UPRAVLJANJE TROKOVIMA Skripta za usmeni

1. RAZVITAK KONCEPCIJE UPRAVLJANJA TROKOVIMA. Upravljanje trokovima dio je ukupnog procesa upravljanja poslovnim uspjehom poduzea. Iz praktinih iskustava i vjetina razvilo se u znanost koja prouava metode pripreme i koritenja informacija za potrebe donoenja upravljakih odluka u poslovnoj praksi. Obuhvaa sve postupke kojima se u poslovanju poduzea procjenjuje osnos izmeu trokova i koristi. Cilj je u dugom roku maksimizirati dobitak. Nije svrha trokove po svaku cijenu sniavati, ve je svrha poduzimati aktivnosti, premda one stvaraju trokove, radi osiguravanja trajno prfofitabilnog poslovanja, odnosno najvee mogue dugorone koristi. Raunovodstvo je glavni izvor informacija za upravljanje trokovima. Financijsko raunovodstvo je usmjereno vanjskim potrebama, a raunovodstvo trokova je usmjereno pripremanju informacija za sastavljanje financijskih izvjetaja u financijskom raunovodstvu. Informacije raunovodstva trokova omoguuju prije svega, utvrivanje cijena kotanja proizvoda i usluga, procjenjivanje vrijednosti zaliha i utvrivanje ostvarenog financijskog rezultata. Za razliku od raunovodstva trokova koje je preteito usmjereno na trokove proizvodnjem, u upravljanju trokovima obuhvaeni su i trokovi poslovnih aktivnosti koje prethode procesu proizvodnje ili slijede iza njega, kao to su aktivnosti logistike i marketinga. Upravljanje trokovima je starije od raunovodstva trokova i ima korjene u poecima znanstvenog upravljanja poduzeem. Sve do 1950-ih godina raunovodstvo trokova i upravljanje trokovima imali su odvojene puteve razvitka, a od tada raunovodstvo trokova slui kao primarni izvor informacija za upravljanje trokovima. Jedno je od kljunih naela upravljanja trokovima da za razliite namjene treba koristiti razliite trokove. U obraunu trokova po vrstama procjenjuji se trokovi odvojeni po njihovim prirodnim vrstama, u obraunu po mjestima trokova vana je podjela trokova na izvorne i izvedene, u kalkulacijama cijene kotanja odvajaju se izravni i opi trokovi, kao i trokovi proizvoda i trokovi razdoblja, za donoenje pojedinanih odluka mogu se koristiti granini, oportunitetni, relevantni, stalni, promjenjivi, dospjeli, kontrolirani, nekontrolirani, povijesni i budui trokovi. Bitno je obiljeje upravljanja trokovima u tome da osigurava rasporeivanje i praenje odgovornosti za nastale trokove povezujui ih s managerima koji su ovlateni donostiti odluke o njihovom nastanku. Suvremeni procesi decentralizacije poduzea i automatizacija poslovnih procesa potaknuli su intenzivan razvitak sustava upravljanja trokovima, osobito u poduzeima koja planski mjenjaju svoje poslovanje.

2

2. INFORMACIJE ZA UPRAVLJANJE TROKOVIMA Mogu se podijeliti na: a) Kvantitativne - brojane informacije koje se odnose na mjerlive veliine, mogu se pribaviti iz raunovodstvenih evidencija i knjigovodstvenih isprava, kao i iz razliitih statistikih izvora u poduzeu i izvan njega. b) Kvalitativne - ne mogu biti numeriki iskazane, ali imaju utjecaj na trokove i poslovni uspjeh te se ne smiju zanemariti pri donoenju nekih odluka. Sa stajalita vremena na koje se odnose mogu biti: a) Prole - odnose se na ve nastale promjene u poduzeu. b) Tekue - odnose se na aktivnosti i dogaaje koji su u tijeku. c) Budue - povezane s trokovima koji e vrijediti na tritu u trenutku ostvarivanje neke odluke. Najvaniji izvori informacija za upravljanje trokovima su: a) Raunovodstvo -sustav financijskih informacija o svim poslovnim promjenama, jedan je od najpouzdanijih izvora informacija (knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, financijska izvjea); b) Statistika - omoguuje usporedbe s prosjekom grane, najboljim ili najloiji u grani ( u poduzeu, granska statistika); c) Procjene - daju informacije koje se odnose na budua kretanja, a rezultat su primjene razliitih znanstvenih metoda (strunjaka za marketing, financije, tehnologiju, logistiku, psihologiju itd.). 3. RAUNOVODSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV Raunovodstvo je zaokrueni, samostalni informacijski sustav koji pribavlja i tumai financijske informacije o prolosti, sadanjosti i oekivanim buduim aktivnostima poduzetnika namjenjene unutarnjim i vanjskim korisnicima. Djeli se na: a) financijsko raunovodstvo - priprema financiska izvjea ope namjene za vanjske korisnika u skladu s veim propisima. Upravljako ( menadersko) raunovodsavo - priprema financijska izvjea posobne namjene za unutarnje korisnike i nema propisani oblik iskazivanja informacija koje se odnose preteito na budunost. b) Raunovodstvo trokova - interno raunovodstvo poduzea koje se bavi pribavljanjem podataka o trokovima, izraunavanjem, praenjem , izvjetavanjem i kontrolom trokova. Pojavljuje se kao pomo financijskom raunovodstvu pri utvrivanju trokova proizvoda, vrijednosti zaliha i

3

financijskog rezultata, a upravljakom raunovodstvu prua podatke o trokovima za potrebe financijskog planiranja, kontrole i pripreme odluka. 4. POJAM I VRSTE TROKOVA Troak je izraz i mjera ekonomske rtve; vrijednosni izraz ulaganja temeljnih elemenata proizvodnje, koja nastaju radi stvaranja novih uinaka i stjecanja dobitka. U trokove ubrajamo tekua ulaganja elementat proizvodnje koja nastaju u poslovanju poduzea, a koja su uvijek izraena u novcu. Trokovi imaju dvije sastavnice: a) koliina potroenih elemenata proizvodnje b) nabavne cijene potroenih elemenata proizvodnje. Troak se moe utvrditi kao umnoak koliine i cijene. Trokovi se mogu pratiti kao: 1) ukupni - vrijednost svih sredstava i rada potroenih u odreenom razdoblju, godini, tromjeseju ili mjesecu; 2) prosjeni - po jedinici uinka, proizvoda ili usluge; 3) osvareni - utvruju se na kraju svakog poslovnog razdoblja; 4) budui - procjenjuju se za naredna razdoblja. Elementarne vrste trokova prema njihovom porijeklu su: 1) materijalni trokovi - trokovi osnovnog i pononog materijala, energije, sitnog inventara, ambalae, alata i sl. 2) trokovi stalnih sredstava - amortizacija, tehnilko odravanja i sl. 3) trokovi rada - naknade za uloeni ljudski rad koje se zovu plae ili nadnice. Prema sloenosti strukture djele se na: 1) jednostavne (elementarne) - sastoje se samo od jedne prirodne vrste trokova 2) sloeni - sastoje se od dva ili vie elementarnih trokova. Glavne skupine trokova proizvodnje: 1) trokovi izravnog materijala - nastaju u trenutku potronje materijala. 2) trokovi izravnog rada - su trokovi rada zaposlenika koji rade izravno u proizvodnji odreenih proizvoda. 3) opi trokovi proizvodnje - sadre sve trokove proizvodnje osim trokva izranog materijala i izravnog rada, odnose se na cjelokupnu proizvodnju. Skupine su : a) trokovi reijskog materijala b) trokovi reijskog rada c) amortizacija i osiguranje d) davanja dravi

4

Prema nainu i vremenu uraunavanja u rashode razlikujemo: 1) trokovi proizvoda -trokovi poduzea koji nastaju u proizvodnji i koji se nakon dovrenja proizvodnje uraunavaju u vrijednost zaliha gotovih proizvoda. rasporeuju se na sve proizvedene proizvode kako bi se utvrdila njihova cijena proizvodnje. U raunu dobiti i gubitka se prikazuju kao trokovi prodanih proizvoda. obuhvaaju trokove izravnog materijala, rada i ope trokove proizvodnje. 2) trokovi razdoblja - svi redoviti rashodi poduzea koji nisu izravno u funkciji stvaranja odreenih proizvoda. ne rasporeuju se na pojedine proizvode niti ine dio vrijednosti zaliha gotovih proizvoda. u raunu dobiti i gubitka odreenog razdoblja izravno se prikazuju kao rashodi. Obuhvaaju trokove uprave i marketinga, odnosno ope trokove nastale izvan proizvodnje. Prema ponaanju u odnosu na promjene opsega proizvodnje trokovi se dijele na: 1) fiksne ( neogranieno - stalne) - povezani su s nastankom i postojanjem proizvodnih kapaciteta. Ukupni godinji iznos stalnih trokova ne mjenja se bez obzira na promjene opsega proizvodnje. Stalni trokovi po jedinici uinka smanjuju se s poveanjem opsega proizvodnje. tf = Tf/Q; tfprosjeni stalni troak, Tf- ukupni stalni troak; Q - opseg proizvodnje. 2) promjenjivi (varijabilni) trokovi - proporcionalno - promjenivi trokovi. U ukupnom se iznosu mjenjaju razmjerno s promjenom opsega proizvodnje. Prosjeni proporcionalno- promjenjivi trokovi su uvijek jednaki neovisno o promjeni opsega proizvodnje. koeficijent promjenjivosti proporcioanalno -promjeniivih trokova je uvijek jednak 1. 3) Mjeani trokovi - kombinirani, imaju obiljeja i fiksnih i varijablilnih. Vrste: a) Razmjerno stalni trokovi - skokovito rastu pri rijelazu iz jedne zone u drugu, tj. pri poveanju raspoloivog kapaciteta. U okviru jednog raspona ponaaju se kao apsolutno stalni. b) Neproporcionalni promjenjivi trokovi - ovise o promjeni opsega proizvodnjem ali se mhjenjaju sporije ili bre od opsega proizvodnje. Razlikujemo degresivne (rastu sporije od rasta opsega proizvodnje), progresivne (rastu bre nego to raste opseg proizvodnje) i regresivne (smanjivanje trokova s poveanjem opsega proizvodnje, rijektki u praksi) neproporcionalne trokove.

5

5. REAGIRANJE TROKOVA NA PROMJENE OPSEGA PROIZVODNJE Kratkim rokom se smatra razdoblje tijekom kojega su neki inputi poduzea nepromjenjivi. Poduzee moe mijenjati opseg proizvodnje a da ne mjenja veliinu svojih kapaciteta. Trokovi su nepromjenjivi. Dugi rok je razdoblje u kojem svi resursi postaju promjenjivi. U tom vremenu poduzee moe mijenjati opseg svoje proizvodnje i izvriti prilagodbu bilo kojoj promjeni u okolini. Trokovi su promjenjivi Prema nainu reagiranja trokova na promjene proizvodnje u kratkom roku se razlikuju: 1) stalni trokovi - ne ovise o promjeni opsega proizvodnje 2) promjenjivi trokovi - mjenjaju se s promjenom opsega proizvodnje. Stupanj reagiranja trokova na promjenu opsega proizvodnje moe se mjeriti koeficijentom promjenjivosti trokova koji se izraunava : kr= T(u%)/ Q (u%) ili postotak promjene trokova / postotak promjene opsega proizvodnje Koeficijent promjenivosti pokazuje kako trokovi reagiraju na promjenu opsega proizvodnje. Trokovi Koeficijent promjene STALNI 0 PROMJENJIVI >0

6. APROKSIMIRANJE TROKOVA Priblino odreivanje, rasporeivanje trokova. Razvrstavanje trokova znatno olakava analizu i planiranje trokova, premda podjele ne moraju uvijek odgovarati u scjelosti stvarnom troku. Meutim, rije je o korisnoj aproksimaciji koaja moe dati vamne informacije za donoenje odluka. Za procjene je bitan oblik kretanja trokova u relevantnom rasponu opsega prizvodnje. Normalno poslovanje poduzea kree se o zoni proporcionalnosti i optimalnosti proizvodnje au tom rasponu su prosjeni trokovi proizvodnje minimalni i stabilni, te ne pokazuju skokovite promjene pri promjeni proizvodnje. Svi priblino neogranieno stalni trokovi se razvrstavaju u prvu skupinu trokova, dok se u drugoj skupini nalaze svi priblino proporcionalno promjenjivi trokovi. Svrha je aproksimacije da se dobije linearno kretanje ukupnih trokova koje olakava analizu i predvianje u okviru relevantnog raspona opsega proizvodnje.

6

Linearna funkcija ukupnih trokova glasi T = tv Q + Tf. 7. ISKORITENI I NEISKORITENI FIKSNI TROKOVI Stalni trokovi obino imaju dva dijela, iskoriteni i neiskoriteni te se mogu izraziti ponou formule: Tf = Tis + T ni Kako bismo u odreenim uvjetima procjenili udio iskoritenih i neiskoritenih u ukupnim stalnim trokovima moramo podijeliti ukupni iznos stalnih tropkova s maksimalnim kapacitetom i izraunati iznos stalnih trokova po jedinici maksimalnog koritenja kapaciteta (tfmax): Tfmax = Tf/ Qmax Mnoenjem iznosa stalnih trokova po jedinici maksimalnog kapaciteta s veliinom opsega proizvodnje ( iskoriteno kapacitea) i neiskoritenog kapaciteta dobivamo iznose: 1) iskoriteni trokovi: Tis = Qis*Tf/Qmax ili Qis * tfmax 2) neiskoriteni trokovi: Tni = Q ni *Tf/ Q max ili Tni = (Qmax -Qis) * tfmax Pocjenu iskoritenih i neiskoritenih stalnih trokova mogue je vriti i na temelju postotka iskoritenosti kapaciteta. Postotak primijenjen na iznos ukupnih stalnih trokova daje iznos iskoritenih stalnih trokova. Razliku ine neiskoriteni stalni trokovi. 8. IZRAVNI I OPI TROKOVI Glavne skupine trokova proizvodnje: 1) trokovi izravnog materijala - nastaju u trenutku potronje materijala. 2) trokovi izravnog rada - su trokovi rada zaposlenika koji rade izravno u proizvodnji odreenih proizvoda. 3) opi trokovi proizvodnje - sadre sve trokove proizvodnje osim trokva izranog materijala i izravnog rada, odnose se na cjelokupnu proizvodnju. Skupine su : a) trokovi reijskog materijala b) trokovi reijskog rada c) amortizacija i osiguranje d) davanja dravi Trokovi izravnog rada i izravnog materijala nazivaju se jo i primarni ili izravni. Ostali trokovi kojima je funkcija olakati proizvodnju su opi trokovi proizvodnje.

7

9. IZVORNI I IZVEDENI TROKOVI Izvorni trokovi su trokovi nastali troenjem elemenata proizvodnje na odreenom mjestu trokova. Izvdeni trokovi su trokovi koji se uraunavaju u cijenu proizvoda, a ranije su ve bili obraunati kao privremeni trokovi na nekom drugom mjestu trokova. 10. PRIMJENA GRANINIH TROKOVA PRI ALTERNATIVNOM ODLUIVANJU ( UTVRIVANJE KRITINE TOKE) Granini trokovi nastaju pri promjeni opsega proizvodnje, a izraunavaju se kao razlika dodatnih trokova zbog poveanja stupnja iskoritenja proizvodnog kapaciteta po jedinici proizvoda. to su u stvari dodatni trokovi svake nove jedinice poveane proizvodnje. U sebi sadra uglavnom samo promjenjive trokove. Za utvrivanje graninog troka potrebno je raspolagati slijedeim podacima: 1) iznosom dopunskih trokova 2) koliinom dodatne proizvodnje Formula za izraunavanje graninih trokova: Tg = Td/ Qd ; Td- dopunski troak, Qd - dopunska proizvodnja Kretanje graninih trokova moe biti: 1) ravnomjerno - svaka nova jedinica proizvoda zahtijeva jednak iznos trokova 2) opadajue -svaka nova jedinica proizvoda moe se ostvariti s manjim iznosom trokova 3) rastue -svaka nova jedinica proizvoda moe se proizvesti s veim iznosom trokova 11. RELEVANTNI TROKOVI I PRIHODI Relevantni trokovi su znaajni za razliku od irelevantnih koji nisu znaajni za odluku. Relevantni su oni trokovi koji su razliiti po pojedinim alternativama i imaju utjecaja na konanu odluku. To su budui dodatni trokovi koji e nastati kao posljedica donoenja odluke. To su opozivi, zamjena resursa i oportunitetni trokovi. Irelevantni trokovi su svi oni koji u procesu odluivanja nemaju utjecaj na konanu odluku. Mogu biti: 1) neopozivi - ranije nastali trokovi koji se nikakvim buduim radnjama ne mogu ukloniti

8

2) trokovi jednaki za sve alternativne odluke - ne treba ih uzeti u obzir pri donoenju odluke 12. PUNI I DJELOMINI TROKOVI Puni trokovi sadre u sebi sve trokove proizvoda i sve trokove razdoblja. Redovito je vei od ukupnog varijabilnog i ukupnog proizvodnog troka koji meusobno mogu biti u razliitim odnosima. Djelomini trokovi se dijele na trokove proizvoda i promjenjive trokove. Danas se za potrebe sastavljanja financijskih izvjetaja koristi obraun trokova proizvoda, a to znai da se u vrijednost zaliha i u cijene proizvodnje ne uraunavaju trokovi razdoblja. 13. OBRAUN TROKOVA PROIZVODNJE I PRODAJE Za izradu obrauna proizvodnje i prodaje u proizvodnom poduzeu se obino koriste razliiti obrasci prilagoeni vlastitim potrebama. Obraun proizvodnje mora obuhvatiti obraun trokova materijala, ljudskog rada, opih trokova proizvodnje, te poetne i krajnje zalihe nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda. Obraun prodaje moe se raditi odvojeno ili u sastavu obrauna proizvodnje. 1) obraun trokova materijala: Tm = vrijednost materijala na poetku + vrijednost nabavljenog materijala - materijal na kraju 2) obraun trokova tekue proizvodnje: Pt = troak materijala + troak rada + opi troak 3) obraun trokova dovrene proizvodnje Gt = proizvodnja na poetku + proizvodnja tekua - proizvodnja na kraju 4) obraun trokova prodanih proizvoda: Rt = zalihe na poetku + vrijednost dovrene proizvodnje - zalihe na kraju 14. RAUN DOBITI I GUBITKA Raun dobitka i gubitka je jedan od temeljnih raunovodstveno - financijskih izvjetaja o poslovanju poduzea koji se sastavlja za odreeno vremensko razdoblje, a najmanje jedanput godinje za proteklu godinu. Sadri pregled svih prihoda i rashoda u tom razdoblju. Kao razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda poduzea utvruje se financijski rezultat (dobitak ili gubitak). Financijski rezultat koji izravno i tono mjeri uspjenost pojedinih uinaka, kao i dijelova poduzea je doprinos za pokrie. Izraunava se kao razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih promjenjivih trokova. Moe se izraunavati i kao prosjeni doprinos za pokrie djeljenjem ukupnog doprinosa za pokrie s

9

ukupnom koliinom proizvoda ili kao razlika izmeu prodajne cijene i prosjenog promjenjivog troka. U postupku izrade rauna dobitka i gubitka potrebno je izraunati tri oblika financijskog rezultata: a) bruto dobitak : bruto dobitak = prihod od prodaje - trokovi prodanih proizvoda b) poslovni dobitak: poslovni dobitak = bruto dobitak - trokovi uprave i marketinga (trokovi razdoblja) c) neto dobitak : neto dobitak = poslovni dobitak - dio dobitka koji se odnosi na poreze 15. RAUNOVODSTVO TROKOVA KAO IZVOR INFORMACIJA ZA RAZLIITE KORISNIKE Raunovodstvene informacije za upravljanje trokovima su prije svega financijske i kvantitativne informacije. Raunovodstvo trokova je glavni izvor informacija koje se koriste u financijskom i upravljakom raunovodstvu. Teite raunovodsvenih informacija je na trokovima proizvoda, to jest trokovima materijala, rada i opim trokovima. Razlikujemo vie funkcionalnih podruja u raunovodstvu trokova: a) knjigovodstvo trokova - prikuplja, ureuje, biljei, pohranjuje i uva podatke o trokovima b) obraun trokova - sastoji se u obradi podataka i oblikovanju informacija o trokovima, te rasporedu trokova po mjestima i uincima c) planiranje trokova - prikupljanje, biljeenje i oblikovanje informacija o buduim trokovima d) nadzor (kontrola) trokva - obuhvaa aktivnosti koje prate i ocjenjuju ispravnost poslovanja sa stajalita trokova i oblikuju kontrolne informacije o trokovima za potrebe upravljanja u poduzeu e) analiza trokova - ima zadatak na temelju usporedbe planiranog i ostvarenog utvrditi uzroke nastanka dispropocija radi predlaganja donoenja korektivnih odluka Podaci u raunovodstvu trokova se prate po fazama poslovnog procesa pomou knjigovodsvenih isprava, a to su: primka, izdatnica, radni list, obraun opih trokova, obraunska kalkulacija,obraun prodaje. Glavna podruja primjene informacija o trokovima: 1) odreivanje prodajnih cijena 2) procjena vrijednosti zaliha 3) utvrivanje financijskog rezultata 4) vrednovanje izvrenog rada

10

5) priprema kratkoronih odluka 6) planiranje budueg poslovanja 16. SADRAJ OBRAUNA PO VRSTAMA TROKOVA Raunovodstvo trokova prati proces proizvodnje tj. stvaranje uinaka. Da bismo dobili vrijednost uinaka mnoimo koliine ostvarenih proizvoda i usluga s cijenama. Uinci mogu biti materijalni i nematerijalni. Poluproizvodi i nedovrena prizvodnja su interni uinci, a eksterni uinci su nosioci trokova i oni se prodaju na tritu. Trokovi internih uinaka su sekundarni trokovi i prenose se na druga mjesta trokova. Informacije o vrstama trokova nalazimo u izvornim ispravama i to su tzv. sintetike informacije. Vrste obrauna trokova su: a) prema vrstama trokova b) prema mjestima trokova c) prema nosiocima trokova Glavni problemi koji se rjeavaju u raunovodstvu trokova: a) klasifikacija trokova po vrstama - materijalni trokovi - amortizacija - trokovi rada - trokovi proizvodnih usluga (prijevoz, propaganda) - nematerijalne usluge (zdravstveno, obrazovanje) - financijski trokovi (kamate, provizije) b) utvrivanje stvarnog iznosa trokova - utvrivanje stvarne koliine - utvrivanje cjenovne komponente c) odvajanje trokova proizvoda od trokova razdoblja d) odvajanje trokova po vremenskom razdobljima koje je razliito ovisno o sustavu obrauna trokova koji se koristi 17. PROBLEMI PROCJENE TROKOVA MATERIJALA Procjena trokova materijala potrebna je stoga to se esto ne moe ili nije racionalno utvrivati toan iznos trokova materijla. U obraunu trokova razlikujemo dvije vrste materijala: a) materijal za izradu - izravni troak. Tu spadaju : osnovni materijal, pomoni proizvodni materijal koji ne ini glavnu supsstancu proizvoda, pogonsko gorivo, tehnolokogorivno, nabavljeni poluproizvodi, djeloi proizvoda, ambalaa koja ulazi u sastav proizvoda. trokovi materijala utvruju se prema normativu potronje, tj prema uincima

11

b) reijski materijal - opi troak. Reijski materijal obuhvaa pomoni reijski materijal koji ne ulazi u sasav proizvoda, rezervni dijelovi, uredski materijal, odreeni oblici energije koji su zajedniki, manipulativni gubici. Poznate su tri metode obrauna koliine potroenog materijala: 1) metoda skontracije 2) metoda inventarizacije 3) retrogradna metoda Metode obrauna trokova materijala: 1) prosjena ponderirana nabavna cijena 2) FIFO (prvi ulaz-prvi izlaz) 3) LIFO ( poslijednji ulaz- prvi izlaz) 4) NIFO ( cijena naredne nabavke) 5) Stalna obraunska (planska cijena)

temelje se na stvarnim prolim cijenama temelje se na planskim ili buduim cijenama

18. METODA SKONTRACIJE Metoda skontracije je metoda potpune evidencije koliine utroenog materijal. To je metoda permanentnog inventara. Svaka se promjena evidentira redovito po pojedinim vrstama materijala. Vodi se na analitikom raunu u materijalnom knjigovodstvu. Postupak izraunavanja trokova materijala nastalih u odreenom razdoblju moe se prikazati sljedeom formulom: Poetno stanje + nabavljeni matrijal - potronja materijala = koliina materijala u krajnjoj zalihi Pri svakom ulazu i izlazu utvruje se stanje zaliha i potronja materijala. Prednost je ove metode to daje precizne podatke o koliini potroenog materijala, omoguuje neprekidnu kontrolu zaliha i omoguuje razgranienje trokova i drugih izdataka. Nedostatak je to zahtijeva opsenu evidenciju koja je ini skupom. 19. METODA INVENTARIZACIJE Metoda inventarizacije je jeftinija i manje aurna od metode skontracije. To je metoda nepotpune evidencije materijala, jer se ne evidentira izlaz, tj. potronja materijala. Mora se evidentirati poetno stanje na temelju inventurne liste, za sav materijal. Na kraju odreenog razdoblja vri se inventarizacija i utvruje se stanje materijala.

12

Formula: Poetno stanje + nabava - zalihe = potroena koliina materijala Slabija je kontrola kod ove metode jer se ne odvaja potroeni materijal u proizvodnji od materijlaa koji se izdaje u neke druge srhe. Prednost je ove metode to je jednostavniaja i manji su trokkovi evidncije jer nema skladinih isprava. Nedostatak je u tome to ne daje podatke o trokovima materijala po mjestima i nosiocima trokova, ne prate se neopravdana smanjenja zaliha, ne mogu se odvojiti trokovi materijala od drugih izdataka, ukupna potronja se kasno utvruje, kontrola ne moe biti svakodnevna. 20. RETROGRADNA METODA Retrogradna je metoda naknadno utvrivanje potronje materijala na temelju koliine ostvarenih uinaka. Retrogradnom se metodom nakon zavrene proizvodnje procjenjuje koliina potroenog materijala i to na temelju normativa materijala. Ne utvruje se stvarna potronja ve potrebna koliina i to po formuli: Normativ materijala za jedinicu proizvoda * koliina proizvedenih proizvoda = Koliina potroenog materijala Ova se metoda ne noe promjeniti u svakoj delatnosti i nije precizna jer ne uzima u obzir rastep i sline gubitke. Prednost je retrogradne metode u jednostavnosti i malim trokjovima evidencije materijala. Nedostatak je u tome to se podaci o trokovima po mjestima i nosiocima trokova vode prema normativima, inventurne razlike nisu stvarne, kontrola je povremena, nije mogue izdvojiti potronju materijala od drugih izdataka. 21.OBRAUN VRIJEDNOSTI NABAVLJENOG MATERIJALA Obraun vrijednosti potroenog materijala temelji se na obraunu vrijednosti nabavljenog materijala. Vrijednost nabavljenog materijala se utvruje na temelju nabavne vrijednosti materijala. Nabavna vrijednost je jednaka zbroju kupovne vrijednosti, ovisnih trokova i opih trokova nabave. Kupovna vrijednost je utvrena u raunu dobavljaa. Ovisni trokovi nabave su trokovi prijevoza, utovara, istovara, manipulacije, osiguranja, carinjenja i svega to je izravno povezano s odreenim poslom dopremem matrijala do poduzea.

13

Opi trokovi nabave su trokovi koji se odnose na rad nabavne slube, koji nisu povezani za pojedinanu nabavu, ve se rasporeuju po razdobljima. Ne uraunavaju se u svaku nabavku, ve se rasporeuju po razdobljima. Stopu zajednikih ovisnih trokova raunamo po formuli: godinja procjena iznosa opeg troka/ godinja procjena kupovne vrijednosti *100 Ovisni trokovi nabave mogu biti pojedinani za odreeni materijal i zajedniki za vie materijala u jednoj poiljci. Koeficijent zajednikih ovisnih trokova je jednak: Zajedniki trokovi nabave / zbroj neto kupovnih vrijednosti Zajedniki ovisni trokovi nabave mogu se rasporediti na pojedine materijale iz odreene nabavke i na drugi nain, utvrivanjem postotnog udjela pojedinih materijala u ukupnom iznosu kriterija za rasporeivanje tih trokova te primjenom tih postotaka za svaki od materijala na ukupni iznos zajednikih ovisnih trokova nabave. 22. METODA PROSJEENE PONDERIRANE NABAVNE CIJENE Ova se metoda upotrebljava kada nisu velike varijacije u cijenama i kada broj materijala nije velik. Prosjena ponderirana cijena se utvruje tako da se ukupna vrijednost materijala na zalihi dijeli s ukupnom koliinom materijala na zalihi. Dobivena prosjena cijena se mnoi koliinom potroenog materijala i dobiva se vrijednost potroenog materijala. Prednost je ove metode u tome to ublaava velike razlike u nabavnoj cijeni, omoguuje stabilnu procjenu novih trokova. Nedostaci su to je neekonomina i neracionalna. 23. METODA FIFO Ova metoda temelji se na cijenama prema redoslijedu prispjea materijala u skladite i to tako da se prve potroene koliine materijala obraunavaju prema prvim nabavnim cijenama, sve dok se te koliine ne potroe. Polazi se od pretpostavke da se prvo potroi ona koliina materijala koja je prva primljena u skladite po odreenoj cijeni, zatim druga nabavka itd. Krajnje se zalihe obraunavaju po cijenama poslijednje poiljke. Prednost je ove metode to se na kraju proizvodnje zalihe obraunavaju po najrealnijoj cijeni. Pogodna je za praenje vrijednosti zaliha. Nedostaci postoje ako je u gospodarstvu inflacija, tada je ova metoda neekonomina i nepogodna sa satajalita trokova evidencije.

14

24. METODA LIFO Po metodi LIFO knjienja vrijednsoti utroenog materijala vre se po cijenama poslijede nabavke, odnosno obrnutim redom od redoslijeda prispjea matrijala u skladite. Cijene po kojima se u odreenom trenutku obraunava utroak materijala su nabavne cijene tog materijala iz njegove poslijednje nabavke. Polazi se od pretpostavke da je poslijednji primljeni materijal taj koji je prvi izdan sa zaliha u proizvodnju. Koristi se za obraun trokva materijala sa razmjerno visokim cijenama materijala koji se troi u velikim koliinma i nabavlja se esto. Prednost je ove metode u tome to se trokovi obraunavaju po najnovijim cijenama. Nedostatak je u tome to je esto mjenjanje cijena kod estih nabavki te daje nerealne vrijednosti zaliha jer se zalihe utvruju po cijenama najranijih nabavki. 25. METODA PONOVNE NABAVKE (NIFO) Metoda cijene ponovne nabavke koristi se kada dobavljai unaprijed odreuju cijene (npr. kataloke cijene). Prema tome uvjet koritenja ove metode je mogunost utvrivanja cijene budue nabavke. Po unaprijed utvrenim cijenama moe se evidentirati potronja materijala ili se koliina izdanih matrijala evidentira tek nakon prispjea nove poiljke materijala i spoznaje njegove nove cijene. 26. POJAM I FUNKCIJA AMORTIZACIJE Amortizacija ima vie znaenja: a) troak stalnih sredstava b) smanjivanje vrijednosti ili obezbrijeivanje vrijednosti stalnih sredstava c) naknada za utroenu rijednost stalnog sredstva Amortizacija je proces transformiranja stalnih sredstava preko trokova u novani oblik, ali i obrnuto putem zamjene dotrajalih sredstava prikupljenim sredstvima amortizacije. Troenje stalnih sredstava ima dva oblika: a) fiziko troenje - nastaje zbog utjecaja prirodnih imbenika i zbog intenziteta upotrebe stalnih sredstava b) ekonomsko troenje - nastaje neovisno o fizikom troenu a pod utjecajem je tehnolokog napretka. Fiziki ispravna sredstva prestaju biti pogodna za koritenje, jer su se pojavila nova koja omoguuju ekonomski isplativiju proizvodnju uz manje trokove energije, materijala, rada i sl.

15

3. METODE AMOTRIZACIJE Osnovica za obraun amortizacije je nabavna vrijednost, ali osim nje treba uzeti u obzit tzv. likvidacijesku vrijednost ili ostatak vrijednosti sredstava po isteku vijeka upotrebe. Dakle, osnovica je jednaka nabavnoj vrijednosti umanjenoj za likvidacijsku vrijednost. Ovu osnovicu treba rasporediti na broj godina ili na jedinice uinaka u vijeku koritenja. Za procjenu trokova amotrizacije potrebni su sljedei podaci: a) osnovica za amortizaciju koju ini vrijednost stalnog sredstva za koje raunamo amortizaciju b) vijek koritenja stalnog sredstva c) amortizacijske kvote tj. godinji iznosi amortizacije Utvrivanje trokova amortizacije je rasporeivanje vrijednosti stalnog sredstva na pojedine godine njegovog vijeka koritenja ili pojedine procese proizvodnje u kojima e se to stalno sredstvo koristiti. Osnovica za amortizaciju predstavlja razliku izmeu poetne i krajnje vrijednosti stalnog sredstva. Dije su temeljne metode izraunavanja amortizacije: a) vremenske metode - temelje se na duini ekonomskog vijeka koritenja stalnog sredstva. Primjenjuju se kod izraunavanja amortizacije stalnih sredstava iji vijek koritenja najvie ovisi o utjecaju prirodnih i tehnikih imbenika kao i ekonomskom zastarijevanju stalnog sredstava.dijele se na linearnu, degresivnu i progresivnu. b) Funkcionalne metode - temelje se na obujmu koritenja ili radnom uinku stalnog sredstva. Godinji iznos amortizacije ovisi o intenzitetu funkcioniranja stalnog sredstva. Koriste se za izraunavanje amortizacije stalnih sredstava iji vijek koritenja ovisi preteno o intenzitetu koritenja a manje o proteku vremena. c) Kombiniranje metode - kombiniranje razliitih vremenskih metoda meusobno ili kombiniranje vremenske i funkcionalne. 4. VREMENSKA LINEARNA AMORTIZACIJA Linearna metoda je najjednostavnija i najvie koritena metoda. Osnovica za amortizaciju se ravnomjerno rasporeuje na godine planiranog vijeka koritenja stalnog sredstva. Godinji iznos se rauna po formuli: Amortizacija = osnovica za amortizaciju (poetna - krajnja vrijednost sredstva) / broj godina vijeka koritenja stalnog sredstva

16

5. VREMENSKA DEGRESIVNA AMORTIZACIJA Degresivna amortizacija je izraunavanje godinjih iznosa koji se iz godine u godinu smanjuju. Najvei iznos amortizacije obraunava se u prvoj godini, a najmanji u posljednjoj godini. Prema intenzitetu smanjivanja amortizacije razlikujemo : a) aritmetiku degresivnu amortizaciju - iznosi smanjivanja godinje amortizacije su jednaki ( a1= a2+d=a3+2d) b) geometrijsku degresivnu amortizaciju - godinji iznosi se smanjuju za sve manji iznos, akvocjent dva susjedna lana je uvijek jednak c) digitalna metoda - ne bira se razina degresije nego se veliina deferencije raunski odreuje i ujedno predstavlja iznos amortizacije poslijednje godine vijeka koritenja. 6. VREMENSKA PROGRESIVNA AMORTIZACIJA Sve degresivne metode mogu se raunati kao progresivne i to promjenom predznaka ili redoslijeda amortizacijskih kvota. Ovdje je najmanji iznos amortizacije u prvoj godini, a najvei u posljednjoj godini 7. FUNKCIONALNA AMORTIZACIJA Visina amortizacije se utvruje razmjerno uinku stalnog sredstva koji se ostvari upotrebom tog sredstva u razdoblju za koje se rauna amortizacija. Visina amortizacije ovisna je o intezitetu koritenja stalnog sredstv za koje se amortizacija rauna. Postupak izraunavanja funkcionalne amortizacije obuhvaa dvije faze: a) izraunavanje iznosa amortizacije po jedinici ostvarenog uinka ili po satu rada po formuli: osnovica za amortizaciju / ukupni uinak koji stalno sredstvo ostvaruje u vijeku koritenja b) izraunavanje godinjeg iznosa amortizacije mnoenjem iznosa amortizacije po jedinici uinka s ostvarenim uinkom u godini za koju se rauna amortizacija: amortizacija po jedinici uinka * koliina ostvarenih uinaka u godini za koju se rauna amortizacija Funkcionalana amortizacija se koristi kod onih stalnih sredstava kod kojih je intenzitet koritenja glacni imbenik njihova fizikog troenja u vijeku uporabe. Prednost joj je ta to iznos trokova prati intenzitet koritenja sredstva. Nedostatak je taj to ne uzima u obzir utjecaj prirodnih, teinih i tehnolokih imbenika na zastarijevanje sredstva.

17

8. KOMBINIRANA AMORTIZACIJA To je kombinacija izmeu razliitih metoda unutar vremenske ili izmeu vremenske i funkcionalne metode. U praksi je najpogodnija kombinirana vremensko-funkcionalana amortizacija. 9. PREDRAUN AMORTIZACIJE U predraunu se amortizacije sredstva kategoriziraju u skupine i odreuju se stope po vrstama. Izraunava se amortizacija za poetno stanje, zbraja ona koja e biti dodana tijekom godine i oduzime amortizacija za onaj dio godine u kojemu se sredstvo nee koristiti. 10. POJAM I OBRAUN REVALORIZACIJE Revalorizacija je proces koji se odnosi na korigiranje vrijednsoti stalnih sredstava a zatim i amortizacije. Nabavna vrijednost stalnih stredstava se korigira u skladu s promjenama trinih cijena. Uzrok revalorizacije je inflacija. Revaloriziranjem nabavne vrijednosti dobiva se realna amortizacija. Revalorizacija prema nainu utvrivanja moe biti: a) na temelju pojedinane procjene b) pomou koeficijenata za skupine sredstava na temelju stope inflacije Prema uestalosti revalorizacija se dijeli na: a) permanentna - vri se redovito svake godine bez obzira na kretanje cijena b) povremena - vri se samo u onim godinama gdje je promjena cijena vea od odreenog iznosa 11. POJAM, VRSTE I TROKOVI TEHNIKOG ODRAVANJA Svrha tehnikog odravanja je da se omogui ispravno funkcioniranje stalnih sredstava te spreavanje ili otklanjanje kvarova. Razlikujemo nekoliko vrsra odravanja: a) preventivno odravanje - razliite mjere spreavanja kvarova b) korektivno odravanje - mogue je kada poduzee raspolae rezervnim sredstvima koja se stavljaju u funkciju kao zamjena za sredstva koja treba popraviti c) tekue odravanje - manji popravci, vei broj popravaka u godini d) investicijsko odravanje - jadnom ili dva puta u vijeku koritenja sredstva Trokovi preventivnog i tekueg odravanja se uraunavaju u trokove u onom razdoblju u kojem su nastali, a trokovi investicijskog odravanja se rasporeuju istim metodama kao i amortizacija.

18

12. METODE OBRAUNA TROKOVA ODRAVANJA ZAJEDNO S AMORTIZACIJOM. Obraun se moe oaviti na dva naina: a) kao planski troak u trenutku stavljanja stalnog sredstva u pogon rauna se prema formuli: poetna vrijednost sredsva + trokovi odravanja krajnja vrijednost sredstva / broj godina vijeka koritenja b) kao planski troak u trenutku nastanka troka investicijskog odravanja - troak investicijskog odravanja se poinje uraunavati u cijnu kotanja od one godine u kojoj je nastao i to u stvarnom iznosu

13. PROCJENE TROKOVA RADA ( ELEMENTI I IZRADA REKAPITULACIJE) Troak rada se u trinom gospodarstvu rauna kao troak osoblja tj. troak povezan s angairanjem radne snage. Uobiajena su plaanja rada u obliku plaa i nadnica. Plae se isplauju i obraunavaju mjeseno i one su redovito troak osoblja u administraciji. Nadnice se obraunavaju dnevno, ee tjedno i to je troak osoblja u proizvodnji, tj. pogonu. Plae su stalne za mjesec, a nadnice za sat rada. Radna snaga se tretira dvojako: a) kao skup radnih sposobnosti b) kao sve osobe koje su radno sposobne, bez obzira da li su trenutano zaposlene ili ne Plae mogu biti dijelom troak proizvoda, a dijelom troak razdoblja. Bruto plaa se rasporeuje i uraunava u cijene kotanja pojedinih proizvoda. Naknade za odreeni rad se takoer obraunavaju u ope trokove, a nadnice se obraunavaju kao troak proizvoda. 14. OBRAUN IZRAVNIH I OPIH TROKOVA RADA Praenje i evidentiranje trokova razliito je za izravne i ope trokove rada. Izravni rad je rad osoblja koje radi na konkretnoj izradi odreenog proizvoda. Taj rad se evidentira u posebnoj evidenciji pomou rada sata ili slino. Kod direktnog rada radi se o nadnicama i plaama za izvreni rad i to u bruto iznosu, tj. u njih ulaze neto iznos i porezi. Opi trokovi su trokovi reijskog rada, iznosi plaa i nadnica za izvreni rad u bruto iznosu te dodaci na plae i nadnice i sve naknade.

19

U bruto iznosu razlikujemo tri dijela koja treba evidentirati i pratiti kao opi troak: a) nadnice i plae za izvreni rad b) dodaci na nadnice i plae c) naknade nadnica i plaa Prvo se utvrdi koliina rada i to se mnoi sa cijenom rada te dobijemo nadnice i plae za izvreni rad. Dodaci na nadnice i plae su obino opi troak koji nastaje uz posebne uvjete rada. 15. PROCJENE OPIH TROKOVA ( KRITERIJI RASPOREIVANJA I STOPE OPIH TROKOVA) Trokove proizvoda ine izravni materijal, izravni rad i opi trokovi rada. Opi troki izrade su kompleksni, jer u sebi sadre trokove vie elemenata proizvodnje, kao i zato to je jedan dio fiksan, a drugi varijabilan. Opi trokovi se prate po vrstama u financijskom knjigovodstvu te se onda prenose po mjestima trokova, a zatim se vri obraun po uincima. Privremena mjesta trokova su ona koja ne stvaraju konane uinke, a konana su ona koja stvaraju konane uinke. Potrebno je utvrditi klju kako bi svaki uinak bio optereen odgovarajuim iznosom trokova. Kriterij (kljuevi) za rasporeivanje opih trokova djele se na koliinske i vrijednosne, a najvie se koriste slijedei: a) koliina proizvedenih uinaka - najjednostavniji, ali je mogunost primjene ograniena samo tamo gdje se proizvodi jedna vrsta proizvoda, te se zato koriste ekvivalentne jedinice. b) Koliina ili vrijednost potroenog materijala - pogodan je za poduzea koja koriste velike koliine materijala c) Plae izrade -pogodniji je za poduzea koja su radno intenzivna. Ima uzronu povezanost s nastajanjem varijabilnih trokova d) Radni sati - izravni rad ; primjenjuje se takoer u radno intenzivnim poduzeima, pogodniji je od plaa zbog toga to plae fluktuiraju to rezultira razliitom visinom plaa e) Sati strojnog rada - pogodan za kapitalno - intenzivna poduzea f) Zbroj trokova izrade i trokova proizvodnje - u poduzeima koja nisu radno ni kapitalno intenzivna, nego neto izmeu g) Primarni trokovi h) Ukupni direktni trokovi i) Povrina na kojoj se prizvodi j) Broj uvjetnih grla stoke

20

16. KALKULATIVNE I NORMALNE STOPE OPIH TROKOVA Trokovi materijala za izradu i rada izrade se mogu precizno utvrditi u svakom trenutku, a opi trokovi izrade se mogu utvrditi tek na kraju godine. Zato se unaprijed utvruje stopa opih trokova i to na slijedei nain: a) kalkulativne stope opih trokova - unaprijed odreene stope opih trokova za odreenu poslovnu godinu. Procjenjuje se ukupni iznos pih trokova poduzea za narednu godinu, te se dijeli s procijenjenim iznosom kljua za raspored opih trokova za narednu godinu. Formula procijenjeni iznos opih trokova / procijenjeni iznos kljua b) normalne stope - stabilne stope za tri ili ak do 5 godina. To osigurava stabilnost cijene i ponude, te jaa povjerenje kupaca prema poduzeu. Normalni obraun trokova polazi od toga da direktne trokove uzima kao stvarne, a opi trokovi se uzimaju po normalnoj stopi. 17. SADRAJ OBRAUNA PO MJESTIMA TROKOVA Mjesta trokova su dijelovi poduzea koji svojom aktivnou uzrokuju trokove. Trokovi se utvruju za svako mjesto trokova, a zatim se rasporeuju na pojedine nositelje trokova. U organizacijskoj strukturi poduzea mjesta trokova mogu biti i centri odgovornosti u kojima se ovlasti za donoenje odluka i nastanka poslovnih promjena prenose na odreenu osobu u svakoj organizacijskoj jedinici poduzea. Centri odgovornosti se djele na: a) centre trokova - djelovi poduzea u kojima odgovorna osoba odgovara za visinu nastalih trokova b) centre prihoda - odgovorna osoba odgovara za nastanak prihoda c) centre profita - utjeu i na prihode i na trokove i imaju veu samostalnost d) investicijski centri - dijelovi poduzea s visokim stupnjem samostalnosti koji mogu odluivati ne samo o trokovima i prihodima, ve i o dugoronim ulaganjima 18. CILJEVI OBRAUNA PO MJESTIMA TROKOVA Ciljevi su obraun trokova po mjestima (centrima odgovornosti): a) da se omogui tonost obrauna trokova po nositeljima trokova b) kontrola trokova po mjestima trokova ili po centrima odgovornosti Prijenos opih trokova nastalih u okviru pojedinih mjesta trokova na nositelje trokova koji na tom mjestu nastaju ( proizvode, usluge, narudbe, poslove) omoguuje njihov precizniji raspored i pravilno tereenje nositelja trokova.

21

19. KRITERIJI OBLIKOVANJA I VRSTE MJESTA TROKOVA Oblikovanje mjesta trokova je postupak ralanjivanja poduzea na dijelove, tj. na mjesta trokova. Uobiajeni kriteriji za oblikovanje mjesta trokova su: a) prostorne jedinice - gradilita, prodajna mjesta, radionice b) organizacijske jedinice - sektori, odsjeci, referade, odjeli c) poslovne funkcije - proizvodnja, nabava, prodaja, uprava d) obraunsko - tehniki element - radni nalozi, narudbe Zahtjevi koji se postavljaju pri izboru dijela poduzea koji e biti mjesto trokova su meusobno suprostavljeni: a) tonost utvrivanja i mogunost kontrole trokova postiu se utvrivanjem veeg broja mjesta trokova b) ekonominost i aurnost bolje se mogu postii oblikovanjem manjeg broja mjesta trokova Mjesta se mogu podijeliti: 1) prema obliku uinka a) proizvodna mjesta trokova - uinci se mogu izraziti koliinski b) neproizvodna mjesta trokova - pruaju usluge koje se mogu samo vrijednosno izraziti 2) prema funkciji koju mjesto vri u poduzeu : a) glavna mjesta trokova - tu nastaju konani uinci koji se plasiraju na trite b) sporedna mjesta trokova - slue ekonominosti i racionalnosti poslovanja poduzea i stvaraju konane uinke c) pomona mjesta trokova - pruaju usluge svim ostalim mjestima a stvaraju uinke koji su privremeni nositelji trokova d) neproizvodna mjesta trokova - izvan proizvodne djelatnosti su, pruaju usluge neproizvodnog karaktera 20. POSTUPAK OBRAUNA PO MJESTIMA TROKOVA (SASTAVLJANJE POL-a)

Postoje tri faze obrauna trokova po mjestima trokova: a) u prvoj fazi se vri prijenos izvornih (primarnih) trokova po pojedinim mjestima b) u okviru mjesta trokova se vri prevaljivanje trokova s jednog mjesta na drugo te nastaju izvedeni trokovi (sekundarni) c) vri se izraunavanje stopa odnosno koeficijenata prijenosa opih trokova na pojedine nositelje trokova na temelju izabranih kriterija za raspored

22

Pogonski obraunski list je tablica s dva ulaza, jer se u redovima nalaze vrste trokva, a u stupcima se nalaze mjesta trokova. Kada zbrojimo sve ope trokove vrimo njihovo prevaljivanje na druga mjesta trokova tj. na pomona i ostala mjesta trokova. Ima tri glavna dijela koji prikazuju izvorne trokove po vrstama, izvedene po vrstama i ukupne ope trokove po jedinici koliinskog ili vrijednosnog kriterija za rasposijelu na nositelje trokova. Financijsko knjigovodstvo samo djelomino utvruje trokove po mjestima i nositeljima na temelju raunovodstvenih isprava, a raunovodstvo trokova izrauje POL u kojima trokove rasporeuje po mjestima. POL slui uglavnom samo za raspored opih trokova jer obuhvaanje izravnih trokova dovodi do smanjenja njegove preglednosti. 21. VRSTE POMONIH MJESTA TROKOVA I UKRENI TROKOVI Pomona mjesta trokova obavljaju usluge za ostala mjesta trokova i te trokovae treba na naeki nain rasporediti ili prenjeti na ta mjesta trokova. Potrebno je utvrditi interne uinke po koliini njihovih isporuka pojedinim mjestima trokova. Razlikujemo tri vrste pomonih mjesta trokova: a) neovisna pomona mjesta troka - ne primaju uinke drugih pomonih mjesta b) jednostrano ovisna pomona mjesta - primaju od nekog pomonog mjesta uinke ali ih tom mjestu ne isporuuju c) obostrano ovisna pomona mjesta - primaju i isporuuju istom mjestu troka uinke Samo na obostrano ovisnim mjestima nastaju ukrieni (ukrteni, povratni) trokovi koje nije mogue izravno prenositi s jednog na drugo mjesto trokova. Metode za rasporeivanje ukrtenih trokova: a) metoda iskljuenja pomonih mjesta trokova - direktna metoda b) metoda djelominog obrauna - s jednog pomonog mjesta se prenosi, a nema povratnog prenoenja trokova c) metoda povratnog obrauna - prijenos se vri u dvije faze: s jednog na ostala mjesta trokova i zatim se povratno vraaju s ostalih na to mjesto trokova d) metoda obrauna matematikom metodom -precizna i jedina tona od sve etiri (metoda linearnih jednadbi)

23

22. METODA ISKLJUIVANJA POMONIH MJESTA TROKOVA Provodi se iskljuivanjem pomonih mjesta kod rasporeivanja trokova. Najjednostavnija je i najmanje tona metoda. Zanemaruju se meusobne isporuke pomonih mjesta. Moe se koristiti samo tamo gdje su meusobne isporuke podjednake. 23. METODA DJELOMINOG OBRAUNA Trokovi se samo djelomino rasporeuju na pomona mjesta. Izmeu dva obostrano ovisna rasporeuju se samo s jednoga na drugo mjesto i na taj nain se smanjuje pogreka. Javljaju se dvije mogunosti: a) silazni obraun - trokovi se s lijeve strane POL-a prenose na desnu stranu b) obraun s prijenosom na upravu - ono to bi trebalo prenositi pomonim mjestima lijevo poloenim u POL-a se takoer obraunava i prenosi se na upravu 24. METODE POVRATNOG OBRAUNA Ukrteni trokovi se prenose u cjelini u dvije faze: a) prenose se trokovi s desno poloenih mjesta trokova na lijevo poloena b) prenose se trokovi s lijevo poloenih mjesta trokova na desno poloena Postoje dvije mogunosti za prijenos trokova s desne na lijevu stranu: po stvarnim trokovima i po planskom troku. U fazi s lijeve na desnu stranu se koristi stvarni odnos, odnosno djelomino stvarni troak. 25. METODA LINEARNIH JEDNADBI Ova matematika metoda je najpreciznija. Temelji se na izraunavanju stopa internih uinaka. Cijena mora u sebi sadravati i izvorni i izvedeni troak. Koliko imamo pomonih mjesta trokova toliko mora biti jednadbi i nepoznanica, tj. cijena internog uinka. Kod postavljanja jednadbi polazi se od dvije pretpostavke: a) ukupni iznos trokova = ukupni iznos uinka * cijena kotanja b) ukupni iznos trokova = zbroj izvornih i izvedenih trokova

24

26. OBRAUN PO NOSIOCIMA TROKOVA (POJAM I VRSTE KALKULACIJA) Kalkulacija je raunski postupak kojim se utvruju cijene proizvoda i usluga. Slui za utvrivanje svih vrsta cijena, a osobito cijene kotanja, nabavne cijene i prodajne cijene. Vrste kalkulacija: 1) prema sadraju a) nabavne cijene b) cijene kotanja c) prodajne cijene 2) prema obuhvatu a) mikroekonomske - izrauju se u pojedinim poduzeima, na temelju podataka koji se odnose na uvjete nabave u poduzeu b) makroekonomske - sadre podatke za pojedine regije ili za nacionalno gospodarstvo 3) prema vremenu a) prethodne - planske kalkulacije koje se sastavljaju prije neke aktivnosti b) meukalkulacije - sastavljaju se u proizvodnji koja dugo traje, pa se promatra po fazama c) naknadne (obraunske)- sadri podatke iz knjigovodstva o trokovima koji su stvarno nastali u jednom obraunskom razdoblju 27. ISTA DJELIDBENA KALKULACIJA Metode kalkulacije su postupci koji se primjenjuju pri izradi kalkulacije. Mogu se podijeliti na djelidbene i dodatne metode kalkulacije. Djelidbena kalkulacija se dijeli na istu, pomou ekvivalentnih brojeva, vezanih proizvoda, sloenu i viefaznu. Dodatna se djeli na zbrojnu i ralanjenu. Kada se u poduzeu proizvodi samo jedna vrsta proizvoda koji su istog oblika, dimenzija i kvalitete cijena kotanja se moe jednostavno izraunati. Potrebno je zborijti sve trokove poduzea u odreenom razdoblju i podijeliti ukupnim koliinom proizvoda dobivenih u tom razdoblju. Formula: T = T /Q ; t= cijena kotanja, T= ukupni troak, Q= koliina proizvoda Metoda iste djelidbene kalkulacije se u praksi rijetko koristi jer je ali broj poduzea koja proizvode samo jednu vrstu proizvoda. no, koristi de za kalkuliranje cijene kotanja djela proizvoda ili proluproizvoda iji se trokovi evidentiraju na pojedinim mjestima trokova u poduzeu.

25

28. SLOENA DJELIDBENA KALKULACIJA Sloena kalkulacija je vrsta ralanjene djelidbene kalkulacije koja moe biti ralanjena na trokove proizoda i trokove razdoblja ii na fiksne i varijabilne trokove. Viefazna kalkulacija je ralanjena prema fazama proizvodnje. Cijena kotanja se utvruje za svaku fazu. Ako se radi o vertikalno povezanoj proizvodnji onda svaka naredna sadri i cijenu kotanja iz prethodne faze. Izvodrni su trokovi nastali prvi puta i evidentirani u odreenoj fazi proizvodnje, a izvedeni su trokovi nastali prijenosom trokova iz jedne faze u drugu. Kada se utvruju ukupni trokovi neke proizvodnje zbrajaju se samo izvorni trokovi. 29. KAKLKULACIJA S EKVIVALENTNIM BROJEVIMA Srodni se proizvodi razlikuju po dimenzijama, obliku i kakvoi, a ta obiljeja proizvoda utjeu i na trokove. Kod kalkulacije ekvivalentnih brojeva prvo de mora utvrditi rvjetna jedinica, a pomou nje trebaju se utvrditi ekvivalentne jedinice, zatim izvriti raspored trokova po ekvivalentnoj jedinici i na srodne proizvode. Naziva se i kalkulacija srodnih proizvoda. Uvjeti primjene: a) u sluaju proizvodnje jedne vrste proizvoda razliitih po dimenzijama, obliku i kvaliteti b) u sluaju proizvodnje proizvoda iste sirovine Srodni proizvodi uvjetuju razliiti iznos trokova po pojedinim dimenzijama jer se uz njih koriste razliite koliine materijala, rada i sredstava za rad. Ekvivalentni brojevi izraavaju meusobne omjere trokova po jedinici mjere izmeu pojedinih dimenzija, oblika i kvalitete srodnih proizvoda. Ekvivalentni brojevi se odreuju na temelju: a) koliinskih odnosa srodnih proizvoda izraenih u jedinicama mjere b) kvalitativna svojstva srodnih proizvoda c) normativa utroka radnog vremena direktnih radnika ili strojeva d) normativa utroka direktnog materijala e) normativa direktnih trokova f) prodajnih cijena srodnih proizvoda Ako se izrauje kalkulacija s ekvivalentnim brojevima diferencirana po vrstama trokova, tada se za svaki srodni proizvod koriste dva ili vie ekvivalentnih brojeva. To se naziva diferencirana kalkulacija i koristi se zbog toga to koliinski udio pojedinih srodnih proizvoda nije jednak njihovu udjelu u strukturi ukupnih trokova. Diferenciranje se moe vriti prema vrstama trokova i skupinama vrsta trokova. Primjenjuje se u proizvodnji srodnih proizvoda koja se

26

obavlja u vie proizvodnih odjela, a pojedini proizvodi ne terete jednako svaki odjel. 30. KALKULACIJA VEZANIH PROIZVODA I RETROGRADNA KALKULACIJA Kalkulacijaa vezanih proizvoda se koristi u proizvodnji razliitih proizvoda koji su nastali u istom tehnolokom postupku od istih sirovina, ali su im trokovi zajedniki. Radi se o raznovrsnim proizvodima ije koliine se ne mogu zbrajati. Vezani se proizvodi dijele na glavne i sproredne. Mogu se primijeniti dva postupka kalkulacije: a) oduzimanje - od ukupnih tropkova se oduzima vrijednost sporednih proizvoda. Razlika se odnosi na glavne proizvode. Nain utvrivanja vrijednosti sporednih proizvoda moe biti razliit: mogu se uzimati trine vrijednosti umanjene za trokove transporta i maru, moe se uzimati trina cijena proizvoda koji imaju sline karakteristike, ako se sporedni proizvod koristi u daljnoj proizvodnji, u poduzeu, a proizvod koji se dobiva preradom sporednog proizvoda ima trinu cijenu tada se cijena proizvoda utvruje retrogradnom metodom. b) djeljenje - nema sporednog proizvoda, nego u proizvodnji nastaje vie glavnih proizvoda. Ukupni se trokovi rasporeuju na sve proizvode i to prema omjernim brojevima koji su izraz tehnolokih karakteristika tih proizvoda. Ove dvije metode se mogu kombinirati ako poduzee ima vie glavnih i sporednih proizvoda. Tada se prvo koristi metoda oduzimanja, a zatim metoda dijeljenja. 31. SUMARNA DODATNA KALKULACIJA Naziva se dodatnom kalkulacijom zato to se na izravne trokove dodaju opi trokovi. Koristi se u poduzeima koja proizvode razliite proizvode na koje ne moemo primijeniti djelidbenu kalkulaciju to znai da proizvodi nisu srodni niti povezani. Da bismo je mogli primijeniti moramo imati evidenciju izravnih trokova za svaki proizvod jer se izravni trokovi mogu koristit kao kriterij za rasporeivanje opih trokova. Razlikujemo dvije vrste dodatne kalkulacije: a) zbrojnu - dobila je ovaj naziv zato to se u ukupnom iznosu obuhvaaju opi trokovi i rasporeuju na pojedine proizvode pomou jednog zajenikog kriterija (kljua). Pri izboru kljua treba biti oprezan zato to razliiti klju daje razliit rezultat te utjee na cijenu kotanja i poslovni rezultat. b) ralanjenu - difernencirana dodatna kalkulacija.

27

32.

RALANJENE DODATNE KALKULACIJE

U ralanjenoj se kalkulaciji odvajaju pojedine vrste opih trokova tako da se svaka vrsta rasporeuje na nosioce po posebnom kriteriju. U praksi se vri ralanjivanje po skupinama opih trokova pa se za svaku skupinu odreuje poseban kriterij. Ralanjuje se ukupan iznos opih trokova te se na taj nain preciznije utvruje cijena kotanja. Kao posebvne skupine mogu se uzeti opi trokovi izrade i opi trokovi prodaje. Za raspodjelu na proizvode i usluge uzima se kriterij koji najvie utjee na visinu troklova u odreenoj skupini. 33. OBRAUN TROKOVA PROIZVODNJE I IZRADA REKAPITULACIJA U obraunu trokova proizvodnje potrebno je utvrditi ukupne trokove proizvodnje koji se sastoje od trokoova dovrene proizvodnje i trokova nedovrene proizvodnje (UTP = TDP + TNP). Faze obrauna trokova proizvodnje: a) priprema obraunskih kalkulacija uinaka b) sastavljanje zbrojnih obraunskih kalkulacija koje sadre TDP i TNP po mjestima i uincima c) izrada rekapitulacije obrauna proizvodnje za poduzee kojom e se: - utvrditi ukupna proizvodnja - utvrditi trokovi krajnje nedovrene proizvodnje - utrditi trokovi dovrene proizvodnje 34. OBRAUN PO TROKOVIMA PROIZVODNJE Glavne znaajke ove metode: a) u cijenu kotanja uinaka uraunavaju se samo trokovi proizvoda koji obuhvaaju trokove materijala za izradu, plae i nadnice izrade, ostale izravne trokove i ope trokove izrade b) u cijenu kotanja uinaka ne uraunavaju se izdatci nastali radom uprave, prodaje i financijske slube. Oni se smatraju rashodima i u punom se iznosu zaraunavaju na teret financijskog razultata obraunskog razdoblja c) posebnost je ove metode to se trokovi ne evidentiraju posebno po vrstama Postupak utvrivanja financijskog rezultata u obraunu po trokovima proizvoda:

28

Ukupni prihod - trokovi prodanih proizvoda (trokovi proizvoda) Bruto financijski rezultat (bruto dobit) - rashodi uprave i prodaje (trokovi razdoblja Neto financijski razultat ( neto dobitak) Prednosti obrauna po trokovima proizvodnje: a) vrednovanje uinaka je realnije jer je iz njihove vrijednosti iskljuen iznos trokova prodaje b) utjecaj fiksnih trkova na varijacije cijene kotanja zbog promjene stupnja iskoritenja kapaciteta je znatno manji nego to je to sluaj kod primjene orauna po punoj cijeni kotanja c) zalihe uinaka imaju manju vrijednost nego to je imaju u obraunu po punoj cijeni kotanja d) nie cijene kotanja omoguuju elastiniju politiku prodajnih cijena e) zbog manjih vrijednosti zalih uinka ppoduzeu su potrebna manja obrtna sredstva Nedostaci: a) dio fiksnih trokova sadran u opim trokovima ulsazi u cijenu kotanja to znai da utjecaj fiksnih trokova na varijacije cijena nije upotpunosti uklonjen b) opi trokovi sadre i varijabilne trokove iako relativno mali udio,ali se i on obraunava kao vremenski troak. 35. PRIMARNI TROKOVI I TROKOVI KONVERZIJE Primarne trokove ine trokovi materijala za izradu i plae izrade. To su trokovi koji se mogu izravno rasporedii na proizvode i usluge. Trokove konverzije ine plae izrade i opi trokovi izrade. To su trokovi kojima se materijal pretvara u gotov proizvod. PRIMARNI TROKOVI TROKOVI KONVERZIJE

Materijal za izradu

Plae izrade

Opi trokovi izrade

Trokovi proizvoda i trokovi razdoblja ine ukupne trokove poduzea za odreeno razdoblje. Trokovi proizvoda su trokovi materijala, plaa i opi trokovi. Opi trokovi su trokovi konverzije i sekundarni trokovi.

29

36. OBRAUN PO VARIJABILNIM TROKOVIMA Ovaj obraun omoguuje uvid u promjenu trokova uvjetovanu promjenom opsega. Kod njega se odvojeno promatraju fiksni i varijabilni trokovi.

Trokovi po vrstama

Tv

Trokovi po mjestima

Trokovi po nositeljima

Tf

Rashodi poduzea

Fiksni troak se izravno uraunava u rashode, a varijabilni troak se rasporeuje po nosiocima cijena kotanja. U cijenu kotanja ili zalihe proizvoda po nosiocima obraunavaju se izravni varijabilni trokovi (MI + PI + funkcionalna Am). Opi trokovi izrade imaju dvije komponente, fiksne i varijabilne trokvoe, a samo varijabilni dio ulazi u cijenu kotanja.Opi trokovi uprave i opi trokovi prodaje uglavnom su fiksnog karaktera i izravno se uraunavaju u rashode. Opi trokovi nabave se tretiraju kao fiksni i ne ulaze u cijenu kotanja. Kod ovakvog obrauna se polazi od pretpostavke o linearnom kretanju trokova. Polazi se od toga da se trokvi sastoje od apsolutno fiksnih trokova i varijabilnih trokova koji su proporcionalni. UT Ukupni trokovi T=tvQ+Tf Stalni trokovi Obujam proizvodnje Svrha obrauna po varijabilnim trokovima: a) uspjenije planiranje opsega i asortimana proizvodnje jer se bruto financijski rezultat mijenja proporcionalno s promjenom koliine prodanih proizvoda b) moe se voditi pravilnija politika cijena koa osigurava pokrivanje fiksnih i varijavilnih trokova i omoguuje poveanje opsega proizvodnje te izlazak na novo trite. U ovom se obraunu pojavljuje problem odreivanja prodajne cijene. Potrebno je utvrditi prododajnu cijenu koja moe osigurati pokrivanje ukupnih trokova a to znai i fikcnih trokova. Meutim, u ovom obraunu fiksni trokovi ne rasporeuju se po nosiocima i prate se u godinjim iznosima. 61. RAZDVAJANJE FIKSNIH I VARIJABILNIH TROKOVA

30

Razlikujemo analitike i statistike metode utvrivanja udjela fiksnih i varijabilnih trokova u pojedinim vrstama i u ukupnim trokovima. Analitika metoda zahtijeva analizu svakog pojedinog troka na temelju normativa ili dtandrda. Temelji se na podrobnoj analizi koliinske potronje pojedinih resursa u proizvodnome procesu na razliitim razinama iskoritenja kapaciteta. Zadatak joj je ustavnoiti optimalnu potronju resursa na razliitim stupnjevima iskoritenja kapaciteta, a zatim uzeti u obzir utjecaj nabavnih cijena resursa. Za svaku vrstu troka je potrebno ocjeniti u kojoj mjeri ima svojstva stalnog, a u kojoj mjeri se ponaa kao promjenjivi troak. Statistike metode se temelje na statistikim podacima iz ranijih razdoblja o kretanju trokova i opsega proizvodnje. Zahtjevi za primjenu ove metode su: a) uvaavanje posebnosti poduzea b) koritenje sreenih podataka u tom smislu da je odvojen utjecaj cijena, kvalitete i odreenih tehnikih uvjeta c) promatranje trokova po mjestima i po vrstama d) izraavati stupanj iskoritenja kapaciteta ekvivalentnim jedinicama e) uzimati u obzir vremensko kolebanje trokova Vrste statistikih metoda: a) metoda procjene b) grafika metoda c) metoda pravac kroz dvije toke d) metoda varijatora e) metoda linearnog trenda Metode razdvajanja nisu meusobno iskljuive. Naprotiv, preporua se istodobno upotrijebiti ili kombinirati dvije ili vie metoda kako bi se izbjegle vee pogreke. 62. METODA PROCJENE Najjednostavnija metoda jer se na subjektivan nain procjenjuje udio fiksne i varijabilne komponenete u ukupnim trokovima. Temelji se na podacima o kretanju trokova u proteklim razdobljima. Naziva se jo i knjigovodstvena zato to de procjene obino temelje na knjigovodstvenim podacima. Naziva se jo i iskustvena i ima odreene slinosti s analitikom metodom. Jedan troak se u cjelini tretira bilo kao fiksni bilo kao proporcionalni. Potrebno je napraviti tablicu trokova po vrstama, upisti ukupne iznose svakog troka, postotke fiksnog i varijabilnog dijela i njihov iznos za odreeni opseg proizvodnje. Zbrajanjem dobijemo ukupni iznos fiksnih trokova, a varijabilni dio trokova sse podjeli koliinom i tako se dobije prosjeni varijabilni troak. 63.METODA VARIJATORA

31

Varijator je pokazatelj stupnja varijabilnosti odreene vrste troka. Vrijedi za odreeni stupanj iskoritenja kapaciteta. Moe se iskazivati na razliite naine: a) u rasponu 0-100 - kada predstavlja postotak promjene odreene vrste trokova kada se opseg povea za 100% b) u rasponu 1-10 - pokazuje koliko e se promjeniti troak ako se opseg proizvodnje promjeni za 10% c) u rasponu 0-1 - kada predstavja koeficijent reagibilnosti trokova Varijator (v) se moe raunati kao koeficijent reagibilnosti trokova pomnoen brojem 10: V= (T2-T1)*Q1/ (Q2-Q1)*T1 *10 Za prooporcionalne trokove varijator iznosi 10, za fiksni troak je jednak nuli, a za mijeane trokove izmeu 0 i 10 ovisno o tome kakav je odnos fiksnog i proporcionalnog dijela. Koeficijent stalnog troka govori o udjelu stalnog troka u ukupnim trokovima. Zbrojen s koeficijentom regibilnosti daje broj 1. 64.METODA GRAFIKE INTERPOLACIJE Za veu preciznost metode grafike interpolacije potrebno je koristiti to vie podataka o iznosima trokova za razliite stupnjeve iskoritenja kapaciteta. Za svaki stupanj iskoritenja kapaciteta u koordinatni sustav se unosti toka na odreenoj visini iznosa troka. Skup toka koji se dobije pokazuje odreeni smjer kretanja troka pri promjeni opsega proizvodnje. Da bi si olakali posao moemo u koordinatni sustav unijeti jo jednu toku srednjeg iznosa trokova za prosjeni stupanj isorienja kapaciteta. To su toke koje dobivamo djeljenjem zbroja koliina proizvodnje svih razdoblja, odnosno zbroja trokova svih razdoblja s brojem razdoblja za koje koristimo podatke. Troak u kn Ukupni troak

Promjenjivi troak Stalni troak Opseg proizvodnje

65. METODA RAUNSKE INTERPOLACIJE

32

To je u stvari metoda jednadbe pravca kroz dvije toke. Temelji se na precizno biljeenim prolim podacima, te je stoga objektivnija od analitike metode iji rezultat u velikoj mjeri ovisi o subjektivnoj prosudbi osobe koja vri procjenu. Moemo je koristiti ako raspolaemo podacima o ukupnim trokovima za najmanje dva stupnja iskoritenja kapaciteta. Jednadba ukupnog troka u obliku pravca koji prolazi kroz dvije toke izraunava se pomou formule za izraunavanje graninog troka i formule za izraunavavanje stalnog troka. Radi obuhvata to ireg raspona proizvodnje esto se uzimaju podaci za najvii i najnii stupanj iskoritenja kapaciteta, no to ne mora znaiti da su te vrijednosti dobre jer esto mogu odstupati od normalnog tijeka trokova i iskriviti pravu sliku trokova. Kod primjene ove metode treba paziti na izbor podataka. 66.METODA LINEARNOG TRENDA Najtonija od svih metoda razdvajanja stalne i proporcionalno promjenjivae komponente trokova. Za primjenu ove metode treba imati na raspolaganju vei broj podataka o visini trokova za razliite stupnjeve iskoritenja kapaciteta. Polazi se od pretpostavke da je kretanje fiksnih i varijabilnih trokova linearno. Stalni i promjenjivi dio trokova se raunaju pomou formula za postavljanje jednadbe trenda. Najprije izraunavamo ukupni stalni troak koji prestavlja odsjeak na okomitoj osi lineatrne funkcije trokova. Takoer izraunavamo prosjeni proporcionalno promjenivi troak. Rjeenje dviju linearnih jednadbi temelji se na meusobnom ponitavanju pozitivnih i negativnih odstupanja svake od toaka stvarnih trokova u odnosu na pravac regresije. U postupku razdvajanja trokova na stalni i proporcionalno promjenjivi dio dovoljno je izraunati samo ukupni stalni troak zato jer se ukupni promjenjivi troak moe izraunati kao razlika iznosa ukupnog troka i izraunatog stalnog dijela. Trokovi koje dobivamo primjenom jednadbe trenda razlikuju se od stvarnih trokova za odreene razine opsega proizvodnje. razlike nastaju zbog stohastinosti, a to znai zbog utjecaja i onih imbenika ije djelovanje nije kvantificirano. Jedini imbenik kretanja trokova koji se uzima u obzir je opseg proizvodnje koji utjee samo na promjene proporcionalno promjenjivog djela trokova. Linija trenda se izraunava pomou postupka najmanjih kvadrata odstupanja.

33

67.UTVRIVANJE FINANCIJSKOG REZULTATA U OBRAUNU PO VARIJABILNIM TROKOVIMA Oblici financijskog rezultata u obraunu po varijabilnim trokovima su: a) bruto financijski rezultat koji se uobiajeno zove doprinos za pokrie (mara pokria, Dzp) b) neto financijski rezultat koji je jednak u svim obraunima trokova Naini utvrivanja rezultata: a) po uincima (prosjeni financijski rezultat) - c-tv =dzp i stopa dzp= dzp/c b) za poduzee kao cjelinu (ukupni financijski rezultat) - C-Tv =Dzp i stopa Dzp= Dzp/C Neto financijski rezultat je razlika doprinosa za pokrie i stalnih trokova. Stopa neto financijskog rezultata pokazuje udio neto financijskog rezultata u prihodu od prodaje. Poslovni dobitak jednak je: Qi * (ci - tv i) - Tf - Qi= koliina prodanih proizvoda"i", ci= cijena proizvoda "i", tvi= varijaabilni troak proizvoda "i", Tf = ukupni fiksni troak. Metode obrauna financijskog rezultata u obraunu po varijabilnim trokovima su sumarni i skalarni obraun financijskog rezultata. 68.SUMARNI OBRAUN FINANCIJSKOG REZULTATA Sumarnim se obraunom utvruje bruto financijski rezultat a to je u obraunu po varijabilnim trokovima doprinos za prokrie. Takoer se utvruje i stopa doprinosa za pokrie. Te se veliine utvruju ukupno za poduzee, a zatim i za pojedine uinke. Poslovni dobitak, odnosno gubitak kao oblici neto financijskog rezultata se utvruju samo za poduzee kao cjelinu. Stopa doprinosa za pokrie je izraz rentabilnosti prodaje pojedninih uinaka. Rentabilnost prodaje poduzea kao cjeline mjeri se i stopom poslovnog dobitka , a ne samo stopom Dzp. Fiksni trokovi se ne rasporeuju po pojedinim proizvodima, a stoe dzp pojedinih proizvoda su korisne informacije za donoenje razliitih proizvoakih odluka meu kojima su najvanike odluke o opsegu i strukturi proizvodnje te odluke o politici cijena.

34

69.SKALARNI OBRAUN FINANCIJSKOG REZULTATA Skalarni obraun daje jo podrobnije podatke o rentabilnosti prodaje pojedinih uinaka jer se fiksni trokovi ralanjuju na vie katgorija. Utvruje se vie doprinosa za pokrie na vie razina i isto tako vie stopa doprinosa za pokrie ovisno o tome kako se ralanjuju fiksni trokovi. Fiksni trokovi se mogu razdijeliti na vie razina, ovisno o tome kako je utvrena uzronost njihova nastanka: a) zajedniki za poduzee kao cjelinu b) zajedniki za skupine mjesta trokova c) zajedniki za pojedina mjesta trokova d) zajedniki za skupine pojedinih uinaka na odreenim mjestima trokova e) odnose se na pojedinane uinke Pomou skalarnog obrauna moe se preciznije mjeriti rentabilnost pojedinih uinaka, skupina uinaka, mjesta trokova, skupina mjesta trokova i tvrtke u cjelini. 70.KONTRIBUCIJSKI RAUN DOBITI I GUBITKA Planiranje finaancijskog rezultata posebno je pogodno primjenom kontribucijskog rauna dobiti i gubitka. Uvoenjem u primjenu MRS -ova financijska izvjea se i u nas moraju temeljiti na obraunu po proizvodnim trokovima. Zbog toga je obraun po punim trokovima sve manje u upotrebi. Obraun po proizvodnim trokovima razdvaja trokove proizvoda od trokova razdoblja. Trokove proizvoda utvruje samo za prodane proizvode, a trokove razdoblja u ukupnom iznosu pokriva iz neto vrijednosti prodanih proizvoda. planiranje financijskog rezulatta vrimo primjenom obrauna po varijabilnim trokovaima. Klasini raun dobiti i gubitka nije pogodan za projiciranje promjene financijskog rezultata pri promjeni opsega proizvodnje jer je kontribucijski raun dobiti i gubitka je ralanjen na varijabilne i fiksne trokove dok je klasini raun dobiti i gubitka ralanjen na funkcijsk kategorije trokova. U kontribucijskom raunu dobiti i gubitka de izraunavaju dva bruto financijska rezultata. Prvi doprinos za prokdrie (Dzp I) se naziva varijabilnim proizvodnim dobitkom i predstavlja razliku izmeu neto vrijednosti prodaje i varijabilnih trokova proizvoda u kojima nisu sadrani varijabilni trokovi prodaje, dok se za utvrivanje punog doprinosa za pokrie (Dzp II) uzimaju u obzir svi varijabilni trokovi. Kontribucijski raun dobiti i gubitka nije pogodan za vanjsko izvjetavanje o poslovanju tvrtke ali je vrlo korisno sredstvo koje slui managerima u procesu pripreme poslovnih odluka.

35

71.PROJICIRANJE RASTA DOBITKA NA TEMELJU RASTA OPSEGA PRODAJE Visinu projiciranog rasta poslovnog dobitka moemo izraunati pomou formule : % rasta opsega prodaje Rast poslovnog dobitka = Dzp prije poveanja * 100

Ovom formulom smo izraunali iznos porasta doprinosa za pokrie,a li je i porast poslovnog dobitka u apsolutnom iznosu jednak porastu doprinosa za pokrie, zato to ukupni fiksni tropkovi ostaju nepromjenjeni. Polazi se od pretpostavke nepromijenjenih prodajnih i nabavnih cijena. 72.IZRAUNAVANJE I PRIMJENA STOPE DOPRINOSA ZA POKRIE Veliinu stope doprinosa za pkrie moemo izraunati na dva naina: a) kao postotak udjela doprinosa za pokrie u neto vrijednosti prodaje: stopa dzp= doprinos za pokrie*100/ neto vrijednost prodaje b) pomou stope varijabilnog troka: Sdzp= 100 - Svt ili Kdzp= 1 - Kvt Koristeipoznatu stopu doprinosa za pokrie moemo projicirati rast poslovnog dobitka bez sastavljanja kontribucijskog rauna dobiti i gubitka tako da najprije izraunamo porast neto vrijednsoti prodaje a zatim dobiveni iznos pomnoimo koeficijentom doprinosa za pokrie. 73.IZRAUNAVANJE I PRIMJENA PROSJENOG DOPRINOSA ZA POKRIE Prosjeni doprinos za pokrie moemo izraunati na dva naina, ovisno o tome kojim podacima raspolaemo u trenutku izraunavanja: a) djeljenjem ukupnog doprinosa za pokrie s koliinom prodanih uinaka b) izraunavanjem razlike izmeu prodajne cijene i prosjenog varijabilnog troka Iznos prosjenog doprinosa za pokrie pokazuje koliki iznos doprinosa za pokrie i ujedno poslovnog dobitka donosi svaka nova jedinica prodaje. Projicirani rast poslovnog dobitka izraunava se pomou jedininog doprinosa za pokrie tako to se poveani obujam prodaje pomnoi jedininim doprinosom za pokrie.

36

74.UTJECAJ STRUKTURE TROKOVA NA USPJENOST POSLOVANJA Ukupni trokovi se sastoje od fiksnih i varijabilnih trokova. Fiksni troak je odreen kapacitetom poduzea, avarijabilni stupnjem iskoritenja kapaciteta, tj. opsegom proizvodnje. Poduzea sa strojno intenzivnom proizvodnjom imaju visoke fiksne trokove, a poduzea sa radno intenzivnom proizvodnjom imaju visoke varijabilne trokove. Navedena obiljeja poduzea utjeu na kretanje istog financijskog rezultata i doprinosa za pokrie. Efikasnije posluju ona poduzea koja imaju vei udio fiksnih trokova u odnosu na varijabilne, ali uz uvjet potpunog iskoritenja kapaciteta. Kapitalno intenzivna poduuzea su vie rizina jer nedovoljno koritenje kapaciteta moe brzo dovesti do gubitaka. Radno intenzivna su fleksibilnija i stablinija. Financijski rezultat kapitalni intenzivnih pouzea pri poveanju opsega proizvodnje bre raste. Nasuprot tome, kod padanja opsega poizvodnje kod kapitalno intenzivnih poduzea financijski rezultat bre opada. Izbor strukture trokova utjee na stupanj promjenjivosti doprinosa za pokrie i poslovnog dobitka pri promjeni opsega proizvodnje. 75.POJAM, ZADACI I UVJETI PRIMJENE OBRAUNA PO STANDARDNIM TROKOVIMA Standardni trokovi su glavni instrument za kontrolu i upravljanje trokovima. Pokazuju kakvi bi trokovi trebali biti, a ne kakvi su bili ili kakve mi oekujemo. Nazivaju se jo i ciljni ili normirani trokovi. Oni su unaprijed odreeni trokovi, budui trokovi i pravi trokovi. Najbolji su kriterij za ocjenu efikasnosti i efektivnosti poslovanja poduzea. Primjena standardnih trokova zahtijeva izvrenje ovih zadataka: a) utvrditi kakvi bi objektivno trebali biti trokovi b) utvrditi odstupanje izmeu stvarnih i standardnih trokova c) utvrditi uzroke koji su doveli do odstupanja d) omoguiti mjere za sniavanje trokova Uvjeti primjene: - uinci moraju biti mjerljivi fizikim jedinicama mjere - utroak svih elemenata proizvodnje mogue je realno uaprijed predvidjeti i iskazati po jedinici uinka

37

76.UTVRIVANJE I ISKAZIVANJE VELIINE STANDARDOG TROKA Standardni trokovi se mogu iskazati kao umnoak izmeu koliine i cijen, odnosno utroka i cijene. Uvijek se utvruju po jedinici uinka, a mogu se iskazati po svim elementima proizvodnje. Prema nainu utvrivanja standardni troak moe biti: a) proli troak (na temelju podataka iz prolog razdoblja) b) oekivani troak (koji se oekuje u narednom razdoblju) c) idealni troak (najnii teoretski mogui troak) d) ciljni troak (praktino mogui i dopustivi troak) Ciljni troak je vei od idealnog, a manji od proog. Smatra se najpogodnijim za veliinu standardnog troka. Vano je utvrditi kakav troak treba bii, a ne kakav je bio. Idealni troak je nedostian. Standardni trokovi slue za mjerenje efektivnosti (djelotvornosti) i efikasnosti (uinkovitoasti) poduzea. Djelotvornost je uspjenost u odnosu na cilj, tj. dali je cilj dostignut. Eikasnost mjeri uspjenost u koritenju sredstava kojia se odreeni cilj postie. Efikasno je ono to je postignuto s najmanje napora, tj. trokova. Standardni troak se razlikuje od planiranog, budui da on uvijek predstavlja jedinini troak. Planirani troak je uvijek ukupni troak koji se dobije tako da se oekivani troak po jedinici pomnoi s planiranim opsegom proizvodnje. Razlikujem tri oblika unaprijed odreenog troka: - standardni troak - ukupni standardni troak - planirani troak Standardni troak je jedan oblik unaprijed utvrenog troka koji se utvruje uvijek po jedinici proizvoda i slui za kontrolu efikasnosti izvrenja. Ukupni standardni troak se dobiva mnoenjem koliine proizvoda ostvarenih u odreenom razdoblju i standardnog troka. Planirani troak je umnoak standardnog troka i koliine proizvoda koja je planirana za odreeno razdoblje.

38

77.UTVRIVANJE STANDARDNIH IZRAVNIH TROKOVA Preduvijet za utvrivanje: - izvriti ponmno istraivanje uvjeta poslovanje i svih faktora koji utjeu na koliinu i cijenu elemenata proizvodnje koji e se u toj proizvodnji koristiti - prouiti i utvrditi realan proizvodni program, uinke koji e u toj proizvodnji nastati Utvrivanje standardnih trokova materijala za izradu: a) utrditi utroke direktnog materijala s tim da se u obzir uzmu svi otpadci, kvarovi i lomovi b) utvditi cijenu svakog pojedinog direktnog materijala, koju korigiramno za trokove transporta c) mnoenjem utroka materijala sa cijenama dobijemo standardni troak po jedinici uinka Utvrivanje standardnih trokova izravnog rada: a) utvrditi troak rada, utroeno radno vrijeme, do njega se dolazi ponou studija vremena i pokreta. I ovdje treba korigirati za gubitke radnog vremena (efektivni rad + gubici = ukupno potreban rad) b) utvrditi cijenu rada c) utroak rada mnoimo sa stavkom plae i odbijemo standardni troak rada Utvrivanje standardnog izravnog troka: - mnoenjem standardnog troka materijala za izradu i standardnog troka izravnog rada 78.IZRAUNAVANJE OBRAUNATE STANDARDNE KOLIINE Obraunata standardna koliina je standardna koliina materijala koja je potrebna za ostvarenu koliinu uinka. Izraunava se za potrebe analize odstupanja od standardnih trokova. Obraunata standardna koliina = standardna koliina materijala za izradu za jednu jedinicu uinka * stvarna koliina uinaka Ukupan standardni troak = obraunata standardna koliina * standardna cijena po jedinici koliina materijala za izradu Odstupanje standardnih i stvarnih trokova nastaje zbog odstupanja u koliini ili cijeni. Treba ralanititrokove da bismo vidjeli uzrok nepovoljne razlike, odnosno razliku ralaniti na koliinsku i cjenovnu komponentu. Odstupanje se sastoji iz dva dijela jer ga uvjetuju dva imbenika, koliina i cijena. Razdvajanje odstupanja vrimo analizom odstupanja.

39

79.ODSTUPANJA OD STANDARDNOG IZRAVNOG TROKA (UTVRIVANJE, KOMPONENTE, VRSTE I NAMJENA) Odstupanje moe biti povoljno i nepovoljno. Povoljno odstupanje postoji kada je kolina utroenih elemenata sadrana u uinku manja nego to je stvarno utroeno u proizvodnji ili kada je cijena elemenata proizvodnje ostvarena manja nego to je normalno oekivna ili standardna. Nepovoljno odstupanje jpostoji u suprotnom sluaju od navedenog. Odstupanje moe biti kontrolirano i nekontrolirano. Kontrolirano je sa stajalita odreene razine odluivanja koji moe utjecati na visinu odreenog troka, a time i na nastanak odstupanja. Nekontroliran je troak na koji odreeni rukovoditelj ne moe utjecati. 80.IZRAUNAVANJE ODSTUPANJA ZA MATERIJAL ZA IZRADU POMOU FORMULE I GRAFIKONA Odstupanje od standardnog troka materijala za izradu moemo utvrditi pmomou formule, grafikona odstupanja ili u tablici izvjetaja o izvrenju za ope trokove izrade. Za primjenu svakog od tih naina izraunavanja potrebno je pribaviti potrebne podatke. Pojedinana odstupanja izraunavamo pomou formula: Cjenovno odstupanje za MI = stvarna koliina MI* (standardna cijena - stvarna cijena) Koliinsko odstupanje za MI = standardna cijena * (obraunata standardna koliina - stvarna koliina) Obraunata standardna koliina = stvarna koliina uinka * standardni utroak materijala po komadu Ukupno odstupanje = ukupni standardni troak MI - stvarni troak MI Grafikon odstupanja za MI: Stvarna koliina MI po stvarnoj cijeni Stvarna koliina MI po standardnoj cijeni Obraunata standardna koliina po standardnoj cijeni

Cjenovno odstupanje Koliinsko odstupanje Ukupno odstupanje

40

81.IZRAUNAVANJE ODSTUPANJA ZA PLAE IZRADE POMOU FORMULE I GRAFIKONA Plae zrade su jednake umnoku sati rada izrade i stavke plae na sat rada izrade. Stoga na odstupanje stvarnih plaa izrade od standardnih plaa izrade utjeu kako koliine rada tako i cijene rada. Pojedinana odstupanja raunomo pomou formula: Cjenovno odstupanje za PI = stvarni broj sati rada * (standardna stavka/sat stvarna stavka/sat) Koliinsko odstupanje za PI = standardna stavka/sat * (obraunati standardni broj sati - stvarni broj sati) Ukupno odstupanje za PI = cjenovno odstupanje za PI + koliinsko odstupanje za PI Grafikon odstupanja za PI: Stvarna koliina rada po stvarnoj stavci PI Stvarni broj sati po standardnoj stavci Obraunati standardni broj sati po standardnom troku

Cjenovno odstupanje Koliinsko odstupanje Ukupno odstupanje 82.POJAM, SVRHA I SADRAJ IZVJETAJA O IZVRENJU ZA IZRAVNE TROKOVE Izvjetaj o izvrenju je iscrpan pregled svih komponenti trokova koji omoguuju usporedbu ukupnih standardnih i ukupnih stvarnih trokova. Odstupanja su ralanjena na cjenovne i koliinske komponente. Za odstupanja koja su znaajna objanjeni su uzroci njihova nastanka. Svrha sastavljanja izvjetaja o izvrenju sastoji se u tome da se managementu prue informacije i objanjenja za utvrivanje mjera poslovodstva da bi ser utvreno odstupanje uklonilo, odnosno poduzele mjere poboljanja kod znaajnijih odstupanja. Obino se sastavlja mjeseno a moe i u kraim razdobljima, iznomno ak i svakodnevno. Sadraj izvjetaja o izvrenju: - Pojedinana i ukupna odstupanja za MI - Pojedinana i ukupna odstupanja za PI - Obraunata standardana koliina i cijena - Stvarna koliina i cijena - Iznos odstupanja i objanjenje

41

83.IZBOR ODSTUPANJA OD STANDARDNIH TROKOVA ZA DALJNJA ISTRAIVANJA I MJERE POSLOVODSTVA Kriteriji ili faktori izbora odstupanja za daljnja istraivanja su: a) veliina odstupanja b) uestalost javljanja odstupanja c) predmet odstpanja (sadraj, uzrok) d) karakter odstupanja (vrsta) Veliina odstupanja moe biti izraena u apsolutnom i relativnom iznosu. Najee se uzimaju oba naina izraavanja,a ako su zadovoljena oba ova uvjeta odstupanje je znaajno. Uestalost ponavljanja se uzima neovisno o veliini odstupanja. Ako se neko odstupanje javlja u duem razdoblju ili vie puta tada se uzima u daljnje razmatranje. Predmet odstupanja il sadraj moe biti za neke vrste odstupanja pokazatelj buduih problema ako je i pozitivno. Karakter ili vrsta odstupanja. Ako je odstupanje znaajno i negativno znai da je potrebno i daljnje istraivanje ali je ponekad potrebno i pozitivno odstupanje dalje istraivati. Mjere za poboljanje poslovodstvo poduzima nakon istraivanja uzroka i ono odluuje kod kojih uzroka e poduzimati mjere te bira vrste tih mjera. 84.UTVRIVANJE STANDARDNIH OPIH TROKOVA Za utvrivanje standardnog troka koji u sebi sadri ope trokove izrade koriste se stope opih trokvoa. Stope opih trokova izraavaju iznos opih trokova po jedinici proizvoda ili po standardnom satu rada izrade. Djele se na stope fiksnih opih trokova i stope varijabilnih opih trokova. Prvo je potrebno utvrditi normalni opseg proizvodnje, odnosno stupanj iskoritenja kapaciteta. U heterogenoj se proizvodnji opseg proizvodnje i kapacitet mogu iskazivati u satima rada izrade, au homogenoj proizvodnji standardnim jedinicama mjere. Kapacitet se moe utvrditi kao idealni, oekivani i normalni (realni). Noramlni kapacitet ne uzima u obzir sezonske oscilacije, a realni to uzima u obzir. Osim toga potrebno je odrediti klju, odnosno kritetij za rasporeivanje opih trokova. Klju se utvruje u istom mjerilu kao i kapacitet. Standardne ope trokove najbolje je utvrivati za svako mjesto posebno, a utvruje se i posebna stopa za svku vrstu trokova na svakom mjestu. Zbog jednostavnosti i ekonominosti postupka najvie se koristi standardno radno vrijme kao mjera kapaciteta i klju za rasporeivanje opih trokova.

42

85.VRSTE, SADRAJ I NAMJENA PREDRAUNA OPIH TROKOVA Predrauni opih trokova mogu biti: a) kruti, statiki ili fiksni - predstavljaju planove trokova samo za jedan odreeni opseg proizvodnje. On ima svoju primjenu u planiranju trokova no nije pogodan za kontrolu trokova jer stvarni trokovi znaajno odstupaju od krutog plana, ne samo zbog vee ili manje efikasnosti nego i zbog romjena u opsegu proizvodnje b) fleksibilni, varijabilni ili dinamiki - predstavljaju serije, niz planova opih trokova za razliite stupnjeve iskoritenja kapaciteta. Oni se rade za tzv. relevantni raspon djelatnosti poduzea, za vie moguih veliina opsega proizvodnje. sastavni je dio rauna dobiti i gubitka, koji sadri samo ope trokove. Standardna cijena kotanja obuhvaa: - standardne izravne trokove (PI, MI) koji se odnose na jedinicu proizvoda - standardne ope trokove koji se dodoaju na standardne izravne trokove pomou odreenog kljua Trokove ne moemo obraunati po planiranoj koliini proizvoda budui da je esto stvarni opseg proizvodnje manji ili vei od planiranog. Statiki plan se moe uzeti u obzir samo ako se opseg proizvodnje nije promijenio. Predraun opih trokova izrade koji nije sveden na ostvareni opseg proizvodnje moe navesti na potpuno pogreen zakljuke. Kada je poznat ostvareni opseg proizvodnje izrauje se fleksibilni predraun i u njemu planirani trokovei za ostvareni opse sporeuju sa odstupanjima. Na taj se nain pomou fleksibilnog predrauna ispravno utvruju nastala odstupanja. 86.POSTUPAK SASTAVLJANJA FLEKSIBILNOG PREDRAUNA OPIH TROKOVA Faze sastavljanja fleksibilnog plana opih trokvoa: a) trokovi se ralanjuju na varijabilnu, fiksnu i mjeanu komponentu b) odvajanje fiksnog i varijabilnog dijela mijeanih trokova c) utvrditi formulu z a utvrivanje opih trokova (T=Tf+tv*Q) d) odrediti relevantni raspon djelatnosti poduzea e) utvrditi koji je najvjerojatniji opseg proizvodnje koji e se realizirati f) utvrivanje fleksibilnog ili statikog plana Ako se predraun sastavlja unaprijed potrebno je izraditi statiki plan za oekivani opseg proizvodnje i za vie razina ispod i iznad oekivanog opsega.

43

Kada je proizvodnja zavrena, sastavlja se jedan fleksibilni plan za ostvareni opseg. 87.UTVRIVANJE STANDARDNIH VARIJABILNIH OPIH TROKOVA (KRITERIJI ZA RASPOREIVANJE NA PROIZVODE, PREDRAUNAVANJE STOPA) Radi se o utvrivanju unaprijed odreene stope varijabilnih opih trokova u odnosu na izabrani kriterij, temelj ili klju. Kriterij (klju) mogu biti plae izrade, sati rada izrade, strojni sati itd. Potrebno je prenjeti ope trokvoe na proizvode koristei stopu opih trokova. Pro izboru kljua poslovodstvo mora traiti onaj klju koji ima najjau uzronu povezanost s kretanjem opeg troka. Stopa se obino izraava na sat rada izrade, a prosijeni varijabilni troak po jedinici proizvoda. Stoga je potrebno vriti odreeno preraunavanje varijabilnih trokova. 88.IZRAUNAVANJE OBRAUNATIH STANDARDNIH SATI I STVARNIH STOPA VARIJABILNIH OPIH TROKVA Ukupni standardni varijabilni opi trokovi se mogu izraunati mnoenjem obraunatih standardnih sati sa stopom varijabilnih opih trokova. Za utvrivanje ukupnih standardnih varijabilnih trokova potrebno je prethodno odrediti obraunate standardne sate rada izrade. Obraunati standardni sati = stvarni opseg proizvodnje * sati po toni Ukupni standardni varijabilni opi trokovi = obraunati standardni sati * standardna stopa varijabilnih opih trokova Dobiveni iznos varijabilnog dijela opih trokova izrade prenosi se na proizvodnju, to jest na proizvode. 89.IZRAUNAVANJE ODSTUPANJA ZA VARIJABILNE OPE TROKOVE POMOU FORMULE I GRAFIKONA Kao i kod odstupanja od standardnih trokova rada izrade i za varijabilne ope trokove se izraunavaju dava odstupanja: a) odstupanje u potronji = stvarni broj sati rada * ( standardna stopa na sat - stvarna stopa na sat) b) odstupanje u efikasnosti = standardna stopa na sat * ( standardni obraunati sati - stvarni sati rada) Grafikon odstupanja: Stvarna koliina inputa stvarna koliina inputa obraunata standardna koliina po stvarnoj stopi po standardnoj stopi outputa po standardnoj stopi

44

odstupanje u potronji odstupanje u efikasnosti ukupno odstupanje 90.IZVJETAJ O IZVRENJU ZA VARIJABILNE OPE TROKOVE Ukupna odstupanja za varijabilne trokove ne daju dostatne informacije za kontrolu trokova jer se opi trokovi sastoje od brojnih pojedinanih vrsta trokvoa. Stoga je uobiajeno sastavljati izvjetaj o izvrenju s analizom odstupanja od standardnih opih trokova izrade slian izvjetaju o izvrenju predrauna opih trokova izrade samo to se odstupanja jo ralanjuju na komponenete u potronji i efikasnosti. Za sastavljanje tog izvjeaja kljuni podatak su stvarne stope po satu rada izrade koje je potrebno izraunati za svaku vrstu opih trokova. 91.SADRAJ ODSTUPANJA ZA VARIJABILNE OPE TROKOVE Odstupanja od standardnih varijabilnih opih trokova ralanjuju se na komponente potronje i efikasnosti. Tako se svaki pojedinani varijabilni opi troak analizira odvojeno na temelju podataka o dva odstupanja. Odstupanje u potronji kod MI i PI sastoji se iskljuivo od cjenovnih promjena. No, kod varijabilnih opih trokova izrade se dijelovi odstupanja u efikasnosti mogu pretoiti u odstupanje u potronji. To se dogaa to se proraun odstupanja u efiksanosti za ope trokove temelji na radu izrade a ne na kriteriju koji je sastavni dio opih trokova. Odstupanje u efikasnosti za varijabilne ope trokove izrade nema izravnu vezu s efikasnim troenjem opih trokova. Ono proistjee iz manje ili vie efikasnog koritenja sati rada izrade. To odstupanje predstavlja svotu varijabilnih opih trokova uteenih ili upropatenih zbog utede ili rasipanja rada izrade. 92.UTVRIVANJE STANDARDNIH FIKSNIH OPIH TROKOVA Kretanje fiksnih trokova je znaajno raliito od kretanja varijabilnih trokova. Kriterij po kojem se raunaja stopa fiksnih trokova je jednaka onoj po kojo se raunajuvarijabilni ali kriterij po kojem se rasporeuju moe imati uzrono posljedinu povezanost samo sa varijabilnim trokovima. U obraunu odstupanja po satu rada izrade i rasporeivanju na proizvode fiksni se tretiraju kao varijabilni trokovi. No, fiksni se trokovi moraju analizirati odvojeno i razliito kako bi se dobila odstupanja korisna za upravljanje trokovima. Standardna stopa varijabilnih OT = procijenjeni varijabilni OT/ sati rada izrade Standardna stopa fiksnih OT = procijenjei fiksni OT/ sati rada izrade

45

Jedinstvena standardna stopa opih trokvoa moe se koristiti ako se ne odvajaju odstupanja od varijabilnih i fiksnih poih trokovaizrade. 93.IZRAUNAVANJE ODSTUPANJA ZA FIKSNE OPE TROKOVE POMOU FORMULE I GRAFIKONA Ukupno odstupanje od fiksnih trokova moemo izraunati kao razilku izmeu iznosa obraunatih i stvarnih fiksnih opih trokova izrade. No, ukupno odstupanje se obino razdvaja na dvije vrste odstupanja. - odstupanje u potronji - odstupanje u opsegu Pojedinana odstupanja se raunaju pomou jednadbe: a) odstupanje fiksnih opih trokova u potronji = planirani fiksni OT stvarni fiksni OT b) odstupanje fiksnih opih trokova u opsegu = ukalkulirani fiksni OT planirani fiksni OT c) neto odstupanje = odstupanje u potronji + odstupnje u opsegu Grafikon odstupanja: Stvarni fiksni opi trokovi Planirani fiksni opi trokovi Obraunati fiksni opi trokovi

odstupanje u potronji odstupanje u opsegu ukupno odstupanje

94.SADRAJ ODSTUPANJA ZA FIKSNE OPE TROKOVE Odstupanje u potronji obino proizlazi iz cjenovnih promjena na fiksnim OT izrade. Odstupanje u potronji takoer moe odraavati promjene opih trokova zbog promjene koliina. Dok je proizvodnja na razini koja je priblina planiranoj nee biti koliinskih promjena u fiksnim trokovima. Kod veih promjena odstupanje u potronji sadrava kako promjene u cijeni tako i promjene u koliini. Takva odstpanja po pojeninim vrstama fiksnih OT bi trebalo ralaniti na cjenovna i koliinska i tako ih odvojeno prikazivati u izvjetaju o izvrenju. Odstupanja u opsegu su u stvari odstpanja koja nastaju zbog promjena u veliini nazivnika pri izraunavanju standardne stope fiksnih opih trokova. Fiksni opi trokovi izrade seu trokove proizvodnje uraunavaju po standardnoj stopi utvrenoj po satu rada izrade. Meutim fiksni troak ne nastaje na takav nain i ne mjenja se razmjerno promjeni broja sati rada izrade. Ukupni iznos fiksnog troka ostaje nepromijenjen kada se ostvari vie ili manje sati rada izrade. Kada je ostvareno manje sati rada izrade nego to je planirano

46

tada se manje fiksnihtrokova rasporeuje na proizvode i nastaje nepovoljno odstupanje u opsegu. Ako se ostvari vie sti javlja se povoljno odstupanje. 95.ISKAZIVANJE ODSTUPANJA OD STANDARDNIH TROKOVA U RAUNIMA DOBITI I GUBITKA Na kraju godine se za iznos utvrenih odstupanja od standardnih trokova korigira iznos trokova prodanih proizvoda. No, u posebnom raunu dobiti i gubitka pripremljenom za potrebe managera odstupanja se prikazuju pojedinano i odvojeno od trokova prodanih proizvoda. U raunu dobitka i gubitka sastavljenim za vanjsku upotrebu obino se iskazuje samo iznos trokova prodanih proizvoda korigiran za iznose svih odstupanja. Jedini izuzetak u tom pravilu moe biti odstupanje u opsegu za fiksne ope trokove. Jer, ako je odstupanje nastlo zbog sezonskih fluktuacija, abit e ispravljeno ili poravnato u narednom razdoblju, ono moe biti preneseno u bilanci i nee se prebijati s trokovima prodanih proizvoda. 96.SASTAVLJANJE BILANCE I GLAVNE BILANNE PROMJENE Bilanca je najvaniji izvjetaj jer sustavno prikazuje financijski poloaj poduzea. Ona je saeti pregled imovine, kapitala i obveza tvrtke na odreeni dan. Imovinu ine sredstva za proizvodnju i imovin