FINANCIJSKO PRAVOFINANCIJSKO PRAVO je skup pravnih propisa kojima se reguliraju financijskopravni odnosi do kojih dolazi prikupljanjem, raspodjelom i troenjem sredstava namijenjenih zadovoljavanju (financiranju) javnih rashoda. Ono je dio pravnog sustava, posebna pravna disciplina povezana sa ustavnim, upravnim, kaznenim, graanskim i nasljednim pravom. Dijeli se na: - porezno i proraunsko pravo - pravo dravnih zajmova Izvori financijskog prava su: Ustav, Zakoni, odluke, uredbe Predmet financijsko-pravnog odnosa su: novac i druga dobra izraena u novcu (tj. pravno ureenje sustava javnih prihoda i rashoda) Subjekti financijsko pravnog odnosa su: drava, te fizike i pravne osobe. Poloaj tih subjekata nije jednak jer ovaj odnos nastaje voljom drave, a poloaj drave je privilegiran. Podjela financijskog prava OPI dio financijskog prava ini ukupnost pravnih normi kojima se normiraju opa naela na kojima se zasnivaju financijski odnosi POSEBNI dio financijskog prava ini ukupnost pravnih normi kojima se na jedinstven nain reguliraju porezni i proraunski odnosi

Prema podruju primjene razlikuje se: NACIONALNO FINANCIJSKO pravo je dio pravnog sustava jedne drave koji obuhvaa one pravne propise kojima je regulirana ta djelatnost drave i odreenih javno-pravnih tijela MEUNARODNO kojim se reguliraju meudravni financijsko-pravni odnosi. Subjekt je ovdje drava i postoji koordinacijski karakter jer drave svoje odnose zasnivaju na naelu ravnopravnosti i meusobnog usklaivanja svojih interesa. Norme meunarodno-financijskog prava su: Univerzalne koje su obvezne za sve lanove meunarodne zajednice Regionalne koje ureuju odnose 2 ili nekoliko subjekata meunarodnog financijskog prava Izvori meunarodnog financijskog prava su: 1. meunarodni ugovori 2. meunarodni obiaji 3. presude meunarodnih sudova i arbitraa 4. unutranji zakoni ako ne proturjee prihvaenim naelima i suradnji

1

5. odreeni propisi meunarodnih organizacija koji ne proturjee naelimameunarodnog prava Predmet izuavanja financijskog prava kao pravne discipline pravno ureenje sustava javnih prihoda i rashoda.

SUSTAV JAVNIH PRIHODA I RASHODA - je rezultat raznovrsnih povijesnih, drutvenih, ekonomskih i politikih utjecaja. Razvoj u robovlasnikim dravama DAROVI - u feudalnim dravama FEUDALNA RENTA, CARINE - u predkapitalistikim i kapitaliskikim dravama POREZI - u zemljama u razvoju POREZI i sve vee koritenje i uloga DRAVNIH ZAJMOVA

JAVNI PRIHODI - to su sredstva kojima drava zadovoljava javne (tj. dravne) potrebe iz svoje nadlenosti. Zajednike karakteristike dravnih prihoda su: 1. dravni prihodi slue za podmirivanje javnih potreba koje su razliite od osobnih potreba 2. dravni prihodi ubiru se u novcu (iznimno i u manjoj mjeri u naturi) 3. to su prihodi drave kojima ona zadovoljava svoje potrebe dio su NOVOSTVORENE VRIJEDNOSTI. Ubiru se iz izvora koji se ekonomski obnavljaju (iznimno se formiraju iz imovine tj. porez na imovinu - realni porez) PODJELA JAVNIH PRIHODA

originarni (izvorni) - su oni koje drava ostvaruje svojom EKOMOMSKOMAKTIVNOU ili na osnovi prava vlasnitva, (drava ih ostvaruje od javnih-dravnih poduzea i od dravne imovine) derivativni (izvedeni) - su oni koje drava ostvaruje na osnovi svoje SUVERENE vlasti, tj. financijskog suvereniteta, ubirui ih iz ekonomske snage fizikih i pravnih osoba

2

javno-pravni oni koje drava ostvaruje na osnovi financijskogsuvereniteta zato to drava ima iskljuivo pravo obavljati odreene radnje za koje su zainteresirane fizike i pravne osobe koje od toga imaju neposrednu korist. (za neke od tih prihoda-poreza osoba je obvezna na njhihovo plaanje bez protunaknade od drave, dok kod drugih prihoda obaveza njihova plaanja je povezana s nekom NEMATERIJALNOM uslugom /u sluaju kad se plaaju pristojbe/ privatno-pravni drava ih ostvaruje na osnovi svoje GOSPODARSKE AKTIVNOSTI i iz svoje imovine. (npr. gdje drava prihode ostvaruje putem javnih poduzea ili kao vlasnik uma, rudnika-koje prodaje ili daje u zakup) Drava u obavljanju gospodarske aktivnosti moe biti potpuno izjednaena s drugim gospodarskim subjektima, moe biti samo djelomino izjednaena (npr. drava se koristi povoljnijim kreditima od drugih gosp. subjekata) i moe biti u privilegiranom poloaju

redovni se ubiru konitinuirano u odreenim vremenskim intervalima i izizvora koje se neprestano ekonomski obnavljaju. Slue za podrmirivanje dravnih rashoda. ine NAJVEI dio dravnih prihoda. izvanredni ubiru se povremeno (za 1 ili vie godina). U pravilu slue za podmirivanje izvanrednih potreba drave (npr. uklanjanje posljedica velikih elementarnih nepogoda) darovi, reparacije....

prihodi od stanovnitva su oni koje GRAANI izdvajaju iz svog dohotkaza podmirivanje dravnih rashoda. Mogu se podijeliti na one koje imaju prisilni karakter i koje graani izdvajaju dobrovoljno. prihodi od pravnih osoba su oni koje drava ubire od GOSPODARSKIH ORGANIZACIJA (trgovakih drutava, zaklada i dr. pravnih osoba). Pravne osobe ih izdvajaju na osnovi Zakonskih propisa (porez na DOBIT) ili na osnovi Ugovora (npr. javni zajmovi)

povratni (su oni koje je drava pozajmila od fizikih i pravnih osoba) inepovratni prihodi ( to su prihodi koje izdvajaju fizike i pravne osobe i u pravilu drava ih ne vraa) prihodi irih i uih teritorjalnih jedinica irih (federacije). ira teritorjalna jedinica ovlatena je da uvede obvezu plaanja poreza, doprinosa, pristojbi i dr., a ue (npr. opine) imaju pravo da odrede neka osobaanja ili olakice.

namjenski oni za koje je tono utvrena namjena troenja sredstava, nenamjenski oni koji slue za zadovoljavanje javnih potreba. Svrha njihova troenja nije unaprijed utvrena. prihodi u novcu su porezi, doprinosi, pristojbea u naturi ostvaruju se na osnovi darovanja, odnosno nasljeivanja od fizikih i pravnih osoba (npr. zbirke slika, zgrade, zemljita) POREZ kao oblik JAVNO-PRAVNOG PRIHODA suvremene drave Porez je jedan od oblika javnih prihoda, danas financijski najznaajniji

3

Porez je novano davanje dravi i podreenim joj javno-pravnim tijelima koje slui za pokrie njezinih financijskih potreba, a koje se naplauje od privatnih gospodarskih subjekata bez drugih protuinidaba Obiljeja poreza su: 1. porezi su derivativan prihod drave tj. prihod iz ekonomske snage fizikih i pravnih osoba nad kojima drava ima financijski suverenitet 2. plaa se (u pravilu) u novcu 3. to je prinudno davanje porezi su prisilan prihod dravi 4. porez - nije naknada za neku konkretnu uslugu to je drava obavlja za poreznog obveznika 5. to je konano plaanje javno-pravnom tijelu 6. ubire se u javnom interesu tj. slui za podmirenje dravnih rashoda Rezident osoba koja se prema propisima drave OPOREZUJE na osnovi injenice da u njoj ima prebivalite, boravite ili sjedite uprave (za pravne osobe obaveza plaanja nije vezana uz dravljanstvo) Nerezident je fizika osoba koja u RH nema prebivalite, ni boravite u RH ostvaruje dohodak koji se oporezuje VRSTE POREZA 1) Porez sredinje vlasti su carine, PDV, posebni porez, porezi na dobitke od igara na sreu Porez lokalne vlasti na kue za odmor, na potronju, na reklame... 2) Subjektni porezi visina poreza ovisi o odreenim OSOBNIM OBILJEJIMA poreznog obveznika (npr. branom statutsu, broju djece koje uzdrava,... Objektni porezi to je porez kod kojeg je pri oporezivanju relevantna EKONOMSKA SNAGA i NE vodi se rauna o osobi poreznog obveznka (npr. visina poreznog optereenja utvruje se neovisno o tome ostvaruje li porezni obveznik osim npr. prihoda od poljoprivrede i prihode bavei se npr. iznajmljivanjem zgrade, ugostiteljskom djelatnou 3) Periodini plaaju se kontinuirano za 1 kalendarsku godinu (DOBIT temelj oporezivanja) Jednokratni plaaju se na pojedinane injenice (NASLJEDSTVO) 4) Neposredni prevaljivanja - oni koji se plaaju PRIJE troenja dohotka ..../ nema porez na DOHODAK porez na DOBIT na nasljedstva i darovi cestovna i motorna vozila plovila automate za zabavne igre kue za odmor porez na neobraeno poljoprivredno zemljite nekoritene NEKRETNINE neizgraeno GRAEVNO zemljite porez na tvrtku ili nazv

4

porez na koritenje JAVNIH POVRINA Posredni oni se plaaju pri troenju dohotka, osoba poreznog obveznika se razlikuje od osobe nositelja poreznog tereta (npr. CARINE, doprinosi, PDV kojeg na kraju plaa korisnik usluge), mogu se prevaliti 5) Porez s obzirom na njihovu povezanost s gospodarskim injenicama - porez na DOHODAK, - na IMOVINU, - na PROMET, - na POTRONJU - tuzemni porez na potronju, porez na potronju stranog podrijetla tj. proizvoda koji je objekt prekograninog prometa) 6) opi slue za podmirenje svih dravnih potreba namjenski kojima je tono utvrena namjena 7) Reparticijski porez kod njega je tono utven iznos koji treba ubirati oporezivanjem. Drava unaprijed zna kolikim e sredstvima ubranim oporezivanjem raspolagati, dok porezni obveznici nisu unaprijed upoznati s iznosom poreza kojega trebaju platiti. Kvotni porez porezni obveznici znaju visinu svoje porezne obveze, ali nije poznat ukupni prihod koji e biti ubran oporezivanjem. (tj. svota ubranog poreza ovisiti e o poreznoj snazi poreznog obveznika) ..... itd.... ima ih jo Ciljevi i uinci poreza: fiskalni (uveden je u pravni sustav) i nefiskalni (naseljavanje, poticanje rasta gospodarstva)

POREZNA OSNOVICA slui za obraunavanje poreza. Najee se utvruje u novcu, a razlikujemo: PAUALNU osnovicu za njeno utvrivanje ne uzimaju se u obzr svi RELEVANTNI initelji koji je odreuju nego samo neki najvaniji elementi. Ona moe bti djelomina - (uzima se manji broj najvanijih elemenata pri definiranju poreznog prometa) i zbirna - (uzima se vei broj elemenata koji definiraju porezni promet) STVARNU osnovicu oporezivanje se obavlja na osnovi podataka (porezne knjige, knjigovodstveni podatci...) koji trebaju odraziti stvarnu snagu poreznog obveznika Nain odreivanja porezne osnovice: - automatska metoda - metoda vlastite prijave podatke dostavlja sam porez. obveznik - metoda prijave tree osobe npr. banka, poslodavac - slubena-administrativna (kada podatke skuplja sam por. organ)

5

- metoda usporeivanja (npr. kada por. organ usporeuje 2 slina por.obveznika) POREZNE STOPE (tarife) - O visini porezne stope ovisi iznos ubranog poreza kao i veliina ekonomske snage koja nakon oporezivanja ostaje na raspolaganju fizikim i pravnim osobama koje snose porezni teret. Porezna stopa oznaava VELIINU POREZNOG TERETA u odnosu prema poreznoj osnovici. Najee se utvruje u postotku % ili promilu. One mogu biti: Proporcionalne kad se promjenom porezne osnovice visina porezne stope NE MJENJA prednost - nestaje problem dvostrukog oporezivanja nepravednom jer e bogatiji - smanjuje trokove ubiranja poreza siromanijih - dovodi do smanjenja sive ekonomije nedostatci - kritiari je smatraju plaati manje poreza od

OSNOVNA ZNAAJKA odnosi prije oporezivanja ostaju NEPROMIJENJENI i nakon oporezivanja

Progresivne kad se poveanjem porezne osnovice POVEAVA i porezna stopa. Djele se na: DIREKTNA INDIREKTNA (prikrivena) na poveanu poreznu osnovicu direktno nain oporezivanja pri kojem se progresivne stope se primjenjuje poveana por. stopa ne vide izvana, pa se zato zove prikrivena. I to zbog odreenih odbitaka od osnovice pri oporezivanju PUNA (stalna) KLIZEA poveana porezna stopa primjenjuje porezna osnovica se RASLANI se na ITAV IZNOS por. osnovice na dijelove, pa se samo na PORASLI dio osnovice primjenjuje uveana por. stopa Degresivne porezne stope kad se za najveu osnovicu utvrdi najvia porezna stopa pa se smanjenjem osnovice smanjuje i porezna stopa. PREDNOST socijalno-politika svrha oporezivanja otpor uinak - rast optereenja NEDOSTATCI -

- destruktivni

6

Regresivna stopa kad se POVEANJEM orezne osnovice SMANJUJE porezna stopa (npr. uinak moe biti takav da vie poreza plati osoba s niim dohotkom od osobe s viom ekonomskom snagom) tu razlikujemo -DIREKTNU (kad se iznos poreza poveava sporije od porezne osnovice) i INDIREKTNU porezna stopa smanjuje se poveanjem porezne osnovice.

Prijave u vezi s naplatom poreza:

1. Porezna EVAZIJA tj. izbjegavanje plaanja poreza, a ona moe biti rezultat SVIJESNOG nastojanja poreznog obveznika da netonim prikazivanjem relevantnih injenica ili njihovim prikrivanjem pred poreznim organima smanji svoju poreznu obvezu (porezni dug) ili uope ne plati (aktivno izbjegavanje plaanja poreza).Izostanak podmirenja porezne obveze moe biti i rezultat: - neznanja tj. nedovoljne informiranosti - posljedica neadekvatne organiziranosti, strunosti porezne administracije - nekvalitetnih propisa kojima je regulirano plaanje poreza (tzv. pasivno izbjegavanje plaanja) Razlikujemo: NEZAKONITU poreznu evaziju (poreznu utaju) ako porezni obveznik izbjegavajui porez doe u sukob s pravnim propisima, a ona moe biti: potpuna porezna utaja ako porezni obveznik ne prijavi CIJELI IZNOS ostavenog prihoda tj. dohodak koji podlijee porezivanju djelomina porezna utaja kad podnosi DJELOMINU ili LANU poreznu deklaraciju o veliini prihoda (tako utjee na smanjenje poreza) krijumarenje je izbjegavanje plaanja carine i izbjegavanje plaanja poreza unutar dravne granice ZAKONITU ako izbjegne plaanje poreza, a ne povrijedi porezne propise, a ona sa stajalita drave moe biti: namjeravana tj. zakonom organizrana (npr. zbog zakonskih praznina, ako porezni obveznik mijenja prebivalite u zemlji s prebivalitem u inozemstvu kako bi na taj nain smanjio porezni teret) ili nenamjeravana (kada je do izbjegavanja poreza dolo djelovanjem trita) 2. PREVLJIVANJE poreza kada je osoba poreznog obveznika razliita od osobe koja konano plaa porez. Tu se prenosi porezni teret, a ne porezna obveza. Vrste prevaljivanja su: 1. namjeravano i nenamjeravano namjeravano gdje je prema zakonodavcu porezni obveznik razliit od osobe koja snosi porezni teret, nenamjeravano ako porezni teret snosi osoba koja je po zakonodavcu nije bila za to predviena.

7

2. unaprijed, unazad i bono unaprijed kada porezni obveznik uspije u POVEANOJ CIJENI svojih proizvoda prevaliti porezni teret na kupca; unazad kad kupac uspije porezni teret prevaliti na dobavljaa sirovina (kao kupac koji je uspio SNIZITI cijenu prodavau); bono kada porezni obveznik porez koji tereti promet jednog proizvoda prevali u POVEANOJ cijeni na neoporezovani ili nie oporezovani proizvod. 3. jednostruko, dvostruko, viestruko prvo kod kojeg porezni obveznik prevali teret na drugu osobu-onu koja stvarno snosi teret i koja je konani platac poreza; drugo kada osoba na koju je porezni obveznik prevalio porez uspije taj porezni teret prevaliti na nekog drugog; tree kada je u lanac osoba na koje se porez prevaljuje ukljuen vei broj sudionika u prometu. (npr. proizvoa-porezni obveznik prevali u POVEANOJ cijeni porez na trgovca na veliko, a ovaj na trgovca na malo i na kraju na kupca) Faze prevaljivanja poreza: 1. PERKUSIJA (I faza) - je uvoenje obveze plaanja poreza i utvrivanje poreznog obveznika 2. REPERKUSIJA (II faza) - prevaljivanja poreza s poreznog obveznika na drugu osobu 3. INCIDENCIJA to je faza - kada ne postoji mogunost da se porezni teret prevali na neku drugu osobu, tu se javlja osoba koja stvarno snosi porezni teret konani platac 4. DIFUZIJA (zadnja faza) u kojoj se prevaljeni porez poput vala razlijeva i rasporeuje na cijelo nacionalno gospodarstvo npr. ako se poveava porezna stopa na eljezniki prometpoveati e se i naknada koju plaaju svi korisnici usluga eljeznica) 3. OTPOR plaanju poreza (transformacija poreza) ili tzv. otpor plaanju poreza; otpor je izraavanje nezadovoljstva, ali porez se plaa (povijesni dogaaji povezani s otporom plaanja jesu Bostonska ajanka) injenice relevantne pri veliini otpora plaanju poreza su: a) poveanjem poreznog optereenja poveava se i otpor plaanju poreza b) otpor plaanju poreza je vei ako vlada nepravednost u raspodjeli poreznog tereta c) on ovisi i o svrsi troenja poreza d) presudan je i porezni moral- tj. moral porez. obveznika da plati porez e) vaan indbenik je i porezni oblik i tehnika oporezivanja ( kada se uzmu u obzir injenice kao npr. brano stanje, starost...izvori prihoda. porez. obveznika f) nedovoljna strunost, objektivnost, arogantnost prema por. obveznicima takoer utjeu na otpor plaanja poreza

8

OSNOVNA NAELA na kojima bi se trebao zasnivati nacionalni porezni sustav:

-

naelo pravednosti u oporezivanju naelo pojednostavljenja sustava oporezivanja i smanjenja poreznog optereenja zahtjevi za promjenama i poimanje poreza i redefiniranje njegove uloge ne ozakoniti takva rjeenja koja e biti predmet estih promjena zahtjev za smanjenjem poreznog optereenja kao predujvet gospodarskog razvoja konana ocjena uspjenosti sustava oporezivanja ovisna o ostvarivanju problematinih ciljeva i provoenja naela u praksi.

Na porezni sistem utjee: ustavno ureenje, centralizacija i decentralizacija, veliina teritorija, broj stanovnika i gustoa naseljenosti, demografska struktura, veliina javnog sektora, ekonomska integracija Naela oporezivanja su: financijsko-politika naela oporezvanja izdanost (da se ubiranjem poreza trebaju prikupiti sredstva koja e podmiriti rashod drave) i elastinost poreza (da se porezni sustav to bre prilagodi promjenama vezanim za dravni rashod) ekonomsko-politika naela su izbor poreznog izvora i izbor vrste poreza socijalno-politika naela da porezi moraju biti ravnomjerno rasporeeni na sve por. obveznike i univerzalni (bez obzira na vjerske, klasne...podjele) porezno-tehnika naela tu spadaju ugodnost plaanja poreza, jeftinoa ubiranja poreza Novji pricipi oporezivanja: - pojednostavljenje oporezivanja i transparentnost por. sustava - neutralnost poreza - smanjenje poreznog optereenja ULOGA POREZA U POREZNOJ I PRAVNOJ DRAVI POREZNA DRAVA je drava koja svoje potrebe zadovoljava u pravilu prihodima od poreza. Obiljeja porezne drave su: 1. odjeljenost drave od gospodarstva 2. sudjelovanje drave u raspodjeli prihoda steeih na tritu PRAVNA DRAVA je ona iji su formalni i materijalni elementi kao temelj poreznog sustava. Formalni elementi su: 1. ograniavanje dravne samovolje Zakonima 2. trodioba vlasti Materijalni elementi su: - porezna i socijalna pravednost (po naelu jednakosti, Zakonitosti, zabrana prekomjernosti ...)

9

- pravna sigurnost poreznog obveznika - Ustavna ogranienja oporezivanja (poput neoporezivanje minimuma za egzistenciju, obveza uvanja porezne tajne...) Analogija je doputena kada se radi o prazninama u zakonu koje nisu posljedica NAMJERE zakonodavca. Analogno tumaenje pravnih propisa sastoji se u tome da se mjesto zakonskih praznina popuni rjeima iz slinih pravnih propisa, a koje odgovaraju SMISLU i CILJU zakona s prazninama. - to je posao sudova i upravnih tijela koja vode konkretni postupak. Meutim kada se radi o porezno-upravnom postupku u kojem je jedna stranka - drava, a druga porezni obveznik prevladava stajalite da nije dozvoljeno popunjavanje zakonskih praznina na tetu poreznog obveznika. to je i logino jer stranke u tom postupku nisu ravnopravne.

POREZNO-PRAVNA ZNANOST i predmet njezina prouavanja nekoliko puta! -

proitati

to je znanstvena disciplina relativno novijeg datuma 1920.g. dolo je do osamosteljenja i odvajanja od UPRAVNOG prava

1. ope porezno pravo sadri opa pravna pravila to vrijede za sve ili barem za najvei broj poreznih oblika u odreenom poreznom sustavu 2. posebno porezno pravo je ono koje sadri uenje o posebnim porezima. Prouava pravnu obvezu posebnih poreznih obveznika prema pojedinim porezima i elemente poreza: porezne stope, porezne osnovice, olakice i oslobaanje od plaanja pojedinih poreza Povezano je s Ustavnim pravom i ustavno-pravnom znanosti, meunarodnim pravom, zananosti o porezima, znanosti o poslovnim financijama i bilanciranu, uenje o poreznom raunovodstv.

IZVORI poreznog prava 1. PRAVNI PROPISI a) prema pravnoj kvaliteti razlikujemo one VIE i NIE razine b) prema nainu donoenja formalno pravne propise (Ustav, zakon) - neformalno prave propise (Odluke, Uredbe, rjeenja) 2. ODLUKE SUDOVA o poreznim stvarima 3. OBIAJNO pravo 4. MEUNARODNI UGOVORI PRIMJENA poreznog propisa 5. USTAVNA naela 6. opa PRAVNA naela 7. porezno-pravna pravila

10

podjeljen je u 4 faze: - upoznavanje s injeninim stanjem na koje se mora primjeniti pravni propis - izbor i tumaenje odreenog pravnog propisa - odreivanje da li neki sluaj odgovara injeninom stanju - izrada pravnog zakljuka DJELATNICI u TIJELIMA DRAVNE UPRAVE - to su oni dravni slubenici i namjetenici koju u okviru oporezivanja imaju ovlatenje PROVODITI porezno-pravne propise Dr. slubenici i namjetenici razlikuju se u ZVANJU i POLOAJU. dunost uvanja porezne tajne u odreenim su sluajevima iskljueni. Institut uvanja porezne tajne odnosi se iskljuivo na one injenice za koje se saznalo u toku postupka. Osobe koje su dune uvati poreznu tajnu su: - djelatnici poreznih tijela, - osobe zaposlene u porezninim tijelima, - pomono i tehniko osoblje, - umirovljeni djelatnici poreznih tijela. Posljedice povrede poslovne tajne su novane kazne, kazne zatvora i stegovne mjere. Nadlenost u porezno upravnom postupku jest obveza obavljanja neke djelatnosti u razliitim podrujima. Ona moe biti: STVARNA i njom je odreen djelokrug DJELATNOSTI nekog financijskog tijela. A njenom povredom dolazi do sankcije tj. nitavost akta MJESNA njom se odreuje krug POSLOVA financijskog tijela sa stajalita odreenog prostora. Povredom mjesne nadlenosti dolazi do pobojnosti akta

POREZNO-PRAVNI odnos je odnos izmeu DRAVE i GRAANA, iji sadraj ine prava i obveze sudionika sa stajalita poreza. On je po svojoj naravi PRIVREMEN odnos usmjeren na postizanje odreenog cilja. Sastoji se od: formalnog dijela koji ine PRAVA i OBVEZE sudionika (pravo poreznog obveznika da vodi poslovne knjihge, da podnese poreznu prijav, pravo poreznog tijela na uvid u poslovne knjige poreznog obveznika, ili pak pravo provesti inspekcijski nadzor) materijalnog dijela temelj se na POREZNO-DUNIKOM odnosu. Objekt tih odnosa je NOVANA INIDBA (npr. plaanje poreza, kamata ili pak o povratu preplaena poreza...). SUDIONICI porezno-pravog odnosa su s jedne strane javno-pravna tijela-drava, a s druge strane porezni obveznik

javno-pravno tijelo (drava, lokalna tijela.. ) koje je ovlateno ubirati poreze.

11

porezni obveznik (je fizika osoba, trgovako drutvo ili druga pravna osoba) koja je nositelj odreenih prava i obveza to mogu biti POSTUPOVNE i DUNIKE naravi. postupovna obveza je podnoenje porezne prijave, dokaznih sredstava... porezno-pravna sposobnost je sposobnost biti nositeljem PRAVA i OBVEZA koje za poreznog obveznika nastaju temeljem porezno-pravnog odnosa. Kod fizikih osoba porezna sposobnos poinje trenutkom ROENJA, a prestaje smru, meutim prava i obveze se prenose na nasljednika, a kod pravnih osoba UPISOM u TRGOVAKI REGISTAR, a gubi se brisanjem iz registra.

POREZNO-DUNIKI odnos objekt tog odnosa je IMOVINSKO-PRAVNI zahtjev -on nastaje kao zahtjev * za naplatu poreza od poreznog dunika, * za naplatu sporednih novanih davanja /kamate/, * za priznavanjem poreznih pogodnosti (ovaj zahtjev dunik upuuje dravi za npr. osobaanje plaanja dijela poreza), * za povrat novanog iznosa kojeg je porezni obveznik uplatio dravi na ime poreza, a nije ga bio duan platiti... SUDIONICI porezno-dunikog odnosa su: porezno tijelo porezni dunik porezni jamac

dunika obveza je plaanje poreza u svoje ime i za svoj raun i za svoj raun u tue ime i za tui raun u svoje ime ali umjesto drugoga (zatezne kamate, zakasnine...) porezni dunik je pravni subjekt odreenog poreznog Zakona uz kojeg se vezuje porezni objekt. porezni jamac je osoba koja odgovara za tui porezni dug (roditelj) porezni platac je porezni obeznik koji je duan platiti porez, ali za drugu osobu i za njezin raun. porezni vjerovnik - drava ili drugo javno-pravno tijelo koje od poreznog dunika trai da mu plati porez POREZNI DUG nastaje u onom trenutku kada se steknu sva Zakonom predviena obiljeja tj. nastaje iskljuivo na temelju Zakona. porezno-duiniki odnos PRESTAJE kada prestaju zahtjevi iz porezno dunikog odnosa, a to je: 1) isplata najei nain 2) meusobno prebijanje, odnosno kompenzacija novanih potraivanja, a pojaviti e se kada postoje uzajamni zahtjevi, kada su ti zahtjevi istorvrsni, odnosno da se radi o novanim potraivanjima (npr. obrtnik koji ugrauje klima ureaje duan je dravi 1000 kn na ime poreza na DOHODAK, a drava je istodobno njemu duna za ugradnju klima ureaja u prostorije podrunog ureda. tu je rije o uzajamnom dugovanju i potraivanju, pa e to kompenzirati.

12

3) oprost kada drava odustaje od svog materijalno-pravnog zahtjeva prema poreznom duniku, a odustati e ako ocjeni da bi naplata poreza u konkretnom sluaju bila nepravedna ili ukoliko bi porez izgubio svoju svrhu, odnosno cilj (s tim u vezi donosi se akt o oprostu duga) 4) zastara tj. nemoguost donoenja, mijenjanja i ukidanja upr. akta nakon proteka odreenog vrmena. Relativni rok zastare je 3 godine, a apsolutni 6 godina 5) smrt porezog dunika njegovom smru porezne obveze se prenose na njegove nasljednike, izuzev plaanja kazne koja se njegovom smru gasi. 6) gubitak prava na ispunjenje zahtjeva iz porezno-dunkog odnosa posljedica je povrede naela povjerenja u slubeni postupak financijskog tijela (npr. kada porezno tijelo por. obveziku doputa DOBIT prikazivati prihod od samostalne djelatnost zbog ega plaa manji porez, a por. tijelo nakon toga ne moe zahtjevati da plati razliku izmeu poreza na DOBIT kojeg je por. obveznik trebao platiti i poreza na DOHODAK to ga je u daljenjem razdoblju plaao. i Zakonom odreeni drugi razlozi RAZLIKA izmeu POREZNO-PRAVNOG i POREZNO-DUNIKOG odnosa 1. razlika u obujmu pojmova - porezno-pravni odnos je iri pojam od porezno-dunikog. Svaki je porezno-duniki odnos ujedno i porezno pravni, ali svaki porezno-pravni ne mora biti i porezno-duniki (npr. svaki je poduzetnik poto ostvaruje DOBIT porezni obveznik. To znai da je duan voditi poslovne knjige, prijaviti porez...Meutim on e biti i porezni dunik, ako ostvari razinu dobiti koja je predviena Zakonom) 2. razlika u sadraju pojmova - dok se porezno-pravni odnos sastoji od 2 dijela (formalnog i materijalnog) porezno-duniki se sastoji samo od materijalnog. Odnosno u porezno-pravnom odnosu ureuju se i njihova prava i obveze vezane za novane inidbe, a to su: - zahtjev za naplatu poreza od poreznog dunika tj. poreznog jamca, - zahtjev za naplatu sporednih davanja npr. kamata, - zahtjev za priznavanjem poreznih pogodnosti npr. oslobaanja plaanja dijela poreza i - zahtjev za povrat novanog iznosa kojeg je por. obveznik platio na ime poreza kojeg nije bio duan platiti. 3. razlika u kvaliteti sudionika - sudionik porezno-pravnog odnosa (bilo to javno-pravno tijelo ili porezni obveznik) ima ira prava i dunosti od sudionika u porezno-dunikom odnosu.

ROKOVI

13

Rokovi su ograniena vremenska razdoblja tijekom kojeg se poduzmaju neke radnje, a osnovni smisao je racionalizacija postupka. - odnosno to je tono odreeno vrijeme 1) Razlikuju se apsolutni i relativni rokovi protekom kojih se trajno gubi neki zahtjev. Relativna zastara je 3 godine, a apsolutna zastara iznosi 6 godina 2) S obzirom tko ih odreuje-imamo: zakonski rokovi rokovi koje odreuje slubena osoba koja vodi postupak (samo ako Zakon nita ne predvia i ako je slubena osoba ovlatena odrediti rok) Prema trajanju mogu biti: produljivi to su oni koji se mogu produljiti na zahtjev poreznog obveznika (a zahtjev se mora traiti prije isteka roka ije se produljenje trai) neproduljivi to su najee Zakonski rokovi Po trenutku od kojega se rauna poetak roka su: subjektivni od trenutka saznanja stranke za odreenu injenicu koja je vana za postupak objektivni raunaju se od trenutak nastupa injenice Prema pravnim posljedicama: prekluzivni rokovi rokovi unutar kojeg stranka mora poduzeti odreenu radnju, jer joj se u protivnom gasi zahtjev i subjektivno pravo dilatorni rok rok koji mora protei da bi stranka mogla poduzeti odreenu postupovnu radnju

3)

4)

5)

Kod raunanja rokova primjenjuju se odredbe Zakona o opem upravnom postupku. - Institut povrata u prijanje stanje e se primjeniti ako je rok proao zbog opravdanog razloga, pa se daje stranci da tu radnju naknadno obavi (apsolutni rok je 3 mjeseca, a relativni 8 dana).....VIDI u Up. postupku POSTUPAK USTANOVLJAVANJA INJENICA koje su vane za oporezivanje sastoji se od:

USTANOVLJAVANJA injenica vanih za oporezivanje ODMJERAVANJA visine poreza-razreza poreza

Primjenjuju se slijedea naela: 1. naelo istraivanja postupak se pokree po slubenoj dunosti (ex offo) 2. naelo zakonitosti nema poreza bez Zakona, sve mora biti Zakonom odreeno i podzakonski akti moraju biti u skladu s Zakonom 3. naelo porezne jednakosti zabrana poreznom tijelu da razliite porezne terete nametne poreznim obveznicima iste gospodarske snage 4. naelo sasluanja stranaka

14

Pomone osobe su: opunomoeni zastupnici, zastupnici po slubenoj

pomaga, porezni dunosti

savjetnik,

zakonski

Sankcije: zakasnine, slobodna procjena temelja oporezivanja i prinudne mjere

POREZNO RJEENJE je upravni akt u porezno-upravnom postupku. Donoenje i primjena ovog akta mora biti uvijek utemeljena na Zakonu. On djeluje ako se stranka nije alila. Postoje 3 osnovna oblika upravnog akta u poreznom postupku i to: rjeenje - zakljuak - obvezujua informacija Njegova obiljeja su : - njegov donositelj ima autoritet vlasti - da je svaki up. akt jednostran i konkretan - ima neposredno pravno djelovanje - svaki up. akt mora biti utemeljen na Zakonu Svaki porezni akt mora sadravati naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta, naziv sudionika, pravni i injenini temelj, potpis ovlatene osobe, uputu o pravnom lijeku. Nema konvalidacije kod NITAVOSTI (tj. naknadnog osnaenja pravnog posla formalnosti koja nedostaje?) Porezno rjeenje mora biti u pisanom obliku, dostavljeno u zatvorenoj omotnici i ono ima dekleratorni uinak. Tijela dravne uprave nadlena za poslove poreza su: - Ministarstvo financija - Porezna uprava (sredinji i podruni ured, te ispostave podrunih ureda) - Carinska uprava (sredinji ured, carinarnice i carinska ispostava) Djelatnici porezne uprave su ovlateni za razrez poreza, a iskljuuju se ako su sami sudionici postupka, ako su u rodbinskom ili poslovnom odnosu sa sudionikom postupka. Inspekcijski nadzor - je djelatnost kojom ovlateni porezni djelatnici (dr. slubenici i inspektori) na licu mjesta tj. izvan slubenih prostorija poreznog tijela, u skladu sa posebnim postupkom koji je propisan (Opim poreznim zakonom, Zakonom o poreznoj upravi) OPSENO i PODROBNO provjeravaju sve injenice bitne za OPOREZIVANJE. cilj inspekcijskog nadzora je osigurati PRAVEDNOST u obraunavanju i naplati poreza, dok objekt inspekcijskog nadzora moe biti jedan ili vie poreza On je dio porezno-pravnog odnosa.

-

moe se obavljati za razdoblje za koje nije nastupila ZASTARA prava na utvrivanje porezne obveze, a moe se obavljati kod svih poreznih obveznika, ali i kod drugih osoba koje raspolau injenicama i dokazima vanim za oporezivanje. O inspekcijskom nadzoru sastavlja se zapisnik. Na

15

njega se moe uloiti prigovor. Dok se na temelju zapisnika donosi porezno rjeenje. Porezno tijelo vezano je s 2 osnovna naela i to: - naelom ekonominosti - naelom proporcionalnosti ili razmjernosti naelo naelo naelo naelo oitovanja stranke zakonitosti zatiti prava graana i javnog interesa materijalne istine

Vrste inspekcijskog nadzora: - PUNI provjeravaju se SVE injenice vane za oporezivanje. Provjera se odnosi na 1 ili vie vrsta poreza. - SKRAENI provjeravaju se samo NEKI elementI oporezivanja (npr. utvrivanje poreznog duga po osnovi jednog poreza - NASTAVLJENI on se nastavlja na razdoblje prethodno obavljena nadzora. On se primjenjuje kod velikih poreznih obveznika

OPI POREZNI ZAKON - utvruje odnos izmeu poreznih obveznika i poreznih tijela koje primjenjuju propise o porezima i dr. javnim davanjima i predstavlja zajedniku osnovu poreznog sustava. Oblici javnih davanja su porezi (novano davanje), - carine (porez koji se plaa pri uvozu), - pristojbe (novao davanje koje se plaa za odreenu inidbu ili koritenje javnog dobra) - doprinosi (novana davanja za koritenje odreene usluge ) Porezna naela su: naelo primjene pravnih propisa naelo zakonitosi objektivnosti sasluanja stranke uvanja porezne tajne naelo procjene poreznih injenica naelo postupanja u dobroj vjeri uporaba jezika i pisma koji je u slubenoj upotrebi naelo II-stupanjskog postupka tj. pravna zatita OVRNI POSTUPAK - dio je porezno-pravnog odnosa kojeg provodi porezno tijelo radi PRISILNE naplate poreznog duga. Ovrenik je duan poreznom tijelu dati podatke o svojoj imovini i dohodku kako bi porezno tijelo moglo izvriti pripremu ovrhe.

16

Ovrha se provodi na temelju ovrne i vjerodostojne isprave. Ovrna isprava (porezno rjeenje), a vjerodostojna isprava je knjigovodstveni izlist to pokazuje stanje poreznog duga, koji je potpisan od ovlatene osobe poreznog tijela. provode je sudovi Sudionici ovrhe su ovrhovoditelj (porezno tijelo) i ovrenik (porezni dunik, donosno porezni jamac) O provoenu ovrhe donosi se rjeenje. Protiv tog rjeenja moe se podnijeti alba u roku od 8 dana od dana dostave rjeenja. alba ne odgaa provedbu ovrhe. Rjeenje o ovrsi pored podataka mora sadravati: - oznaku vjerodostojne ili ovrne isprave na temelju koje se ovrha odreuje - visinu porezne obveze i kamata - ROK za plaanje poreznog duga - predmet ovrhe - nain provoenja ovrhe - trokove ovrhe - uputu o pravnom lijeku Osnovna naela su: naelo zabrane prekomjernosti i naelo zatite dostojanstva Preduvjet za provoenje Ovrhe: - ako je porezni dug poreznog obveznika DOSPIO - da je poreznom duniku naloeno da u roku od 8 dana od dostave rjeenje podmiri porezni dug kao i trokove ovrhe - da por. dunik nije udovoljio nalogu poreznog tijela i NIJE platio porezni dug - da je porezno tijelo PREDHODNO poduzelo sve mjere da se porezni dug naplati iz sredstva osiguranja nplate Obustava ovrhe moe biti po sl. dunosti ili na prijedlog ovrenika ako je ovrna isprava pravomono preinaena ili ukinuta ako prestanu prava i obveze iz porezno-dunikog odnosa ako se dogodi plaanje poreznog duga ako se pokrene steajni postupak ako se obustavi izvrenje rjeenja o ovrsi Porezno tijelo moe na prijedlog ovrenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu za najdue 6 mjeseci (i za to vrijeme je porezni dunik duan platiti kamate) Odgoda da je protiv ovrne isprave podnesena alba (protiv poreznog rjeenja) - da je podnesen zahtjev za povrat u prijanje stanje......vidi u up.postupku! - da je podnesena alba odnosno tuba nadlenom sudu protiv rjeenja o ovsi

Ovrha pljenidbom provodi se na pokretninama (gotov novac-na iro i drugim raunima, vrijednosni papiri-vrjednosnice, gotov proizvod, poluproizvod, sirovine, patenti, udio u kapitalu), nekretninama i imovinskim pravima

17

Nain prodaje objekta ovrhe je: *putem burze, *javnom prodajom. Javna prodaja uvijek mora biti objavljena u dnevnom tisku. Uvijek se mora obavljati u prisustvu 2 kupca, to ne smije biti ovrenik niti osoba zaposlena u preznom tijelu. Cijena ne smije biti nia od vrijednosti utvrene procjenom poreznog tijela. O tome se sastavlja zapisnik, koji se dostavlja ovreniku. Ne mogu se plijeniti trabine: po osnovi plae i s plaom izjenaena primanja do visine osobnog odbitka te novana primanja koja su izuzeta od oporezivanja pokretnine: odjea, obua, pokustvo i dr. stvari za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba, hrana, ogrijev, poljoprivredni strojevi i dr. orue za rad koje ovrenik koristi za rad, knjige koje ovrenik treba za obavljanje znanstvene ili dr. djelatnosti ....

POREZ NA DOHODAK To je porez sredinje i lokalne vlasti. Dohodak je RAZLIKA izmeu primitaka i izdataka u istom razdoblju, to je izraz ekonomske snage poreznih obveznika. Porezom na dohodak oporezuju se fizike osobe. On je glavni predstavnik osobnih poreza. Tu se uvaavaju osobna svojstva poreznog obveznika (kao npr. Da li ima izdatke na zdravlje, uzdravanje djece, kvadrature iskoritene povrine). Postoje 2 teorije dohotka i to: 1. teorija izvora dohodak ini UKUPNOST PRIHODA koji redovno i trajno pritjeu iz stalnih izvora u odreenom razdoblju - u pravilu tijekom 1 godine. 2. teorija istog prinosa dohodak ini NOVANA VRIJEDNOST svakog istog poveanja ekonomske snage poreznog obveznika u vremenu od godinu dana Dohodak moe biti: najamnina, zakup - od nesamostalnog rada ( plae, mirovine...) od samostalne djelatnosti (obrt) od imovine i imovinskih prava (aktivni-proizvodnja, pasivniod kapitala (dividende, kamate) od osiguranja (premija ivotnog, dobrovoljnog...)

Oblici poreza na dohodak:

18

1. engleski tip - karakterizira ga dvotrano oporezivanje (posebno se oporeziju pojedini PRIHODI-proporcionalnom stopom, a onda DODHODAK oporezuje primjenom progresivne stope. 2. germanski tip (kod nas) tzv. SINTETIKI porez na dohodak, oporezuju se svi prihodi primenom progresivne porezne stope. 3. romanski tip pojedini prihodi oporezuju se primjenom bili progresivne bilo proporcionalne, bilo i jedne i drug porezne tarife. Progresivnom tarifom oporezuje se porez na dohodak ako prijee odreen iznos. Obiljeja suvremenog poreza na dohodak a) oporezuje se netto dohodak da bi se dobila porezna osnovica b) oporezuje se uvijek ostvarene, a ne predpostavljeni dohodak c) oporezuje se dohodak neovisno o svrsi za koju je utroen - sa stajalita primjene porez na dohodak je sloen porez Prednosti poreza na dohodak a) porez na dohodak je instrument PRAVEDNE raspodjele poreza b) uinkovit je instrument u ostvarenju demografske i ekonomske politike u rjeavanju problema nezaposlenosti itd Nedostaci: tekoe prilikom utvrivanja porezne osnovice razrez poreza se vri kod velikog broja por. obveznika pa je zbog toga skup i izaziva velike trokove oporezivanja predstavlja zadiranje u privatnost poreznih obveznika to je neposredni porez kod kojega nema prenoenja poreza, te je prisutan veliki otpor plaanja poreza Elementi poreza na dohodak su: - porezni obveznik - porezna osnovica - porezna stopa Porezni obveznik - je fizika osoba koja ostvaruje dohodak. TUZEMNI porezni obveznik je fizika osoba koja ima prebivalite ili boravite u tuzemstvu, tj. u RH, iznimno to moe biti osoba koja nema prebivalite u RH, ali je zaposlena u dravnoj slubi RH i po toj osnovi prima plau. To je i INOZEMNI porezni obveznik, ali u RH ostvaruje dohodak koji podlijee oporezivanju. Porezna osnovica tuzemnog porez. obveznika je ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, umanjeni za PRENESENI GUBITAK i umanjen za OSOBNI ODBITAK. Osnovica kod inozemnog poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojeg ostvari u tuzemstvu umanjen za PRENESENI GUBITAK ostvaren u tuzemstvu i umanjen za OSOBNI ODBITAK.

19

Porezne stope su 15% (do 3000 kn), 25% (do 6750), 35% (do 21000), i 45% (iznad 21000) progresivna stopa tj. poveanjem porezne osnovice poveava se i porezna stopa. Porezno razdoblje kalendarska godina, a moe biti i krae u sluaju da tuzemni porezni obveznik tijekom iste kalendarske godine postane inozemni ili obratno ili pak roenjem odnosno smrti poreznog obveznika. U dohodak ne ulaze primitci od kamata (tednje), socijalne pomoi, doplatak na djecu, dravne nagrade, nasljedstvo i darovanje... ZAJEDNIKI DOHODAK ako vie fizikih osoba ostvaruje dohodak zajednikim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetnitvo), svaka fizika osoba plaa porez na DIO dohotka koji joj pripada. Supoduzetnici su duni imenovati nositelje zajednike djelatnosti (ako to ne uine oni imenovati e ih Porezna uprava) i taj nositelj mora po isteku poreznog razdoblja podnijeti prijavu o utvrenom dohotku do kraja mjeseca sijenja tekue za proteklu godinu.

POREZ NA DOBIT Porez na dobit je porezni oblik kojim se oporezuju uglavnom PRAVNE OSOBE. On je NEPOSREDNI porez. DOBIT je razlika izmeu prihoda i rashoda pravne osobe. prihodi rashodi od isporuke vlastitih proizvoda, materijalni trokovi, amortizacije ugovora o izgradnji, obavljenih usluga plae zaposlenika... trokovi

Poreznu osnovicu tuzemnog poreznog obveznika ini UKUPNA dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu, dok poreznu osnovicu inozemnog poduzetnika ini dobit ostvarena u RH. Polazna stavka je; raunovodstvena dobit + uveanje dobiti umanjenja dobiti. DOBIT nakon uveanja i umanjenja PRENESENI GUBITAK (i on se moe prenositi do 5 godina) = POREZNA OSNOVICA Na tako dobivenu poreznu osnovicu primjenjuje se porezna stopa i dobiva se porezna obveza, a kad se oduzmu olakice dobije se konana porezna stopa. Porezna stopa poreza na dobit je 20% (proporcionalno) Porezna stopa poreza na dobit po ODBITKU je 15% - (plaa se po nioj stopi ako je s dravom u kojoj INOZEMNI primatelj naknade ili dividende ima SJEDITE, u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja-uz ugovorene nie stope oporezivanja

20

Obveznici su: 1. trgovako drutvo i druge pravne i fizike osobe koje obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti 2. tuzemne poslovne jedinice INOZEMNOG poduzetnika 3. poduzetnik-fizika osoba koja ostvaruje dobit od slobodnog zanimanja, poljoprivrede, umarstva ako ona podnese zahtjev da e umjesto poreza na dohodak plaati porez na dobit. Osoba postaje obveznik poreza na dobit upisom u TRGOVAKI REGISTAR, a prestaje brisanjem. Pravne osobe koje NISU obvezne plaati porez na dobit -tijela dravne, regionalne i lokalne uprave, - HNB, dravne ustanove, - ustanove lokalne vlasti i razne neprofitne organizacije. Iznimno ako obavljaju GOSPODARSKU DJELATNOST Porezna uprava im moe nametnuti porez Porezno razdoblje porez na dobit utvruje se za poslovnu godinu ili dio te godine i razdoblje likvidacije. (a poslovna godina je u pravilu kalendarska godina) Oslobaanje znai da se porez uope ne plaa, a olakica znai da se plaa ali je UMANJENA porezna stopa (kao npr. obveznicima s podruja posebne dravne skrbi od 25% do 75% od propisane porezne stope, slobodne zone 50%, grad Vukovar 25% i brdsko planinski krajevi) Poticaji ulaganje, zapoljavanje, zapoljavanje osoba s invaliditetom... Porezna prijava - porezni obveznik duan je podnijeti prijavu poreza na dobit za razdoblje za koje se utvruje porez. Duan ju je dostaviti Poreznoj upravi najkasnije 4 mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvruje porez na dobit. Oni koji koriste olakice, oslobaanje i poticanje duni su iskazati i podatke o poreznoj osnovici i poreznoj obvezi prije koritenja olakica, oslobaanja ili poticaja.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST - PDV - posredni porez (oblik opeg poreza na promet) Rraspodijeljen na sve stanovnike drave. (misli se porez na promet) Objekt oporezivanja su: proizvodi, usluge, prava i nekretnine. Osnovna karakteristika mu je prevaljivost.

21

Nedostatak mu je regresivno djelovanje (pa u konanici imamo da onaj tko ima vie plaa manje) Prednost su: - jeftinoa ubiranja - izuzetno velka izdanost - konstantnost - ugodnost Osnovna karakteristika PDV-a je da se primjenjuje metoda ODBITKA prethodno plaenog poreza. Poreznu osnovicu ini RAZLIKA izmeu kupovne i prodajne cijene. tj. NAKNADA za isporuena dobra ili obavljene usluge. POREZNI OBVEZNIK PDV-a je: poduzetnik koji isporuuje dobra ili obavlja usluge (s tim da poduzetnik ija godinja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila vea od 85.000 kn ne plaa porez na dodanu vrijednost, te nema pravo na iskazivanje poreza na izdanim raunima i ne moe dobiti porez koji mu zaraunaju ostali poduzetnici) uvoznik (kada uvozi dobra u tuzemstvo) izvoznik za izvozne isporuke dobara ukljuujui prijevoz i druge otpremne usluge izdavatelj rauna ako na raunu za isporuena dobra i obvaljene usluge izdvojeno iskae PDV iako za to nije ovlaten domai poduzetnik kojem uslugu obavi poduzetnik sa sjeditem u inozemstvu iznimno tijela dravne vlasti, lokalne samouprave, politike stranke, sindikati ako obavljaju gospodarsku djelatnost PDV plaa se na: 1. isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba..) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu 2. vlastitu potronju 3. isporuke dobara i obavljene usluge bez naknade 4. na uvoz dobara u tuzemstvo 5. na usluge to ih domaem poduzetniku obavi inozemni poduzetnik u tuzemstvu

RAZDOBLJE OPOREZIVANJA je kalendarska godina. Ako je porezni obveznik poslovao jednim dijelom kalendarske godine, tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja. OBRAUNSKO RAZDOBLJE je vremensko razdoblje za koje porezni obveznik obraunava PDV. Obraunska razdoblja su od prvog do poslijednjeg dana u mjesecu. Iznimno za poduzetnika ija je vrijednost isporuenih dobara i usluga,

22

ukljuujui i PDV u predhodnoj kalendarskoj godini manja od 300.000 kn, obraunska razdoblja su od 1. do poslijednjeg dana u tromjesjeju. NEUTRALNOST PDV-a PREVALJIVOST NA KRAJNJEG POTROAA Poduzetnici, plaajui meusobno po kupoprodajnim ugovorima i ispostavljenim raunima (R-1), plaaju PDV; oni taj PDV mogu odbiti kao pretporez, a porezno optereenje PREVALJUJU na konanog potroaa. Dakle, PDV u ulaznim raunima poduzetnika za njega NIJE troak (zbog odbitka pretporeza). Ako je kupac poduzetnik on taj porez odbija kao pretporez, ako je kon. potroa snosi ga jer se ne moe legitimirati kao porezni obveznik, s pravom odbitka pretporeza PRETPOREZ je iznos PDV-a kojega su poreznom obvezniku zaraunali i na raunima iskazali drugi poduzetnici za isporuke dobara i za obavljene usluge, a kojeg ima pravo odbiti od poreza na dodanu vrijednost NA svoje prodaje. . Pretporez se moe odbtii samo na temelju *RAUNA koji sadre sve zakonom propisane podatke, * na temmelju uvozne CARINSKE DOKUMENTACIJE u kojoj je iskazan PDV obraunan i plaen pri uvozu, kao i * dokaza o uplati poreza kojeg je platio domai poduzetnik kojem je uslugu obavio poduzetnik sa sjeditem u inozemstvu. Porezne stope su: 22% 10% (turzam) 0% Nulta stopa znai izuee od plaanja PDV-a s pravom na ODBITAK poreza to je obveznik PDV-a, gdje je porezna stopa PDV-a = nuli. Ima pravo na povrat poreza kojeg je platio (pretporeza). Zahtjev za povrat predaje Poreznoj upravi. nulta stopa PDV-a na: kruh mlijeko knjige lijekovi proizvode koji se kirukim putem ugrauju u ljudsko tijelo znanstvene asopise usluge javnog prikazivanja filmova usluge organiziranog boravka koje se plaaju doznakama iz inozemstva

Od 1999.g. uvedena je

Porezna osloboenja pri isporuci se NE uraunava porez, ali se ne moe odbiti pretporez sadran u ULAZNIM raunima, a kod 0% imaju pravo odbitka pretporeza sadranog u ulaznim raunima dobavljaa.

-

porezna osloboenja u tuzemstvu najam stanova, usluge lijeenja, usluge ustanova za djeiju skrb, usluge u kulturi...

23

-

pri uvozu humanitarna pomo, nafta, duhan, alkohol, uvoz dobara koje se prema carini smatra osobnom prtljagom do ukupne vrijednosti 300 kn... pri izvozu isporuke dobara u slobodnu zonu, diplomatska i konzularna predstavnitva...

POREZNE OLAKICE - postoje prema Zakonu o hrvatskim braniteljima (NPR. kao uvoz automobila bez plaanja carine, posebnog poreza i PDV-a) i - Zakonu o drutvenoj poticajnoj stanogradnji (gdje se kod OBRONE otplate stana na kamatu ne obraunava PDV)

IMOVINSKI POREZ PREDMET oporezivanja je imovina. Oni se dijele na: Imovinski porez u UEM smislu - kada je imovina predmet nekog DINAMIKOG procesa (prometa, promjene vlasnitva) Imovniski porez u IREM smislu dijele se na: 1. poreze na prijenos vlasnitva uz naknadu (kupoprodaja, zamjena) 2. poreze na prijenos vlasnitva bez naknade (darovi, nasljedstva) VRSTE poreza na imovinu podijeljene su prema: - izvoru oporezivanja, a to su: realnii gdje je porezna osnovica sama imovina nominalni porezna osnovica je prihod tj. dohodak od imovine - uestalosti ubiranja - povremeni (gdje se porez na imovinu oporezuje povremeno) - stalni (porez se ubire u pravilu svake godine) - nainu troenja - gdje porez od imovine slui za zadovoljavanje SVIH javnih rashoda - namjenska (unaprijed odreena namjena).................ITD OSNOVICU poreza na imovinu ini netto imovina, a VRIJEDNOST se utvruje po naelu trine cijene. OBVEZNIKOM poreza na inovinu mogu biti fizike i pravne osobe. Stope su niske i kreu se od 1 do 1,5% POREZ NA NASLJEDSTVA - to je jednokratni porez, subjektni imovinski porez. Predmet oporezivanja je imovina, transfer bez naplate i to sa ostavitelja na nasljednika. Potrebno je da postoji: - privatno vlasnitvo - pravo nasljeivanja

24

Po teoriji izvora darovi ne ulaze u dohodak, a kod teorije istog prinosa ulazi u dohodak, te se oporezuje porezom na dohodak. OSNOVICU poreza na nasljedstvo ini netto vrijednost nasljeene imovine (odreuje je porezno tijelo). Postoji upanijski, gradski i opinski porez. Stopa poreza na nasljedstvo je 5%. Porezna oslobaanja brani drug, krvni srodnici u ravnoj liniji, posvojenici, braa, sestre...

CARINE Carine se plaaju pri uvozu odreene robe preko dravne, odnosno carinske granice. Carine su: - novani prihodi drave - vrsta POSREDNIH poreza - uinci poreza na promet - najstariji porezni oblik Dijele se prema: 1. pravcu kretanja robe: UVOZNE IZVOZNE TRANZITNE plaaju se pri prijevozu iz jedne zemlje u drugu, preko tree 2. cilju uvoenja carine: financijske prikupljanje sredstava za podmirenje dravnih rashoda ekonomske ili zatitne zatita domaeg gospodarstva antidampinke zatita od uvoza robe po niskim cjenama represivne su protumjera koju poduzima drava kao odgovor na tetne mjere druge drave 3. nainu odmjeravanja carinske obveze: VRIJEDNOSNE naplauju se u odreenom postotku od cijene robe SPECIFINE carinsko optereenje ovisi o mjernim jedinicama koje su karakteristine za robu koja podlijee carinjenju MJEOVITE kombinacija vrijednosnih i specifinih KLIZEE carinska stopa ovisi o cijeni uvezene robe 4. nainu donoenja propisa o carinama: autonomne one koje donosi drava ugovorne su one koje su rezultat sporazuma dviju ili vie drava 5. visini carinskog optereenja: DIFERENCIJALNE one gdje se pri carinjenju primjenjuju stope vee od uobiajenih PREFERENCIJALNE kod kojih se primjenjuje nia stopa od uobiajene

25

PRISTOJBE (takse) - to su novana davanja koja se plaaju za odreenu INIDBU ili KORITENJE JAVNOG DOBRA. Obveza njihova plaanja nije ograniena na dravljane zemlje koja tu obvezu uvodi, nego se pri njihovom plaanju primjenjuje TERITORIJALNO naelo. Obveznici su fizike i pravne osobe, a prihodi od pristojbi slue za financiranje javnih potreba drave i derivatni su prihod drave. Za razliku od poreza pristojbe su PROTUNAKNADA za uslugu koju drava ini obvezniku, a ona moe biti: slobodno izabrana nametnuta propisima (tu postoji relativna dobrovoljnost npr. hoe li graanin zatraiti izdavanje putovnice- tada mora platiti pristojbu, a ako je ne zatrai nee. Elementi PRISILE kod plaanja pristojbe: - pristojbu i njenu visinu jednostrano utvruje dravno tijelo - neka prava i obveze mogu se ostvariti samo nakon to obveznik pokrene propsani postupak - nepodmirena obveza naplatiti e se prisilno. Obveza plaanja pristojbe nastaje najee nakon to je obveznik inicirao rad dravnog tijela. Pristojbe se RAZLIKUJU od doprinosa jer se naplaauju za neku nematerijalnu (intelektualnu) uslugu, dok je obveza plaanja doprinosa povezana uz materijalnu korist Visina pristojbe ovisi o trokovima dravnog tijela, koristi traitelja usluge, opoj koristi. VRSTE PRISTOJBI: 1. ovisno o tome koje tijelo utvruje pristojbu, a to su: - centralna dravna tijela - jedinice lokalne uprave (opinske, komunalne pristojbe..) 2. administrativne (kao konzularne, carinske, katastarske) i sudske 3. prema nainu plaanja: - direktni (obveza se podmiruje u gotovu novcu) - indirektni (kupovanje i ponitavanje biljega i obrazaca) 4. s obzirom na uslugu imamo: - pojedinane - paualne 5. s obzrom u to e se utroiti sredstva od pristojbi: - gdje namjera nije unaprijed odreena

26

- gdje je namjera odreena (npr. izgradnja sudsih zgrada) 6. prema vremenu palanja: - pristojbe koje se plaaju unaprijed (tj. prije nego je dravno tijelo postupilo) - koje se plaaju unatrag (odnosno kada je dravno tijelo izvrilo traenu uslugu) Oslobaanja mogu biti: OSOBNA i PREDMETNA. Osobna su propisana iz socijalnih razloga, a predmetna su vezana uz sam predmet (npr. spsi i radnje uinjene po slubenoj dunosti)

DOPRINOSI Novana davanja koja OSTVARIVANJE PRAVA. se plaaju za KORITENJE ODREENIH USLUGA ili

Doprinosi se naplauju od usluga koju drava ini odreenoj grupi graana, dakle gdje postoji odreena NEPOSREDNA korist koja se moe izraziti u NOVCU. Karakteristike doprinosa su: 1) postojanje NEPOSREDNE koristi koju odreeni krug korisnika ima od aktivnosti drave i javno-pravnih tijela 2) visina obveze plaanja ovisi o trokovima koje drava ili javno-pravno tijelo ima 3) obvezni karakter 4) obveza plaanja nije inicirana zahtjevom obveznika Razlika doprinos - porez a) obveznici doprinosa imaju NEPOSREDNU korist od rada dravnog tijela b) obveza plaanja nema opi znaaj, ve se odnosi na ogranieni krug osoba koje imaju korist od rada dravnih tijela Razlika doprinos - pristojba a) obvezu plaanja doprinosa NISU INICIRALI obveznici plaanja doprinosa i za te je obveznike proistekla materijalna koris od odreene aktivnosti dravnog tijela b) PARAFISKALNA davanja tj. obveza plaanja nij utvrena propisima dravnih tijela nisu prihod prorauna javno-pravnih tijela obveza plaanja tereti odreeni krug korisnika povezanih zajednikim ekonomskim, socijalnim i drugim interesima Doprinosi se ubiru iz plae i na plau na teret poslodavca.

27

POREZNI PREKRAJ je lake protupravno dijelo (npr. neuvanje poslovnih knjiga), dok je porezno-kazneno djelo tee protupravno djelo (npr. porezna utaja). Porezni prekraj opisuje Opi porezni zakon, a porezno-kazneno djelo propisuje Kazneni Poinitelji djela mogu biti fizike i pravne osobe, a POSTUPAK za prekraj vodi porezno tijelo i kazne su novane, dok postupak za kazneno djelo vodi sud zatvorska kazna. Primjenjuju se naela: zakonitosti, zabrane primjene retroaktivnih prekraja, naelo primjene blaeg propisa, teritorijalnosti i naelo prema kojem nepoznavanje propisa ne ispriava poinitelja.

JAVNI ZAJAM - redovni prihod drave Javni (dravni) zajam je kad zajmodavac (fizike ili pravne ili druga drava) PREDA zajmoprimcu (dravi) odreenu koliinu novca u vlasnitvo ili mu pak da privremeno na UPORABU, uz obvezu da drava-zajmoprimac u ugovorenom roku vrati JEDNAKU koliinu. + kamatu Vrlo esto se u praksi poistovjeuju termini javni(dravni) zajam i javni (dravni) dug. JAVNI DUG je iri pojam i obuhvaa obvezu drave ne samo na vraanje javnog zajma, ve i na obvezu drave na plaanje nekih drugih novanih trabina, a koje vjerovnici drave imaju po nekoj drugoj osnovi. (npr. naknada ratne tete) Javni zajam je javni prihod, a istovremeno i javni RASHOD. Do zajma dolazi zbog: Nemogunosti drave da prikupi sredstva poveanjem poreznog tereta Vremenskog nepoklapanja izmeu pritjecanja prihoda i obveza Prednosti i nedostatci javnog zajma Nedostatci: a) Javni zajam sprijeava gospodarski razvoj b) Utjee na rasipnitvo c) Moe dovesti do raspada financijskog sustava drave d) Moe na neposredan nain dovesti do optereenja poreznih obveznika e) Stvoriti e se ekonomska ovisnost drave od vjerovnika Prednosti a) Otpor je mali ili ga gotovo nema za razliku od poreza b) Drava kroz javni zajam najlake dolazi do potrebnih sredstava

28

Javni zajam se dijeli - unutarnji i vanjski (dijele se prema mjestu gdje je zajam zakljuen i vrsti valute) - dobrovoljne, prisilne, patriotske (dobrovoljni-na osnovi svoje slobodne volje fizike i prav. Osobe davaju dravi odreenu koliinu novca, prisilnizajmodavcu nije ostavljeno da slobodno odluuje hoe li ili ne upisati zajam. - kratkoroni, srednjoroni i dugoroni zajmovi (ova podjela izvrena je prema vremenu vraanja zajma kratkoroni od 1-3 tj. 5 godina, srednjeroni od 3-10 tj.od 5-15. godina, dugoroni preko 10, odnosno 15, a po nekima i nakon 20 g. - Zajmovi po PARITETU podjela je izvrena prema teaju obveznica - Zajmovi sa javnim upisom, prodajom obveznica tj. pozivom fizikim i pravnim osobama da upiu zajam) - Zajmovi irih i uih teritorijalnih jedinica - Zajmovi gdje se kao vjerovnici javljaju banke ili stanovnitvo (npr. potres, poplava i rat su razlozi koji snano motiviraju ljude da podre ideju o upisu zajma i sami privremeno prenesu u vlasnitvo drave odreeni novani iznos) Produktivni i neproduktivni (misli se na vrijeme vraanja + kamata + tko e snositi teret zajma) - Novani i robni NAELA ZADUENJA DRAVE 1. 2. 3. 4. 5. naelo ravnomjerne raspodijele tereta zajma naelo rentabiliteta konjukturno-politiko naelo naelo preraspodjele dohotka i imovine naelo gospodarskog rasta

Kriteriji zaduenja drave: a. b. c. d. e. f. g. zaduenje po glavi stanovnika (ovisi o dohotku po glavi stanovnika) zaduenost u odnosu prema dravnoj imovini zaduenost u odnosu prema proraunskim prihodima odnos zajmodavca prema duniku ne smije postojati zavisnost neeljena raspodjela dohotka i imovine odnos zaduenja prema drutvenom proizvodu kriterij MMF

INSTITUCIONALNA GRANICA zaduenja drave ureena je propisima (kod nas). Uvijek se moe uzimati zajam dok se moe vraati. Osnovna karakteristika javnog zajma je obveza vraanja pozajmljene koliine novca + ugovorene kamate. Zajam se vraa u mjestu sjedita vjerovnika. S obzirom na rokove otplate zajmovi s promjenjivim rokom otplate unutar utvrenog vremena zajmovi s fiksnim rokovima u jednakim anuitetima AMORTIZACIJSKI PLAN plan kojim drava-zajmoprimac odreuje otplatu zajma i iznose

29

Zatitne klauzule kojima se zajmodavac osigurava mogu biti u zlatu (kod vanjskih zajmova) - valuti (stranoj i domaoj) - robi (u domaoj valuti prema vrijednosti robe) Situacija kada drava prelazi granicu zaduenosti naziva se BANKROT - Bankrot u UEM smislu moe biti: otvoreni bankrot drava-dunik javno izjavljuje da odbija ispuniti obveze iz ugovora ili odbija postojanje ve zakljuenog ugovora prikriveni bankrot privremena obustava vraanja zajma ili ako drava uini konverziju zajma Bankrot u IREM smislu kada drava-dunik prisilno pretvori vie dugova u jedan veliki dug koji e vratiti nakon dueg vremena.

KONVERZIJA javnog zajma znai dolazi do ukupne promjene sastavnog dijela ugovora o zajmu, kojm se poboljava financijski poloaj drave-dunika. Ona moe biti prisilna ili dobrovoljna. Uvjet za konverziju je da TRINA kamatna stopa bude nia od kamatne stope zajma. Prisilna akt drave-dunika kojim ona jednostrano mijenja neki element javnog zajma npr. kad smanjuje kamatnu stopu ili ugovoreni rok otplate zajma Dobrovoljna kada se obje strane ugovora sporazumjevaju o novim uvjetima zajma

KONSOLIDACIJA javnog zajma kada se vie prije zakljuenih ugovora o zajmu zamijeni sa JEDNIM-NOVIM ugovorom koji ima jedinstvene uvjete (prije ugovora o zajmu) JAVNI RASHODI - su rashodi javno-pravnih tijela to ih ona moraju uiniti kako bi ostvarila ZADAE iz svoje nadlenosti Raspodjela javnog rashoda ovisi o stupnju centralizacije i decentralizacije u jednoj dravi. Obiljeja javnih rashoda su fiskalni i financijski suverenit. Svaka drava ima pravo utvrivati prihode i odreivati njihovu visinu. Financijski suverenitet znai SAMOSTALNOST raspolaganja odreenim prihodima i odreivanje granice u kojima se mora kretati iznos poreznih obveznika. Financijsko izravnanje je pitanje reguliranja odnosa izmeu irih i uih teritorijalnih jedinica. Uvijek kada postoji vie politiko-teritorijalnih jedinica, potrebno je regulirati udio tih jedinica mora se ostvariti naelo horizontalne jednakosti i to: Ravnomjernom raspodjelom poreznog tereta

30

Vrste izravnanja su: -

Ne smiju postojati razlike u zadovljavanju potreba u razliitim jedinicama Zahtjev za smanjenjem razlika u dohotku po stanovnitvu

Aktivno je raspodjela JAVNIH PRIHODA na jedinice u dravi tj. pravo utvrivanja izvora i vrste poreza i pravo razreza i naplate poreza. Pasivno je raspodjela zadataka i mjera Horizontalno reguliranje financijskih odnosa izmeu jedinica istog ranga Vertikalno reguliranje financijskih odnosa izmeu teritorijalnih jedinica i interesnih zajednica Nacionalno reguliranje financijskih odnosa unutar jedne drave Meunarodno izmeu drava FINANCIRANJE MEUNARODNIH EKONOMSKIH ASOCIJACIJA

Meunarodne ekonomske asocijacije financiraju se iz slijedeih sredstava: dotacije i doprinosi participacija sudjelovanje u nekom prihodu zemlja lanica Nain financiranja: - ugovorom se odreuje nain financiranja - odlukom njeziinih tijela se utvruje nain financiranja - uvoenje nekog novog instrumenta prikupljanja prihoda - i vezivati

RESTRIKCIJE (ogranienja) su mogua da se tono nabroje rashodi odreeni prihod za odreeni rashod

Financijska kontrola se obavlja u cilju zakonitosti, a ono u cilju ostvarenja efikasnosti. U RH Ustavom je zajameno pravo na lokalnu autonomiju TERITORIJALNA PODJELA Opine, gradovi, upanije mogu biti osnovani temeljem Zakona. Deklaracija o lokalnoj samoupravi iz Rio de Janera iz 1985. g. Zakon o financiranju Zakon o porezu na promet nekretninama i Opi porezni zakon sa svim izmjenama Prihodi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. opinski, gradski odnosno upanijski porezi, prirezi, doprinosi i pristojbe prihodi od stvari u njezinu vlasnitvu prihodi od naknada i koncesije novane kazne za prekraje udio u zajednikim porezima sredstva i dotacije iz prorauna RH

31

upanijski porezi porez na automate za igre,nasljedstva i darove, cestovna motorna vozila itd Gradski porez porez na potronju, kue za odmor, prirez porezu na dohodak, porez na tvrtku... Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove koji se odnose na ureenje naselja, komunalne djelatnosti, primarnu zdravstvenu zatitu i dr.

PRORAUNSKO proraunu

PRAVO

regulira

Ustav

RH,

Zakon

o

- PRORAUN Proraun je PROCJENA prihoda i rashoda koje mora odobriti Sabor, a koji se donosi prije poetka fiskalne godine na koju se odnosi. Fiskalna godina oznaava vremensko razdoblje od 12 mjeeseci za koje drava PLANIRA prihode i rashode. U RH postoje 3 razine prorauna: 1. dravni proraun 2. proraun jedinica lokalne i regionalne samouprave 3. proraun IZVANPRORAUNSKIH fondova (HZZO, HZZZ...) Sve razine prorauna imaju svoje prihode i rashode, a ureena su Zakonom o proraunu. Svaki se proraun sastoji iz 2 dijela prvi dio sastoji se od prihoda i rashoda drugi dio se naziva RAUN FINANCIRANJA zaduenja drave.

Opa je tendencija da su proraunski prihodi sve vei IZVORI iz kojih se drava financira - prihodi koji potjeu od poreznih obveznika - dobivene potpore - primitak od zaduenja u zemlji - primitak od zaduenja u inozemstvu PRIHODI se dijele na: RASHODI se dijele 1.

1. TEKUE......porezni prihodi (najvie proraun puni PDV) TEKUI.....otplata javnog duga, plae neporezni prihodi (DOBIT od javnih pobudzea) 2. KAPITALNE prihode.....(nastaju prodajom dravne imovine) KAPITALNI ....npr. gradnja cesta 3. domae i inozemne potpore......nepovratno plaanje umanjene za otplate

2. 3. posudbe

Proraunski rashodi mogu prikazati administrativno (prema korisnicima) ili funkcionalno (vrstama rashoda)

32

FAZE proraunskog procesa prorauna.........donoenje..........izvrenje prorauna NAELA prorauna:

........izrada

1. naelo JDEINSTVA zahtjeva da svi prihodi i rashodi budu prikazani u jednom proraunu 2. naelo PREGLEDNOSTI (jasnoe) da se prihodi i rashodi u proraunu grupiraju na jedinstven nain i to PRIHODI se grupiraju prema izvorima, a RASHODI prema namjeni. 3. naelo JAVNOSTI ovo naelo omoguuje poreznim obveznicima i svim graanima da se upoznaju s proraunskim prihodima i svhom njihova troenja. 4. naelo POTPUNOSTI da su u proraunu prikazani svi javni prihodi i svi javni rashodi drave. Mogu biti prikazani tako da svi prihodi i rashodi budu prikazani u punom iznosu - tzv. bruto proraun, odnosno tako da se prethodno izravnaju prihodi i rashodi netto proraun 5. naelo SPECIJALIZACIJE prorauna ovo naelo obvezje izvrna tijela vlasti da odobrena sredstva troe samo u 1. utvrenom iznosu 2. za utvrenu svrhu i 3. unutar predvienog vremena itd... (ima ih jo) Proraun se moe planirati na slijedee naine: - automatska metoda uzima se u obzir raniji proraun - metoda direktne procjene - metoda poveanja prihoda i rashoda prema prethodnoj godini KONTROLA prorauna tri su osnovna kriterija koja su potrebna da bi se sprijeili razliiti oblici zlouporabe prorauna

prema vremenu: prethodne (kontrola koja prethodi svakom raspolaganju, nadleni organ utvruje da je raspolaganje zakonito.......odobriti e se isplata) naknadne (nakon to su prihodi prikupljeni i utroeni, vri se kontrola)

prema organima koji vre kontrolu upravna kontrola (vre je organi uprave /via tjela kontroliraju nia/. Kontrola upravljanja je kontrola prihoda, pa e to ovisiti o kojem dijelu prorauna je rije. Ministarstvo financija je najvie tijelo up. kontrole prorauna. Ona moe biti prethodna i naknadna

33

politika kontrola (obavlja je Sabor u fazi godinjeg obrauna prorauna. To je uvijek naknadna kontrola. Zove se jo predstavnika ili saborska raunsko-sudska ( tijela koja obavljaju kontrolu su odvojena od uprave. U ovu vrstu kontrole se moe ubrojiti REVIZIJSKA kontrola.

prema tijelu koje je nadleno obavljati kontrolu unutarnje - unutar korisnika porezenih sredstava vanjske obavlja je odreeno tijelo izvan korisnika sredstava Dravna revizija je unutrarnja kontrola jer je ujedno i korisnik prorauna, tj. financira se iz prorauna. Njom rukovodi osoba postavljena od parlamenta i odgovara parlamentu. Moe biti kontrola svrsishodnosti, zakonitosti i predviena je materijalna i kaznena odgovornost. kontrola zakonitosti i svrsishodnosti

Dakle proraunom se prikupljaju javni prihodi, a SUBVENCIJAMA se financiraju rashodi subjekata IZVAN javnog sektora, npr. gospodarske grane ili regije. Drava ih koristi radi ublaavanja socijalnih neprilika. Njima se potie i rast gospodarstva. Uvijek se daju s odreenom namjerom tj. to su namjenska sredstva ili namjenske DOTACIJE. Uvijek je odreena namjena i u sluaju nekoritenja sankcija je zaustavljanje ili ukidanje. Primjena Subvencije znai da drava ne bi smjela intervenirati na tritu, no praksa pokazuje da je njihovo koritenje nuno. DOTACIJA je novani iznos koji ire teritorijalne jedinice daju uim jedinicama za podmirenje potreba iz njihove nadlenost....Ona moe biti opa ili namjenska. esto se daje pod uvijetom da je to uvjetovana dotacija (tj. od korisnika se trai da neo uini ili propusti uiniti). Ako korisnik dotirana sredstva nije utroio za zadovoljenje one potrebe zbog koje je dotacija odobrena moe se obustaviti isplata odobrene dotacije, a moe se traiti i njen povrat u cijelosti ili djelomino.

FISKALNA POLITIKA - FISKALNI CILJ je prikupljanje javnih prihoda kojima se financiraju javni rashodi. Uz ovaj postoje i drugi brojni nefiskalni i fiskalni ciljevi kao npr. poveanje zaposlenosti, regionalni razvoj i sl. Nefiskalni ciljevi su:

34

Alokacijski financijska aktivnost kojom se eli osigurati najbolja raspodjela i koritenje faktora proizvodnje Redistribucijski znai korigiranje raspodjele dohotka i imovine do koje je dolo uslijed djelovanja trita (npr. da se smanji porezno optereenje osobama s niom ekonomskom snagom, da se potakne stambena gradnja Stabilizacijski to su oni koji su usmjereni na ouvanje zaposlenosti, smanjenja nezaposlenosti i ouvanje postojee razine cijena

Mjere fiskalne politike provode se: - primjenom automatskog stabilizatora to su oni javni prihodi i rashodi koji automatski, bez utjecaja drave reagiraju na promjene u PRIVATNOJ sferi, ime ublaavaju uinke ukupne prodaje i potranje (najznaajnije mjesto tu ima porez na dohodak. - formulom elastinosti to su mjera uklanjanja POREMEAJA u gospodarstvu (npr. u sluaju poveanja cijena za 10%, automatski e se poveati porezno optereenje za odreeni postotak - diskrecijskom mjerom to su one mjere koje nadlena dravna tijela poduzimaju prema vlastitoj ocjeni radi ostvarenja EKONOMSKE STABILIZACIJE. Za poduzimanje ovih mjera ovlateni su Vlada i ministar financija. (npr. demografske, stambene...) JAVNI RASHODI Postoje 4 javna dobara, a to su: PRIVATNA imaju dvije bitne karakteristike kao naelo rivaliteta i naelo iskljuivanja tj. osobe koje nisu spremne platiti za potronju privatnih dobara odreenu cijenu iskljuene su od njihova koritenja JAVNA karakteriziraju ga: naelo neiskljuivanja i nekonkurentnost u potronji (sudstvo, zatita ovjekova okolia ) MJEOVITA kada pojedinanu ponudu nekog dobra konzumiraju svi stanovnici, ali tada dolazi do problema prenatrpanosti to se odraava na kvalitetu koju takva javna dobra trebaju pruiti (npr. koncertna dvorana tj. to dobro konzumiraju u jednoj mjeri svi sudionici, ali je broj sudionika ogranien kapacitetom dvorane. MERITORNA - npr. obavezno socijalno osiguranje drava je duna to ponuditi, javlja se konkurentrnost, ali nema iskljuivosti

35

Javni rashodi su rashodi javno-pravnih tijela koje oni moraju uiniti kako bi ostvarili svoje zadae, a obvezni su ih ostvariti na osnovi Ustava i Zakona. Slue za zadovoljavanje javnih potreba, a podmiruju se javnim prihodima. Osnovni financijski instrument prikupljanja prihoda koji slue za javnihe rashode je POREZ s vie od 80% Visina javnih rashoda odreena je raspoloivim javnim prihodima tj. ukoliko oni budu vei od prihoda, prihodi e se poveati uvoenjem novih poreza, pristojbi, zajmova. Razlozi prividnog poveanja javnih rashoda su: smanjenje vrijednosti novca, porast broja stanovnika, promjena u tehnici sastavljanja prorauna U rashode spadaju: vojni rashodi rashodi socijalnog osiguranja rashodi obrazovanja rashodi dravne uprave i sudstva rashodi dravne intervencije u gospodarstvu rashodi za znastvene i istrane radnje rashodi za zatitu ovjekova okolia i ostali... Podjela javnih rashoda:

1. redovni - financifraju se u pravilu iz redovnih prihoda- porezi, doprinosi...)izvanredni - financiraju se iz izvanrednih prihoda a to su najee javni zajam i izvanredni porezi)

2. produktivni i neproduktivni tj. rentabilni i nerentabilni. Ako nijeusmjeren stvaranju prihoda, onda je nerentabilan. Dok rentabilan rashod moe biti koristan i nekoristan odnosno tetan (npr. proizvodnja oruja, droge, duhana)

3. investicijski (izgradnja cesta, ulaganje u gospodarstvo) i transfernijavni rashodi (subvencije, dotacije, kompenzacije

BANKE i bankarsko poslovanje Banka je financijska institucija koja se osniva kao d.o.o. ili DD uz uvjete utvrene Zakonom. Osniva moe biti svaka domaa i strana fizika i pravna osoba. Uvijek je neovisna u odnosu na dravne institucije. Osnovna uloga joj je opskrba gospodarstva novanim sredstvima, obavlja poslove s vrijednosnim papirima itd. Dijele se: - prema vrsti poslova koje banka obavlja narodna ili centralna centratralno mjesto u svakoj dravi pripada narodnoj banci koja je uvijek u rukama drave (HNB). Njihov razvoj je razliit od drave do drave.

36

depozitarne (komercijalne) banke koje novana sredstva ubiru ulozima na tednju investicijske ili razvojne banke bave se odobravanjem dugoronih kredita (sredstva prikupljaju izdavanjem obveznica poslovne banke .- odobravaju kratkorone i dugorone kredite (vezane uz gospodarstvo) - prema djelatnosti nacionalne djeluju iskljuivo na podruju jedne zemlje i slue potrebama te zemlje meunarodne osovane od grupe zemalja i to meunarodnim ugovorom - prema vlasniku privatne u vlasnitvu pojednica dravne u vlasnitvu drave

NAELA poslovanja banke: - likvidnost sposobnost da svoje poslove izvrava na vrijeme. U sluaju povrede likvidnosti banke tetu e imati ne samo banka ve i komintent. Nelikvidnost je posljedica: odljev depozita u druge banke davanje kredita iznad kreditnih potencijala banke - sigurnost banka mora poznavati svoje komintente i mora poznavati gospodarska kretanja na tritu. Najee se osiguravaju kroz izdavanje mjenica - efikasnost banke banka daje kredit u one djelatnosti gdje moe ostvariti profit. - rentabilnost banke osnovni cilj osnivanja banke je ostvarivanje profita. Kada su prihodi vei od rashoda banka posluje rentabilno, a to je jedan od ciljeva osnivanja banke. POSLOVI banke Pasivni kada se banka javlja kao dunik, uzima sredstva i na to plaa kamate fizikim i pravnim osobama. Ulozi na tednju, prikupljanje depozita i vrijednosnih papira. Aktivni banka je vjerovnik i plasira novana sredstva. Daje kredite... Neutralni ovdje banka nije niti vjerovnik niti dunik, ve POSREDNIK. Banka ove poslove moe obavljati u svoje ili tue ime i za te poslove naplauje proviziju.

37

ESKONT kada banka kupuje mjenicu prije roka dospjelosti ....REESKONT tu istu mjenicu prodaje drugoj banci prije roka dospjelosti......RELOMBARD slian kao reeskont, ali prva banka kod druge banke zaloi vrijednosne papire na osnovi kojih su one dobile kredit.

PRAVNA SREDSTVA U POREZNOM PRAVU Pravnim sredstvima se osigurava pravna zatita. Pravna sredstva mogu biti redovna i izvanredna. Opi porezni zakon ureuje: 1. ALBU - kao redovno sredstvo pravne zatite u porezno-upravnom postupku, dakle izvansudskom postupku 2. MIJENJANJE i PONITAVANJE poreznog akta u vezi s UPRAVNIM SPOROM u porezno-pravnom postupku kao izvanredno pravno sredstvo Zakon o upravnim sporovima ureuje: 3. UPRAVNI SPOR kao pravni lijek u postupku pred sudom

Zakon o opem upravnom postupku ureuje pitanja IZVANREDNE PRAVNE ZAITE u upravnom postupku, a to su: obnova postupka zahtjev za zatitu zakonitosti ponitavanje i ukidanje poreznog akta temeljem prava nadzora proglaenje poreznog akta nitavim izvanredno ukidanje poreznog akta mijenjanje i ponitavanje poreznog akta u vezi s upravnim sporom ukidanje i mjenjanje poreznog akta uz pristanak ili na zahtjev stranke ALBA je redovno pravno sredstvo. Pravo podnijeti albu ima svaka osoba o ijim se pravima i obvezama odluivalo u postupku i svaka osoba koja za to ima pravni interes. Najei razlog podnoenja albe je nezadovoljstvo alitelja odlukom to ga sadri rjeenje. Kad alitelj nije postupio u roku ne moe se aliti. Rok podnoenja albe je 30 dana od primitka poreznog akta. alba predana u roku ne moe se odbaciti kao NEPRAVODOBNA. Oblik i elementi albe ime i prezime alitelja porezni akt koji se pobija razlozi podnoenja albe i dokaz potpis alitelja

38

alba se moe predati neposredno, putem pote-preporueno, izjavom na zapisnik u poreznog tijela. alba se uvijek predaje I-stupanjskom tijelu i to zbog vie razloga: - I-stupanjsko tijelo je npr. duno izmjeniti vlastito rjeenje i donijeti novo ako uvai razloge albe i nee ga slati II-stupanjskom tijelu - I-stupanjsko tijelo duno je provesti DOPUNSKI POSTUPAK, te utvrditi to je proputeno i utvrditi sve injenice presudne za rjeavanje stvari - I-stupanjsko tijelo duno je dostaviti albu sa svim podatcima kojii se odnose na rjeenje koje se pobija - time se I-stupanjskom tijelu daje na znanje da je alba podnesena TIJELA ovlatena rjeavati povodom albe I-stupanjsko tijelo (pripada Poreznoj upravi tj. Ispostava podrunog ureda) II-stupanjsko tijelo (samostalna sluba Ministarstva financija koju ine 2 odsjeka Odjel za II-stupanjski porezni postupak i Odjel za II-stupanjski carinski upravni postupk) I-stupanjsko tijelo moe: - odbaciti albu ako je alba nedoputena ili nije podnjeta od ovlatene osobe (tada se donosi rjeenje o odbacivanju ... - izmjeniti I-stupanjsko rjeenje (ako ocjeni da je alba opravdana, ako je postupak bio nepotpun, da je alitelj trebao sudjelovati u postupku, a nije ili ako je iznio injenice i dokaze koji bi mogli utjecati na drugaije rjeenje - prihvati albu te porezni akt zamijeniti novim poreznim aktom prihvatiti albu iz istih razloga kao ispred

Radnje II-stupanjskog tijela u albenom postupku ispituje dopustivost i pravodobnost albe i legitimaciju alitelja ako albu nije odbacio, II-stupanjsko tijelo e predmet uzeti u razmatranje ispitujui ZAKONITOST poreznog akta (posebno onog dijela na koji se alba odnosi) ima pravo izvesti dokaze (npr. radi boljeg razjanjenja stvari). Ako se odlui na to mora pozvati i poreznog obveznika da sujeluje u postupku II-stupanjsko tijelo albu moe:

- ODBITI ako je neutemeljena (tj. ako je postupak pravilno proveden i da je rjeenje zakonito),

39

- UVAITI (pa e rjeenje ponititi u cijelosti ili djelomino) i to ako je Istupanjsko tijelo povrijedilo materijalne i formalne propise zbog ega je dolo do NITAVOSTI (razlog nitavosti moe biti - zbog nenadlenosti I-stupanjskog tijela, pogreno utvrenog injeninog stanja, pogreno ocjenjenog dokaza...) - IZMJENITI SUDIONICI albenog postupka: alitelj - osoba o ijem se pravu odluuje i osoba koja za to ima pravni interes. Ona odustati od albe sve do donoenja rjeenja o albi. osoba pozvana da sudjeluje u postupku (npr. maloljetna osoba koja je od daljnjeg roaka u nasljedstvo dobila automobi, a temeljem toga porezni je dug 60.000 kn) porezno tijelo Osnovni pravni uinak albe je SUSPENZIVNOST odgaa izvrenje poreznog akta (60 dana od dana podnoenja albe) alba NE ODGAA izvrenje rjeenja kada je u pitanju rjeenje o ovrsi rjeenje koje je doneseno na temelju podataka koje je porezni obveznik sam naveo u poreznoj prijavi rjenje o porezu na promet nekretninama. Ako je porezi dug utvren prema cijeni nekretnine iz kupoprodajnog ugovora. Ono postaje izvrno nakon roka za plaanje poreza IZVANREDNA PRAVNA SREDSTVA Primjenjuju se protiv KONANIH poreznih akata protiv kojih nema redovnog pravnog lijeka 1. obnova postupka Znai mogunost da se pod odreenim uvjetima obnovi postupak koji je u nekoj konkretnoj upravnoj stvari okonan donoenjem rjeenja protiv kojeg vie nema mogunosti ALBE. Razlozi za obnovu postupka 1. ako se sazna za nove injenice i nove dokaze koji bi mogli dovesti do drugaijeg rjeenja 2. svjedoenja. 3. ako je rjeenje doneseno na temelju neistinitih navoda stranke 4. ako je u donoenju rjeenja sudjelovala slubena osoba koja je trebala biti IZUZETA. ako je rjeenje doneseno na temelju lanog

40

5. ako je rjeenje donijela osoba koja NIJE BILA OVLATENA za njegovo donoenje 6. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u PREDVIENOM SASTAVU 7. SUDJELUJE U POSTUPKU. itd ako stranci nije bila dana mogunost DA

OBNOVU postupka moe traiti stranka, dravni odvjetnik i tijelo koje je vodilo posupak Rok za pokretanje obnove postupka - SUBJEKTIVNI 1 mjesec od trenutka saznanja stranke za RAZLOG OBNOVE. OBJEKTIVNI rok - 5 godina od trenutka dostavljanja rjeenja stranci

2. zahtjev za zatitu zakonitosti Pravo na koritenje tog izvanrednog pravnog lijeka dano je dravnom odvjetniku koji se njime moe koristiti ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon. Zahtjev za zatitu zakonitosti je mogue podii protiv - pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska zatita nije osigurana izvan upravnog spora. U RH je zajamena sudska kontrola Zakonitosti, a upravni spor ne moe se voditi protiv akata u stvarima u kojima je osigurana druga sudska zatita.

3. ponitavanje i ukidanje poreznog akta po pravu nadzora - ono pripada II-stupanjskom tijelu (Ministarstvu financija tj. njegovoj samostalnoj slubi za II-stupanjski postupak). Inicijativu za ponitavanja poreznog akta daje stranka, dravi odvjetnik, puki pravobranitelj i po slubenoj dunost, Ponitavanjem se ponitavaju i sve pravne posljedice koje je rjeenje proizvelo (ex tunc - od tada/UNAZAD) i to: 1. 2. prema 3. 4. ako ga je donijelo stvarno NEenadleno tijelo ako je rjeenje donijeto bez miljenja, suglasnosti drugog tijela, a to je zakonu bilo potrebno ako je rjeenje donijelo mjesno NEnadleno tijelo ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, ucjene i sl.

Ukidanje prema pravu nadzora mogue je samo ako je rjeenjem oigledno povrijeen materijalni zakon. Takvo UKINUTO rjeenje ima djelovanje (ex nunc-od sada) to znai da U BUDUE ne proizvodi pravne posljedice, a posljedice koje je ve proizvelo ne stavljaju se van snage.

41

4. proglaenje poreznog akta nitavim - ako sadri grubu povredu pravnog poretka uslijed koje ne moe konvalidirati (tj. ne moe mu se naknadno priznati vrijednost) ni postati pravomono. Akt moe biti nitavan u cijelosti ili djelomino. Ovlatenje za proglaenje akta nitavim ima porezno tijelo: - ako je porezni akt donesen u sudskoj nadlenosti ili u stvari o kojoj se ne moe rjeavati u poreznom postupku. - ako bi porezni akt svojim izvrenjem prouzroio KAZNENO DJELO - ako izvenje poreznog akta nije mogue - ako porezni postupak bude pokrenut bez zahtjeva stranke, a trebao je biti, a ona nije ni naknadno pristala na to - ako bi izvrenje poreznog akta bilo protivo osnovnim naelima pravnog poretka Pokree se na zahtjev stranke, po slubenoj dunosti, dravni odvjetnik.

Tubom se pokree upravni spor Predmet up. spora je ili utnja administracije i ocjena zakonitosti upravnog akta. Posrijedi je, individualni (pojedinani) up. akta kojim se autoritativno odluuje o pravu ili obvezi odreenog subjekta. Ako sud utvrdi da je upravnim aktom povrijeeno materijalno ili formalno pravo stavit e takav akt IZVAN SNAGE Tijela koja odluuju u sluaju tube su: prekrajni sud upravni sud Ustavni fali REBALANS

42