sreskim zavodima socijalnog osiguranja povjerava se provoenje socijalnog osiguranja u

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMcjelini, oni odluuju po svim pravima iz zdravstvenog, mirovinsko-invalidskog osiguranja i djejeg doplatka. Proiren je krug osiguranih lica, podijeljena su na osiguranike, lanove njihovih obitelji i lica osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima. Postojala su i dva fonda pri zajednicama i to fond za kratkorono i fond za dugorono osiguranje pri republikim zajednicama. Doprinose su plaale organizacije, odnosno privatni poslodavci i radnici. U sistemu dugoronog (mirovinskog) osiguranja je razraeno novo naelo da pravo na mirovinu i visina mirovine ovisi od duine ulaganja u mirovinske fondove, odnosno od doprinosa osiguranika. Mirovinski sta dijeli se na sta osiguranja i na poseban sta. Sta osiguranja razvrstava se na sta osiguranja koji se uraunava u efektivnom trajanju i na sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem.Poseban sta dijeli se na sta koji se rauna u jednostrukom trajanju i na sta u dvostrukom trajanju. Trea razvojna faza S obzirom da je mirovinsko-invalidsko osiguranje jedan od znaajnih elemenata socijalne sigurnosti, ova materija se ureuje posebnim zakonom o osnovnim pravima iz mirovinskoinvalidskog osiguranja, kao i republikim i pokrajinskim zakonima, samoupravnim sporazumima i drutvenim dogovorima. Federalnim zakonom o osnovnim pravima iz mirovinsko-invalidskog osiguranja regulirana su bila pitanja kao to su: uvjeti za ostvarivanje prava, nain na koji mogu nastati neki od utvrenih rizika, osnovna naela osiguranja, osnovni nain financiranja, osnovne odredbe o mirovinskom stau, odnosi izmeu zajednica i dr. SOCIJALNA POLITIKA Socijalna politika se oznaava kao svjesna i organizirana djelatnost drave, drugih subjekata politike moi i drutvenih institucija u odreivanju ciljeva, naela prioriteta, sredstava i nositelja socijalne sigurnosti. Kao zaetak suvremene socijalne politike smatra se uvoenje opeg socijalnog osiguranja, koje je danas u uskoj vezi sa sve veom afirmacijom sigurnosti i blagostanja kao posebnih drutvenih i politikih vrijednosti. Sigurnost podrazumijeva zatitu ljudskog ivota i poretka politike zajednice od nasilnog ugroavanja, dok se blagostanje odnosi na dostupnost materijalnih sredstava za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba. U suvremenom svijetu nastoji se uspostaviti drava blagostanja, odnosno socijalna drava. Socijalna politika tei da ostvari: ljudske potrebe, radne i ivotne uvjete, osiguranje prilikom razliitih rizika i tekoa, osmiljavanje socijalnih promjena i ublaavanje protuslovlja, socijalne inovacije, poticanje i usmjeravanje socijalnog razvoja. Ciljevi socijalne politike svode se na: 1. stvaranje i reprodukciju radne snage, 2. poveanje produktivnosti rada. Opi politiki cilj socijalne politike je ouvanje socijalnog nivoa, postojee vlasti i poretka Faktori socijalne politike Tu spadaju: 1. ekonomski faktor; 2. demografski faktor i 3. socijalnopolitika doktrina. 1. Obim socijalnih davanja i uope politika socijalnih davanja mora biti odraz dostignutog nivoa drutveno-ekonomskog razvoja. Aktivni dio stanovnitva predstavlja i nezaobilaznu injenicu u ivotu svake zemlje, a posebno u njenom ekonomskom i socijalnom ivotu. U svakoj dravi, koja proklamira da bude i drava blagostanja, odnosno socijalna drava nastoji se uspostaviti adekvatan odnos makroekonomske i razvojne politike i socijalne politike radi stvaranja uvjeta za rjeavanje osnovnih socijalnih pitanja drutva. 2. Za socijalnu politiku posebno je znaajna struktura po starosti, jer je ona u uskoj vezi sa standardom ivota. Logino se uoava da to je broj aktivnog stanovnitva vei, vee su i mogunosti za izdavanje sredstava za socijalno osiguranje i socijalno staranje.

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3. Suvremena socijalna politika ima za cilj da svojim odgovarajuim metodama i sredstvima osigura uvjete za ivot i napredovanje u ivotu onim lanovima drutva koji, bez svoje krivnje, stalno ili privremeno nisu u mogunosti da svojim sredstvima ili svojim radom sebi ostvare te uvjete. Metodi socijalne politike 1. Rezidualni (liberalistiki i neoliberalistiki) model zasniva se na ideji da se pojedinac treba sam brinuti o zadovoljavanju vlastitih potreba. Drava jami samo ravnopravnost svim subjektima u socijalnim odnosima, u okviru datog politikog i ekonomskog sistema, kao i u okviru djelovanja trinih zakonitosti. 2. Redistributivni model socijalne politike svojstven je suvremenoj dravi blagostanja, u kojoj pojedinac graanin, kada se nae u nevolji, moe da rauna na javnu pomo. U ovom modelu socijalna funkcija drave shvaa se kao rezultat i izraz ekonomskog prosperiteta i ukupnog civilizacijskog razvoja. Drava je duna, pod uvjetom ouvanja sutine ekonomskih i politikih odnosa, da preraspodjelom nacionalnih dohodaka svim graanima jami osnovnu socijalnu sigurnost, jednaku mogunost zadovoljenja linih i zajednikih egzistencijalnih potreba, kao i da osiguranjem socijalnih prava, zatiti od nevolje dijelove stanovnitva ili cijeli narod . Ovaj model je ima osnov Bizmarkovog modela socijalne politike i obveznog i opeg socijalnog osiguranja iz devedesetih godina pretprolog stoljea. Redistributivni model poiva na konzervativnoj politikoj ekonomiji sa ekspanzivnom privredom i monom dravom. Suvremeni modeli socijalne politike U teoriji socijalnog prava obrauju se tri suvremena modela socijalne politike: 1. Moderno-liberalni model (SAD), 2. Socijalno-demokratski model (vedska) i 3. Moderni konzervativni model (SR Njemaka) 1.Moderni liberalni model socijalne politike oslonjen je na izvorni model liberalne ekonomije. Ovaj sistem ne poznaje sistem pomoi u sluaju bolesti, nema programa za djecu. Takoer nema nacionalnog plana zdravstvene zatite cjelokupnog stanovnitva. U pitanju je jedan vrlo ogranien sistem socijalne sigurnosti, bez programa zdravstvene zatite i programa u sluaju bolesti, bez obiteljskih programa i sa podravanjem beneficija koje se mogu dobiti na osnovu ispitivanja imovinskih prilika. Socijalno osiguranje u SAD malo prua, ali malo i kota. 2. Socijalno-demokratski model poiva na suvremenoj ideji o iskorjenjivanju siromatva i osiguravanju socijalne sigurnosti za sve graane, koja je osnovna ideja i u teorijama o suvremenoj dravi blagostanja. Cilj ovog modela je postizanje socijalne solidarnosti putem socijalne politike uvaavajui ljudski faktor kao najveu vrijednost za razvoj jednog drutva. Kao takav, ovaj model se u usporedbi sa modelom SAD ocjenjuje kao najrazvijeniji i najhumaniji model socijalne politike, odnosno socijalnog osiguranja u suvremenom svijetu. Radi se o praktinoj primjeni doktrine i razvojne strategije UN, u oblasti zatite obitelji i djece, zatite starih, drutvenog poloaja ene, likvidacije siromatva i sl. 3. Moderni konzervativni model nalazi negdje na sredini izmeu prethodna dva modela. Osnovu ovog modela socijalne politike postavlja Demohrianska unija (CDU). Oivotvoren je princip osnovnog minimuma, koji se ostvaruje putem socijalne pomoi i to bez istinske afirmacije socijalnih prava.Globalno promatrano, ovaj model osigurava zatitu plaa, ali to nije sluaj s onima koji su nezaposleni (udovice, samohrani roditelji, omladina koja se teko zapoljava i sl.) Primjenjivost inozemnih iskustava i ogranienost socijalne politike

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNaa zemlja ima problem sa pitanjem izgradnje adekvatne politike. Nailazi na mnoge tekoe, sve je to posljedica startne pozicije prije ukljuivanja u nemilosrdne kriterije laissier faire, odnosno slobodne konkurencije u uvjetima djelovanja trinih zakonitosti, koji nemilice ukidaju jedan po jedan osjeaj sigurnosti. Redistributivni model socijalne politike svojstven je suvremenoj dravi blagostanja, to treba da postane i naa drava. Drava je duna da, bez zadiranja u bit ekonomskih i politikih odnosa, preraspodjelom nacionalnog dohotka svim graanima jami osnovnu socijalnu sigurnost, jednaku mogunost zadovoljavanja linih i zajednikih potreba i osiguranjem specijalnih prava prui priliku da prema vlastitim sposobnostima uestvuju u tekovinama opeg napretka drutva. Sredstva socijalne politike Za ostvarivanje i provoenje socijalne politike potrebna su odgovarajua sredstva, bez obzira koji je model u pitanju. Kao glavna sredstva socijalne politike se navode: - ustanove i druge organizacije socijalne zatite, - kadrovi socijalne zatite, - administrativno organiziranje i funkcioniranje socijalne zatite, - financiranje socijalne zatite, - zakonodavstvo socijalne zatite socijalno pravo. Vidovi socijalne politike SU: 1. Socijalno osiguranje sigurnost koja treba da predstavlja opi sistem drutva za osiguranje graana, 3. Socijalna zatita, koja kao izraz i pojam obuhvata: socijalno staranje, razne socijalne organizacije, socijalne pomoi, zatita djece i materinstva, djeje domove i vrtie i dr. SOCIJALNA POLITIKA U BOSNI I HERCEGOVINI BiH bi iz oblasti socijalne politike bila duna da se stara o provoenju meunarodnih obveza, a to ne moe bez jasno definiranih prava i obveza u odnosu na svoje entitete. Svaki entitet moe zakljuivati sporazume sa dravama i meunarodnim organizacijama, ali samo uz pristanak parlamentarne skuptine BiH. Socijalna politika u FBiH Socijalna politika izriito se navodi u ustavnoj odredbi u kojoj je predviena zajednika nadlenost federalne vlasti i kantona. To znai da se socijalna politika moe zajedniki ureivati, ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti. Ipak, posebnom ustavnom odredbom ustanovljeno je izriito da federalna vlast ima pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu svakog pitanja koja su uvrtena u zajedniku nadlenost, to se odnosi i na socijalnu politiku. Kantoni, kao trei nivo organiziranja vlasti, u oblasti socijalne politike imaju : 1. pravo utvrivati politiku, kao i FBiH, i 2. provoditi zakone iz ove oblasti, to nije u nadlenosti FBiH. U cjelini promatrano, u ovoj oblasti u okviru FBiH imamo dvije socijalne politike- jednu federalnu i jednu kantonalnu. etvrti nivo- opinske vlasti nuno je sagledati u okviru federalnog i kantonalnog zakonodavstva o lokalnoj samoupravi.Ukoliko zakonom nije drugaije odreeno, opina , u okviru svog samoupravnog djelokruga, prvenstveno osigurava lokalne potrebe stanovnitva u oblasti brige o djeci, obrazovanja i odgoja, rada i zapoljavanja i socijalne skrbi. Odnos normativnih akata u oblasti socijalne politike Budui da samo federalna vlast ima pravo utvrivati socijalnu politiku i donositi federalne zakone iz ove oblasti , a kantoni imaju pravo samo utvrivati kantonalnu socijalnu politiku, ne moe se pitanje odnosa pravne snage odnositi na utvrivanje pravne snage odnosa federalnog i kantonalnog propisa iz ove oblasti, jer u skladu sa ustavnim principima, kantoni ne bi mogli ni donositi materijalno-pravne propise iz ove oblasti.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMSocijalno zakonodavstvo je u veini sloenih drava u nadlenosti drave. POJAM SOCIJALNOG OSIGURANJA Socijalno osiguranje se definira kao opi sistem, koji je zakonom ustanovljen u vidu obvezne materijalne zatite i osiguranja radnika i drugih osiguranih lica i lanova njihovih obitelji u sluajevima utvrenim propisima iz oblasti socijalnog osiguranja 1. socijalno osiguranje je obvezno osiguranje, to je njegova osnovna karakteristika. Sprovodi se na osnovu zakona i nije ovisno od volje pojedinca ili od slubi socijalnog osiguranja. Prava na osnovi socijalnog osiguranja su prava ex lege, odreena u zakonu ili na osnovu zakona. O tim pravima ne mogu se praviti nikakve nagodbe izmeu osiguranih lica i slubi socijalnog osiguranja. Ona pripadaju osiguranim licima po zakonu, za razliku od osiguranja kod osiguravajuih organizacija kod kojih se osiguranje sprovodi po osnovu polise-ugovora. 2. socijalno osiguranje karakterizira usmjerenost zatite i osiguranja prvenstveno prema radnicima i lanovima njihovih obitelji. Lini rad se javlja kao temelj i osnovni uvjet kako za sticanje tako i za uivanje prava iz socijalnog osiguranja. Iz tog rada, posredno, i obitelji osiguranika stjeu prava iz socijalnog osiguranja. SOCIJALNA SIGURNOST Socijalna sigurnost se promatra kao opa ivotna sigurnost sa gledita stjecanja, ostvarivanja, koritenja i zatite prirodnih prava ljudi, kao i njihovih graanskih, politikih, socijalno-ekonomskih i kulturnih prava suglasno univerzalnim meunarodnim dokumentima. Socijalna sigurnost podrazumijeva sistem organiziranih pravno-ekonomskih , normativnih i institucionaliziranih socijalnih mjera i aktivnosti u podrujima uspostavljanja i ostvarivanja socijalnih potreba ovjeka i njegove obitelji, u kojem se osigurava: a) stabilni i povoljni uvjeti ivota i rada pojedinaca, obitelji i drugih drutvenih grupa, b) mogunost napredovanja u ivotu i radu suglasno ispoljenim sposobnostima i dinamici drutvenog razvoja, c) preventivno otklanjanje ili ublaavanje razliitih uzroka i odnosa ovjejih otuenosti, ugnjetavanja i ugroenosti. OSIGURANI RIZICI Socijalni sluaj i socijalni rizik Socijalni sluaj je uvijek individualni sluaj pojedinca koji ga dovodi u situaciju u kojoj je dolo do pogoranja njegovih ivotnih i radnih uvjeta ili pak postoji opasnost da e doi do takvih uvjeta. Socijalni sluajevi se razvrstavaju na: 1.socijalne sluajeve materijalne prirode (bolest, invalidnost, starost, nezaposlenost) koji su kompleksno obuhvaeni socijalnim zakonodavstvom, 2. socijalne sluajeve koji nisu obuhvaeni socijalnim zakonodavstvom, ve se rjeavaju davanjem tradicionalnih oblika socijalne pomoi (financijska i materijalna pomo, besplatno lijeenje, zbrinjavanje u socijalnim ustanovama, starateljstvo maloljetnih, starih, ugroenih i nemonih); 3. socijalni sluajevi nematerijalnog znaaja, koji se ne mogu podvesti pod jedan od oblika zatite koji su navedeni pod 1. i 2. jer se radi o specifinim sluajevima, 4. kombinirani socijalni sluajevi u kojima se stjeu elementi i materijalnog i nematerijalnog znaaja. Ukoliko su socijalni sluajevi pravno pokriveni tada su u pitanju osigurani rizici. Rizici su budua ili sadanja stanja, koja su vie ili manje negativna u smislu zadovoljavanja ivotnih potreba, bez obzira na to da li su oekivani, planirani, eljeni ili ne. Od klasinih rizika socijalni rizici se razlikuju u pogledu budunosti i eventualnosti. Socijalno pravo osigurava i postojei rizik, a ne samo budui.

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMU sluaju nastupanja socijalnog rizika, osiguranik dobija odreeno davanje, a u nekim sluajevima i kada nije dao doprinos. Kod klasinog rizika nema primjene naela solidarnosti. Socijalni rizik u socijalnom pravu se oznaava i kao nepovoljni i kao eljeni dogaaj (invalidnost, roenje djeteta, materinstvo) ali uvijek i jedni i drugi dogaaji doprinose gubitku ili smanjivanju zarade, poveanju izdataka i sl. Vrste socijalnih rizika Kao osnovno razvrstavanje socijalnih rizika moe se navesti slijedee: 1. Fizioloki rizici, odnosno sluajevi koji su nastali zbog: bolesti materinstva, invalidnosti, starosti, smrti. 2. Profesionalni rizici , odnosno sluajevi koji su nastali zbog vrenja odreenih profesija, a javljaju se u vidu: zaposlenosti, invaliditeta u vezi sa radom na odreenom radnom mjestu; 3. Socijalni sluajevi , odnosno rizici koji nastaju zbog obiteljskih uvjeta i okolnosti: 4. Socijalni rizici, odnosno sluajevi nastali i zbog drutvene sredine(kao to je rat, promjena politikog reima i sl.) 5. Socijalni rizici nastali zbog fizike sredine (npr. socijalni sluajevi izazvani geofizikim i meteorolokim pojavama, kao to su zemljotresi, vee erozije i klizanje terena, poplave, jaki mrazevi, grad, podzemne vode i sl.) Slijedi da su socijalni rizici one situacije u kojima osigurana lica mogu ostvariti u odreenim sluajevima utvrena prava iz socijalnog osiguranja. U ovoj definiciji pokuava se iz navedenih razloga zadrati termin osigurani sluaj i da istovremeno koristi i iri termin socijalne potrebe, koji ga poblie oznaava. U stvarnosti, osigurani rizici mogu se svesti na dogaaje koji su se morali dogoditi. U BiH, socijalni rizici mogu se razvrstati na: 1. Bio-psihofizioloki (zaee, trudnoa, poroaj, ometenost u psihofizikom razvoju djeteta, bolest-tjelesna i duevna, tjelesno oteenje-trajni gubitak ili smanjenje ope sposobnosti, starost, smrt). 2. Obiteljski (promjene u obitelji enidba- udaja, raanje djeteta, preuzimanje izdravanja, smrt hranitelja, sprijeenost za druge njege u obitelji), 3. Razni rizici (nezaposlenost i materijalna neosiguranost nezaposlenih, neadekvatna zaposlenost s obzirom na psihofiziku i zdravstvenu sposobnost za rad, sprijeenost za rad iz linih, odnosno drutvenih razloga) 4. Uee u znaajnim drutvenim dogaajima (ratovi i sl.) 5. Socijalno-ekonomski (nedovoljno sredstvo za izdravanje, nepostojanje odgovarajueg stana, nemogunost oporavka iz vlastitih sredstava), 6. Elementarne nepogode s posljedicama bolesti, tjelesnog oteenja i smrti, 7.Asocijative pojave (alkoholizam, narkomanija, delikvencija i sl.) OSIGURANA LICA Osigurana lica mogu se podijeliti na: 1. osiguranike, 2. lanove obitelji osiguranika, 3. lica osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima. 1. Osiguranici su lica koja su osigurana po osnovu svog linog svojstva, odnosno statusa po naelu obveznosti ili po naelu dobrovoljnosti.To su sva lica u radnom donosu, kao i lica koja su u pogledu prava iz socijalnog osiguranja izjednaena sa licima u radnom odnosu. 2. lanovi obitelji osiguranika su lica koja su osigurana po osnovu rodbinskog svojstva s osiguranikom od kojeg izvode odreena prava iz socijalnog osiguranja. 3. Lica koja su osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima su lica koja su osigurana za neke rizike, a samo ostvarivanje prava uvjetovano je posebnim okolnostima.

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPRAVA IZ SOCIJALNOG OSIGURANJA Da bi dolo do socijalnog davanja ili injenja osiguranim licima kada to zatrae prethodno treba utvrditi vrstu prava iz socijalnog osiguranja. Prava iz socijalnog osiguranja su strogo lina prava i priznaju se na zahtjev osiguranog lica. Potrebno je utvrditi postojanje osiguranog rizika, tj. socijalne potrebe pa ukoliko jedno lice ispunjava i propisane uvjete koristit e se odreenim davanjima ili injenjima po jednom ili vie osnova. Prava iz socijalnog osiguranja razvrstavaju se na: 1. osnovna, 2. provizorna, 3. supsidijarna i 4. ostala. 1. Osnovna prava su ona koja su kao takva utvrena temeljnim zakonom koja se priznaju na osnovu nekog osiguranog sluaja, odnosno rizika osiguranom licu ukoliko ispunjava i propisane uvjete. U mirovinsko-invalidskom osiguranju osnovna prava su: - profesionalna rehabilitacija, zaposlenje na osnovu rizika invalidnosti ili neposredne opasnosti od invalidnosti, invalidska mirovina na osnovu rizika invalidnosti, - novana naknada za tjelesno oteenje na osnovu rizika tjelesnog oteenja, - starosna mirovina na osnovu rizika starosti, - obiteljska mirovina na osnovu rizika smrti osiguranika. 2. Provizorna prava su sva prava koja se priznaju kao alternativa zamjena za neko pravo i to sve dok se to osnovno pravo ne ostvari. To su u pravilu, jednokratna socijalna davanja. 3. Supsidijarna prava su ona prava koja se samostalno nikada ne mogu priznati (npr.u zdravstvenom osiguranju pravo osiguranika na naknadu trokova prijevoza u vezi je sa ostvarivanjem nekog prava). 4. Ostala prava mogu se zakonima, kao i opim aktima organizacija socijalnog davanja predvidjeti, pa se ona u odnosu na navedena prava mogu promatrati kao dodatna, odnosno proirena prava socijalnog osiguranja. GRANE SISTEMA SOCIJALNOG OSIGURANJA Socijalnim osiguranjem osigurana je: 1. zdravstvena zatita 2. naknada umjesto plae u sluaju bolesti, trudnoe i poroaja, 3. invalidnina u sluaju djelominog gubitka radne sposobnosti, 4. upuivanje na drugi posao i prekvalifikaciju, 5. invalidska mirovina- u sluaju potpunog gubitka radne sposobnosti, 6. osobna mirovina u sluaju ispunjavanja odreenog vremena provedenog na radu, a za neke vrste mirovina trai se i dodatni uvjet odreeni broj godina ivota, 7. obiteljska mirovina u sluaju smrti osiguranika. Navedeni osigurani sluajevi spadaju u odreene grane socijalnog osiguranja, a kao najvanije navode se slijedee grane: a) Zdravstveno osiguranje prouava se kao ona grana socijalnog osiguranja koja omoguava podmirenje socijalnih potreba za zatitu zdravlja ljudi (preventivno djelovanje), a ukoliko se zdravlje oteti, dolazi do kurativne zatite pod odreenim uvjetima. Ova grana osigurana oznaava se i kao kratkotrajno osiguranje. b) Mirovinsko osiguranje zajedno sa invalidskim osiguranjem spada u grupu dugoronih osiguranja, jer se tu priznaje pravo trajne naravi. Odnosi se na dva osigurana rizika: starost i smrt. U pitanju je grana socijalnog osiguranja kojom se odreuje materijalni poloaj radnika kad oni prestanu aktivno raditi, a u sluaju njihove smrti, poloaj njihovih obitelji. c) Invalidsko osiguranje je takva grana prava socijalnog osiguranja kojom se pod odreenim uvjetima , radnicima priznaju socijalna davanja u sluaju nastupa rizika invalidnosti, tjelesnog oteenja i neposredne opasnosti od invalidnosti.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrema obuhvatnosti rizika osiguranja, osiguranje se moe promatrati kao: a) potpuno, b) nepotpuno, c) proireno osiguranje. a) Potpunim osiguranjem obuhvaeni su osiguranici rizine zajednice, jer su osigurana lica za sve rizike, osim rizika smrti. Slijedi da za sve socijalne potrebe, osigurana lica mogu koristiti i odreena socijalna davanja za odreeni rizik pod utvrenim uvjetima. b) Nepotpuno osiguranje odnosi se na lanove obitelji osiguranog lica i lica koja su osigurana za odreene sluajeve pod utvrenim okolnostima. Radi se o osiguranju za tono odreene rizike i bez obzira na odreene potrebe, prava iz ovog osiguranja mogu se ostvariti ako su ispunjeni uvjeti za neke rizike. lanovi obitelji mogu ostvariti prava u nastupu rizika smrti osiguranika i izuzetno neka druga prava. c) Proireno osiguranje bazira se na naelu dobrovoljnosti, za razliku od potpunog i nepotpunog, koje se sprovodi po naelu obveznosti. Lica koja nisu obuhvaena obveznim socijalnim osiguranjem mogu osigurati sebe i lanove svoje obitelji. IZVORI SOCIJALNOG PRAVA U teoriji socijalnog prava razvrstavanje pravnih izvora vri se na vie naina.Izvori socijalnog prava razvrstavaju se na normativne akte koje donosi drava, normativne akte organizacija i drugih poslodavakih subjekata i meunarodne sporazume iz oblasti socijalnog prava. Drugi nain razvrstavanje je odvojeno promatranje dravnih opih akata od opih akata meunarodnog podrijetla.Trei nain klasifikacije vri se prema donositelju aktaheteronomni i autonomni izvori socijalnog prava. Izvori socijalnog prava ne mogu se utvrditi za sva vremena i za sve pravne sisteme jer su oni razliiti po raznim osnovama. U pogledu egzistiranja paralelnih izvora prava socijalnog osiguranja mogu nastati problemi u pogledu 1. subjektivnih uinaka tih izvora, 2. vremenskih uinaka, i3. prostornih uinaka. 1. U pogledu subjektivnih granica uinaka problemi su javljaju zbog toga to se odreena pravila primjenjuju na sva osigurana lica a neka samo za odreene grupe osiguranika (posebna pravna pravila). Polazi se od principa da posebno pravno pravilo derogira, odnosno eliminira ope pravno pravilo. 2. Problemi u vezi sa vremenskim uincima izvora prava ogledaju se u: - obvezi njihovog objavljivanja prije nego to stupe na snagu, - obveznom protoku odreenog minimalnog razdoblja od dana objavljivanja do dana stupanja na snagu, kako bi svi zainteresirani mogli biti upoznati s izvorom, - postepenosti provoenja odreenih zakonskih odredbi, - utvrivanja tzv. prijelaznog razdoblja, odnosno prijelaznog reima. To je razdoblje u kojem osiguranici mogu birati da li e odreena prava ostvariti po propisima koji su stupili na snagu ili po ranije vaeim propisima, - kojem roku se prava mogu ostvariti od dana dospjelosti, odnosno u kojem roku zastarijeva. 3. Problemi koji se javljaju u vezi s prostorima granicama uinaka prava socijalnog osiguranja mogu biti aktualni iz vie razloga. To moe biti situacija u kojoj dolazi do primjene prava na temelju dvostranih meunarodnih ugovora, kao i u sluaju kad se pojavi problem utvrivanja stvarne i mjesne nadlenosti fondova iz oblasti socijalnog osiguranja o rjeavanju o pojedinim pravima. Dravni propisi kao izvori socijalnog prava To su: ustav, zakoni i podzakonski opi akti. Ustav Ustavne odredbe, kao izvor socijalnog prava imaju teorijske i praktine vrijednosti. Teorijska vrijednost sastoji se u pruanju putokaza za reguliranje prava iz ove oblasti putem drugih izvora prava. Praktina vrijednost sastoji se u zakonskoj i izuzetnoj podzakonskoj razradi osnovnih pravila koje ve sadre ustavne odredbe. Zakoni

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPoslije ustava to je najvaniji izvor socijalnog prava. To je pravni akt koji sadri opa pravna pravila najvee pravne snage poslije ustava. Podzakonski propisi Su opi pravni akti koje donose izvrni odnosno politiko-izvrni i upravni organi.Ove akte mogu donositi i zakonodavni organi ali ne po zakonodavnoj proceduri. Ovim aktima pribliavaju se i prilagoavaju apstraktna i openita pravila sadrana u zakonima radi njihove pravilnije primjene. Izvori autonomnog prava U okviru normativne djelatnosti nedravnih subjekata potrebno je navesti da je za socijalno pravo posebno znaajna djelatnost onih subjekata koji provode socijalno osiguranje. Takvi subjekti ne ulaze u sistem dravnih organa , njihova normativna djelatnost poiva na posebnom prijenosu javnih ovlatenja da svojim opim aktima ureuju pojedina pitanja i da ti akti imaju eksterno djelovanje.Radi se o raznim kasama, zavodima, fondovima i slinim institucijama koja se javljaju kao oblici organiziranja u pojedinim granama socijalnog osiguranja. Meunarodni izvori socijalnog prava Meunarodni ugovori mogu biti dvostrani i viestrani. U skladu sa zakonima koji se odnose na ratifikaciju meunarodnih ugovora,BiH je vezana na prihvaanje ili pristupanje, kao lanica brojnih meunarodnih organizacija.BiH je prihvatila 66 konvencija MOR-a. BiH se obvezala Dejtonskim ustavom da e ostati ili postati potpisnica meunarodnih sporazuma navedenih u Aneksu I ovog Ustava u kojem je navedeno 15 sporazuma o ljudskim pravima i dva koji e se primjenjivati u BiH. Meu njima su posebno znaajni za socijalno pravo: - Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima iz 1966g. i Opcioni protokoli iz 1966 i 1989g. - Meunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1968, - Konvencija o pravima djeteta iz 1969, - Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i lanova njihovih obitelji iz 1990. BiH se posebno obvezala da e odredbe o pravima i slobodama Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i iz njenih protokola, kao meunarodne standarde, primjenjivati direktno u Bih i da e sve ove odredbe imati prioritet nad svakim drugim zakonom. Jedna od najobimnijih i osnovnih konvencija MOR-a je Konvencija br.102 o minimalnoj normi socijalnog osiguranja koja je usvojena od strane Ope konferencije MOR-a u enevi. Nazivi dijelova opih odredbi su npr.: zdravstvena zatita; naknada za sluaj bolesti; davanje za sluaj nezaposlenosti; davanja za starost; davanja za sluaj nesree na poslu i profesionalnog oboljenja; obiteljske potpore; davanje za sluaj materinstva; davanje za sluaj invalidnosti; davanja lanovima obitelji za sluaj smrti hranitelja obitelji. Evropska socijalna povelja uvrtava se meu etiri najvanija dokumenta (ostala tri su E.konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, E.konvencija za zatitu torture i nehumanog ili poniavajueg postupka ili kanjavanja i Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina) koji su doneseni pod okriljem savjeta Evrope. Osnovni cilj Evropske povelje je da progresivno unaprijedi standarde ivota u Evropi i da podstie socijalno blagostanje ljudi. Blia razrada povelje obuhvata 19 raznovrsnih prava poev od prava na rad, prava na pravilne uvjete rada, pa do prava na zdravstvenu zatitu, prava na socijalno osiguranje, prava na socijalnu i zdravstvenu pomo, prava na naknadu iz slubi socijalnog staranja. Obiajno pravo Da bi jedan obiaj bio drutvena norma treba ispuniti tri uvjeta: 1. dugotrajna primjena obiaja, 2. ponavljanje vie puta i 3. postojanje ope suglasnosti da je pravilo ispravno i da odgovara shvaanjima veine u drutvu, koja mu se zbog toga dobrovoljno podvrgava.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMObiajno pravo nastaje kada drava pone da primjenjuje sankcije neizvravanja obiajnog pravila ponaanja. Primjena obiajnog pravila dolazi u obzir kada ne postoje propisi koji su donijeli dravni organi, tj. kada postoji pravna praznina u propisima. Sudska praksa Karakteristina je za anglosaksonski pravni sistem. Formalno smatrano sudska praksa nije izvor prava. DJELATNOST UJEDINJENIH NACIJA I NJENIH ORGANA NA PODRUJU SOCIJALNOG ZAKONODAVSTVA UN imaju znaajnu ulogu u razvijanju socijalnog i radnog prava na meunarodnom planu.To proistie iz same Povelje UN prema kojoj UN radi na podizanju ivotnog standarda i ostvarenju pune zaposlenosti, kao i na rjeavanju krupnih meunarodnih problema u oblasti ekonomskog i socijalnog ivota u svijetu. NAELA SOCIJALNOG PRAVA Opa naela socijalnog prava Naelo obveznosti i dobrovoljnosti Socijalno osiguranje je obvezno za sva lica koja su zakonom ili drugim propisima oznaena kao osiguranici. Lice koje je propisima oznaeno kao osiguranik postaje i obveznik uplate doprinosa za odreeno osiguranje i to neovisno od njegove volje, ne moe dobrovoljno odluiti da li e biti ili ne socijalno osigurano. Naelo dobrovoljnosti nije u suprotnosti sa naelom obveznosti ve je u korelaciji s njim. Oni se javljaju u dva vida. 1. Lica koja nisu obuhvaena obveznim osiguranjem u odreenim granama osiguranja mogu se, na osnovu naela dobrovoljnosti, sama odluiti da plaanjem posebnih doprinosa osiguraju sebi i lanovima svoje obitelji vea prava ili vei obim tih prava od onih koja su im ve garantirana po naelu obveznosti. 2. Lica koja nisu obuhvaena obveznim osiguranjem u odreenim granama osiguranja mogu se , na osnovu naela dobrovoljnosti, osigurati za sve ili odreene rizike na osnovu plaanja posebnih doprinosa. Naelo uzajamnosti i solidarnosti Svodi se na mogunost utvrivanja visine potrebnih sredstava za ostvarivanje pojedinih prava, s tim to unaprijed svi osiguranici, na osnovu zakona pristaju da pod odreenim uvjetima ta prava mogu koristiti bez obzira na svoje ulaganje odnosno po proteku dueg ili kraeg vremena. Naelo jedinstvenosti Prava iz socijalnog osiguranja, utvrena zakonom ili ugovorima zasnovanim na zakonu , jedinstvena su za sve osiguranike iste kategorije. Sama prava utvruju se i ostvaruju prema visini ulaganja za osiguranje , ukupnom radnom doprinosu i drugim mjerilima. Naelo demokratinosti i participacije osiguranika u upravljanju Ukupno organiziranje i funkcioniranje socijalnog osiguranja neophodno je vie nego do sada podvrgnuti starateljstvu i nadzoru javne vlasti. Osnovni subjekt sistema starateljstva treba da bude nadleno ministarstvo, a potrebno je formirati posebni inspektorat za ovu oblast, kao i detairanih jedinica na raznim podrujima drave. Naelo zakonitosti

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMZakonitost u radu subjekata koji treba da primjenjuju pravna pravila iz ove oblasti nuno je postizati istim mjerilima, odnosno sredstvima kao i u dravnoj upravi traenjem strunosti lica koja rade u provoenju i izvravanju pravnih pravila, polaganjem strunih ispita i sl. jer je u pitanju ostvarivanje znaajnih javnih ovlatenja. Naelo neotuivosti i nezastarjelosti Prava iz socijalnog osiguranja karakterizira: 1. nemogunost otuivanja, jer su u pitanju strogo lina prava (to se odnosi na dospjele a ne isplaene iznose) i 2. nezastarjelosti koja je odreena pravnim pravilima. Osim toga to se prava iz socijalnog osiguranja ne mogu nasljeivati, ona se ne mogu ni prenositi na druga lica ugovorom, otuivati ni na bilo koji drugi nain. U pitanju su prava kojima je zakonom ili drugim propisom odreena strogo lina namjena. Drugo pitanje je to osigurano lice moe jedino svojom voljom odluiti da ne koristi steeno pravo, jer se ona ostvaruju po privatnoj maksimi, tj. na osnovu zahtjeva osiguranog lica, a ne po slubenoj dunosti. Posebna naela socijalnog prava 1. Naelo meuzavisnosti prava o radnom doprinosu osiguranika Primjenom ovog naela, prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se, ako je ispunjen uvjet propisanog mirovinskog staa. Visina primanja odreuje se u procentu od osnovice koja se utvruje na osnovu plae ostvarene u odreenom razdoblju. Sam procent ovisi od duine mirovinskog staa. Duina mirovinskog staa, s jedne i visina ostvarene plae, s druge strane, ukazuje na stvarni doprinos jednog radnika. Sada se to ini u odnosu na odreeno razdoblje u kojem je osiguranik primao plau, to nije potpuno u skladu sa ovim naelom, jer bi adekvatnije bilo odreivanje osnovice na osnovu ostvarene plae tijekom cijelog razdoblja rada. 2.Naelo prevencije Poiva na opem principu da radnik ima pravo na uvjete rada koji osiguravaju njegov fiziki i moralni integritet i sigurnost, kao i pravo na zdravstvenu zatitu, i drugu zatitu i linu sigurnost na radu. U zdravstvenom osiguranju ovo naelo se provodi mjerama zdravstvenog prosvjeivanja i raznim snimanjima, cijepljenjem stanovnitva, sistematskim lijenikim pregledima i sl. Posebno su odreene mjere prevencije u invalidskom osiguranju. Ovo naelo posebno se ogleda u pravu lijenika da utvrdi potrebu premjetanja radnika na drugo radno mjesto poslije dueg zaposlenja u tekim i po zdravlje tetnim poslovima, kao i u institutu poveanog staa osiguranja, koji omoguava odreenoj kategoriji radnika da kroz krae razdoblje rada od ostalih radnika, ostvare pravo na mirovinu. ORGANIZACIJA I FINANCIRANJE SOCIJALNOG OSIGURANJA U teoriji socijalnog osiguranja postoje dva osnovna oblika organiziranja socijalnog osiguranja: 1. Upravljanje i provoenje socijalnog prava vri se preko organa dravne uprave- najee je to ministarstvo za poslove socijalnog osiguranja ili socijalnog staranja. 2. Upravljanje i provoenje socijalnog osiguranja vri se preko posebno organiziranih institucija na bazi vee ili manje autonomije, koje se nalaze pod kontrolom drave. Ministarstva koja su preuzela poslove i zadatke ukinutih fondova i Zavoda (od prije rata) organizirali su njihovo vrenje u svom sjeditu , tj. u Sarajevu, ali i u svojim organizacionim jedinicama izvan sjedita. Financiranje socijalnog osiguranja Financiranje socijalnog osiguranja moe se vriti pomou tri osnovna oblika: 1. budetnim nainom, 2. sistemom kapitalnog pokria i 3. samofinanciranjem.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. Budet je u svakoj zemlji najvaniji instrument javnih rashoda, a instrumenti ostvarivanja javnih prihoda su porezi, carine, takse, doprinosi, javni zajmovi idr.. Za socijalno osiguranje najznaajniji su doprinosi koji se plaaju dravi . Ako je budet ili fond ovisan od uplata i rasporeivanja doprinosa za socijalno osiguranje, tada se radi o budetskom nainu financiranja socijalnog osiguranja. 2. U sluaju kada se sredstva potrebna za socijalno osiguranje osiguravaju iz uplaenih doprinosa i ostvarenih kamata u iznosu koji je dovoljan za uspostavljanje ravnotee izmeu tako akumuliranih sredstava i preuzetih obveza po osnovi uspostavljanja prava osiguranih lica, ovakvo financiranje oznaava se kao sistem kapitalnog pokria. Ovaj sistem ostvaruje se preko vanbudetski institucija, tj. preko neovisnih, samostalnih fondova, kasa, udruenja i sl. 3. Samofinanciranje socijalnog osiguranja javlja se u sluaju kada se prava osiguranih lica iskljuivo ostvaruju na osnovu uplate doprinosa iz plae osiguranika i iz dohotka, odnosno sredstava poduzea. Ovaj sistem ostvaruje se preko institucija kao sistem kapitalnog pokria, s tom razlikom to u ostvarenju ovog sistema vie dolazi do izraaja naelo samoupravnosti iz kojeg proizlazi pravo na samoorganiziranje. Zapravo, u praksi, istih modela nema, jer je priroda socijalnog osiguranja takva da zahtijeva stalnu brigu najviih institucija drave. DRUGI DIO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZDRAVSTVENA ZATITA Zdravstveno osiguranje, kao dio prava socijalnog osiguranja graana, ini jedinstven sistem u okviru koga graani ulaganjem sredstava, na naelima uzajamnosti i solidarnosti, obvezno osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu i druge oblike osiguranja. Ovo pravo razvrstava se na materijalno i procesno. Materijalno zdravstveno osiguranje je skup pravnih pravila kojima se utvruju prava, obveze i odgovornosti u zdravstvenom osiguranju kao posebnoj grani socijalnog osiguranja. Procesno zdravstveno osiguranje je dio prava zdravstvenog osiguranja kojim se ureuje postupak, rokovi i organi za reguliranje, realizaciju i zatitu prava, obveza i odgovornosti subjekata koji uspostavljaju pravne odnose u ovoj grani socijalnog osiguranja. Kao grana socijalnog osiguranja, zdravstveno osiguranje obuhvata preventivno i kurativno djelovanje raznovrsnih socijalnopravnih subjekata, jer omoguava zadovoljavanje socijalnih potreba za zatitu zdravlja graana sa ciljem da ne doe do naruavanja zdravlja pojedinaca, grupe, s jedne strane, i da, u sluaju nastupanja socijalno-zdravstvenog rizika koji je posljedica ve naruenog zdravlja, djeluje kurativno pod propisanim uvjetima, s druge strane. U preventivnoj zatiti zdravstveno osiguranje je trajnog karaktera, jer je kao takvo kontinuirano i dugoronog karaktera, dok je u kurativnoj zatiti kratkotrajnog karaktera. Osim socijalnog osiguranja za sluaj bolesti, zdravstvenim osiguranjem pokriveni su i sluajevi: povrede, trudnoa i poraanja, sprijeenosti za rad, preventivne zdravstvene zatite i smrti. Zdravstvena zatita graana je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapreenju prava na ivot, ouvanje i poboljanje zdravlja ljudi koje poduzima Bih, njeni entiteti, i dr. PRINCIPI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Osnovni principi zdravstvenog osiguranja su: 1. naelo obveznosti, 2. naelo solidarnosti, 3. naelo uzajamnosti. 1. Naelo obveznosti dolazi do izraaja u obveznom zdravstvenom osiguranju za razliku od dobrovoljnog, dopunskog i privatnog osiguranja koji funkcioniraju prema naelima trita, odnosno prema naelu ugovorne slobode i naelu imovinskog cenzusa, a izuzetno prema naelu obveznosti. Naelo obveznosti odnosi se kako na

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMosiguranika, tako i na lanove njegove obitelji, ali i na druga lica osigurana u odreenim okolnostima. 2. Naelo solidarnosti manifestira se u pristajanju svih osiguranika na osiguranju potrebne zdravstvene zatite koja je predviena osiguranjem pod jednakim uvjetima (zdravstvena zatita, naknade i sl.) 3. Naelo uzajamnosti oituje se u pravima na naknade i pomo.Ako je vei broj osiguranika koji uplauju doprinose, sva osigurana lica su u povoljnijem poloaju u odnosu na rizinu zajednicu koja ima manje osiguranika, odnosno koja je ekonomski slabija. Predvieno je da se uspostavlja federalna solidarnost i da se za to osiguravaju sredstva u okviru jedinstvene stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.Od ovih sredstava formira se fond solidarnosti u okviru Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH Decidno je propisano da se sredstva federalnog fonda solidarnosti koriste namjenski, i to: 1. za osiguranje jednakih uvjeta za provoenje obveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, 2. za prioritetne federalne programe zdravstvene zatite, 3. za prioritetne najsloenije oblike zdravstvene zatite iz odreenih specijalistikih djelatnost koje se pruaju osiguranim licima na teritoriji F BiH. Ova sredstva se ne mogu koristiti za druge namjene. Ako se sredstva federalnog fonda ne iskoriste u cijelosti do kraja tekue godine, neutroeni dio vraa se kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja razmjerno njihovom ueu u formiranju tih sredstava. Znaajno je to se FBiH obvezala da e osigurati u svom budetu svake godine isti iznos za federalni fond solidarnosti koji se prethodno osigura iz jedinstvene stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. VRSTE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Najee se zdravstveno osiguranje razvrstava na: 1. Obvezno zdravstveno osiguranje (gransko, klasno ili graansko uz vee ili manje asistiranje drave), 2. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje (gransko, klasno ili graansko) 3. Privatno zdravstveno osiguranje. 1. Obvezno zdravstveno osiguranje kao kriteriji od kojih se polazi pri uspostavljanju ovog osiguranja najee se navode: zdravstveni rizici vezani za cjelokupnu populaciju (zarazne bolesti, endemske bolesti), - uvjeti rada vezani za pojedine djelatnosti, grane privrede (umarstvo, rudarstvo, pojedine vrste prometa i sl.) - uvjeti ivotne sredine (visoka zagaenost tla, rudarski bazeni, prljava industrija i sl.) - materijalne sposobnosti pojedinca da sami zatite svoje zdravlje (utvrivanje donje granice zarada, ispod koje je odreena vrsta obveznog osiguranja). U obveznom osiguranju zakonom se utvruje uee poslodavca, radnika, kao i pojedincakorisnika usluga zdravstvene zatite. 2. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje Zakonom se omoguava osnivanje osiguravajuih drutava koja se u naelu dobrovoljnosti uspostavljaju na nekom od principa zajednitva. U pravilu, kod ovog osiguranja vrijede ona naela koja prate dopunsko, odnosno privatno osiguranje. Organ upravljanja je skuptina osiguranika, a sredstvima osiguranja operativno upravljaju i o njima odluuju upravni ili izvrni odbori, koje imenuje skuptina osiguranika i koji su njoj odgovorni. 3. Privatno zdravstveno osiguranje Pojedinci, grupa lica, polazei od naela ugovorne slobode i naela obligacionog prava, ulau vlastiti kapital u osnivanju institucija osiguranja.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNa institucije privatnog zdravstvenog osiguranja, po principu supsidijarnosti, primjenjuju se propisi koji se odnose na dionika drutva kapitala. Nadleni organ privatnih osiguravajuih institucija utvruju programe osiguranja, posebno vrstu i obim zdravstvenog rizika koji se osigurava, pravila osiguranja i unutarnje organiziranje institucije, u skladu sa zakonom. Svaki graanin, kao i pravna lica pod uvjetom utvrenim pravilima osiguranja, mogu se ulaniti u ovo osiguranje. OBLICI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U BIH Graani u FBiH, pod uvjetima utvrenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju i drugim zemljama, kao i propisima donesenim na osnovu zakona, imaju pravo na zdravstveno osiguranje, koje obuhvata: 1. obvezno zdravstveno osiguranje, 2. proireno zdravstveno osiguranje, 3. dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju lica u radnom odnosu i druga lica koja vre odreene djelatnosti ili imaju odreena svojstva, a obuhvaene su Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Ovo pravo imaju i lanovi obitelji osiguranika pod uvjetima utvrenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Sva ova lica tretiraju se kao osigurana lica i imaju pravo, u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja, na: - koritenje zdravstvene zatite,- novane naknade, i razne pomoi. Izriito je predvieno da sva prava koja pripadaju osiguranim licima ne mogu biti predmet ugovora, niti se mogu prenositi, kao ni nasljeivati. Jedino novana primanja iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja su dospjela, a ostala su neisplaena zbog smrti osiguranog lica, mogu biti predmet nasljeivanja. Proireno zdravstveno osiguranje je fakultativne prirode, koje moe uvesti zakonodavno tijelo kantona radi osiguranja prava iz zdravstvenog osiguranja, odnosno obima prava koja nisu obuhvaena obveznim zdravstvenim osiguranjem. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je takoer fakultativno, koje se kao takvo moe uvoditi od strane graana za one vidove zdravstvene zatite i ona prava koja se ne osiguravaju obveznim i proirenim zdravstvenim osiguranjem. PRAVNI ODNOSI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Za predmet prava zdravstvenog socijalnog osiguranja smatraju se oni drutveni odnosi koji ta prava reguliraju. To su odnosi socijalne sigurnosti, odnosno zatite koji se uspostavljaju za sluaj bolesti, trudnoe, roenja djeteta i sl. Da bi nastao jedan socijalnopravni odnos potrebno je da budu ispunjeni sljedei uvjeti: a) postojanje pravnog osnova socijalnog zdravstvenog prava, b) postojanje stanja socijalne potrebe, odnosno nastupanja socijalnog sluaja pokrivenog pravnim osnovom zdravstvenog prava, c) izjava lica, odnosno njegov zahtjev kojim se trai odreeno socijalno davanje od odreenog, nadlenog drutvenog subjekta. Postojanje pravnog osnova zdravstvenog socijalnog osiguranja kao uvjeta za sticanje prava Zakonom je izriito predvieno da prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu ostvariti samo ona lica za koja se utvrdi da imaju svojstvo osiguranih lica. Samo svojstvo osiguranog lica utvruju kantonalni zavod osiguranja, odnosno nadlena sluba Fonda zdravstvenog osiguranja, a zainteresirano lice to dokazuje posjedovanjem posebne isprave, odnosno zdravstvene legitimacije. Za sticanje bilo kakvog prava iz socijalnog osiguranja potrebno je ispuniti i druge uvjete : postojanje stanja socijalne potrebe i podnoenje zahtjeva za ostvarivanjem konkretnog prava.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNastupanje osiguranog sluaja (rizika) kao uvjeta postanka prava iz zdravstvenog socijalnog osiguranja Nuno je da se ispuni uvjet nastupanje socijalnog sluaja (rizika) koji je pokriven pravnim osnovom zdravstvenog osiguranja , tj. da postoji stanje socijalne potrebe. Zakonom o Zd.os. odreeni su sluajevi, koji su pokriveni obveznim osiguranjem zbog kojih se smatra da nastaje stanje socijalne potrebe, odnosno koji su pokriveni pravnim osnovom. Ti sluajevi su za osiguranike i lanove njihovih obitelji 1- zdravstvena zatita i 2. naknada putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite i 3. pravo na naknadu plae. Zahtjev pogoenog lica osiguranim sluajem Ispunjenjem prethodna dva uvjeta predstavlja situaciju koja se moe oznaiti kao dospjelost prava. Tek podnoenjem zahtjeva upotpunjuje se ispunjavanje uvjeta za sticanje nekog subjektivnog socijalnog prava iz zdravstvenog osiguranja, odnosno prava na socijalno davanje. Pravilo je da prava iz zdravstvenog osiguranja nastaju momentom podnoenja zahtjeva od prvog dana slijedeeg mjeseca. ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA Elementi socijalnopravnih odnosa su: 1. subjekti pravnih odnosa zdravstvenog osiguranja, 2. prava i obveze iz pravnih odnosa zdravstvenog osiguranja, 3. objekt, odnosno socijalna davanja iz pravnog odnosa zdravstvenog osiguranja, Subjekti pravnog odnosa zdravstvenog osiguranja: 1. osigurana lica (osiguranici, lanovi njihovih obitelji i druga lica osigurana u odreenim okolnostima), 2. zavodi, odnosno slube fonda zdravstvenog osiguranja, kao i drugi subjekti. 1. Osigurana lica su lica koja su osigurana po osnovu svog linog svojstva obveznim zdravstvenim osiguranjem, u pravilu, a iznimno proirenim i dobrovoljnim osiguranjem. Osiguranici su: 1. lica koja su u radnom odnosu kod pravnog i fizikog lica koji samostalno obavljaju djelatnost linim radom, sredstvima u svojstvu graana, samostalno u vidu zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost na teritoriju BiH 2. lica u radnom odnosu kod pravnog i fizikog lica sa sjeditem na teritoriji Federacije, upuena na rad i struno usavravanje u inozemstvo, te lica na radu u domainstvima osiguranika koji se nalaze na radu u inozemstvu, ako su dravljani FBiH, 3. lica koja su izabrana ili imenovana na stalne dunosti u institucijama vlasti BiH, ako za taj rad primaju plau, odnosno naknadu plae, 4. dravljani entiteta BiH, zaposleni u stranim ili meunarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzulatima i diplomatskim predstavnitvima sa sjeditem na teritoriju FBiH 5. lica s prebivalitem na teritoriji BiH zaposlena u inozemstvu kod inozemnog poslodavca koja nemaju zdravstveno osiguranje inozemne ustanove, odnosno dijela u ijoj je nadlenosti provoenje zdravstvenog osiguranja, 6. lica koja se nakon zavrenog osiguranja nalaze u obveznom praktinom radu, ako rade s punim radnim vremenom, 7. lica koja na teritoriji entiteta obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost linim radom 8. lica koja su vlasnici privatnih poduzea sa sjeditem na teritoriji entiteta BiH, ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu,

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM9. zemljoradnici koji se na teritoriji entiteta BiH bave zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, zemljoradnici koji su svoje poljoprivredno zemljite dali u zakup i lica koja su uzela poljoprivredno zemljite u zakup, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, 10. korisnici mirovina i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju entiteta BiH, 11. korisnici mirovina i invalidnina s prebivalitem na teritoriji entiteta BiH koji to pravo ostvaruju iskljuivo od inozemnog nositelja mirovinskog ili invalidskog osiguranja, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno, 12. nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu, odnosno slubi za zapoljavanje ako su se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, sluenja vojnog roka, otputanja iz ustanove za izvrenje kaznenih i prekrajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, lice koje je bilo na strunom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod, osoba koja se prijavila u roku od 30 dana po povratku iz inozemstva prijave i ako su prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno osigurana, lica koja su se prijavila u roku od 90 dana nakon zavretka kolske godine u kojoj su zavrila redovito kolovanje, odnosno od dana poloenog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu zatitu, lica koja su se prijavila u roku od 90 dana nakon sluenja vojnog roka odnosno od dana prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otputena iz te vojne slube, ako su na sluenju vojnog roka stupila u roku od 60 dana od dana zavrenog kolovanja u odgovarajuoj ustanovi., 13. lica koja su navrila 15 godina ivota, a nisu zavrila osnovno kolovanje ili se po zavretku osnovnog kolovanja nisu zaposlila, ako se u roku od 30 dana od dana navrenih 15 godina ivota, odnosno od dna zavretka kolske godine, prijave zavodu, odnosno slubi za zapoljavanje, 14. lica koja prema propisima o kolovanju izgubila status uenika, odnosno redovitog studenta , ili su prekinula redovito kolovanje, zadravaju pravo na zdravstvenu zatitu u trajanju od jedne godine od dana prekida kolovanja ako su se prijavila zavodu za zapoljavanje u roku od 30 dana od dana prekida kolovanja i ako pravo na zdravstvenu zatitu ne mogu ostvariti po drugom osnovu, 15. lica s prebivalitem na teritoriji FBiH kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog i civilnog invalida rata, odnosno status korisnika obiteljske invalidnine suglasno pozitivnim propisima, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, 16. pripadnici vojske ukljuujui lica na redovitom odsluenju vojnog roka i pripadnici federalnog MUP, 17. pripadnici policije, 18. lica koja su prekinula rad zbog toga to ih je pravno lice uputilo na struno obrazovanje ili postdiplomski studij, 19. lica koja je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo kao svoje stipendiste na praktian rad ili u drugo pravno lice radi strunog osposobljavanja ili usavravanja, 20. lica upuena u inozemstvo u sklopu meunarodne prosvjetne, tehnike i kulturne suradnje, 21. vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu. 2. Prema zakonskim odredbama lanovima obitelji osiguranika smatraju se. 1. suprunik, odnosno supruga ili suprug (brani i vanbrani) 2. djeca (roena u braku, van braka, usvojena i pastorad) i djeca bez roditelja ako ih je osiguranik izdravao, 3. roditelji (otac, ouh, maeha,usvojitelji osiguranika) ako ih je osiguranik izdravao, 4. unuci, braa, djed i baka, ako su nesposobni za samostalan ivot i rad i ako nemaju sredstava za izdravanje, pa ih osiguranik izdrava. Navedeni lanovi obitelji osiguranika stjeu pravo na obvezno zdravstveno osiguranje pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog odnosa ili obavljanje privredne ili neprivredne djelatnosti linim radom odnosno poljoprivrednom djelatnou. Brani drug koji nije stekao pravo na obiteljsku imovinu zato to nije navrio odreene godine ivota, ako je u asu smrti svoga branog druga bio stariji od 40 godina, odnosno 55

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMgodina ispunjava uvjete za obvezno zdravstveno osiguranje. Ukoliko se radi o branom drugu mlaem od 40 godina, odnosno 55, tada je osiguran dok je prijavljen zavodu za zapoljavanje i da je prijava uslijedila u roku od 90 dana nakon smrti branog druga. Pod zakonom odreenim uvjetima i razvedeni brani drugovi imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje. Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navrene 15 godine, a ako su na redovitom kolovanju, do njegovog kraja, a najdue do navrene 26 godine ivota. U sluaju da djeca osiguranika zbog bolesti ili povrede prekinu redovito kolovanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje i za vrijeme trajanja bolesti odnosno povrede. Ukoliko doe do prekida redovitog kolovanja zbog sluenja vojnog roka, koritenje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja produava se na onoliko vremena koliko je trajao prekid po ovom osnovu. Djeca koja postanu nesposobna potpuno i trajno za rad prije navrene 15 godine ivota, odnosno za vrijeme trajanja redovitog kolovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje tijekom trajanja te nesposobnosti. Dravljani entiteta BiH zaposleni u inozemstvu kod inozemnog poslodavca iji lanovi obitelji, brani drug i djeca nisu zdravstveno osigurani kod inozemnog nositelja zdravstvenog osiguranja, a prije odlaska bili su zdravstveno osigurani, obvezni su zdravstveno osigurati svoje lanove obitelji. 2. Druga lica osigurana u odreenim okolnostima razvrstana su u vie grupa. Prva grupa ovih lica koja imaju pravo ine: 1. lica koja uestvuju u organiziranim javnim radovima na teritoriji FBiH 2. lica koja ispunjavaju obveze uestvovanja u civilnoj zatiti ili obvezu uestvovanja u slubi osmatranja i obavjetavanja, 3. lica koja kao lanovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih jedinica vre dunosti po propisima o zatiti od poara. Drugu grupu ine uenici srednjih kola i redoviti studenti koji su dravljani FBiH i imaju na njenoj teritoriji prebivalite, takoer su zdravstveno osigurani, ako nisu ve osigurani kao lanovi obitelji osiguranika.To vrijedi i za lanove njihove obitelji. Trea grupa obuhvata lica sa prebivalitem na teritoriji entiteta BiH, koja su osigurana pod odreenim zakonskim uvjetima. Posebnu grupu ine lica koja imaju pravo na zdravstvenu zatitu zbog povrede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti. U ovu grupu spadaju. 1. uenici i studenti na praktinoj nastavi, praktinom radu i sl., 2. hendikepirana djeca, 3. lica koja pomau policijskim slubama, 4. lica koja uestvuju u organiziranim akcijama spaavanja, 5. lica koja na poziv dravnih i drugih ovlatenih organizacija obavljaju dunosti, 6. sportisti, treneri, organizatori sportskih djelatnosti, 7. lica koja su kao lanovi gorske slube spaavanja i , 8. lica koja kao lanovi raznih terenskih sastava uestvuju spaavanju i zdravstvenoj zatiti u prirodnim i drugim nesreama. Zavodi zdravstvenog osiguranja su drugi subjekti pravnih odnosa zdravstvenog osiguranja. Za dobrovoljno zdravstveno osiguranje moe se od strane graana organizirati jedan ili vie zavoda dobrovoljnog osiguranja ili drugih oblika organiziranja u skladu sa zakonom. Na nivou FBiH osnovan je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u iji djelokrug spada obavljanje poslova i ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja su od interesa za sve kantone, kao i za provoenje odreenih prava po osnovu konvencija, drugih meunarodnih ugovor ali zakona i obavljanje poslova obveznog zdravstvenog osiguranja graana. Kantonalni zavod osiguranja, pored toga to provodi politiku razvoja i unapreenja zdravstvene zatite, koja se osigurava obveznim zdravstvenim osiguranjem, planira i prikuplja novana sredstva ovog osiguranja, obavlja i poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih lica, brine se o zakonima i blagovremenom ostvarivanju ovih prava te im prua strunu pomo u ostvarivanju prava o zatiti njihovih interesa.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrava i obveze iz pravnog odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja Prema zakonskim odredbama, pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja: 1. osiguranici, i to: a) pravo na zdravstvenu zatitu, b) pravo na naknadu plae, c) pravo na naknadu putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite . 2. lanovi obitelji osiguranika, i to: a) pravo na zdravstvenu zatitu , b) pravo na naknadu putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite. Pravo na zdravstvenu zatitu Prava iz zdravstvenog osiguranja svode se na odreena socijalna davanja. Zdravstvena zatita koja se osigurava entitetskim zakonima o zdravstvenom osiguranju obuhvata: - hitnu medicinsku pomo, - lijeenje zaraznih bolesti, akutnih, kroninih bolesti u sluajevima i stanjima kada ugroavaju ivot; - zdravstvenu zatitu djece do navrene 15 godine ivota i redovnih uenika i studenata; - otkrivanje i lijeenje endemske nefropatije; - lijeenje malignih oboljenja i inzulnog ovisnog dijabetesa; zdravstvena zatita u trudnoi i materinstvu; - zdravstvena zatita duevnih bolesti koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da ugroze svoj ivot u ivot drugih lica, ili otete materijalna dobra; - zdravstvena zatita oboljelih od progresivnih neurotinih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize i multipleks skleroze; lijeenje povreda na radu i profesionalnih oboljenja; - zdravstvena zatita graana iznad 65 godina ivota, pod uvjetom da po lanu domainstva nemaju prihode vee od prosjene plae na podruju entiteta BiH, ostvarene u prethodnom mjesecu; lijeenje narkomanije; - sluba prikupljanja krvi. Zdravstvena zatita provodi se kao: 1. primarna, 2. specijalistiko-konzultativna i 3. bolnika, a provodi se po standardima i normativima zdravstvene zatite i prema pravilniku o nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koje donosi ministar nadlean za oblast zdravstva. Zdravstvene ustanove sa kojima nije zakljuen ugovor o pruanju zdravstvene zatite mogu naplatiti od kantonalnog zavoda samo trokove medicinske pomoi pruene osiguranim licima u hitnim sluajevima i druge trokove u vezi sa pruanjem pomoi. Pored navedenih prava, osigurana lica imaju pravu i na: - koritenje ortopedskih i drugih pomagala; - stomatoloku-protetiku pomo; stomatoloko-protetike nadomjestke; - koritenje lijekova ije je stavljanje u promet odobrio federalni ministar zdravstva, a nalaze se na listi lijekova koji se osiguranicima mogu propisati na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. Posebne propise o lijeenju u inozemstvu osiguranih lica duan je donijeti federalni ministar zdravstva Pravo na naknadu plae Osiguranici u radnom odnosu, lica izabrana ili imenovana na stalne dunosti u odreenim organima vlasti u BiH ili kantona, ako za taj rad primaju plau, dravljani BiH, zaposleni u stranim ili meunarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim i diplomatskim predstavnitvima, lica s prebivalitem na teritoriji Bih zaposlena u inozemstvu, ako nemaju inozemno zdravstveno osiguranje, lica koja su na teritoriji BiH pripadnici vojske, ukljuujui i lica na redovitom odsluenju vojnog roka i pripadnici federalnog MUP-a, kao i pripadnici policije, imaju pravo na naknadu plae za vrijeme sprijeenosti, ako su: 1. Privremeno sprijeeni da rade zbog bolesti ili povrede, odnosno radi lijeenja i medicinskog ispitivanja smjeteni u zdravstvenoj ustanovi, 2. Privremeno sprijeeni da rade zbog odreenog lijeenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne moe obaviti izvan radnog vremena osiguranika; 3. Izolirani kao kliconoe ili zbog pojave zaraza u njihovoj okolini,

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM4. Odreeni za pratioca bolesti upuenog na lijeenje ili ljekarski pregled u najblie mjesto, 5. Odreeni da njeguju oboljelog suprunika ili dijete pod uvjetima propisanim zakonom o zdravstvenom osiguranju Pravo na naknadu plaa imaju lica koja se, nakon zavrenog obrazovanja, nalaze na praktinom radu , ako rade s punim radnim vremenom. Naknada plae pripada samo za dane koje bi pripadala plaa ili naknada u smislu propisa o radnim odnosima. Osiguranicima kod kojih sprijeenost za rad nastupi dok se nalaze na neplaenom odsustvu, pripada naknada plae samo po isteku neplaenog odsustva, ako u to vrijeme jo postoji privremena sprijeenost za rad. Pravo na naknadu plae pripada osiguraniku od prvog dana privremene sprijeenosti za rad i dok ta sprijeenost traje. Sprijeenost za rad zbog privremene nesposobnosti za rad traje dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ili ljekarska komisija, ne utvrdi da je uspostavljanje radne sposobnosti, ili dok se pravosnanim rjeenjem nadlenost organa po propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost. U sluaju da osiguranika za vrijeme privremene sprijeenosti za rad prestane radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti linim radom, pripada mu naknada plae najvie 30 dana nakon prestanka odnosa.Izuzetno, osiguraniku pripada naknada plae i nakon prestanka radnog odnosa, sve do ponovnog uspostavljanja radne sposobnosti, odnosno konane ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti ne due od 12 mjeseci. Osiguraniku ne pripada, odnosno obustavlja se isplata naknade na plau za vrijeme privremene nesposobnosti za rad: 1. ako svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost, 2. ako namjerno sprjeava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje, 3. ako prima plau ili obavlja drugu djelatnost, 4. ako se bez opravdanog razloga ne odaziva na poziv na ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite, 5. ako izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite utvrdi da se ne pridrava uputa za lijeenje, 6. ako se u roku od tri dana od poetka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zatite da je obolio. Osnovica za utvrivanje naknade plaa je plaa isplaena osiguraniku za mjesec dana koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio sluaj na osnovu kojeg se stie pravo na naknadu. Ako osiguranik nije ostvario plau u prethodnom mjesecu, tada je osnovica prosjena plaa na nivou kantona. Pravo na naknadu putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite Ovo pravo obuhvata: 1. naknadu za trokove prijevoza, 2. naknadu za trokove ishrane i smjetaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu. Naknada putnih trokova pripada ovim osiguranim licima: a) ako su upueni doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najblie mjesto, ako u mjestu u kojem rade ili u kojem imaju prebivalite nema doktora medicine odgovarajue specijalnosti, b) ako ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite uputi ili pozove u mjesto izvan mjesta rada ili prebivalita. Posebno je predvieno da osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne trokove. Objekti pravnih odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMObjekt pravnih odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja su socijalna davanja iz zdravstvenog socijalnog osiguranja, odnosno raznovrsna davanja ili injenja, bolnika njega, lijeenje, ljekarski pregled. FINANCIRANJE ZRAVSTVENOG OSIGURANJA Kao tri naina, odnosno izvora financiranja, smatraju se oni sistemi u kojima se javljaju, kao dominantna, slijedea sredstva: 1. Sredstva koja izdvaja drava za zatitu zdravlja stanovnitva u svrhu da se osigura financiranje zajednikih zdravstvenih potreba za cjelokupno stanovnitvo ili bar u veem stupnju, 2. Sredstva koja samo graani namjenski izdvajaju za zatitu zdravlja putem udruivanja u sistem zdravstvenog osiguranja, u svrhu zatite svog zdravlja i zdravlja lanova obitelji od raznovrsnih rizika 3. Gotovinska sredstva koje pojedinac neposredno, u vrijeme nastanka zdravstvenog rizika, pa time i zdravstvenog troka, lino uplauje za svoje lijeenje i lijeenje lanova svoje obitelji. FINANCIRANJE OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U BiH U okviru zakonskih odredbi o osiguranju sredstava, odnosno financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja nalaze se odredbe: 1. o izvorima i nainu osiguranja sredstava obveznog osiguranja, 2. osnovici i nainu obraunavanja doprinosa, 3. obveznicima uplate doprinosa, 4. sredstvima budeta, i 5. linom ueu osiguranih lica. Izvori i naini osiguranja sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Sredstva za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja su iz: 1. doprinosa iz plaa radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica, 2. doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost linim radom, 3. doprinosa iz mirovina i invalidnina i drugih naknada mirovinskog i invalidskog osiguranja, 4. doprinosa za neuposlene graane, 5. doprinosa koji se plaa na stalnu novanu pomo i za lica smjetena u ustanovama socijalne zatite 6. doprinosa iz prihoda samostalne estradne djelatnosti, izdavanja ploa, audio i video kazeta i sl., 7. doprinosa za prihod od autorskih prava, patenata i tehnikih unapreenja, 8. dodatnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu, 9. doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti, 10. doprinosa lica koja sama plaaju doprinos, 11. naknade za zdravstvenu zatitu lanova obitelji radnika zaposlenih u inozemstvu inozemnih umirovljenika i lanova njihovih obitelji, 12. sredstva budeta politiko-teritorijalnih zajednica, 13. sredstva linog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite, 14. prihoda od donacija, pomoi, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda. Prema tome, financiranje obveznog zdravstvenog osiguranja vri se iz pet izvora: 1. doprinosa, 2. naknade za zdravstvenu zatitu radnika zaposlenih u inozemstvu, inozemnih umirovljenika i lanova njihovih obitelji, 3. sredstava budeta, 4. sredstava linog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite i5. prihoda od donacija, pomoi, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda. Posebno je predvieno da za povredu na radu i oboljenja od profesionalne bolesti pravno ili fiziko lice, odnosno poslodavac osigurava u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava osiguranika na:

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. zdravstvenu zatitu i provoenje mjera otkrivanja i sprjeavanja povreda na radu i oboljenja od profesionalne bolesti, 2. odgovarajuu medicinsku pomo i pravo na ortopedska pomagala radi lijeenja i medicinsku rehabilitaciju od posljedica povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi uspostavljanja radne sposobnosti. 3. naknadu putnih trokova u vezi s koritenjem zdravstvene zatite i rehabilitacije prouzrokovane povredom na radu, 4. naknada plaa za svo vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog povredom na radu. Osnovica i nain obraunavanja doprinosa Pravilo je da se primjenjuju propisi o porezima graana. Osnovicu, nain obraunavanja i uplate doprinosa, naknada i sredstava utvruju svojim propisima nadleni organ, odnosno fondovi i zavodi osiguranja, osim za doprinose iz plaa radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica i doprinosa na prihod lica koje obavlja privrednu ili neprivrednu djelatnost linim radom. Stopu za utvrivanje visine doprinosa utvruje odlukom nadleno zakonodavno tijelo na prijedlog fondova, odnosno zavoda za osiguranje. Obveznici uplate doprinosa Zakonom je predvien veoma irok krug subjekata koji su obvezni da obraunavaju i uplauju doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje. To su: 1. Poduzea, druga pravna i fizika lica koja obavljaju privrednu i neprivrednu djelatnost za radnike u radnom odnosu i s njima izjednaene osiguranike, 2. Fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje za korisnike mirovina i korisnike drugih prava po osnovu mirovinskog invalidskog osiguranja, 3. zavod za zapoljavanje za lica koja su privremeno neuposlena i kod kojih su ta lica prijavljena 4. institucija za socijalnu zatitu -za lica koja primaju stalnu novanu pomo i za lica smjetena u ustanovama socijalne zatite, 5. poduzea i druga pravna lica odnosno nositelji investicija u okviru kojih se izvode radovi za lica na javnim i drugim radovima, 6. lica zaposlena u inozemstvu za lanove svojih obitelji ije je prebivalite na teritoriji BiH ako nisu osigurana po drugom osnovu, 7. nadleni organ uprave za pripadnike vojske, pripadnike MUP-a i pripadnike kantonalne policije, 8. nadleni organ uprave kantona- za uenike, studente koji nisu osigurani po drugom osnovu, kao i za one koji vre praktian rad u vezi s nastavom, 9. nadleni organ uprave za socijalno ugroena lica koja nisu osigurana po drugom osnovu, i za ratne, mirnodopske i civilne invalide rata, odnosno korisnike obiteljske invalidnine 10. za strane dravljane i lica bez dravljanstva koja se koluju ili struno usavravaju, 11. osiguranik zemljoradnik koji je starjeina poljoprivrednog domainstva, 12. autorske agencije, udruenja graana, druga profesionalna udruenja i sportski savezi.- za uesnike u tim priredbama odnosno za lanove svojih udruenja koji se bave profesionalnom i drugom djelatnou. Zakonodavac izriito zahtijeva da se obvezniku doprinosa obustavlja dalje koritenje zdravstvene zatite, izuzev hitne medicinske pomoi u sluaju kada se utvrdi da nije uplatio doprinos. Do uspostavljanja prava koritenja dolazi tek onda kada se utvrdi da je obveznik doprinosa izvrio dospjele obveze. Sredstva budeta Sredstva budeta odgovarajue politiko-teritorijalne zajednice, za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja odobrava zakonodavno tijelo tih zajednica i to na osnovu zahtjeva koji utvruje i podnosi nadlena institucija osiguranja. Budetskim sredstvima osiguravaju se sredstva za pokrie poveanih trokova zdravstvene zatite, izazvanih veim odstupanjem u odnosu na planirana sredstva zdravstvenog

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMosiguranja zbog vanrednih prilika; za pokrie trokova zdravstvene zatite lica starijih od 65 godina izvan nivoa obveznog zdravstvenog osiguranja; livcima koja su izolirana kao kliconoe ili zbog pojave zaraze u njihovoj obitelji; lica ije je prebivalite nepoznato; razvoj nauno-istraivake djelatnosti, statistika istraivanja i sl. Lino uee osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite Visinu sredstava linog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene slube utvruje parlament FBiH. Parlament FBiH odlukom utvruje rizike koji se obvezno reosiguravaju i uvjete pod kojima se priznaje da je nastupio sluaj koji predstavlja uvjet za naknadu, iznos premije reosiguranja, naknade koje se osiguravaju u sluaju nastupanja rizika reosiguranja i postupak ostvarivanja ovih naknada. U Zakonu su kao rizici koji se obvezno reosiguravaju odreeni rizici koji nastaju uslijed: 1. elementarnih nepogoda i 2. epidemije irih razmjera. ZDRAVSTVENA ZATITA Zdravstvena zatita je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapreenju prava na ivot, ouvanje i poboljanje zdravlja ljudi, koje poduzimaju odgovarajue politiko-teritorijalne zajednice, zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici, poduzea i druga pravna lica i graani. Naela zdravstvene zatite 1. Naelo sveobuhvatnosti: treba da osigura da svi graani BiH budu obuhvaeni odgovarajuim mjerama zdravstvene zatite u skladu sa zakonom. 2. Naelo kontinuiranosti: postie se odgovarajuom ukupnom organizacijom zdravstva, a naroito na nivou primarne zdravstvene zatite, koja treba da prua neprekidnu zdravstvenu zatitu graana kroz sve ivotne dobi.. Provoenje ovog naela pretpostavlja meusobno funkcionalno povezan i usklaen sistem zdravstvene djelatnosti na cijelom podruju entiteta BiH. 3. Naelo dostupnosti: ostvaruje se adekvatnim rasporedom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika na podruju entiteta BiH, jer samo takva raspored omoguava graanima priblino jednake uvjete ostvarivanja zdravstvene zatite. 4. Naelo cjelovitog pristupa: osigurava se putem slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije. 5. Naelo specijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih kliniko-zdravstvenih dostignua i znanja kao i njihovom primjenom u praksi. Tipovi organizacije zdravstva u svijetu 1. Poduzetniko-permisivni sistem (SAD) 2. Sistem univerzalne zatite (V.Britanija, Novi Zeland, Norveka) 3. Sistemi koji su orijentirani prema blagostanju (SR Njemaka, Japan, Kanada) Nastoji se osigurati minimalni zdravstveni standard. Smatra se da osnovna jamstva nalaze svoju garanciju u obveznom zdravstvenom osiguranju. Osnivanje zdravstvenih ustanova Kao osnivai zdravstvenih ustanova mogu se pojaviti: 1. entiteti BiH, 2. kanton ili vie kantona FBiH, 3. opina i 4. domaa i strana fizika lica. 1. Entiteti BiH javljaju se kao osnivaa slijedeih zdravstvenih ustanova: - zavoda za javno zdravstvo entiteta BiH, - zavoda za kontrolu lijekova entiteta BiH,

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMzavoda za transfuzijsku medicinu entiteta BiH klinike kao samostalne zdravstvene ustanove, klinike bolnice, kliniko-bolnikog centra, kantonalne, odnosno regionalne bolnice, odnosno zavoda. 2.Dva ili vie kantona mogu biti osnivai: - klinike kao samostalne zdravstvene ustanove, - klinike bolnice, - kliniko-bolnikog centra, - kantonalne bolnice, odnosno zavoda. 3. Opina moe biti osniva: - doma zdravlja, odnosno podrune ambulante, - ustanove za zdravstvenu njegu u kui, - apoteke, ljeilita i ope specijalne bolnice. 4. Domaa i strana fizika lica, odnosno pravna lica, mogu biti osnivai: - poliklinike, - specijalne bolnice, - ljeilita, - apoteke, - ustanove za zdravstvenu njegu u kui i zavoda kao specijaliziranih zdravstvenih ustanova u svim oblicima. Vrste zdravstvenih ustanova Zdravstvene ustanove razvrstane su na: 1. zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite, 2. z.u. specijalistike-konzultativne i bolnike z.z., 3. apoteke, i 4. zdravstveni zavodi. 1. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite su: - dom zdravlja, podruna ambulanta i ustanova za zdravstvenu njegu u kui. 2. zdravstvene ustanove specijalistiko-konzultativne i bolnike zatite su: - poliklinike, bolnice, ljeilita, zavod, zdravstvene ustanove u kojima se izvodi nastava. 3. Apoteke se osnivaju za odreeno podruje koje odredi nadleni organ a u skladu sa mreom zdravstvene djelatnosti. S obzirom na nivoe organiziranja, zdravstvena zatita razvrstava se na primarnu, sekundarnu i tercijalnu zatitu. 1. Zdravstvena djelatnost na primarnom nivou obuhvata: djelatnost uope medicine, kolsku medicinu, higijensko-epidemioloku zatitu, zubo-zdravstvenu zatitu, hitnu medicinsku pomo, primarnu zatitu ena i djece i lijeniku djelatnost. 2. Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou obuhvata: specijalistiko-konzilijarnu zatitu i bolniku zdravstvenu zatitu. 3. Zdravstvena djelatnost na tercijalnom nivou obuhvata: obavljanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz specijalistikih djelatnosti, naunoistraivaki rad i izvoenje nastave na visokokolskim ustanovama zdravstvenog usmjerenja. Prava i dunosti graana u ostvarivanju zdravstvene zatite Su: pravo na pristupanu zdravstvenu uslugu, pravo na naknadu tete koja mu se nanese pruanjem neodgovarajue z.z., pravo na slobodan izbor obiteljskog lijenika, pravo na hitnu i neodlonu medicinsku pomo u trenutku kad mu je ona potrebna, pravo na tono obavjetavanje i poduku o svim pitanjima koja se tiu njegovog zdravlja, pravo odbijanja da bude predmet naunog istraivanja ili bilo kojeg drugog pregleda, pravo izbora izmeu vie moguih oblika medicinskih intervencija koje mu ponudi doktor medicine, pravo na povjerljivost svih podataka koji se odnosi na stanje njegovog zdravlja, pravo odbijanja pregleda i lijeenja od strane doktora medicine, pravo na odbijanje kirurke ili druge intervencije, ako je pri svijesti i sposoban za rasuivanje, i druga prava.

Privatna zdravstvena djelatnost Privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni radnik s visokom strunom spremom ako ispuni zakonom utvrene uvjete.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMDoktor medicine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama i privatnim laboratorijima, a diplomirani magistar farmacije u privatnim apotekama. Zdravstveni radnici koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne zdravstvene djelatnosti mogu imati samo jednu ordinaciju, laboratoriju ili apoteku. Nadzor nad zdravstvenim ustanovama Predvieni su posebni oblici nadzora nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika i zdravstvenim ustanovama privatnih zdravstvenih radnika. Oblici nadzora su: 1. unutarnju nadzor i 2. zdravstveno-inspekcijski nadzor. 1. Unutarnji nadzor je zapravo raniji struni nadzor, jer se obvezno provodi kao unutarnji nadzor nad strunim radom pojedinih organizacijskih jedinica i zdravstvenih radnika. Za struni rad zdravstvenih radnika odgovorni su efovi organizacijskih jedinica, a za struni rad zdravstvene ustanove odgovoran je direktor. efovi organizacijskih jedinica obavljaju unutarnji nadzor, jer se radi o radnicima sa dugogodinjim radnim iskustvom. 2. Zdravstveno-inspekcijski nadzor je zapravo jedan poseban vid upravnog nadzora, jer se svodi na nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona, i drugih propisa, kao i na nadzor nad strunim radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika , te privatne prakse. Ovaj nadzor obavlja zdravstvena inspekcija, odnosno federalni ili kantonalni zdravstveni inspektor. Poslove i zadatke zdravstvene inspekcije obavljaju kantonalni inspektori u zdravstvenim ustanovama koje su se osnovale za potrebe kantona, a federalni zdravstveni inspektori u zdravstvenim ustanovama koje se osnivaju za potrebe FBiH. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA I MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA U teoriji socijalnog prava obrauje se i odnos zdravstvenog osiguranja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) i Meunarodnoj organizaciji rada (MOR) SZO osnovana je 1946g. sa ciljem da radi na zatiti zdravlja i unapreenju zdravstvenog stanja svih ljudi u svijetu. SZO ima status ustanove UN. SZO prati i prouava zdravstveno stanje u zemljama lanicama kako bi doprinijela iznalaenju boljih i suvremenijih metoda i organizacije zdravstva u borbi protiv bolesti i pruanja materijalne i strune pomoi u provoenju borbe protiv oboljenja i rjeavanja zdravstvenih problema. MOR donijela je vie konvencija iz oblasti zdravstvenog osiguranja, koje predstavljaju znaajne izvore meunarodnog prava iz ove oblasti.U oblasti opeg drutvenog osiguranja znaajne su slijedee konvencije MOR-a: Konvencija br. 24 o osiguranju za sluaj bolesti industrijskih i trgovakih radnika i domae posluge; Konvencija br. 102 o minimalnim normama socijalnog osiguranja , i druge.

TREI DIO MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE Pojam i predmet mirovinskog i invalidskog osiguranja U objektivnom smislu, mirovinsko i invalidsko osiguranje se definira kao skup pravnih pravila kojima se odreuju prava, obveze i odnosi osiguranih lica koji su obuhvaeni tom granom socijalnog osiguranja.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPod predmetom prava mirovinskog i invalidskog osiguranja podrazumijevaju se oni drutveni odnosi koji to pravo normiraju, ureuju, odnosno reguliraju. jesu odnosi socijalne zatite za sluaj starosti, smrti i invalidnosti, kao i drugi sluajevi koji su pokriveni u smislu vaeih zakona. Modeli mirovinsko-invalidskog osiguranja u svijetu Postoje dva osiguranja, i to: 1. Evropski kontinentalni tip javnog sistema; 2. Anglosaksonski tip mirovinskog osiguranja. 1. Evropski kontinentalni tip mirovinskog sistema je tip osiguranja koji je karakteristian po organizaciji, koja je, u pravilu, odvojena od dravne vlasti i po veem ili manjem stupnju autonomije u pogledu unutarnjeg organiziranja i upravljanja. Blie karakteristike su: a) Financira se doprinosom zaposlenih i poslodavaca po naelu 50:50% i zajedniki s njima upr