razvoj i arhitektura web gis...

4
INFOTEH-JAHORINA Vol. 12, March 2013. - 880 - Razvoj i arhitektura Web GIS aplikacije Adela CrnišaninDepartman za tehničke nauke Državni univerzitet u Novom Pazaru Novi Pazar, Srbija [email protected] Petar Spalević Fakultet tehničkih nauka Univerzitet u Prištini Kosovska Mirovica, Srbija [email protected] Dejan Rančić/Marko Micalović Elektronski fakultet Univerzitet u Nišu Niš, Srbija [email protected] [email protected] Sadržaj—Broj web GIS aplikacija se poslednjih godina naglo povećao. U ovom radu je dat predlog arhitekture za razvoj jedne web GIS aplikacije. Opisane su različite tehnologije za mapiranje, sistemi za upravljanje bazama podataka i standardi za razvoj web GIS aplikacije. Cilj ovog rada jeste da se ispita upotreba open source GIS rešenja za razvoj web GIS aplikacije. U radu je predložena arhitektura sistema sa potrebnim komponentama. Razmatran je GeoServer maping server i PostgreSQL/PostGIS sistem za upravljanje bazom geografskih podataka. Ključne riječi- Web GIS aplikacija, geografski informacioni sistem, arhitektura Web GIS, GeoServer, PostgreSQL/PostGIS I. UVOD Geografski informacioni sisitem je skup alata za prikupljanje, analiziranje, obradu i prikaz prostornih podataka. Korisnik geografskog informacionog sistema može da kombinuje podatke dostupne na Internetu sa lokalnim podacima kako bi vršio upit i analizu nad podacima i iste na kraju i prikazao. Obzirom da su prostorni podaci dostupni svim članovima društva u odgovarajućem obliku, Web GIS je mehanizam koji omogućuje raspoloživost geografskih mapa u elektronskom formatu na Internetu. [1] Za razvoj jedne veb aplikacije geografskog informacionog sistema (GIS) potreban je odgovarajući softver, hardver i podaci koji se obrađuju (karta). Komercijalni softver je skup. Nasuprot komercijalnom, open source GIS softver je raspoliživ besplatno. Uz to je i pouzdaniji, nudi veću fleksibilnost u prilagođavanju specifičnim potrebama aplikacije. U radu je data arhitektura jedne ovakve veb GIS aplikacije. Posebno je dat pregled GeoServer servera za mape i pregled standarda koje on implementira i PostrgreSQL/PostGis sistema za upravljenje geografskim podacima u bazi. II. ISTORIJA RAZVOJA WEB GIS-A World Wide Web Consortium (W3C) je 1994. godine razvio tehnologije (specifikacije, smernice, softver i alati) koji bi uskladili i minimalne razlike u web standardima. To je označilo početak web mapiranja kao standardizacije za web. Osnovne specifikacije uključuju Hypertext Transfer Protocol (HTT), Uniform Resource Locator (URL) i HypertextMarkup jezik (HTML), koji su postali gradivni blokovi za druge W3C specifikacije poput Document Object Model (DOM), Extensible Markup Language (XML), Extensible Stylesheet Language Transformations (XSLT), Scalable Vector Graphics (SVG) i Cascading Stilska (CSS). Danas mnoge popularne Internet stranice imaju u sebi ugrađene neke geoprostorne podatke. MapGuide i MapQuest su pioniri web mapiranja. U kasnim 1990-im, MapQuest je posedovao online tržište u oblasti web mapiranja. U narednim godinama su se pojavili mnogi drugi proizvodi, kao GeoMedia WebMap, Sharp Map, ka-Map, MapServer, GeoServer, Multimap, ArcIMS, OpenStreetMap, Google Maps, Bing Maps, Yahoo Maps, itd. Danas postoji veliki izbor alata za web mapiranje. Neki od njih su komercijalni, ali većina od njih su besplatni i otvoreni za korišćenje. Najpopularniji su Google Maps od Google-a i Bing Maps od Microsoft-a. Međutim, veoma je ograničena mogućnost korišćenja aplikacionog programskog interfejsa ovih aplikacija za prikaz nekih naših ličnih prostornih podataka. III. WEB GIS Web GIS je bilo koji GIS koji koristi web tehnologije. Najjednostavniji WebGIS bi trebao imati bar server i klijent, gde je server Web aplikacioni server, a klijent je web pretraživač, desktop aplikacija, ili mobilna aplikacija. [2] Najviše korišćeni tip arhitekture Web GIS aplikacija jeste trslojna arhitektura koju čine: sloj korisničkog interfejsa, sloj servera aplikacije i sloj baze podataka.[3],[4],[5]. Takođe popularna je i četvoroslojna arhitektura, gde je sloj integracije dodat na arhitekturu WebGIS, koji se temelji na web servisima. [6],[7]. Sloj korisničkog interfejsa služi kao grafički korisnički interfejs (GUI) koji predstavlja rezultat prostornih podataka i obezbeđuje krajnjim korisnicima interakciju sa udaljenim servisima.

Upload: dinhnga

Post on 21-Jul-2018

228 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

INFOTEH-JAHORINA Vol. 12, March 2013.

- 880 -

Razvoj i arhitektura Web GIS aplikacije

Adela CrnišaninDepartman za tehničke nauke Državni univerzitet u Novom Pazaru

Novi Pazar, Srbija [email protected]

Petar Spalević Fakultet tehničkih nauka

Univerzitet u Prištini Kosovska Mirovica, Srbija

[email protected]

Dejan Rančić/Marko Micalović Elektronski fakultet Univerzitet u Nišu

Niš, Srbija [email protected]

[email protected]

Sadržaj—Broj web GIS aplikacija se poslednjih godina naglo povećao. U ovom radu je dat predlog arhitekture za razvoj jedne web GIS aplikacije. Opisane su različite tehnologije za mapiranje, sistemi za upravljanje bazama podataka i standardi za razvoj web GIS aplikacije. Cilj ovog rada jeste da se ispita upotreba open source GIS rešenja za razvoj web GIS aplikacije. U radu je predložena arhitektura sistema sa potrebnim komponentama. Razmatran je GeoServer maping server i PostgreSQL/PostGIS sistem za upravljanje bazom geografskih podataka.

Ključne riječi- Web GIS aplikacija, geografski informacioni sistem, arhitektura Web GIS, GeoServer, PostgreSQL/PostGIS

I. UVOD Geografski informacioni sisitem je skup alata za

prikupljanje, analiziranje, obradu i prikaz prostornih podataka. Korisnik geografskog informacionog sistema može da kombinuje podatke dostupne na Internetu sa lokalnim podacima kako bi vršio upit i analizu nad podacima i iste na kraju i prikazao. Obzirom da su prostorni podaci dostupni svim članovima društva u odgovarajućem obliku, Web GIS je mehanizam koji omogućuje raspoloživost geografskih mapa u elektronskom formatu na Internetu. [1]

Za razvoj jedne veb aplikacije geografskog informacionog sistema (GIS) potreban je odgovarajući softver, hardver i podaci koji se obrađuju (karta). Komercijalni softver je skup. Nasuprot komercijalnom, open source GIS softver je raspoliživ besplatno. Uz to je i pouzdaniji, nudi veću fleksibilnost u prilagođavanju specifičnim potrebama aplikacije. U radu je data arhitektura jedne ovakve veb GIS aplikacije. Posebno je dat pregled GeoServer servera za mape i pregled standarda koje on implementira i PostrgreSQL/PostGis sistema za upravljenje geografskim podacima u bazi.

II. ISTORIJA RAZVOJA WEB GIS-A World Wide Web Consortium (W3C) je 1994. godine

razvio tehnologije (specifikacije, smernice, softver i alati) koji bi uskladili i minimalne razlike u web standardima. To je označilo početak web mapiranja kao standardizacije za web.

Osnovne specifikacije uključuju Hypertext Transfer Protocol (HTT), Uniform Resource Locator (URL) i HypertextMarkup jezik (HTML), koji su postali gradivni blokovi za druge W3C specifikacije poput Document Object Model (DOM), Extensible Markup Language (XML), Extensible Stylesheet Language Transformations (XSLT), Scalable Vector Graphics (SVG) i Cascading Stilska (CSS).

Danas mnoge popularne Internet stranice imaju u sebi ugrađene neke geoprostorne podatke. MapGuide i MapQuest su pioniri web mapiranja. U kasnim 1990-im, MapQuest je posedovao online tržište u oblasti web mapiranja. U narednim godinama su se pojavili mnogi drugi proizvodi, kao GeoMedia WebMap, Sharp Map, ka-Map, MapServer, GeoServer, Multimap, ArcIMS, OpenStreetMap, Google Maps, Bing Maps, Yahoo Maps, itd.

Danas postoji veliki izbor alata za web mapiranje. Neki od njih su komercijalni, ali većina od njih su besplatni i otvoreni za korišćenje. Najpopularniji su Google Maps od Google-a i Bing Maps od Microsoft-a. Međutim, veoma je ograničena mogućnost korišćenja aplikacionog programskog interfejsa ovih aplikacija za prikaz nekih naših ličnih prostornih podataka.

III. WEB GIS Web GIS je bilo koji GIS koji koristi web tehnologije.

Najjednostavniji WebGIS bi trebao imati bar server i klijent, gde je server Web aplikacioni server, a klijent je web pretraživač, desktop aplikacija, ili mobilna aplikacija. [2]

Najviše korišćeni tip arhitekture Web GIS aplikacija jeste trslojna arhitektura koju čine: sloj korisničkog interfejsa, sloj servera aplikacije i sloj baze podataka.[3],[4],[5]. Takođe popularna je i četvoroslojna arhitektura, gde je sloj integracije dodat na arhitekturu WebGIS, koji se temelji na web servisima. [6],[7].

Sloj korisničkog interfejsa služi kao grafički korisnički interfejs (GUI) koji predstavlja rezultat prostornih podataka i obezbeđuje krajnjim korisnicima interakciju sa udaljenim servisima.

Sprekkorisprov

SOvajmog

Ssvakstvartehnperfoza di

A. SS

applkom

1)W

interoblikNajbskice- prdizajGIS Dizaosnoosob

Mlinijsstranpokaje dDostMirokoriš

2)C

inov

Sloj servera ako sloja za intsnicima radi a

vajdera usluga

Sloj baze podj sloj nudi sku

gu preuzimati p

IV. STAN

Standardi za rke web aplikarni razvoj we

nologije koje, ormanse web izajn i standar

Standardi za dStandardi za ikacije i ob

mercijalnog rav

Web wirefrWireframe jerfejsa i navigaka - od tekstbolji i najkore. Za izradu wre svega ljujneri). Wirefra

aplikacije majneri mogu kovu toga razubine.

Miller (2008) ske crteže' knici. Web wazuje veze izmdat primer wtupni alati zaosoft Visio i šćen Cacoo on

Slika 1. Up

Uzori za diChambers (20vacije u sof

aplikacije komtegraciju podaanalize i uprav.

dataka je skupup interfejsa ppodatke i upra

NDARDI ZA RA

razvoj web aacija. Oni obeeb aplikacija

ako se koriaplikacija. On

rde za razvoj.

dizajn aplikacdizajn su zadbčno se o voja web aplik

raming e kostur komacionih elementualne interprrišteniji wiref

wireframe-ova udi bez znanames je mestomogu razgovkreirati vizualumeju kako d

je opisao wekoji pokazuju

wireframing smeđu različitih

wireframe skica izradu wireProtoShare. Z

nlajn alat.

prošćeni dizjan w

izajn web GIS000) je opisaoftverskom in

municira s višataka i komunvljanja podaci

p udaljenih ppreko kojih klavljati njima.

ZVOJ WEB GISaplikacije razvezbeđuju stand

i zahtevaju riste efikasno,ni se mogu po

ije duženi za raz

njima odlukacije.

mponenata strnata. Wireframretacije do vrframe-ovi su se mogu učes

nja programiro gde svi učevarati i podlno okruženje

da implementi

eb wireframesu položaj elluži kao vizh stranica webce web GIS eframe-a su Za izradu diz

web GIS aplikacij

S aplikacije o uzore u dizanženjerstvu k

še izvora podanicira sa krajima koji dolaz

podataka i serlijentske aplik

S APLIKACIJE

voja su važandarde zaduženrazličite tehn mogu poboodeliti u stand

voj strukture učuje pre sa

ranice, elememe može imatirlo složenih s

vrlo jednoststvovati celi timranja (menad

esnici u izradi deliti svoje ie a programeriraju odgovara

s kao 'jednostlemenata na zualni vodič b aplikacije. Iaplikacije, S

Adobe Illustrzajna aplikaci

e - Wireframe

ajnu kao skorakoji objašnja

- 881 -

ataka jnjim ze od

rvisa. kacije

n deo ne za ike i

oljšati darde

web amog

enata i više skica. tavne movi džeri,

web ideje. ri na ajuće

tavne web koji

Ispod Sl. 1. rator, ije je

ašnje avaju

zajerazvolakkoji razja

Pfactoand za prou

B. SO

Opeorgaservmapmapje rasourimplkartekoji

OWMkartoupraWebWMpredServaplikšto dmaleidenmatr

Tkoriposl[9].

dničke problvoju. Dizajn ukšati razvoj so

se obično asniti veze izm

Primeri uzoraory, Factory mPrototype. Ostandardizacij

uzrokovala da

Standardi za rOCG(Open genGIS konzoanizacija za visa. OCG je pe (kartografijpping service) azvijena u janrce i komelementiran We(mape) i GISse učitavaju u

OCG je 2006MS-a. WMS-C

ografskog priavlja u keš mb GIS aplikac

MS pristup za dložio novi „tvice). WMTkacijama sa vida umesto za e, prethodno

ntični predhodrice.[8] Prime

V. ATroslojna klijesničkog interflovne logike GPrvi sloj sadrž

leme i rešeuzori su postaoftvera. Oni pr

dešavaju. Kmeđu rezličitih

a u softverskmethod, Buildeni se mogu kju odgovarajweb aplikacij

razvoj aplikacgeospatial conrcijum. OCGstandardizacij1997 počeo u). OCG je 2verzije 1.0.0.

nuaru 2004. gorcijalno Web

WMS. WMS S podatke kojiu GIS softver n

6. godine razvC zamenjujeistupa sa pločmehanizmu socija koje su bdobijanje kar

tiled“ standardTS omogućaiše simultanihsvaki zahtev generisane s

dni zahtev kojr pločaste slik

Slika 2. Dijagr

ARHITEKTURA

ent/server arhifejsa kao prv

GIS sistema i ži funkcije kor

enja u objekali vrlo popularužaju opšta re

Koristeći temph entiteta jedn

kom inženjerer, Lazy initia

koristiti u webjućeg dela aja da rade bolj

cije nsortium) je rG je međunju prostornih sa razvojem

2000. godine r Poslednja veodine. Danasb kartografsje široko p

ima se pristupna klijentskoj

vioWMS-C(Te proizvoljnučastim „tile“ koftvera. Ovo brže od aplik

rti. OGC je u d zvani WMava bolje ph zahteva. To ukreira novu sl

slike(PNG ili ji sadrži disk

ke je dat na Sl.

ram pločaste map

A WEB GIS AP

itektura Web vog sloja, dru

treći je sloj prrisničkog inter

ktno-orijentisaarni, jer oni mešenja za probplejte je mone web aplikac

rstvu su: Abalization, Singlb GIS aplikaciaplikacije, šte.

razvijen 1994arodna, nepr

podataka i standarda za

razvio WMS (erzije WMS-a s skoro svako sko rešenje održan forma

pa preko Internstrani.

iled maps) veu rezoluciju kartama kojimomogućava rkacija koje kojunu 2011. goTS(Web Mapperformanse uspeva na taj nliku, WMTS vJPEG) ili k

kretni skup pl 2.

pe

PLIKACIJE GIS-a se sastogi sloj je slojrostornih podarfejsa za koris

anom mogu bleme oguće cije .

stract leton, ijama to bi

4 kao rofina Web web

(Web 1.3.0 open nudi

at za neta i

erziju Web

ma se azvoj oriste odine

p Tile GIS

način vraća

koristi ločica

oji od j sloj ataka. snika.

poslofunkposloklije

Npoda

Wkoja servepromšto s

OkorisrazliaplikInterpotre

Wi Pobazona wover

Upretvpodageneizvrš

Ri preklijezahte

Zu košaljeSUBodgoform

LsisteJavaje bi

Sloj poslovneovne logike

kcije kontinuaovne logike)

entsku stranu o

Na taj način sacima i poveća

Web GIS arhita se sastoji od mera i Apach

matranja povesu zemljišne p

Ovo je osnovnsnicima da se ičitim udaljenkacija je u morneta i da ihebi.

Web klijent inostgreSQL-a. om podataka i web-u, izvšavrlaying osobin

U vreme izvvaraju u HTTPataka. Na osneriše se SQL šenje.

Rezultati izvršetvaraju u Javentskoj strani.ev.

Zahtev se šaljeoji tumači upie ga sistemu zBP izvrši upit, ovor. Ovaj o

matu.

Lista svih apliema su sledećea, OpenLayersio izabran nak

Slik

e logike Webi funkcije prlnog skladišteobrađje pod

od sloja podata

srednji sloj uava sigurnost

tektura je prikmap servera Ghe web servžu i sa drugimovršine, reke i

na funkcija wekreću po po

nostima premgućnosti da up

h prebacuje n

nterfejs će biti Preko klijentomogućiti kovaju prostorn

ne slojevite ma

vršenja, akcijeP zahtev pomnovu izbora p

upit koji se

šenja se dobijava format za . GIS upit se

e GIS aplikaciit, sastavlja S

za upravljanje rezultati priku

odgovor se š

ikacija koje see: PostgreSQLs i QGIS..Softon perioda istr

ka 3. Aritektur

b GIS-a oburistupa. Sloj penja podatakadatke za GIS aka.

umanjuje kompristupa bazi p

kazana na Sl. 3GeoServer, Tovera omogućum slojevima i granice.

eb GIS sistemdručjima od in

ma odabranim pravlja zahtevna GeoServer

razvijen korišta će se usp

orisnicima da vne upite, korisape.

e koje izvrmoću JavaScripparametara odšalje serveru

aju od aplikacprikaz na we

e prenosi ka

iji i dalje prosSQL u skladu

bazom podatauplja GeoServšalje natrag k

e koriste za izL/PostGIS, Getver odabran zraživanja svak

a Web GIS aplika

uhvata sve fupodataka izvr. Srednji sloj

i logički iz

mpleksnost prispodata.

3. Serverska stomcat aplikaciuje da se tGIS podataka

ma koji omogunteresa na karpodručjima.

vima koji dolar ili PostGIS

šćenjem Java, ostavljati vezvrše pretragu mste razne serv

ršava korisnipt koda i rasted strane koris

baze podatak

cionog web sereb pretraživačo GET ili P

sleđuje GeoSeu sa PostGIS-aka (SUBP). K

ver kako bi krklijentu u HT

zradu predložeoServer , Apaza ovo istraživke od kompon

acije

- 882 -

ukcije ršava (sloj

zoluje

stupa

trana, onog tačke a kao

ućava rti na

GIS aze sa S, po

PHP za sa mapa vise i

k se rskih

snika, ka za

rvera ču na POST

erver-om i Kada reirao TML

ženog ache, vanja

nenti.

A. GU

GeoShapmnosistepodrsistestanFeatMap

GbrzupodaPostopenperf[11]WebZa ograpommeđJ2EE

B. SB

webzahtkoji webuticasisteoptim

Knormindeintegobjedobimrežudal

Ksaobsklajednodgokorii kovelik

PsourBazaprosdobr

VI.

GeoServer – vU radu je kori

oServer može pefile, GeoTiogim drugim. emom za uprršku za rad saemima za undardne Web ture Service(Wp Service (WMGeoServer tau i jednostavnuacima sa GetgreSQL / Posn source IMformansi izme. Geoserver

b interfejs je vMapServer, k

aničene, jer je moću CGI (Cđuvremenu je E-u .

SUBP - PostrgBaza podataka

b GIS aplikacteva za smeštase nalaze u b

b aplikaciji. Paj na performemi za upravljmizaciju kako

Kao tehnike malizaciju relaekse. Normalgritet podatakekti baze poijanja podatakžni saobraćaj,ljeno od web a

Kada veći bbraćaj je veladištene procnom i otklanjaovor na svakstiti nad odgo

oriste za aplikku prednost.

PostGIS je dorce relacionoma podataka se stornim podataru podršku za

OPEN SOURC

veb server za mšćen open souda radi sa r

iFF, ECW, APored odličn

ravljanje podaa ArcSDE, Orupravljanje is

protokole kWFS), Web CMS). [10] akođe podržavu izradu kartieoServer-om stGIS SUBP-oMS je i Među GeoServerima user-frievrlo interaktivkorisnički intnapisan u C p

Common Gatrazvijen novij

greSQL/PostGa je bitan deociji, baza podanjem geografazi podataka sPerformanse manse web aanje bazama p

o bi se poboljš

optimizacije acija u bazi poizacija otklan

ka u bazi pododataka koji ka iz baze. , pogotovu kaaplikacije.

broj korisnikliki i u ovo

cedure koje aju potrebu dki zahtev koovarajućim kokaciju, što u s

odatak za prosm sistemu zaonda može ko

acima (tačkerad sa GeoSer

CE GIS TEHNO

mape urce web maprazličitim formArcGrid, JPEne podrške zacima, GeoSeracle Spatial, stim. GeoSerkoji su standaCoverage Serv

va OpenLaye. Kreiranje upje moguće

om. Pored GeoMapServer. Ur-a i MapServendly adminisvan i jednostaterfejs i funkprogramskom teway Interfaiji GeoServer,

Gis o web aplikacdataka je još fskih podatakasluže za prikabaze podatak

aplikacije. Pospodataka kao iale performan

jako je bitnoodataka, skladnja redudantnataka. Skladiš

drastično pOne takođe

ad je sloj baze

ka pristupa om slučaju j

izvršavaju oda web aplikaorisnika. Indolonama koje sslučaju web G

storne podatkea upravljanje oristiti za skla, linije i poligrver-om.

OLOGIJE

p server GeoSematima fajlov

EG2000, GDAza rad sa Poserver nudi i d

DB2, SQL Srver implemeard OGC-a: vice (WCS) i

ers tehnologijpita nad prostou kombinacijoServer-a, efikUporedna anver-a je data ustratorski inteavan za korišćkcije mapiranj

jeziku i razvijace) program koji se teme

ije. Kada je rvažniji deo

a. Geografki paz u obliku karka imaju direstoje mnogobi mnoge tehni

nse baze podat

o dobro iskodištene procednost i obezbštene procedupovećavaju b

mogu da ume podataka sm

aplikaciji, mje dobro koodgovarajući

acija šalje upitdekse je pogse češće pretr

GIS aplikacije

e PostgreSQL bazama poda

adištenjs i upitgoni). PostGIS

erver. vima: AL i stGIS dobru

Server entira Web Web

ju za ornim iji sa kasan naliza u radu erfejs. ćenje. ja su jen je

ma. U lji na

radi o zbog odaci rte na ektan brojni ike za taka.

oristiti dure i eđuje

ure su brzinu manje

mešten

mrežni oristiti

upit t kao

godno ažuju

e daje

open ataka. e nad

S ima

- 883 -

C. OpenLayers OpenLayers je JavaScript biblioteka za prikaz podataka sa

dinamičke mape na veb stranici, nezavisno od serverske strane. OpenLayer je open source. Implementira JavaScript aplikacioni interfejs(API) koji omogućava izradu bogatih web GIS aplikacija. Sličan je Google Maps aplikacionom interfejsu, s tim što je OpenLayers besplatan softver.

OpenLayers trenutno ima podršku za OGC WMS, WFS, GML i mnoge druge slojeve, navigaciju, simbole, markere i izbor slojeva. OpenLayers omogućuje laku izradu aplikacija pomoću slojeva od različitih provajdera geo-referencijalnih podataka.

D. Quantum GIS (QGIS) Quantum GIS je “open source“ GIS koji radi pod različim

operativnim sistemima (Linux, Unix, Mac OSX, Windows i Android). QGIS podržava rasterski i vektroski format kao i prostormi format kod baza podataka kao što je PostgreSQL/PostGIS, kao i ostale funkcionalnosti ovih formata.Quantum GIS pruža veliki broj mogućnosti uz pomoć osnovnih funkcija i dodataka (plugins). Može se vršiti vizualizacija, upravljanje, uređivanje i analiza podataka i izrada mapa za štampu.

VII. ZAKLJUČAK U radu su opisane različite tehnologije mapiranja,

standardi baza podataka i standardi razvoja web aplikacija relevantni za razvoj Web GIS aplikacija.

Izbor SUBP-a je PostgreSql sa PostGIS podrškom za rad sa prostornim podacima. Normalizacija, skladištene procedure, i indeksi baza su važni kada se radi sa bilo kojom bazom podataka, ali oni nisu korisni u svakoj situaciji. Indeksi nisu korisni kada su table baze podataka velike jer se može povećati vreme kod umetanja i brisanja.

Normalizacija je korisna samo kada web aplikaciji u radu nije potrebno često spajanje velikog broja tabela, jer je za spoj potrebno vreme.

Na isti način, skladištene procedure će se povećati vrijeme odziva web aplikacije ako veličina tabela baze podataka velika. Posebna pažnja je potrebna kada se koristite u web GIS aplikacijama.

Wireframing i dizajn uzori su korisni u izradi efikasnih, lako primenjivih i korisnih web GIS aplikacija pa bi trebali biti važan deo izrade svake web-based GIS aplikacija. Različite razvojne tehnologije su dostupne a njihova upotreba u različitim razvojnim okruženjima je detaljno objašnjena.

Predlaže se korištenje zajedničkog komunikacijskog protokola (SOAP) sa objektno-orijentisanim programiranjem za razvoj efikasnih web GIS aplikacija.

ZAHVALNICA Ovaj rad je delimično finansiralo Ministarstvo prosvete,

nauke i tehnološkog razvoja Vlade Republike Srbije u okviru istraživanja na projektima TR 32023, III-44007 i III-43007.

LITERATURA [1] Saurabh Tiwari, ISPRS, Design and Implementation of Distributed

WebGIS Architecture, ISPRS, TC/IV Symposium November 25-27, 2009, Hyderabad, India.

[2] P. Fu and J. Sun. Web GIS: Principles and Applications. ESRI Press, 2010.

[3] J. Baumann. “Future of Web GIS: An Interview with Pinde Fu”. GeoConnection International Magazine, April 2011.

[4] H. Shunfu. “Web-Based Multimedia GIS for the analysis and visualization of spatial environmental database”. Proc. Symposium on Geospatial Theory, Processing and Applications, 2002.

[5] M. Frehner and M. Brandli. “Virtual database: Spatial analysis in a Web-based data management system for distributed ecological data”. Environmental Modelling & Software, vol. 21, 2006, pp. 1544-1554, doi:10.1016/j.envsoft.2006.05.012.

[6] S. Zongyao and X. Yichun. “Design of Service-Oriented Architecture for Spatial Data Integration and Its Application in Building Webbased GIS Systems”. Geo-spatial Information Science. vol. 3, n. 1, 2010, pp. 8-15, doi:10.1007/s11806-010-0163-7.

[7] Li Luqun, Li Jian, Tian Yu, „The study on Web GIS Architecture based on JNLP“, Computer Center of Shandong University of Science and Technology, Ta’an, China 271019

[8] http://www.opengeospatial.org/node/1395. [9] Xiong hanjiang, Gong jianya. “The Design of Three Tier Client/Server

Web GIS” Journal of Wuhan University. Science Information Version. Vol.26(2), 2000.

[10] GeoServer, GeoServer. 2013. from http://geoserver.org [11] Ming-Hsiang Tsou and J. Smith, Free and Open Source Software for

GIS education. 2011, National Geospatial Technology Center of Excellence.

ABSTRACT There is an increase in the number of web-based GIS

applications over the recent years. This paper presents a proposal of architecture for the development of a GIS web application. Various technologies for mapping systems, database management and standards for the development of web GIS applications have been described. The aim of this study is to investigate the use of open source GIS solutions for the development of web GIS applications. In this paper, an architecture with the necessary components have been proposed. Geoservers mapping server and PostgreSQL / PostGIS database management system of geographic data have been discussed.

AN ARCHITECTURE AND DEVELOPMET OF WEB GIS APPLICATION

Adela Crnišanin, Petar Spalević, Dejan Rančić, Marko Micalović