1. PREDMET SUDSKE (FORENZIKE) PSIHOLOGIJE I PSIHOPATOLOGIJE Predmet sudske psihologije u irem smislu su psihiki procesi i psihike osobine ije je upoznavanje korisno za uspjeno vrenje pravosudnih funkcija i adekvatnu primjenu prava. Odnosno, predmet sudske psihologije u irem smislu su psihiki procesi i psihike osobine i njima odgovarajua ponaanja uesnika sudskih postupaka.Psihopatologija je nauna disciplina koja sistematski istrauje simptome, prirodu i inioce (nasljedne, organske i socijalne) patolokih stanja i procesa u mentalnom ivotu. Za razliku od ope psihologije, ona se bavi odstupanjima, (aberacijama) od normalnih pojava u procesima opaanja, miljenja, emocija, panje, uenja, motivacije, volje itd. Saznanja ope psihopatologije slue kao temelj psihijatriji, klinikoj psihologiji, ali utiu i na socijalni rad.2. KORESPODENTNOST SUDSKE (FORENZIKE) PSIHOLOGIJE, PSIHOPATOLOGIJE I KRIMINALITETAPred psihologijom, kriminologijom i drugim policijskim naukama je obaveza da, ne samo uoavaju - detektuju, opisuju i statistiki konstatiraju socio-patoloke pojave, ve i da ih istrauju, analiziraju, etioloki i prognostiki razumiju, da anticipiraju njihove dalekosene posljedice i da koncipiraju, predloe, organizaciju i provode odreene mjere njihove prevencije i suzbijanja.Svemu je preduvjet valjano koncipirana, organizirana i provedena edukacija kadrova - pojedinaca, grupa, timova, slubi i resora, svih nivoa po obrazovanju, funkcijama i nadlenostima, prvenstveno u policiji, ali i u carini, finansijskoj, trnoj policiji, inspekcijskim slubama, pravosudnim ogranima i cjelokupnoj javnosti, kako bi i graani pomagali policiji.3. ADAPTIVNI POREMEAJI KOD MALOLJETNIKA I ODRASLIH DELIKVENATAPoremeaj linosti u djetinjstvu i mladosti ili prepsihopatije mogu se uvjetno odrediti kao rana i znaajna odstupanja nagonskog, osjeajnog, moralnog i drutvenog razvoja. Posljedica izraenijih ranijih odstupanja su mogue tendencije poremeaja nagonskih, prvenstveno agresivnih tenji, osjeajna hladnoa, moralna manjkavost ili protudrutvenost.Poremeaji prilagodbe su izuzetno esti.Najee su praeni depresijom, anksioznou, problemima u koli ili poslu i problemima u odnosima s okruenjem.Ostali simptomi ovog poremeaja su osjeaje beznadnosti, tuge, uestalo plakanje, nervoza i zabrinutost, glavobolje i eluani problemi, slabljenje socijalnih veza ili potpuna socijalna izolacija, destruktivno ponaanje, promjene u apetitu, problemi sa spavanjem, lako zamaranje i nedostatak energije, kao i zloupotreba alkohola i droga.4. MENTALNE SPOSOBNOSTI I NJIHOV KRIMINOGENI ZNAAJInteligencija u najopenitijem smislu podrazumijeva bistrinu uma. U psihologiji sepodrazumijevaju pod ovim pojmom kapaciteti i sposobnost samostalnog miljenja, razumijevanja i prosuivanja postojeih i snalaenja u novim situacijama. Inteligencija se mjeri tzv. koeficijentom inteligencije IQ, a razvoj inteligencije dostie se do 16-te godine.SKALA KOEFICIJENTA INTELIGENCIJE JE : IQ ispod 25 je idiotija, IQ od 25-50 su imbecili, IQ od 50 -70 je debilnost, IQ od 70-80 je mentalna zaostalost, IQ od 80-90 je ispod prosjene inteligencije, IQ od 90-110 je prosjena inteligencija, IQ od 110-120 je visoka inteligencija, IQ od 120-140 su izuzetno obdareni, IQ preko 140 su genijalne linosti.

Mnogobrojna istraivanja su pokazala da je prosjeniIQ kriminalca izmeu 90-93, doknekriminalna populacija ima prosjenu inteligenciju 100 IQ. Inteligencija u nekim sluajevima ima neposredni, a u drugim posredni utjecaj na delikventno ponaanje. Ispodprosjena inteligencija neposredno utjee na otean proces socijalizacije odgojne forme- linosti u bilo kojoj formi da se ona odvija- faktor porodica, kola ili socijalna sredina. Time se tee usvajaju moralne norme sredine, sporije shvaaju i prihvaaju pravne i druge vrste drutvenih zabrana. Utjecaj nadprosjene inteligencije u nekim sluajevima se pojavljuje kao uvjet izvrenja kaznenog djela privredni kriminalitet, kompjuterski kriminalitet, terorizam. Ovakve osobe su sposobnije prikriti vrenje i tragove izvrenja kaznenih djela.5. PREDISPOZICIJE KRIMINALNOG PONAANJADelinkventno ponaanje je takoer svjesni i motivirani proces , jer osoba prije vrenja inkriminiranog djela donosi odluku . Zapravo, svakom delinkventnom ponaanju prethodi odreeni psiholoki proces pobude, koji je povezan sa interesima, stavovima, potrebama, sposobnostima, emocijama, te drugim linim osobinama, jer pojedinac nikad ne postupa automatski, pa i kada su u pitanju vanjski utjecaji sa kriminogenim sadrajem. Meu elementima svijesti najznaajniji su motivi, i oni su uvijek vezani za odreene ciljeve, interese i elje, i zato imaju izuzetan znaaj i utjecaj na ponaanje pojedinaca. Upravo ta povezanost motiva sa ciljevima daje im karakter dinamikih impulsa, koji pokreu i usmjeravaju aktivnosti jedne osobe u odreenom pravcu.Sklonost ka delikventnom ponaanju imaju oni karakteri sa crtama linosti koji nisu u stanju dovoljne otpornosti prema vanjskim, egzogenim iniocima i podlijeu utjecajima tih faktora ili sredine u delikventnom smjeru. Svaka linost je svakodnevno pod djelovanjem pozitivnih i negativnih utjecaja, a koji e utjecaj na odreenu linost prevladati zavisi od njegove psihostrukture. Linosti na ije osobine jai utjecaj imaju negativni faktori ispoljavaju razne oblike delikventnog ili devijantnogponaanja.6. PSIHOLOKE DETERMINANTE ISKAZAIskaz kao psiholoki pojam moe se odrediti kao izraavanje odreenih psiholokih sadraja koji su nastali tako da su neki dogaaji ili aktivnosti primjeeni putem osjetila, da je primjeeno pohranjeno u pamenje te se zapameno potom iskazalo. Dakle, pojam iskaza pretpostavlja meusobno povezano djelovanje tri psihologijska procesa percepciju, pamenje i iskazivanje. S njima su povezani i neki drugi fenomeni kao sto je miljenje, emocije, motivacija.7. FAKTORI KOJI PRIDONOSE EFIKASNOJ PROCJENI PUTEM POLIGRAFAPoligraf je popularno nazvan "detektor lai". To je ureaj kojim je mogue mjerenje i registriranje veega broja fiziolokih funkcija, npr. pulsa, krvnoga tlaka,tjelesne temperature,disanjai dr. Budui da pri uvstvenom uzbuenju dolazi do promjena pojedinih fiziolokih funkcija koje se mogu registrirati s pomou poligrafa, taj se ureaj koristi ukriminalisticiza provjeravanje istinitosti iskaza osoba koje se nalaze pod istragom.Aparat biljei fizioloke parametre, ali ako ispitiva nije dobro svladao tehniku oitavanja poligrafa, moe doi do pogreke. Tj. ne moe se prevariti poligraf ve poligrafskog ispitivaa. I vjet kriminalist se moe prevariti da donese pogreno miljenje, ako se radi o osobama koji su psihiki bolesnici. Najee se opovrgavaju poligrafskom ispitivanju ubojice, silovatelji, te ostali poinitelji tekih pronevjera. Dakle, faktor koji pridonosi efikasnoj procjeni putem poligrafa je prvenstveno sam ispitiva, slijedi upornost,istrajnost,entuzijazam-motiv, iskustvo operativnog radnika, strunost u radu sa poligrafom (teorijsko i praktino, poznavanje kriminalistiko-tehnikih disciplina), znanje iz krivino pravnih nauka te poznavanje biolokih, medicinskih i psiholokih nauka, biokemije, psihologije linosti (emocije motivi, intelektualne sposobnosti).

8. KRIMINOGENI ASPEKTI SOCIJALNIH STAVOVA

Normalno i patoloko se mogu odrediti i u odnosu na prilagoenost i neprilagoenost. Pri tome esto prilagoenost, to jest normalno, znai odsustvo sukoba kako unutar sklopova linosti tako i izmeu osobe i drutva, esto u ovom konceptu, neprilagoeno istovremeno znai i neto vrijednosno negativno. Uzroci neprilagoenosti se obino trae u pojedinanoj osobi, mogue u njenoj uoj drutvenoj sredini, a manje u irem drutvenom kontekstu. Gubi se iz vida da ira drutvena sredina vri trajni i snani utjecaj na manje drutvene jedinice, porodicu i njeno potomstvo. Osnovni ciljevi prilagoavanja su ostvarenje uroenih datosti u sredini, prostoru i vremenu u kome dijete ili maloljetnik ivi. Bioloke, osjeajne i saznajne datosti se ostvaruju kroz neprekidno i transaktivno kretanje, kroz odnose sa sobom i svetom koji ga okruuje i u kome se razvija. Osoba se prilagoava pod uslovom da ostvaruje svoje uroene sposobnosti, da aktivno radno mijenja sebe i svijet ili da se svijet mijenja u odnosu na njene osnovne tenje, djelatnosti i mogunosti. Ovako shvaeno prilagoavanje se pribliava mjeri normalnog. Prilagoavanje pod svaku cijenu, koje ometa ostvarenje potreba pojedinca i svijeta, koje prividno moe izgledati kao dobro, pa prema tome i normalno, zapravo je patoloko, obratno, svaka neprilagoenost procjenjivana izvan uslova, vremena i prostora izvan drutvenog konteksta u kome se javlja, nije uvijek pouzdan znak patologije, jer moe predstavljati djelatni napor u ostvarivanju sebe i svoje ue i ire sredine. Drutvo (porodica, kola i ira sredina) mogu nametati potkulturi mladih svoje norme i zahtjeve koji su preveliki, nerazumni i neprihvatljivi i protiv kojih se oni bore.9. PSIHOLOKA PRAVILA U TAKTICI ISPITIVANJA SVJEDOKASasluanje svjedoka je istrana radnja koja se moe poduzeti izuzetno u predkaznenom postupku prije pokretanja istrage, a po pravilu u istrazi i na glavnom pretresu. Svjedok je osoba za koje se pretpostavlja da su mu poznate injenice o KD i uiniocu kao i druge vane injenice i okolnosti do kojih je doao na osnovu neposrednih i posrednih saznanja.Svjedocisunajeesaveomarazliitim karakternim osobinama, nivoom obrazovanja, spremnou za svjedoenje, postojei oni dobronamjerni kao i oni koji daju lane iskaze. Zbogsvega ovoga teko je odrediti precizna pravila za njihovo sasluanje. Meutim, moraju se potovati neka opa kriminalistika naela bez kojih je nemogue taktiki pravilno postupiti prilikom sasluanja svjedoka. Tako prilikom prvog kontakta sa svjedocima mora se uzeti u obzir odreeno psihiko stanje koje je esto prisutno kod svjedoka kao "forenzina zbunjenost" koja najee postoji kod lica koja prvi put svjedoe, a koje se manifestiraju kao bljedilo, crvenilo, znojenje, zamuckivanje,to moe biti znak neprijatnosti, zbog susreta sa policijom. Iskazi lica u ovom stanju su proturjeni, nejasni i nesigurni. Forenzina zbunjenost se moe jo vie potaknuti netaktinim i pretjeranim strogim dranjem policijskih slubenika. U razgovoru treba utvrditi da li se iskaz svjedoka zasniva na vlastitom zapaanju, na saoptenju drugih lica ili pak na zakljuivanju. Po pravilu sasluanje poinje tako to PS upoznaje svjedoka sa predmetom svjedoenja tako to ga istovremeno i usmjerava i instruira da u samostalnom, objektivnom i neometanom izlaganju izjavi sve to je poznato o injenicama, konkretnog KD ili uiniocu zbog ega je i pozvan da svjedoi.10. OSNOVNI FAKTORI (ETIOLOGIJA) MALOLJETNIKE DELIKVENCIJE I DELIKVENCIJE ODRASLIHFaktori koji djeluju na javljanje maloljetnike delikvencije su mnogobrojni; dijelimo ih na egzogene i line faktore. U egzogene faktore ubrajamo; utjecaj industrijalizacije i urbanizacije, ekoloka sredina (kriminalitet maloljetnika i omladine u urbanim dijelovima je itekako vei i uestaliji za razliku od njihovih vrnjaka u seoskim provincijama), obiteljski faktor (odgoj djeteta je primarno u obitelji, i obitelj je prvi faktor koji izravno utjee na razvijanje budue linosti), utjecaj kole i obrazovanja (neadekvatno osposobljeni nastavnici, zastarjele metode, kontfrotizam u odnosu na stare metode, preferiranje djece iz vieg stalea i slino mogu doprinositi u razvoju delikventnog ponaanja), utjecaj drutva (negativni utjecaj ulice, utjecaj masmedija, alkoholizam, prostitucija, droga), te ostali sociogeni faktori. U line faktore, izmeu ostaloga, ubrajamo; nii nivo inteligencije, agresivnost, naglaena potreba za zabavom, nedostatak volje za potenim radom i disciplinom, nii stupanj pozitivnih stavova prema sredini u kojoj ive (poevi od roditelja do drutvenih institucija), negativan stav prema moralu i ivotnim vrijednostima, negativan stav prema koli i slino. Odluujui faktor delinkvencije djece, maloljetnika i odraslih osoba je linost u ijoj je osnovi patogeni faktor koji je visoko korespondentan sa: anamnezom odrastanja u porodici, koli, uoj i iroj sredini; formiranjem strukture linosti; nivoom zrelosti; nivoom otpornosti; skriptom doivljavanja i reagiranja i stilom ivljenja.

11. FORENZIKI INTERVJU (INFORMATIVNI RAZGOVOR) SA POVRATNICIMA (RECIDIVISTIMA)

Za uspjean rad sa ovom kategorijom poinitelja krivinih djela potrebno je prije razgovora imati niz dokaza, indicija i argumenata ime e se apelovati na razum i logiku (spisi, predmeti, spisak imena, vremenska i prostorna argumentacija, isticanje sauesnika...). kod njih ne treba brzo reagovati na evidentne i brze iskaze. Razgovor treba usmjeriti ka postupnom priznanju manje bitnih postupaka i segmenata krivinog djela.Ove kategorije kriminalnih lica dobro poznaju zakonsko i nezakonsko poslovanje kao i kombinaciju ta dva pristupa, dobro poznaju svoja prava i ovlatenja nadlenih policijskih i pravosudnih institucija. Oni pored ostalog prouavaju i kriminalistike taktike, prouavaju i taktike kriminaliteta to ine tokom priprema izvrenja krivinog djela pa i u toku izdravanja zatvorske kazne. Za takve osobe zatvor je prilika da se dalje educiraju u tom smislu.Zbog toga je informativni razgovor sa takvim kategorijama specifian. Pristup ovim licima treba biti sluben, hladan, na distanci i povezan sa predmetom razgovora. S njima e razgovor biti dui i iscrpljujui. U svemu tome treba se posluiti valjanom i neoborivom argumentacijom kako bi njom proirili dokaze i pribliili se materijalnoj istini. 12. SIMPTOMI I ZNAKOVI MALADAPTIVNOG DOIVLJAVANJA, REAGOVANJA I PONAANJA KOD MALOLJETNIH I ODRASLIH DELIKVENATAObiljeja odstupanja koja su izrazito znaajna, krajnja u odnosu na opta obiljeja linosti (djeteta i odraslog) predstavljaju simptome i znakove poremeaja linosti. Razvrstavanje svih odstupanja linosti u dijagnostike grupe su sloena i uslovna i za odrasle, a posebno za djecu i maloljetnike. Smetnje prilagoavanja linosti i poremeaj ponaanja mogu biti: prolazna (situaciona, reaktivna,...) i trajna odstupanja od obrazaca uobiajenih odgovora i ponaanja.Naini ispoljavanja neprilagoenosti zavise od vrsta smetnji i poremeaja uzrasta, pola, intenziteta i uestalosti nesklada, uzroka, vremena njihovih djelovanja. Promjene mogu biti osjeajne, poremeaji obrazaca ponaanja, smetnje saznajnih funkcija, pretjerani i zakoeni pokreti, smetnje spavanja, hranjenja, mokrenja...- Osjeajne promjene: pojaana strepnja i drugi oblici strahovanja; pojaani negativizmi, otpori ili neprijateljstvo; mrnja; ljubomora; zavist; ljutnja; bijes; modaliteti agresije i sadistiki ispadi; tuga; mrzovolja; depresija; poviena zavist o osjeaj nepostojanosti; osjeaj manje vrijednosti i nesigurnosti; tenja ka nadmoi i kompenzacijama...- Poremeaj obrazaca ponaanja: durenje; suprostavljanje, svadljivost, neposlunost; tvrdoglavost; napadi bijesa, naglost, tue, bjekstva; laganja; krae; paljevine; povlaenje; odbijanje odnosa sa drugima; asocijalnost...- Smetnje saznajnih funkcija: slabija panja; gubitak zanimanja za uenje; intelektualna zakoenost; inhibicija; slabiji uspjeh u koli; smetnje govora (mucanje)...- Pretjerani pokreti hiperaktivnost, destruktivnost, nestaluk... zakoeni pokreti se manifestuju usporenou, neaktivnou, tromou, ljenjou, neproduktivnu...- Smetnje spavanja, hranjenja, mokrenja, polnih zanimanja... mogui su i razliiti poremeaji sklopova linosti: neurotini, psihotini i psihopatski- Obiljeja temperamenta podrazumijevaju neprilagoeni odgovor djeteta na spoljnu sredinu, npr: neritminost spavanja i budnost; sitost, glad; aktivnost, neaktivnost; sklonost ka povlaenju pred novim draima; sporo neprilagoavanje; pretjerana pokretljivost (hiperaktivnost); prevlast negativnih afekata (poviena plaljivost, iritabilnost, agresivnost, depresivnost).- Porodini inioci: struktura (psiholoki profil roditelja i drugih lanova); porodina dinamika; psiholoki mehanizmi i dinamizmi; stavovi i oekivanja (svjesni i nesvjesni); vrste, trajanje i stalnost objektnih odnosa i drugih inilaca u razvoju djeteta; funkcionalnost i disfunkcionalnost porodice- Nepovoljni drutveno-kulturni inioci: nepovoljno ue okruenje - nepovoljne determinante socijalnog svijeta sa okolinom; niski kulturoloki nivoi drugih porodinih zajednica; disfunkcionalna obiljeja predkolskih institucija koje mogu uticati na traumatizacije i maladaptivno ponaanje predkolskog djeteta

Znaajnu ulogu u adaptivnom ili maladaptivnom reagovanju i ponaanju imaju i drugi inioci : vrnjaci; ulica; mjesto stanovanja; mediji; duhovne institucije; subjekti zatite; ui i iri drutveni kontekst...

13. PRAVILA FORENZIKOG INTERVJUA SA MALOLJETNIM I ODRASLIM DELIKVENTIMAUslov za uspjean intervju je posmatranje psihe ljudi to se stie uenjem uz naglaen interes i predispozicije. Osposobljenost kriminaliste za uspjean intervju podrazumijeva i strpljivost i otpornost na oteavajue faktore( provokativan stav i reakcije , izbjegavanje istinitih izjava, iskaza, otpor...). U intervjuu se iskljuuje bilo kakav pritisak na sagovornika(npr. prijetnjom, ucjenom, vezanjem, liavanjem osnovnih potreba za hranom, vodom i sl.).U pristupu ne treba pretjerati u ispoljavanju empatije(razum), zvanja a pogotovo, prozirne vjetake simpatije koja je neprirodna i kontraefektna. Voditelj intervjua treba da usmjerava tok i ishod intervjuaPrijateljski izraz lica (nasuprot strogom, prijeteem), strpljivost i uvaavanje povremenih pauza i diskusija (neto to tendira tajnosti i/ili privatnosti), je poseban ''klju'' otvaranja i pridobivanja sagovornika. Dakle, linost voditelja razgovora- linost kriminaliste je osnova uspjenog funkcionisanja. Sutina i zlatno pravilo u operativno-kriminalistikom radu su tanost, kvalitet i korisnost dobivenih informacija-obavjetenja od sagovornika.Osnovni je preduslov da se iz spisa i drugih izvora sazna to vie o deliktnom dogaaju. Neophodno je, prije i tokom ispitivanja prikupiti informacije o linosti sagovornika njegovom porijeklu, odrastanju, njegovoj strukturi linosti, njegovom statusu o ivotnim i socijalnim prilikama njegovim sklonostima i eljama, nivou zrelosti, nivou neotpornosti ili otpornosti, njegovim skriptom ponaanja, stilom ivljenja, Razgovor poeti prijemom i meusobnim upoznavanjem; razgovor nastaviti o sporednim temama razgovora (putovanje, mjesto stanovanja prilike u mjestu stanovanja...); razgovor nastaviti predstavljanjem ispitanika navoenje podataka iz njegove biografije s ciljem da ispitanik ima utisak da se o njemu zna vie nego to on oekuje; razgovorom o slobodnim temama - interesima, eljama, tenjama... kao i neposrednom prostornom blizinom (blia zona) uspostaviti neposredan i prisniji kontakt; postavljanjem pitanja doi do saznanja koliko ispitanik zna zato je pozvan na razgovor; uputiti primjerena pitanja kojima bi se dolo do saznanja koliko i koja saznanja ispitanik ima o dogaaju; izlaganja nije poeljno prekidati ali se mogu u prigodnom trenutku kanalisati preusmjeravati pogodnim rijeima, tvrdnjama, pitanjima, zahtjevima radi dopunjavanja iskaza izjave; stalno, od ulaska do zavretka razgovora i odlaska treba obratiti panju na neverbalne komunikacije na simptomatsku sliku (poloaj i dranje, gestikulacije, pokreti rukama, nogama, tremor tijela, drhtanje glasa, znojenje, gutanje, crvenilo, bljedilo, nain sjedenja, manipulacije rukama, manipulacije oima itd.); ne uriti u postavljanju pitanja, ne pourivati odgovore, pratiti reakcije, posebno pripreme za odgovore, obratiti panju na izjave ... injenice, dokaze, kontraindikacije i cjelokupni ''govor tijela''; dokaze predoavati postupno i pratiti reakcije na njih; ispoljavati znakove dobronamjernosti, razumijevanja i postupnog prijateljstva. Povremeno mijenjati visinu glasa, stavove, raspoloenja pa i ljutnju ali samo primjerenu datom trenutku koja nije stvarna iza koje slijedi poputanje i razumijevanje. Kriminalist e kontrolisati emocije jer su izljevi emocija slabosti kriminaliste koje ciljano moe isprovocirati ispitanik; Postupnost dokazivanja podrazumijeva predoavanje slabijih i manje vanih dokaza a potom predoavanje jaih i bitnijih dokaza. Podrazumijeva se da e put ka priznanju biti briljivo skupljanje, provjeravanje i predoavanje dokaza; neophodno je kontrolisati sopstvene reakcije u trenucima saznanja vanih detalja deliktnog dogaaja. Sve detalje treba pratiti i na njih postupno reagovati, ne ispoljavati reakcije pri saznanju bitnih detalja jer bi se na taj nain ispitaniku skrenula panja na nivo saznanja kriminaliste to nije poeljno zbog daljnjeg voenja razgovora.14. ELEMENTI PROCJENE LINOSTI MALOLJETNIKA I ODRASLOG DELIKVENTASve modalitete doivljavanja i reagiranja procjenjivati u kontekstu konkretnog dogaanja (u uem i irem drutvenom kontekstu i u kontekstu pozicije i statusa osobe koja je predmet opservacije, procjene i intervencije). Pri procjeni treba sagledati slijedee: - lina obiljeja i prvobitne sposobnosti za razvoj sklopova i funkcija linosti; Poznato je da se djeca meu sobom znaajno razlikuju po uroenim obiljejima i sposobnostima za razvoj sklopova i funkcija linosti i po sposobnostima da prime i obrade vanjske podraaje. - Prethodni razvoj i smetnje: Treba imati na umu da svaka pojava jednom poinje te da mnoge smetnje u duevnom razvoju ne moraju biti vidljive, ak ni osjetljivom i strunom promatrau, a kamoli neosjetljivom i manje obavijetenom laiku (roditelju, uitelju i drugima).- Zrelost sklopova i funkcija linosti u odnosu na uzrast djeteta maloljetnika: Sklopovi i njihove funkcije razvijaju se tokom vremena i sa uzrastom dostiu odreeni nivo. - Vanjska sredina koja osigurava uslove za razvoj i ostvarivanje biolokih datosti: Svako dijete i maloljetnik je dio svog porodinog, odnosno, drutveno-kulturnog sistema razvoj linosti visoko je povezan sa njegovim okruenjima; Nedovoljnost ili prekomjernost vanjskih podraaja, odnosno nesklad izmeu linih potreba djeteta maloljetnika i doprinosa okoline, izaziva manje ili vee smetnje i poremeaje u razvoju.- Spremnost za reverzibilnost (povratnost), odnosno ireverzibilnost (nepovratnost) odreenih sklopova i funkcija: Prolazne pojave i simptomi kratkog trajanja, bez ozbiljnijih posljedica po sveukupni razvoj djeteta i/ili maloljetnika i bez tenji ka ponovnom javljanju rjee su patoloki.- Sposobnost i snaga linosti da se prilagodi unutranjim i vanjskim zahtjevima: Razliite su sposobnosti djece i mladih da izdre unutranja i vanjska osujeenja i bolna iskustva i da na njih primjereno odgovore reagiraju. Osnovna tenja svih eksperata koji procjenjuju linost, njena ponaanja i stil ivljenja je procena nivoa zdravlja. Za odreenje pojma zdrave linosti, bitno je odreenje pojma zdravlja. Za pravo shvatanje etiologije poremeaja linost i ponaanja moguih uzroka, nuna je analiza psihosocijalne strukture linosti delinkventa od ega zavise njegova opaanja i druge bitne psihike funkcije i procesi, njegova doivljavanja opaenog, njegova reagovanja i ponaanja u odreenom drutvenom kontekstu u odreenim okolnostima, to omoguava da se otkriju psiholoki inioci koji ih uzrokuju. To upravo namee obavezu da se prouavaju i brojna druga obeleja linosti koja determiniu njegova ukupna ponaanja i aktivnosti posebno ponaanja u sloenim psihosocijalnim uslovima kada mu njegovi situacioni kapaciteti budu ispod nivoa koje uslovljava sloena psihosocijalna, traumatska i/ili stresna situacija.15. NIVOI PREVENCIJE MALOLJETNIKE DELIKVENCIJE I DELIKVENCIJE ODRASLIHTri su nivoa prevencije;a) Primarna prevencija maloljetnike delinkvencije; identifikacija i prevencija poremeaja u drutvu (u porodici, koli, iroj i uoj socijalnoj sredini putem partnerskog djelovanja) faktora asocijalnog i delinkventnog ponaanja;- Prevencija; neutralisanje uzroka, uslova, povoda asocijalnog, devijantnog i kriminogenog ponaanja djece i maloljetnika; suprostavljanje prestupnikom ponaanju djece i maloljetnika antidelinkventno djelovanje timova i saradnika policajaca u policijskim stanicama.- Planirati mjere: ope strategijske (iinterakcija partnera: porodica, kola, centri za socijalni rad, pravosue, zdravstvo, mediji...); posebne (usmjeravanje aktivnosti ka aritima, izvorima, rizinim mjestima, u rizino vrijeme, prema rizinim pojedincima); pojedinane Usmjeravanje aktivnosti prema pojedinanim sluajevima:- Konkretizacija i operacionalizacija optih, posebnih i pojedinanih mjera u okviru opte strategije;- Djelovanje ka ciljnim faktorima odrastanja (nasljee, funkcija porodice, funkcija kole, medija, slobodnog vremena, aktivizacija odrastanja);- Istraivanja i popularizacija rezultata istraivanja faktora delinkvencije djece i maloljetnika.

b) Sekundarna prevencija maloljetnike delinkvencije podrazumijeva postupke i mjere prema djeci i maloljetnicima i faktorima kada se razvilo devijantno ponaanje sa ciljem prekida i suzbijanja delinkventnog ponaanja.- Ciljne mjere: Suzbijanje, ublaavanje, otklanjanje prisutnih prateih problema kod pojedinaca, grupa, porodica, socijalne sredine (socijalno okruenje ivljenja, kola, itd); povezivanje primarne i sekundarne prevencije; istraivanja obrazaca i modela delinkvencije djece i maloljetnika.c) Tercijalna prevencija maloljetnike delinkvencije podrazumijeva spreavanje povratnitva maloljetnike delinkvencije. Ona podrazumijeva:- Aktivnosti i djelovanja u okviru mjera prevaspitavanja, popravljanja i redukcije ponaanja, socijalne reintegracije, rehabilitacije, spreavanja povratnitva (ve prevazienih problema i uzroka), uee u predlaganju kanalisanju disciplinskih mjera, mjera pojaanog nadzora, zavodskih mjera, maloljetnikog zatvora i dr.;- Praenje participacije u radu terapijskih zajednica (komuna) u okviru nevladinih i vladinih organizacija;- Usmjerenost prema pojedincu i grupi, porodici, uoj i iroj socijalnoj sredini;- Uee u dugotrajnoj i permanentnoj aktivnosti sa drugim partnerima u osposobljavanju za ivot djece i maloljetnika;- Plansko i sistematsko organizovanje i praenje trenda pada i porasta maloljetnike delinkvencije;- Evaluacija, predlaganje novih mjera i istraivanje kao i publikacija postojeih rezultata ispitivanja u cilju primjerene i valjane edukacije javnosti.

1. CILJEVI SUDSKE PSIHOLOGIJE I PSIHOPATOLOGIJE

Ciljevi sudske psihologije i psihopatologije:- uoiti; psiholoke fenomene (pojave, njihove simptome i znakove, dimenzije i uestalost) iz oblasti sudske psihologije i psihopatologije...;- razumjeti; upoznati etiologiju (faktore, agense, paterne...) sudsko-psiholokih i psihopatolokih fenomena...;- identifikovati refleksije; (negativne) sudsko-psiholokih i psihopatolokih fenomena... u oblastima poslovne ekonomije i prava...;- predvidjeti; (prognozirati, anticipirati...) nastanak i razvoj sudsko-psiholokih i psihopatolokih fenomena...;- intervenisati; (adekvatno, efikasno... u okviru linih i/ili drutvenih socijalnih strategija reagovanja...).

2. SOCIOPATOLOKE POJAVE

Postoje brojna obiljeja, odn. naini ispoljavanja sociopatolokih pojava, kao to su: siromatvo, beskunitvo, alkoholizam, zavisnost od droga, seksualne devijacije, nepismenost, nezaposlenost, prosjaenje, kockanje, agresije, kriminalitet, maloljetniko prestupnitvo, zlostavljanje, dezorganizacija braka i porodice, terorizam, itd.Tri osnovne i meusobno zavisne grupe sociopatolokih pojava: socijalne bolesti, sociopatije i socijalne dezorganizacije. 1. Socijalne bolesti - predstavljaju masovne bolesti koje imaju niz zajednikih osobina i na taj nain dovode do poremeaja u funkcionisanju drutva. Tu spadaju: somatske bolesti, mentalne i psihosomatske socijalne bolesti. 2. Sociopatije - predstavljaju grupe i/ili pojedinane asocijalne stavove i ponaanja. Manifestuju se kroz abnormalne linosti koje se mogu udruivati i u abnormalne organizovane drutvene grupe. Tu spadaju: toksikomanije, perverzije i agresije. 3. Socijalna dezorganizacija - nepovoljno i/ili razbijeno funkcionisanje drutvenih grupa i ustanova, gde su ukljueni pojedinci kao nosioci dezorganizacionih procesa. Tu spadaju: dezorganizacije braka i porodice, lokalne, komunalne i dezorganizacije firmi i preduzea.

3. MODALITETI KRIMINALITETA KOD MALOLJETNIKA I ODRASLIH IZVRIOCA

Uzroke pojedinih modaliteta nedrutvenog ponaanja treba traiti u uzajamnom djelovanju izmjenjenih (nepovoljnih) porodinih, kolskih i opedrutvenih odnosa i nepovoljnih obiljeja psihikih poremeaja linosti.Najvei broj prestupnika ispoljavaju odstupanja u razvoju linosti (rana, emocionalna i drutvena zanemarivanja, osujeenja, oponaanja drugih...). Nedostatna je socijalizacija i internalizacija (pounutrenje) drutvenih vrijednosti. Niska mentalna (duevna) higijena u porodici, predkolskoj ustanovi, koli, uoj i iroj zajednici. Porodine i drutvene krize, burnih promjena, anomija (tranzicije). Uestaliji je nesklad izmeu potreba, zahtjeva, traenja i neadekvatnih, neefikasnih reakcija drutvene zajednice (nunost, edukacije u okviru strategije prevencije poremeaja linosti i ponaanja).U posljednje vrijeme, u svijetu i kod nas, su izraeni oblici grupnog i organizovanog maloljetnikog krimanaliteta. Identifikovani su svojevrsne bande, gangovi i grupe koje imaju svoje nazive, osobine, imid, voe, pravila, ciljeve, zadatke, operacije, dinamiku (uloge) i dr. to predstavlja poseban problem svake lokalne zajednice jer one specifinom nasilnom metodologijom "uvlae" djecu i maloljetnike u razliite obrasce poremeenog ponaanja delinkvencije, od sitnih kraa, prevara, iznuda i nasilja do tekih krivinih djela.Delinkvenciju djece i maloljetnika treba shvatiti ozbiljnim poremeajima koji ih "vode" u kriminalitet odraslih. Zbog toga je potrebna sveobuhvatna prevencija svih oblika poremeaja u doivljavanju, reagovanju i ponaanju djece i maloljetnika, a posebno teih oblika delinkvencije.

4. METODE SUDSKE PSIHOLOGIJE I PSIHOPATOLOGIJE

Metode i postupci sudske psihologije i psihopatologije su:- opservacija fenomena iz oblasti sudske psihologije i psihopatologije i njihova deskripcija- opservacija ljudi aktera u deliktnim situacijama;- razgovor sa ljudima akterima deliktnih situacija i procesa; - samoposmatranje (introspekcija);- intervju;- usmeno izlaganje, objanjavanje, pouavanje, uvjeravanje;- demonstriranje;- analize pojedinih situacija i sluajeva;- analiza produkata djelatnosti i ponaanja;- stimulativne mjere; - praenje lica u razliitim deliktnim ivotnim okolnostima;- nagodbe (saradnja) i rad sa informatorima;- fotografsko, video i elektronsko snimanje i praenje; - anketiranje;- psihotestiranje psihometrija psihomotorikih sposobnosti i senzornih sposobnosti i procjena linosti;- testiranja mjerenje znanja; - psiholoka i druga vjetaenja;- statistika obrada podataka;- evidentiranje i informaciona obrada,;- eksploatacija i skladitenje informacionih psihopedagokih materijala; - eksperiment projektovanje, prouavanje i evolucija pojava i fenomena ivota funkcija, procesa, reagovanja u svim ivotnim situacijama;- prouavanje i auriranje dokumentacije psiholoke obrade.5. SPOSOBNOSTI I NJIHOV FORENZIKI ZNAAJ

Sposobnost je pojam koji se odnosi na dispoziciju organizma za uspjeno vrenje odreene aktivnosti, nezavisno od motivacije, uvjebanosti i iskustva. U psihologiji, sposobnost je konceptualizirana u vidu naslijeene anatomsko-fizioloke strukture koja se oblikuje pod utjecajem drutvene sredine, vjebanja i line aktivnosti.Sposobnosti (fizike, mentalne, senzorne, psihomotorne) su izuzetno znaajna komponenta strukture linosti; - Fizike sposobnosti su nivoi fizike izdrljivosti, fizike snage, jaine, produktivnosti, efikasnosti, brzine reagovanja, aktivnosti rada i ponaanja... - Mentalne sposobnosti i funkcije opaanja, uoavanja, miljenja, zakljuivanja, uenja, pamenja... Dominantna mentalna sposobnost je inteligencija. - Senzorne sposobnosti su nivoi opaanja putem ula vida, sluha, okusa, mirisa, dodira, ravnotee, temperature... - Psihomotorne sposobnosti su nivoi pokretljivosti i psiho-motorne koordinacije ruku, nogu, tijela, ravnotee...

6. KOGNITIVNI PROCESI I NJIHOV FORENZIKI ZNAAJPod kognitivnim procesima podrazumijevamo mentalne procese za koje se pretpostavlja da istiu ponaanje. To pokriva iroki raspon podruja istraivanja, istraujui pitanja o djelovanju pamenja, percepcije, predstavljanju znanja, miljenja, kreativnosti i rjeavanju problema.Donoenje odluka ili odluivanje je kognitivni proces odabira izmeu vie ponuenih mogunosti. To je temeljni misaoni proces koji se sastoji od prepoznavanja i biranja moguih rjeenja (akcije ili stava) koja vode do nekog eljenog stanja.7. SLOENA SVOJSTVA LINOSTI (STRUKTURA) I NJIHOV FORENZIKI ZNAAJLinost je centralni faktor deliktnih situacija. Ona je konstrukcija brojnih povoljnih i/ili nepovoljnih faktora njenog odrastanja. Svaki ovjek koga su objektivni uslovi formirali, motivisali i pokrenuli na inkriminisanu djelatnost ima odreenu strukturu linosti, koja se odlikuje mnogim individualnim izraenim svojstvima psihikim, moralnim, kulturnim i drugim linim osobinama koje daju konkretan izraz djelovanja u procesu njegovog formiranja kao delinkvente linosti.Psihike osobine linosti, koje uslovljavaju ovjekovo ponaanje, ispoljavaju se uvijek individualno i konkretno. Svaki ovjek nosi individualne crte linosti koje se razlikuju u pogledu karaktera, temperamenta, emocionalne, intelektualne i voljne sfere, kao i drugih svojstava linosti. Kvaliteti koji odreuju sutinu jedne linosti (stavovi, navike, motivi, osjeanja, vrijednosti koje ine karakter ovjeka), odreuju drutvenu aktivnost i ponaanje koje moe da se istie kao dinamiki impuls koji odreuje nain reagovanja ljudi i navodi ih na razne oblike ponaanja.Temperament kao cjelokupnost individualnih svojstava linosti, koja se odnose na karakter afekta, uzbuenja, nadraaja i drugih emocionalnih osobina, na reakcije i snage koje aktiviraju ovjekovu energiju i uslovljavaju nain ispoljavanja njegove cjelokupne ivotne aktivnosti, razliit je kod raznih ljudi, to je uslovljeno ne samo fiziolokim i nasljednim svojstvima ve i drutvenim uticajima. On se manifestuje u individualnim dinamikama psihikih procesa, kao to su: primanje utisaka, karakter panje, motorni nadraaji, emocionalni doivljaji i njihov odnos prema postupcima itd. Psihike osobine linosti povezane su s mnogim drugim, pre svega sa socijalnim osobinama, koje obuhvataju opta shvatanja jedne linosti, stepen njene kulture, moralne stavove, drutvenu i ideoloku usmjerenost i slino.U osnovi, ovdje karakterne crte ovjeka pokazuju svoju drutvenu sutinu manifestujui se u pozitivnim ili negativnim oblicima, to je u svakom sluaju znaajno i za javljanje delinkventnog i kriminalnog ponaanja.8. KREATIVNO MILJENJE U KRIMINALISTIKOJ ISTRAZIMiljenje je najsloeniji intelektualni proces u kome obradom postojeih informacija dolazimo do novih informacija. U situacijama kada mislimo, mi uviamo u kojim odnosima stoje elementi iz te situacije (npr. to je uzrok, to je posljedica, da li je neto od neega vee, manje, da li se neto desilo prije ili poslije drugog dogaaja...).Miljenje je najsloeniji intelektualni proces. Ima primarnu ulogu u operativnom radu. Ovim sloenim psihikim procesom se uviaju bitni odnosi meu predmetima i pojmovima (uopte o predmetu istraivanja) im se dolazi do neeg originalnog. Obino se rjeavaju problemi (sloeni) pri emu trba kreativnost i stvaralatvo (stvaralako miljenje). Osnove za stvaralako miljenje: intelektualna sposobnost verbalna sposobnost ciljevi elje mata istraivanje spoznaja

9. MOTIVI KRIMINALNOG PONAANJA KOD MALOLJETNIKA I ODRASLIH OSOBA

Motivi su: 1. Nepovoljni socioekonomski uslovi ivota (siromatvo, socioekonomske razlike, nepovoljni uslovi kolovanja, zapoljavanja, stanovanja i dr.), 2. Drutveni, kulturni sukobi (u porodici, na poslu, izmeu pojedinih grupa- klasa), 3. Drutvena anomija (besmislenost kolektivnih ciljeva drutvenosti), 4. Industrijalizacija, urbanizacija, drutvene promjene u cjelini, 5. Akuluracija i asimilacija ( mijenjanje obrazaca vjerovanja i ponaanja uslijed promjene kulturne sredine i/ ili migracije), 6. Socijalna izolacija (izdvojenost pojedinaca iz drutvenih grupa), 7. Nepovoljna djelovanja sredstava vaspitanja i propagande (masovne komunikacije, globalna informatika mrea, mobilna telefonija i dr.). Maloljetnici zaputaju redovne obaveze u porodici i koli, imaju viak slobodnog vremena (besposliarenje, skitnja, opijanje, hazardne igre, bjekstvo od porodice i kole, samovoljno prekidanje kole, upotreba narkotika, prosjaenje, krae, pljake, nasilja).

10. PRIPREMA INFORMATIVNOG RAZGOVORA I/ILI INTERVJUA

Uvodne pripreme su izvanredno vaan dio intervjua i informativnog razgovora. Voditelj razgovora mora se prethodno upoznati s predmetom koji e se obraivati. Priprema intervjua i informativnog razgovora sadri ove predradnje: - priprema sredstava za razgovor i njegovu evidenciju; -odabiranje mjesta i vremena za razgovor; -prouavanje podataka o krivinom djelu i irim okolnostima njegovog izvrenja; -upoznavanje linosti ispitanika kroz lino kontakt, dokumentaciju i druge informativne izvore; -analizu prethodnih razgovora (ako ih je bilo) i sastavljanje okvirnog plana pitanja, strategije postavljanja pitanja; -osiguranje prisustva ispitanika; -pripremu sugovornika za poetak, tok i ishod razgovora.

Odabiranje pogodnog mjesta i vremena za obavljanje informativnog razgovora i intervjua vano je iz dva razloga: mnogi taktiko-psiholoki razlozi trae da se informativni razgovor obavi to prije, po mogunosti odmah nakon dogaaja; taktiki razlozi ponekad trae da se razgovor odgodi na due ili krae vrijeme, ako je potrebno da se prethodno izvri pretraga stana, privremeno oduzmu predmeti krivinog djela. Intervju sa graaninom po pravilu se vodi izvan slubenih prostorija policije. Razgovor sa osumnjienim licem obavezno treba obaviti u slubenoj prostoriji policije, gdje postoje neophodni uslovi za nesmetan rad. Mjere sigurnosti koje treba poduzeti za vrijeme razgovora s osumnjienim su standardne mjere koje se inae redovno rade. Naroito je vano: - prije razgovora sa osumnjienim, ako to nije ranije uinjeno, treba obavezno izvriti linu pretragu radi oduzimanja predmeta krivinog djela i predmeta podesnih za napad, sampovreivanje ili bijeg;- poduzeti potrebne mjere bezbjednosti od napada ako se radi o duevnim bolesnicima i sociopatima; - sa stola skloniti i uiniti nedostupnim: spise, corpora delicte, i sve masivne predmete, kao bi se sprijeilo njihovo unitavanje ili oteivanje tragova...U kojoj mjeri emo se raspitati za osobu s kojom planiramo razgovarati zavisi od vie elemenata. Osnovni elementi su oblik razgovora, njegov znaaj i vrijeme s kojim raspolaemo.Podaci iz socijalne sredine su veoma bitni. Porodina anamneza obuhvata prilike u prvobitnoj porodinoj sredini gdje je odrastao. Ua socijalna okolina moe nam dati niz korisnih saznanja o linosti poinioca i moralno-etikim normama njegovog ponaanja. Emocionalna zrelost je jedan od vanijih indikatora normalne linosti. Od drugih karakteristinih crta delikventne linosti esto susreemo: egocentrizam, labilnost, agresivnost i afektivnu ravnodunost. Dosje poinioca krivinog djela takoer je vaan izvor podataka, a sadri: - kompletne osobne podatke (generalije), lini opis, fotografiju; - otisak desnog kaiprsta; - mali uzorak rukopisa; - provjere identiteta ako si izvrene; i -popis sudskih kazni. U sudskom spisu mogu se nai podaci o linosti, eventualna psiholoka i psihijatrijska vjetaenja, okolnosti izvrenja, MOS, motivacija izvrenja, karakterne crte, socijalna anketa...

11. INDIKATORI LAI U ISTRAZIDa bi se ovi indikatori mogli uspjeno primjenjivati, dobro je poznavati "normalan" govor tijela i reakcije na razliite situacije. Pokreti i grimase laljivca biti e kruti. Laovi e manje koristiti kretnje ruku i te e kretnje zauzeti manje prostora. Sve tjelesne akcije e, openito govorei, zauzimati manje prostora no inae. Dodirivanje lica - laovi e si dodirivati podruje donjeg dijela lica, npr. eati nos, dodirivati usne ili obraz. To je uroeni instinkt, kao kada dijete pokrije svoja usta nakon lai, samo to se tijekom vremena razvije u manje oite akcije.Pokreti oiju - oi neiskrenih ljudi vie e se kretati naokolo da kako bi izbjegavali va pogled. Ali, dugo zurenje izravno u vae oi takoer je pokazatelj lai. To je esto zato to su laljivci nauili da ih pokreti oiju otkrivaju pa ih i previe stavljaju pod kontrolu.Zjenice - nakon lai e se rairiti; to je posljedica izluivanja adrenalina. Ovaj efekt ovisi o ozbiljnosti lai. Male bezopasne lai ne moraju prouzroiti irenje zjenica. Tjelesno dranje - laovima esto nije ugodno stajati ravno pred onim tko ih optuuje i mogu izbjegavati drati ramena paralelno s vaima. Umjesto toga, mogu stati lagano na stranu ili nakriviti ramena. Izrazi lica - ogranieni su na usta, ako laljivac npr. glumi smijeak koristiti e samo miie oko usta dok prirodan smijeh zaposli miie cijelog lica.Dlanovi - laovi se esto trude sakriti dlanove svojih ruku. Ovo je takoer instinktivno. Ruke iza lea ili u depovima jo su jedni mogui pozitivni indikatori. Predmeti - laovi e se igrati s predmetima koje dre, kao to je runa torba, narukvica, mobitel ili kosa. Nekada izmeu sebe i druge osobe stave prepreku, esto neto vrlo jednostavno, poput alice kave. To je podsvjestan nain obrane od napetosti koju izaziva laganje.Glas

Sarkazam - neiskreni ljudi esto e koristiti sarkazam kada odgovaraju na optube.Odgovaranje na pitanja - laov koristi vae rijei kada odgovara na pitanja, npr. PITANJE: "Ima li seksualne odnose s ovom enom"? ODGOVOR: "Nemam seksualne odnose s ovom enom".Suvie detalja - neiskreni e ubacivati bespotrebne detalje u razgovor; to je njihov pokuaj da ugode sugovorniku.Nedostatak smisla - rijei laova esto nemaju smisla i gramatiki su nekorektne. Razlog je to se misli laova petljaju u potrazi za zadovoljavajuim odgovorom i signal poslan govornom aparatu je isti takav.Izbjegavanje izravnih odgovora - laovi ponekad nagovjeuju odgovore umjesto da neto izravno poriu. To im daje priliku da izbjegnu la jer ne iznose dokazive tvrdnje. Na taj nain, stvore situaciju da se pitanje koje im je postavljeno ne ponovi na isti nain.Obrambeni stav - krivci esto zauzimaju obrambeni stav na prvi znak optube dok iskreni ljudi postaju napadaki raspoloeni. Tema razgovora - neiskreni e esto promijeniti temu; njima to godi jer pritom vole vjerovati da je njihova la prihvaena. Iskrena osoba potencijalno ozbiljnu temu ne eli mijenjati, to je zbunjuje. Ona se radije nee obazirati na promjenu teme i vratiti e se na poetni razgovor.Vano je znati da ovi pokazatelji ne moraju kod svakoga i uvijek ukazivati na la. Trebate potraiti podudaranje nekoliko njih ili kombinaciju u kratkom vremenu. Meutim, moete biti sigurni da sada znate kako prepoznati la.

12. SIMPTOMI I ZNAKOVI MALADAPTIVNOG PONAANJA (odgovoreno u 1. dijelu)13. KRIMINOGENI ASPEKTI STAVOVA KOD MALOLJETNIKA I ODRASLIH OSOBAStavovi se izjednaavaju sa vrednovanjima zato to se sastoje od pozitivnih ili negativnih reakcija na neto. Stav je tendencija negativnog ili pozitivnog reagiranja prema ljudima, pojavama, zbivanjima, socijalnom svijetu, vrijednostima i tome slino.Stavovi se sastoje od tri dijela: emotivnog, koji ine emocionalne reakcije prema objektu stava (npr., drugoj osobi ili drutvenom pitanju), spoznajnog, koji ine misli i vjerovanja o objektu stava i ponaajnog, koji ine postupci ili vidljivo ponaanje prema objektu stava.Stavovi se ponekad mijenjaju. Promjena stava esto je reakcija na socijalni utjecaj. Nai stavovi prema svemu, mogu biti pod utjecajem toga to drugi ine ili govore. Ljudi pronalaze unutranje opravdanje za svoje ponaanje, usklaujui stavove sa svojim ponaanjem. NPR; ..Razmotrimo kako mnogi adolescenti poinju puiti, piti ili uzimati droge esto to ine kao odgovor na pritisak vrnjaka, u dobi kada su naroito podloni takvom pritisku. tetno je primjenjivati snane zabrane. Naime, to su zabrane snanije, vjerojatniji je suprotan uinak, odnosno bumerang efekt, koji uzrokuje poveani interes za zabranjenu aktivnost. Prema teoriji reaktivnosti (Brehm, 1966), ljudi ne vole osjeati da je njihova sloboda miljenja i ponaanja ugroena. Osjeaj ljudi da je njihova sloboda ugroena pobuuje neugodno stanje reaktivnosti koje se moe smanjiti izvoenjem zabranjenog ponaanja (puenja).Model vjerojatnosti elaboracije odreuje kada promjenu stava vie izaziva snaga argumenata u poruci, a kada vanjska obiljeja poruke, kao to je privlanost govornika. Ljudi e koristiti sredinji put promjene stava kada su motivirani i sposobni usmjeriti panju na argumente. To je vjerojatno kada je tema komunikacije lino jako vana ili kada se radi o ljudima izraene potrebe za spoznajom. Ljudi e koristiti periferni put promjene stava kada, ili ne ele ili ne mogu, usmjeriti panju na argumente. U tim je uslovima promjena stava posljedica perifernih znakova kao to su privlanost govornika ili duina govora. Promjena stava ostvarena sredinjim putem je dugotrajnija i otpornija na promjenePrema teoriji reaktivnosti, ljudi, kad je ugroena njihova sloboda izbora, doivljavaju neugodno stanje nazvano reaktivnost. Jedan nain smanjivanja reaktivnosti je izvoenje zabranjivanog ponaanja. Jedan razlog zato je razumijevanje promjene stava vano, proizlazi iz pretpostavke da stavovi odreuju ponaanje. Meutim, odnos izmeu stavova i ponaanja nije tako jednostavan kao to se nekad smatralo. Potrebno je razlikovati ponaanja koja su spontana i ponaanja koja su vie planirana i namjerna. Stavovi odreuju spontana ponaanja samo kada su relativno pobudljivi. Kada su stavovi nepobudljivi, ponaanje je vie odreeno situacijskim i socijalnim faktorima.

14. EMOCIJE KAO UZROK KRIMINALNOG PONAANJA MALOLJETNIH I ODRASLIH IZVRILACAEmocije predstavljaju znaajnu oblast duhovnog ivota ovjeka, od posebne vanosti za povezanost s kriminalnim ponaanjem. Osjeanja su kolebljiva, esto nedovoljno jasna, pa ih nije uvijek lako saznati, to je i razlog njihovog nedovoljnog prouavanja.Smatra se da je emocionalna nestabilnost jedno od bitnih svojstava linosti delinkvenata, to jeste da postoji veza izmeu odreenih emotivnih svojstava delinkventa i njegovog kriminalnog ponaanja. Ta emotivna svojstva su nestabilnost, razdraljivost i uznemirenost, koje se javljaju kao posljedica odbaenosti, osujeenosti, inferiornosti, potitenosti, ljubomore i drugih slinih stanja, koja su praena i adekvatnim osjeanjima i ponaanjima. Linosti sa ovakvim emocionalnim nedostacima tee se prilagoavaju datim drutvenim prilikama i procesima. Uslijed toga moe doi do konflikta, koji esto zavravaju kriminalnim radnjama. Posebno se naglaava da je emocionalna nestabilnost naroito povezana sa omladinskom delinkvencijom i da oni zbog toga nisu u stanju da se odupru delinkventnim iskuenjima. Ponekad emotivna napetost vodi direktno u inkriminisanu radnju, to se naroito dogaa kod buntovnih prestupnika, koje karakterie nesposobnost objektivnog sagledavanja ivotnih situacija.Ljudska ponaanja povezana sa odreenim tenjama, interesima i stavovima koji uslovljavaju ta ponaanja. To su ti dinamiki impulsi koji dominiraju svim ljudskim akcijama. Naravno, te pogonske snage ljudskog ponaanja praene su i odreenim emocionalnim raspoloenjima i reakcijama. Meutim, ako se te tenje i elje ne mogu ostvariti na drutveno prihvatljiv nain, a pogotovu ako su u suprotnosti s drutvenim interesima, moe doi i do emotivnih promjena.Emocije i njihova svojstva napetost i neugoda su bitan faktor duevnog oboljevanja i oboljenja. Osnovne emocije su; strah, tuga, radost i ljutnja.

15. NIVOI PREVENCIJE MALOLJETNIKE DELIKVENCIJE I DELIKVENCIJE ODRASLIH(odgovoreno u 1.dijelu)