Sveučilište Jurja Dobrila

Odjel za ekonomiju i turizam

''dr. Mijo Mirković'' Pula

Kelava Kristi

Marta Kostešić

Albina Mašić

Miro Mrvoš

MULTIMEDIJA

(seminarski rad)

Pula, 2011.

Sveučilište Jurja Dobrila

Odjel za ekonomiju i turizam

''dr. Mijo Mirković'' Pula

MULTIMEDIJA

(seminarski rad)

Kolegij: Ekonomska informatika

Mentor: Etinger Darko

Studenti: Kristi Kelava, matični broj: 1982-E

Marta Kostešić, matični broj: 2078-E

Albina Mašić, matični broj: 2050-E

Miro Mrvoš, matični broj 2087- E

Smjer: Financijski management

Pula, studeni 2011.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

2. MULTIMEDIJA ................................................................................................................. 2

2.1. Računalno tehnološko područje ................................................................................... 2

2.2. Komunikološko područje primjene .............................................................................. 4

2.3. Multimedijska sredstva za prijenos poruke .................................................................. 5

3. MULTIMEDIJSKE KARAKTERISTIKE RAČUNALA .................................................. 6

4. HIPERTEKST ..................................................................................................................... 7

5. HIPERMEDIJA ................................................................................................................... 9

6. MULTIMEDIJA U INFORMATICI ................................................................................ 10

7. POJAM PRIVIDNE STVARNOSTI ................................................................................ 11

8. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 14

9. LITERATURA .................................................................................................................. 15

1

1. UVOD

Ubrzani razvoj tehnologije i sve noviji i napredniji načini komunikacije nam značajno

olakšavaju svakodnevni ţivot. Multimedija kao jedna od značajki naprednih gadgeta je jako

vaţna. Ona sama je kombinacija svega što poznajemo u različitim oblicima. Najprije tekst,

zatim slika, video, film, razne animacije, govor, muzika i naravno razno razne kombinacije tih

elemenata. Dokazano je da uz veći stupanj multimedije, je i pamćenje bolje, a razumijevanje

je lakše. Ljudima je zanimljivo, te privlači pozornost. Savršeno se primjenjuje i u marketingu,

u trgovini, u turizmu, a najprije je bila prihvaćena u zabavnom sektoru. Razne računalne

igrice i simulacije su zapravo područja primjene multimedije.

Mi smo se pozabavili razvojem multimedije, te njezinim granama. U početku ćemo

govoriti općenito o multimediji, te nastaviti o računalima. Prije se za predstavljanje

multimedije sluţilo sa više različitih ureĎaja, a danas to sve moţemo uz pomoć računala

opremljenog sa grafičkom, zvučnom i mreţnom karticom i dovoljnom količinom memorije.

Isto tako se moţe prenositi od korisnika do korisnika, te se svatko moţe sluţiti s njim onda

kada njemu to odgovara i upravo je to jedna od glavnih prednosti prihvaćanja multimedije.

2

2. MULTIMEDIJA

Pojam multimedije se sve više susreće u različitim područjima ljudske djelatnosti.

Sastavljen je od dvije riječi latinskog podrijetla lat.multus + medij = sredstvo prenošenja

komunikacije = govor,tisak,televizija,radio. Iako izraz multimedija nije najsretnije izabran s

obzirom na područja u kojima se rabi.

Tri globalna područja primjene:

1. Računalno tehnološko područje

2. Komunikološko područje primjene

3. Informatičko područje primjene

2.1. Računalno tehnološko područje

Multimedija u tom području predstavlja računalo sastavljeno od dijelova koji mogu

prihvatiti više medija na kojima je zapisan informacijski sadrţaj. Mediji koji sluţe zapisivanje

podataka i informacija u digitalnom obliku su magnetski i optički mediji. No,postoje i mediji

koji sluţe za zapisivanje digitalnog sadrţaja, ali takvo računalo treba biti opremljeno i

ostalim strojnim komponentama koje omogućavaju prihvaćanje, digitaliziranje i

interpretiranje zvuka, govora, slike i sekvenca filma. Za ostvarivanje kvalitetnog zapisa

potrebno je osigurati veliki diskovni kapacitet. Da bi se moglo interpretirati, obraĎivati, i

ostvariti interakcija potrebno je mnogo radne memorije kao i memorije na ulazno – izlaznim

ureĎajima ili pripadajućim upravljačkim sklopovima.

3

TABELA 1.

VRSTA PODATAKA U DIGITALNOM OBLIKU ZAPISA

POTREBNA

VELIČINA

MEMORIJE

500 stranica teksta 1 MB

100 redova telefaks poruke ( nesaţeto ) 6,4 MB

100 slika u boji ( saţeto s faktorom smanjenja 15:1 ) 500 MB

10 minuta animacije u boji ( saţeto ) 100 MB

10 minuta video sadrţaja u digitalnom zapisu ( saţeto , 30 : 1 ) 550 MB

1 sat video sadrţaja ( saţeto 200 : 1 ) 1 GB

Potrebna količina memorijskog prostora za pospremanje pojedine vrste saržaja u

digitalnom obliku zapisa

IZVOR : Cawkwl, 1996., 92. Str

Dodatni ureĎaji za korištenje zvuka su zvučna kartica, mikrofon i zvučnik. Mikrofon

analogno biljeţi zvuk iz realnog prostora. Zvučna kartica s pripadajućom programskom

potporom analogni signal zapisuje u digitalnom obliku, te se s odreĎenim faktorom

kompresije smanjuje veličinu originalne datoteke i tavku sprema na sekinarnu memoriju ( CD

ROM,magnetski disk,DVD ) . Prigodom interpretacije zvuka potrebno je digitalne zapise

dekomprimirati ditalni zapis prevesti u analogni i na zvučniku taj signal ponovo pretvoriti u

zvuk.

4

Dodatni ureĎaj za prikazivanje slike : ureĎaj za digitaliziranje slike (scaner ), fotoaparat s

digitalnim zapisom snimke, video kartica koja će obraditi sliku te zaslon i pisač.

Dodatni ureĎaj za korištenje videa : kamera,video kartica, monitor video ureĎaj.

2.2. Komunikološko područje primjene

Pojam multimedije je prvi puta primjenjivan u području komunikologije.

Komunikološko poimanje multimedije je prenošenje poruke u komunikacijskom sustavu od

pošiljatelja do primatelja na način da se postigne što veća razina razumljivosti, efekt paţnje i

duţina pamćenja sadrţaja. Svaki čovjek različito reagira na pojedine oblike prijenosa

informacijskog sadrţaja.

Čovjek moţe zapamtiti :

20% - audio sadrţaja

40% - vizualnog sadrţaja

70 % - audiovizualnog sadrţaja

Svojstva multimedije:

Tekst – jasnoća i mogućnost prilgaoĎavanja tempa preuzimanja informacija od strane

čitatelja.

Govor – svakom je pristupačan , sugestivan i razumljiv.

Grafika – vizualizacija informacija i postizanje odreĎenog stila komunikacije.

Glazba – ostvaruje ugoĎaj i karakter .

Video – prikazuje pokretne dogaĎaje iz svijeta koji nas okruţuje.

5

Računalna tehnologija – omogućuje spremanje, obradu, prenošenje i pristup velikoj količini

informacija.

2.3. Multimedijska sredstva za prijenos poruke

Kako bi poruka bila prenesena od pošiljatelja do primatelja uporabom multimedije,

potrebno je imati i sredstva koja će omogućiti prijenos različitih oblika materijalizacije opisa

realnog sustava. U tu svrhu se u početku rabio veći broj ureĎaja.

UreĎaji za prijenos zvuka – gramofon ili magnetofon

UreĎaji za prijenos slike – epidijaskop i dijaprojektor, teksta, crteţa ili grafoskop

UreĎaji za prijenos film – kinoprojektor

Slika 1:

Način prijenosa poruke uporabom većeg broja tehničkih sredstava kojima

upravlja veći broj ljudi

Izvor : Šehanović,Hutinski, Ţugaj : Informatika za ekonomiste

Prezentacija sadrţaja

Osoba 1. Osoba 2. Osoba 3.

6

Svaki od navedenih ureĎaja trebalo je uključivati i isključivati za što je bilo potrebno

više ljudi. Prijenos poruke odvijao se prema unaprijed strukturiranom scenariju u kojem je u

svakom dijelu kombinian primjereni medij za prijenos poruke. Tijekom ponavljanih

komunikacijskih procesa dolazi do kvarova na opremi ili nepaţnje suradnika a time do

pogrešaka, propusta i zastoja što smanjuje efekte komunikacijskih procesa. Da se smanji

pogreška kao posljedica ljudske nepaţnje , potrebna oprema za vizualizaciju poruka

priključuje se na računalo. Time se dobiva mogućnost upravljanja svim potrebnim dijelovima

opreme s jednog mjesta i od jednog čovjeka, moderatora komunkacijskog procesa. Razvojem

informacijske tehnologije u pravcu mogućnosti digitalizacije teksta, zvuka , slike i video

zapisa omogućuje se drukčiji pristup komunikacijskog sadrţaju.

3. MULTIMEDIJSKE KARAKTERISTIKE RAČUNALA

Razvojem računalne tehnologije, pronalaskom dijelova koji čine multimedijsko

računalo, moţe se pospremiti zvuk, govor, slika, tekst i video zapis u digitalnom obliku

zapisa. Multimedijsko računalo mora imati priključene ureĎaje i instalirane programe kako bi

mogao vršiti prikaz i obradu multimedijskih sadrţaja.

Dakle, da bi se moglo reći da je računalo multimedijsko, mora imati priključene

ureĎeaje poput zvučnika, slušalica, video kamere (web kamere), a podrazumijeva se da ima

monitor te priključenu zvučnu i grafičku karticu. Za ozbiljnije korištenje multimedijskih

sadrţaja, a ponajviše za igranje suvremenih računalnih igara, potrebno je imati kvalitetniju

grafičku karticu priključenu na matičnu ploču računala ili specijaliziranu grafičku i video

karticu namjenjenu isključivo za profesionalnu upotrebu. Za obradu slike bitni su pisač za

ispis i skener za snimanje slike s papira u digitalni oblik te svakako medij za spremanje poput

CD-a i DVD-a, kao i vrlo popularni medij s manjim kapacitetom kao što su USB stikovi.

Pored navedenih najčešće korištenih ureĎaja tu su još i ureĎaji koji su danas sve više u

upotrebi: mobitel, digitalne videokamere, digitalni fotoaparati, grafički tableti...

7

Kada govorimo o korištenju računala u multimedijske svrhe, mislimo na digitalnu

multimediju koja će uskoro prevladati i na najpoznatijem multimedijskom ureĎaju u

kućanstvu – televizoru. Digitalna multimedija na računalu podrazumjeva mogućnost

spremanja i obrade multimedijskim sadrţajima. Za to su potrebni programi kojima ćemo to

raditi. U pravilu uz kupljeni multimedijski ureĎaj dolazi i program, no to nije uvjek slučaj.

Programi za prikaz:

- TEKSTA: MS Word, ali zbog niza prednosti najčešće se korisiti pdf datoteka

- SLIKE: programi koji dolaze uz operacijski sustav Windows; Windows Picture and Fax

viewer program

Programi za obradu:

- SLIKA: MS Paint, Gimp, OpenOffice.org, te Google Picasa

- ZVUKA: Sound Recorder, Windows Media Player, Gom Player, Winamp, itd.

- ANIMACIJE: Flash, Swish, Easy Gif Animator, itd.

- VIDEO ZAPISA: Windows Movie Maker, Adobe Premiere

Iako danas za prezentaciju komunikacijskog sadrţaja potrebno je imati samo računalo,

ponekad prijenosno računalo i ureĎaj za prijenos i povećanje multimedijskog sadrţaja. Budući

da je danas sav komunikacijski sadrţaj digitaliziran, lakše ga je umnoţiti uporabom CD

ROM-a, te omogućiti individualnu upotrebu. Usprkos promjeni oblika prijenosa i tehnologije

prijenosa sadrţaja, nedostatak koji i dalje ostaje je da se njime sluţi linearno, prema autorovoj

strukturi.

4. HIPERTEKST

Digitalizacijom sadrţaja i njegovim zapisom u digitalnoj formi otvorila se mogućnost

izrade aplikacija koje omogućavaju nelinearno kretanje sadrţajem. Tako povezan sadrţaj

naziva se hipertekst. Prezentacija sadrţaja posredstvom moderatora nepotrebna je jer se svaki

korisnik kreće sadrţajem prema svom interesu i potrebi. Sadrţaj koji je predmet

hipertekstualne prezentacije moţe biti pohranjen unutar iste datoteke, u drugim datotekama na

istom mediju, u drugim datotekama na različitim medijima, na različitim računalima unutar

8

lokalne mreţe računala ili na bilo kojem računalu u svijetu, ukoliko je dostupno nekim od

mreţnih servisa.

Hipertekstualni dokument izraĎen je tako da se sadrţaj povezuje poveznicama, zapravo

to su riječi koje predstavljaju odreĎeni pojam ili sadrţaj koji je objašnjen na nekom drugom

mjestu. Ukoliko se ţelimo sluţiti tim sadrţajem, pokaţemo upitnikom na ključnu riječ, kojom

se pokrene poveznica (link) prema objašnjenju tog pojma. Dakle, poveznica ili link je veza

izmeĎu dvije web-stranice. Obično se pod tim pojmom misli na dijelove web-stranica (dio

teksta ili slika) preko kojih web-preglednik (browser) prelazi na neku drugu stranicu.

Na web-stranicama su poveznice obično označene drukčijom bojom od ostatka teksta

i/ili su podcrtane. Poveznica je veza izmeĎu nekog hipertekstualnog sadrţaja na neki drugi

hipertekstualni ili bilo kakav multimedijski sadrţaj (web-stranica, glazba, slika, film,

animacija).

Format poveznice je sljedeći: ime_protokola: URI , gdje ime protokola moţe biti:

http, news, gopher, ftp, ...

SLIKA 3 : Funkcijski opis hiperteksta

Izvor: http://info.biz.hr

9

SLIKA 4. : Pregled oznaka za kreiranje linkova

HTML oznaka Opis

<A HREF=”URL”>Link</A> hiperlink na drugi dokument

<A

NAME=”ime_bookmarka”>Link</A>

označava ime ciljne lokacije

<A

HREF=”#ime_bookmarka”>Link</A>

hiperlink na drugu imenovanu lokaciju

<A

HREF=”URL#ime_bookmarka”>Link</A>

hiperlink na drugu lokaciju u drugom

dokumentu

IZVOR: http://ahyco.ffri.hr

5. HIPERMEDIJA

Ukoliko sadrţaj teksta ilustriramo slikom, grafikonom, zvukom ili sekvencom filma, a

svaki od navedenih objekata moţe predstavljati ključnu riječ tj. moţe pokrenuti poveznicu ili

poveznica upućuje na njega, nazivamo ga hipermedija.

Hipermedijski dokumenti imaju tri zanimljiva obiljeţja:

-nema unaprijed definiranog (linearnog) puta kretanja sadrţajem, nema hijerarhije

sadrţaja već korisnik svakim pristupom bira put kretanja sadrţajem (individualizirano

korištenje)

-pojedini sadrţaji mogu biti u višestrukim vezama tj. poveznice mogu na jedan sadrţaj

upućivati s većeg broja pojmova

10

-ukoliko su poveznice postavljene na adrese sadrţaja i izvan računala, moguće je kretati

se problemskim prostorom povezujući se na hipermedijsku organizaciju sadrţaja drugih

dokumenata

SLIKA 5.: Primjer povezivanja u hipermedijskom dokumentu

IZVOR: http://escience.anu.edu.au

6. MULTIMEDIJA U INFORMATICI

Pojam multimedija u području informatike ima ponešto drugačije značenje. Dosad

rabljeni podatak, kao oblik opisa realnog sustava, postao je nedovoljno jednoznačan. Ako

treba, zbog sve sloţenijih i zahtjevnijih aplikacija, opisati oblik, boju ili glas, na klasičan

način to je teško učiniti, a nadasve i neprecizno. Treba li npr.opisati boju nečijeg oka, to

moţemo samo pojmom plavo,smeĎe,zeleno...Za veću preciznost opisa treba razviti sustav

kodiranja pojedine nijanse boja. To je dosta sloţen i neprecizan sustav. Šarenice oka razlikuju

se kod svih ljudi, pa i u svakom oku istog čovjeka. Ţelimo li precizniji i točniji opis šarenice

oka, jednostavnije je staviti sliku oka nego komplicirati podatkovni opis. Isto se moţe

primjeniti i na uporabu glasa ili video sekvence. Uvjet primjene multimedijskog opisa

objektivne stvarnosti je mogućnost pretraţivanja datoteka s podatkovnim zapisom prema

zadanom kriteriju podataka,slike,dijela slike i glasa. Takvom primjenom multimedijskog

11

opisa realnog sustava otvara se mogućnost razvoja jedne grupe aplikacija koje jednim

imenom nazivamo prividna stvarnost (Virtual Reality).

7. POJAM PRIVIDNE STVARNOSTI

Prividna stvarnost je izraz koji se odnosi na računarski simulirana okruţenja, koja mogu

oponašati stvarni svijet, kao i zamišljene svjetove. Trenutno, većina okruţenja u prividnoj

stvarnosti su prvenstveno vizualna iskustva, prikazana ili na računarskom ekranu, ili preko

posebnih stereoskopskih ekrana, ali neke simulacije uključuju dodatne senzorske informacije,

na primjer zvuk preko zvučnika ili slušalica.

Uporabom multimedijskog opisa realnog sustava i digitalnom pohranom takvog opisa,

stvorena je mogućnost kreiranja virtualnih sustava, s većim ili manjim osloncem na elemente

realnog sustava.

U praksi, veoma je teško napraviti visokovrijedno iskustvo prividne stvarnosti, zbog

velikih tehničkih ograničenja u procesorskoj snazi, rezoluciji prikaza, komunikacijskom

protoku; štaviše, zagovornici ove tehnologije se nadaju da će ta ograničenja biti prevaziĎena,

kako procesori, proizvodnja slike i tehnologije prenosa podataka budu jače i vremenom

efikasnije po jediničnoj cijeni.

Prividna stvarnost se često koristi da opiše različite primjene, često povezane

sa 3d okruţenjima, veoma kvalitetnog prikaza slike, kod kojih je osoba potpuno "uronjena" u

samo takvo okruţenje. Dojam prisutnosti u prividnoj okolini koja ne postoji u stvarnosti zove

se prividna stvarnost. Umjetni podraţaji generiraju se pomoću računala i dodatnih ureĎaja.

Ideja prividne stvarnosti: zamijeniti realne podraţaje koje primaju čovjekova osjetila s

umjetno generiranim podraţajima, na taj način moţemo stvarnu okolinu zamijeniti s

prividnom okolinom.

Aplikacije prividne stvarnosti moţemo podijeliti s:

1 .izmišljenim objektima, izmišljrnim prostorijama i izmišljenim odnosima izmeĎu objekata i

prostora

2. slikama realnih objekata u realnim ili izmišljenim prostorima i u realnim ili izmišljenim

odnosima i

12

3. reduciranim slikama realnih objekata u realnim prostorima i u realnim odnosima

Za komunikaciju s virtualnim predmetima-odnosima, nije potrebno ništa drugo nego

računalo dovoljne procesorske snage i memorijskih kapaciteta da bi se mogla realizirati

konstrukcija prividne stvarnosti.Pojedini dodatni dijelovi opreme koji se ponekad rabe, nisu

bitni za odvijanje aplikacije,već za doţivljaj virtualnog prostora i objekata.

Temelji koji omogućuju tehnologiju prividne stvarnosti su napredna (brza) računala,

napredne (brze) komunikacijske mreţe, ureĎaji za interakciju izmeĎu čovjeka i računala

(human-computer interfaces). Prividna stvarnost omogućuje čovjeku obavljanje aktivnosti u

prividnom svijetu umjesto u stvarnom svijetu. Ovo je interesantno za primjenu u situacijama

koje se rijetko dešavaju, preskupe su ili su preopasne. Kao primjer primjene moţemo navesti

računalne igre. U njima se susreću izmišljeni likovi, smješteni u izmišljene prostore i u isto

takve odnose.

Slika 7: Prividna stvarnost- računalna igrica

Izvor: www.igrice-igre.com

Kriteriji mjerenja kvaliteta multimedijskih aplikacija : sadrţajni, estetski i funkcionalni.

Sadrţajni kriterij ocjene valjanosti multimedijskog sustava malo je drukčiji od mjerila

jednomedijskih sustava. Budući da multimedija sluţi za jednoznačniji opis realnih

sustava,odabrani multimedijski sadrţaj, zvuk, slika ton ili video sekvenca , moraju reprentirati

baš rezultat obrade. U algoritamskom sučeljavanju podatkovnog opisa realnih sustava obrade

novi je sadrţaj koji se ponovo opisuje podatkom. U multimedijskom opisu rezultat

sučeljavanja dvaju multimedijskih opisa nisu dva zbrojena zvuka, presjek dviju slika i sl.. Za

13

reprezentiranje rezultata obrade treba novi multimedijski sadrţaj koji će baš to opisivati.

Stvaranje multimedijskog izvješća treba u meĎuodnos stavljati trodimenzialno. To predstavlja

estetski kriterij . Osim dogaĎanja na ekranu, gdje prikaz moţe biti i trodimenzionalni, sve je u

vremenu kada se i u toj dimenziji moraju sinkrono dogaĎati promjene sa ţeljenim efektom.

Vrsnoća prikaza slike, reprodukcija tona ili kakvoća prikaza video sekvence takoĎer je vrlo

bitan čimbenik estetske prosudbe multimedijskog sadrţaja. Kvalitet reprodukcije ovisi o

procesorskoj snazi računala i ostalih priključenih jedinica koji omogućava ţeljeni kvalitet

reprodukcije sadrţaja. Dakle, ovaj estetski kriterij uvjetovan je u velikoj mjeri tehničkim

osobinama računala. Funkcionalni kriterij ovisi o više činbenika. Prije svega treba se zapitati

je li to potrebno, te donosi li to prihvatljivu korist u odnosu na uloţenu vrijednost. Drugi je

čimbenik način distribucije takvog sadrţaja. Ponekad će se rabiti u direktnoj inzerakciji s

dinamičkom promjenom sadrţaja, a ponekad se distibuira za off line uporabu na primjerenim

materijalnim nositeljima. CD rom je kapacitetom i cijenom svakako prihvatljiv medij.

14

8. ZAKLJUČAK

Predstavili smo multimediju i njezine najvaţnije značajke. Primjenjuje se u medicini,

obrazovanju, zabavi, turizmu i trgovini. Nema negativnih strana i ne utječe negativno ni na

jednu od ovih grana. Dapače, ona poboljšava i unaprijeĎuje, te olakšava učenje, razvoj

trgovine, bolju komunikacijsku povezanost.

U današnje vrijeme, ţivot je nezamisliv bez interneta, a knjiga je već odavno izgubila

interes mnogih. Tekst na papiru je zastarjeo. Sada se traţe slike i animacije, govorne upute,

video isječci ili pak kombinacija svega toga. Lakše je pratiti i ostati skoncentriran, privlači

našu paţnju, a moţemo se iznova sluţiti i gledati sve kada god to hoćemo.

15

9. LITERATURA

• Šehanović J. Dr.sc, Hutinski Ţ. Dr.sc, Ţugaj M. Dr.sc., Informatika za ekonomiste ,

2002.

INTERNET

• http://lab405.fesb.hr/multimedija/r2003/predmet.html

• http://pvprm.zesoi.fer.hr/2002-2003-web/studenti-

rad/mnovak/Dokumenti/seminar.htm