SAZET AK OPISA SVOJST AVA LIJEKA

1. NAZIV GOTOVOG LIJEKARAMED 1,25 mg tableteRAMED 2,5 mg tableteRAMED 5 mg tableteRAMED 10 mg tablete

2. KV ALITA TIVNI I KV ANTIT ATIVNI SAST AVRAMED 1,25 mg tablete: jedna tableta sadrzi 1,25 mg ramiprila.RAMED 2,5 mg tablete: jedna tableta sadrzi 2,5 mg ramiprila.RAMED 5 mg tablete: jedna tableta sadrzi 5 mg ramiprila.RAMED 10 mg tablete: jedna tableta sadrzi 10 mg ramiprila.

Za pomocne tvari vidjeti 6.1 "Popis pomocnih tvari".

3. FARMACEUTSKI OBLIKTableta.RAMED 1,25 mg tablete su ovalne, rayne, bijele do gotovo bijele boje.RAMED 2,5 mg tablete su zute, ovalne, rayne s razdjelnom crtom na jednoj strani i narubovima te oznakom R2.RAMED 5 mg tablete su ruZicaste, ovalne, rayne s razdjelnom crtom na jednoj strani i narubovima te oznakom R3.RAMED 10 mg tablete su bijele do gotovo bijele, ovalne, rayne, s razdjelnom crtom najednoj strani i na rubovima te oznakom R4.

4. KLINICKI PODACI

4.1 Terapijske indikacijeRamipril se primjenjuje:

u lijcccnju cscncijalnc hipcrtenzijeu lijecenju kongestivnog zatajenja srca kao dodatna terapija diureticima sa ili bezsrcanih glikozida.za smanjenje smrtnosti kod bolesnika u akutnoj fazi infarkta miokarda s klinickimznakovima zatajenja srca.

4.2 Doziranje i nacin primjeneRamipril se primjenjuje oralnim putem.Preporucuje se uzimati svaki dan u isto vrijeme. Moze se uzimati prije obroka, uz ilinakon obroka jer unos hrane ne utjece na njegovu bioraspolozivost (vidi poglavlje 5.2).Ramipril se treba progutati s vodom. Ne smije se Zvakati ili lomiti.

HipertenzijaPreporucena pocetna doza ramiprila u bolesnika koji ne uzimaju diuretikongestivno zatajenje srca je 1,25 mg jedanput na dan. Dozu treba

.HNvecava

2200

D

------._--------

------

vremenskim intervalima od 1 do 2 tjedna, ovisno 0 klinickom ucinku, do maksimalno10 mg jedanput na dan.

Doza od 1,25 mg bit 6e dovoljna za postizanje terapijskog odgovora samo u manjeg brojabolesnika. Uobicajena doza odrzavanja je od 2,5 mg do 5 mg ramiprila uzeta jedanput nadan. Ukoliko odgovor bolesnika nije zadovoljavajuCi niti s dozom od 10 mg ramiprila,preporucuje se kombinirana terapija.

U bolesnika s hipertenzijom pra6enom kongestivnim zatajenjem srca, sa ili bez bubremeinsuficijencije, uocena je simptomatska hipotenzija nakon lijecenja ACE-inhibitorima. Utih bolesnika lijecenje treba zapoceti u bolnici s dozom od 1,25 mg pod strogimlijccnickim nadzorom.

Zatajenje srcaPreporucena pocetna doza ramiprila u bolesnika stabiliziranih diuretskom terapijom je1,25 mg jedanput na dan. Ovisno 0 klinickom uCinku doza se moze pove6ati, s tim da sepreporucuje udvostrucenje doze u razmacima od 1 do 2 tjedna. Ako je potrebno, dnevnadoza od 2,5 mg ili ve6a, moze se uzeti jednokratno ili podijeljena u dvije doze. Najve6apreporucena dnevna doza ramiprila je 10 mg.

Stanje nakon infarkta miokardaLijecenje treba zapoceti u bolnici izmedu 3. i 10. dana nakon akutnog infarkta miokarda.Pocetna doza je 2,5 mg dva puta na dan. Nakon 2 dana doza se pove6a na 5 mg dva putana dan. Ako se pocetna doza od 2,5 mg ne podnosi, dozu od 1,25 mg dva puta na dantreba davati kroz dva dana, prije pove6anja na 2,5 mg te 5 mg dva puta na dan. Ukolikose doza ne moze pove6ati na 2,5 mg dva puta na dan, lijecenje treba prekinuti.

Jos uvijek nema dovoljno iskustva u lijecenju bolesnika s teskim (NYHA IV) zatajenjemsrca odmah nakon srcanog udara. Ukoliko je klinicki opravdano, lijecenje takvihbolesnika preporucuje se zapoceti dozom od 1,25 mg jedanput na dan, uz poseban oprezkod bilo kakvog pove6anja doze.

Doza odrzavanja ramiprila je od 2,5 mg do 5 mg dva puta na dan.

Najve6a preporucena dnevna doza ramiprila je 10 mg.

Bolesnici koji uzimaju diuretikelbolesnici s manjkom soliPrimjenu diuretika treba prekinuti 2-3 dana prije pocetka lijecenja ramiprilom (ili dulje,ovisno 0 trajanju djelovanja diuretika) Hi dozu diuretika smanjiti na najmanju mogu6u,kako bi se izbjegla simptomatska hipotenzija. Kasnije se po potrebi diuretici moguponovno uvesti u terapiju. Uobicajena pocetna doza ramiprila u bolesnika koji suprethodno lijeceni diureticima te koji se istovremeno lijece i diureticima je 1,25 mg.Potrebno je pratiti bubremu funkciju i razinu kalija u serumu.

U bolesnika koji nisu u potpunosti nadoknadili gubitak teku6ine Hi soli, u bolesnika steskom hipertenzijom kao i u bolesnika kod kojih hipotenzivna reakcija mozepredstavljati odredeni rizik (npr. sa znacajnom stenozom koronarnih ili mozdanih krvnihzila), preporucuje se lijecenje zapoceti dozom ramiprila od 1,25 mg. H A L10M E D

2 2 -11- 2010

ODOBRENO

Bolesnici s ostecenjem funkcije bubregaU bolesnika s klirensom kreatinina >30 ml/min (serumski kreatinin

Intestinalni angioedemKod nekih bolesnika lijecenih ACE-inhibitorima zabiljezena je pojava intestinalnogangioedema koji se klinicki manifestirao kao abdominalna bol (sa ili bez mucnine ilipovracanja). U nekim od tih slucajeva bio je prisutan i angioedem lica. Simptomiintestinalnog angioedema povukli su se nakon prekida lijecenja ACE-inhibitorom.

Ramipril se ne smije primjenjivati u bolesnika sa stenozom aortalne ili mitralne valvuleili kod opstrukcije izlaznog dijela srca (vidi Posebne mjere opreza).

Posebne mjere oprezaProcjena funkcije bubregaPrije uvodenja terapije i za vrijeme lijecenja treba provjeriti stanjc bubrerne funkcijebolesnika

Ostecenje funkcije bubregaU bolesnika s ostecenjem funkcije bubrega preporucuje se smanjenje doze ramiprila iliproduljenje interval a doziranja, uz redovitu kontrolu bubrezne funkcije. U veCinislucajeva nema promjene u funkciji bubrega. Postoji rizik od pogorsanja funkcijebubrega, osobito u bolesnika s kongestivnim zatajenjem srca, u bolesnika nakontransplantacije bubrega, u bolesnika sa zatajenjem bubrega, u bolesnika s obostranomstenozom bubrezne arterije te jednostranom stenozom bubrezne arterije u bolesnika sjednim bubregom. Kod posljednje skupine bolesnika, cak i mala promjena serumskogkreatinina moze ukazivati na jednostrani gubitak bubrerne funkcije. Ukoliko se dovoljnoranD prepozna, ova promjena bubrerne funkcije je reverzibilna nakon prekida terapije.

Velika je vjerojatnost da ce bolesnici na hemodijalizi s visoko protocnimpoliakrilonitrilnim (AN69) membranama razviti anafilakticne reakcije tijekom lijecenjaACE-inhibitorima. U tih bolesnika treba izbjegavati ovu kombinaciju, bilo da se koristedrugi antihipertenzivni lijekovi ili druge vrste membrana za dijalizu.

Slicne reakcije su videne tijekom afereze lipoproteina niske gustoce s dekstran-sulfatom.Stoga te metode ne treba koristiti u bolesnika koji se lijece ACE-inhibitorima.

Neki bolesnici s hipertenzijom koji nemaju klinicki vidljivu bubreznu bolest, mogurazviti neznatni i obicno prolazni porast dusicnih spojeva i kreatinina u serumu tijekomuzimanja ramiprila, posebno ako istodobno koriste diuretike. U tim je slucajevimapotrebno smanjiti dozu ramiprila i/ili prekinuti primjenu diuretika.

Ostecenje funkcije jetreBuduCi da je ramipril predlijek koji se u jetri metabolizira u aktivni oblik, potreban jeposeban oprez i nadzor kod bolesnika s ostecenjem funkcije jetre. Metabolizam ramiprilai stvaranje bioaktivnog metabolita ramiprilata moze se bitno smanjiti sto dovodi doznacajno povecane koncentracije ramiprila u plazmi (uslijed smanjene aktivnosti esterazau jetri).

U bolesnika s teskom cirozom jetre i edemima i/ili ascitesom, renin-angiotenzinski sustavmoze biti znacajno aktiviran. Stoga je potreban poseban oprez tijekom lijecenia takvihbolesnika (vidi poglavlje 4.2). H A L10M E D

22 -11- 2010ODOBRENO

Simptomatska hipotenzijaU rijetkim slucajevima, u bolesnika s nekompliciranom hipertenzijom moze doci dosimptomatske hipotenzije na pocetku lijecenja ramiprilom kao i kod povecanja doze.Vjerojatnija je u bolesnika koji imaju manjak volumena tekuCine i soli uslijed:

dugotrajne terapije diureticimadijete s ogranicenim unosom solidijalizeproljeva, povracanjaHi u bolesnika sa srcanim zatajenjem.

Zbog toga je kod ovih bolesnika potrebno prekinuti terapiju diureticima te nadoknaditiizgubljeni volumen tekucine i soli prije primjene terapije ramiprilom.

Agranulocitoza i supresija kostane sriiU bolesnika koji uzimaju inhibitore angiotenzin-konvertirajuceg enzima rijetko se mozepojaviti agranulocitoza i supresija kostane srzi kao i smanjenje eritrocita, hemoglobina itrombocita. Ove nuspojave su cesce u bolesnika s ostecenjem funkcije bubrega, posebnoako imaju sistemske bolesti vezivnog tkiva (kolagene vaskularne bolesti). Redovitopracenje broja leukocita (zbog otkrivanja moguce leukopenije) i bjelancevina u urinupreporucuje se u bolesnika sa sistemskim bolestima vezivnog tkiva (lupus eritematosus isklerodermija), osobito ako imaju ostecenje funkcije bubrega te istodobno uzimajukortikosteroide i antimetabolite. U bolesnika koji uzimaju alopurinol, imunosupresive iostale tvari koji mogu mijenjati krvne nalaze, takoder je povecan rizik od poremecajakrvi.

HiperkalijemijaPorast kalija u serumu rijetko se moze naci u bolesnika s hipertenzijom. Cimbenici rizikaza razvoj hiperkalijemije ukljucuju: insuficijenciju bubrega, diuretike koji stede kalij iistodobno uzimanje pripravaka za lijecenje hipokalijemije. Preporucuje se redovitakontrola serumskog kalija. Posebice u bolesnika s ostecenjem ~cije bubrega trebacesce kontrolirati kalij u serumu.

Bolesnici s pojacanom aktivnosti renin-angiotenzin sustavaPrHikom lijecenja bolesnika s pojacanom aktivnosti renin-angiotenzinskog sustava,potreban je poseban oprez (vidi poglavlje 4.2). U tih bolesnika postoji rizik od znacajnogakutnog pada krvnog tlaka i pogorsanja bubreme funkcije uslijed ACE-inhibicije, osobitokada se ACE-inhibitor ili istodobno primijenjen diuretik uzmu prvi put Hi prvi put upovecanoj dozi. Pocetak lijecenja Hi povecanje doze