Europski gospodarski i socijalni odbor

Provođenje politika EU-aza zapošljavanje mladih:stajalište civilnog društva Izvješće o šest država članica

HR

HRREG.NO. BE - BXL - 27

© Europska unija, 2015Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da se navede izvor.

Europski gospodarski i socijalni odborRue Belliard/Belliardstraat 99

1040 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIË

Izdao: Odjel za posjete i publikacijeEESC-2015-10-HR

www.eesc.europa.eu

WebQE-01-15-074-HR-N

ISBN 978-92-830-2669-3doi:10.2864/940031

1

SADRŽAJ PREDGOVOR ............................................................................................................................................ 2 METODOLOGIJA ........................................................................................................................................ 3 GLAVNI ZAKLJUČCI .................................................................................................................................... 6 1. Za smanjivanje stope nezaposlenosti mladih potreban je prilagođen pristup ............................... 7 2. Uspostavljanjem uske povezanosti između obrazovanja i tržišta rada potiče se

zapošljivost i prilagodljivost ............................................................................................................ 7 2.1 Važnost profesionalne orijentacije i savjetodavnih služba ................................................ 8 2.2 Sustav naukovanja .............................................................................................................. 8

2.2.1 Obrazovni sadržaj ..................................................................................................... 9 2.2.2 Priznavanje ............................................................................................................... 10 2.2.3 Privlačnost ................................................................................................................ 10 2.2.4 Poticaji ...................................................................................................................... 10 2.2.5 Europski savez za naukovanje .................................................................................. 11 2.2.6 Vodeća načela Vijeća u pogledu programa naukovanja (listopad 2013.) ................ 11

2.3 Sustav pripravništva ........................................................................................................... 11 2.3.1 Kvalitativni okvir za pripravništvo ............................................................................ 13

3. Jamstvom za mlade, ako se pravilno primijeni, mogu se poticati strukturne reforme .................. 13 3.1 Dodana vrijednost .............................................................................................................. 13 3.2 Prioriteti.............................................................................................................................. 14 3.3 Uloga socijalnih partnera i civilnog društva ....................................................................... 14 3.4 Sinergije .............................................................................................................................. 15

4. Znanje o transnacionalnoj mobilnosti i EURES-u treba poboljšati .................................................. 15 5. Treba poboljšati i poduprijeti ulogu javnih služba za zapošljavanje u zapošljavanju ljudi ............. 16 6. Stajališta o utjecaju reguliranja tržišta rada na stvaranje radnih mjesta uvelike se razlikuju ........ 16 7. Novim poduzećima potrebna je potpora, pa treba promicati poduzetničko obrazovanje ............ 18 8. Učinkovite politike za mlade podupiru se trajnim praćenjem i vrednovanjem .............................. 18 9. Glavni zaključak: socijalni partneri i civilno društvo obvezali su se na aktivno

sudjelovanje u svim fazama postupka provedbe politika za zapošljavanje mladih, što može pridonijeti prihvaćanju i neometanoj provedbi reformi .................................................. 19

PRILOG I Popis organizacija kontaktiranih za potrebe istraživanja .......................................................................... 20 PRILOG II Nedavna mišljenja EGSO-a povezana sa zapošljavanjem mladih .............................................................. 23

2

PREDGOVOR

Iznimno nepovoljan položaj mladih na tržištu rada već dugo izaziva zabrinutost i na razini EU-a i na razini

država članica. Već je uobičajeno da je nezaposlenost među mladima viša nego u ukupnoj populaciji.

Primjerice 2008., prije financijske krize, u EU-u je oko 16% mladih u dobi od 15 do 24 godina bilo

nezaposleno, dvostruko više nego u ukupnoj populaciji. Mladi su ljudi posebice teško pogođeni krizom:

u EU28 stopa nezaposlenosti mladih 2013. je bila 23,5%, a ukupna nezaposlenost bila je 10,3%. Oko 7,5

milijuna mladih Europljana u dobi od 15 do 24 godine niti rade, niti se školuju, niti se osposobljavaju

(engl. NEET).

EGSO je više puta kritizirao te stope nezaposlenosti i pozivao dionike na donošenje hitnih, učinkovitih i

odlučnih mjera kako bi se prekinuo začarani krug koji bi mogao ugroziti budućnost čitave generacije.

Zatražio je stvarna ulaganja u mlade ljude, koja će dugoročno dati plodove.

Jasno je da izgledi za rast zapošljavanja u velikoj mjeri ovise o sposobnosti EU-a da stvori gospodarski

rast kroz prikladne makroekonomske i industrijske politike i politike inovacija.

Ipak, rješavanje krize zapošljavanja mladih potaknulo je više inicijativa na razini EU-a, poput Paketa za

zapošljavanje mladih, Jamstva za mlade, Europskog saveza za naukovanje, Kvalitativnog okvira za

pripravništvo, i reforme mreže za traženje posla EURES.

U tom kontekstu Promatračka skupina za tržište rada Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

provela je ovo istraživanje o provedbi politika EU-a za zapošljavanje mladih u izabranih šest država

članica: Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Austriji, Slovačkoj i Finskoj, i to iz perspektive civilnog društva.

U istraživanje su bili uključeni brojni predstavnici socijalnih partnera, organizacija mladih i tijela javnih

vlasti kojima toplo zahvaljujemo na njihovom sudjelovanju i suradnji.

Christa Schweng

predsjednica Promatračke skupine za tržište rada i

izvjestiteljica za studiju

3

METODOLOGIJA

Cilj ovog istraživanja je ilustrirati stavove socijalnih partnera i organiziranog civilnog društva o:

politikama na nacionalnoj razini za pomoć mladima u pronalaženju posla, uključujući

provedbu i konkretne učinke;

dobre prakse ili teškoće s kojima se susreću države članice;

njihovo uključivanje u politiku zapošljavanja mladih i tekuće reforme.

Istraživanje pruža priliku nacionalnim dionicima da daju komentare i preporuke o politikama za

zapošljavanje mladih, kao i priliku za međusobno učenje i bolje razumijevanje funkcioniranja nacionalnih

sustava.

Šest država članica odabrano je na temelju njihove specifične situacije u području politike prema

mladima, uzimajući u obzir stope nezaposlenosti i broj mladih koji se ubrajaju u tzv. skupinu NEET

(prema engleskom Not in Employment, Education or Training), ali i druge specifične izazove (npr.

dugoročnu nezaposlenost, uključenost Roma) te na temelju dostupnih podataka i rasprava s

predstavnicima EGSO-a, Komisije i stalnih predstavništava pri EU-u.

Stopa nezaposlenosti 15-24 godine, 2013 (Izvor: Eurostat)

4

2013.

Država članica Stopa nezaposlenosti

15-24 godine

Stopa nezaposlenosti

25-74 godine

Osobe koje nisu

zaposlene, ne

obrazuju se niti

obučavaju

15-24 godine

EU (28 država

članica) 23.5 % 9.5 % 13 %

Grčka 58.3 % 25.4 % 20.6 %

Hrvatska 49.7 % 14.1 % 18.6 %

Italija 40.0 % 10.3 % 22.2 %

Austrija 9.2 % 4.3 % 7.1 %

Slovačka 33.7 % 12.5 % 13.7 %

Finska 19.9 % 6.5 % 9.3 %

Izvor: Eurostat

Istraživanje se provelo pomoću

upitnika koji je poslan glavnim socijalnim partnerima i organizacijama mladih u šest

odabranih država (vidi Prilog). Odnosio se na naukovanje, pripravništvo, provedbu jamstva

za mlade, mobilnost, poduzetništvo i druge čimbenike poput radnog zakonodavstva,

socijalne sigurnosti i općenitijih mjera koje bi trebale spriječiti obeshrabrenost mladih.

Odaziv na upitnik razlikovao se među pojedinim državama: u Austriji i Italiji na upitnik su

odgovorili i sindikati i organizacije poslodavaca. U Hrvatskoj su primljeni odgovori s obje

strane industrije i iz Mreže mladih. U Slovačkoj su odgovorili i sindikati i organizacije

poslodavaca, kao i Institut za zapošljavanje. U Finskoj su odgovorili sindikati i organizacija

mladih; konačno, u Grčkoj su odgovorili jedna organizacija poslodavaca i Nacionalno vijeće

mladih, a sudjelovanje u anketi ponudili su i Ministarstvo rada i socijalnih pitanja te

organizacija za zapošljavanje Manpower (javna služba za zapošljavanje).

terenski intervjui s predstavnicima glavnih krovnih sindikata i organizacija poslodavaca,

organizacija mladih i javnih tijela – tijekom studijskih putovanja proveli su ih timovi od tri

člana LMO-a uz podršku administratora iz tajništva (vidi tablicu dolje);

5

istraživanje iz ureda – prikupljanje relevantnih dokumenata od europskih institucija, skupina

za promišljanje, ministarstava i stalnih predstavništava odabranih država članica pri EU-u,

nacionalnih GSV-a, socijalnih partnera, civilnog društva itd.;

javno saslušanje koje je LMO organizirao 1. travnja 2014. u Bruxellesu, a na kojemu su

sudjelovali zastupnici Europskog parlamenta, predstavnici Europske komisije, Eurofounda,

socijalnih partnera na razini EU-a, organizacija mladih na nacionalnim razinama i razini EU-a.

Napomena: Pozivanje na određenu zemlju u nastavku treba shvatiti kao stav tamošnjih nacionalnih

dionika, a ne kao stav vlade.

Država članica i

datum misije

Članovi Skupine I.

(Poslodavci)

Članovi Skupine II.

(Radnici)

Članovi skupine III.

(Razni interesi)

FINSKA

16. - 17. 1. 2014. Vladimíra Drbalová Oliver Röpke Meelis Joost

SLOVAČKA

10. - 11. 2. 2014. Christa Schweng Xavier Verboven Viliam Páleník

HRVATSKA

17. - 18. 2. 2014. Vladimíra Drbalová Xavier Verboven Meelis Joost

GRČKA

4. - 5. 3. 2014. Irini Ivoni Pari Daniela Rondinelli Mette Kindberg

AUSTRIJA

14. 3. 2014. Christa Schweng Xavier Verboven Kinga Joó

ITALIJA

17. 3. 2014. Christian Ardhe Oliver Röpke Kinga Joó

Podebljano: imena izvjestitelja svake od misija

6

GLAVNI ZAKLJUČCI

1. Za smanjivanje stope nezaposlenosti mladih potreban je prilagođen pristup.

2. Uspostavljanjem uske povezanosti između obrazovanja i tržišta rada potiče se zapošljivost i

prilagodljivost.

3. Jamstvom za mlade, ako se pravilno primijeni, mogu se poticati strukturne reforme.

4. Znanje o transnacionalnoj mobilnosti i EURES-u treba poboljšati.

5. Treba poboljšati i poduprijeti ulogu javnih služba za zapošljavanje u zapošljavanju ljudi.

6. Stajališta o utjecaju reguliranja tržišta rada na stvaranje radnih mjesta uvelike se razlikuju.

7. Novim poduzećima potrebna je potpora, pa treba promicati poduzetničko obrazovanje.

8. Učinkovite politike za mlade podupiru se trajnim praćenjem i vrednovanjem.

9. Glavni zaključak: socijalni partneri i civilno društvo obvezali su se na aktivno sudjelovanje u

svim fazama postupka provedbe politika za zapošljavanje mladih, što može pridonijeti

prihvaćanju i neometanoj provedbi reformi.

7

1. Za smanjivanje stope nezaposlenosti mladih potreban je

prilagođen pristup

Neki mogu tvrditi da je nezaposlena mlada osoba u Grčkoj isto što i nezaposlena mlada osoba u

Njemačkoj, pa stoga treba jednaka rješenja. Naša su studijska putovanja, međutim, jasno pokazala da to

nije tako: u obzir treba uzeti pojedinačne okolnosti mlade osobe – visoko ili niskoosposobljene,

dugoročno ili tek privremeno nezaposlene, mobilne ili ne – kao i obrazovni sustav, resurse uložene u

javne službe za zapošljavanje te, općenitije, gospodarske politike koje su na djelu u dotičnoj zemlji.

Svi dionici s kojima smo se susreli i koji su odgovorili na naš upitnik jasno su ukazali da za smanjenje

stope nezaposlenosti mladih ne postoji jedno rješenje koje bi bilo svima po mjeri.

U nekim je državama članicama Europsko jamstvo za mlade, koje kaže da mladoj osobi treba ponuditi

posao ili obuku u roku od četiriju mjeseci, preusmjerilo pažnju s onih kojima je potpora najpotrebnija –

dugoročno nezaposlenih – na one koje je lakše (ponovno) zaposliti, sprječavajući tako da potonji

postanu dugoročno nezaposlenima. U doba oskudnih izvora taj se pristup može dovesti u pitanje.

Jamstvo za mlade pruža priliku državama članicama da provedu strukturne reforme. Bitno je primijeniti

ga, ako države članice žele mlađim naraštajima pružiti pozitivne izglede za budućnost.

2. Uspostavljanjem uske povezanosti između obrazovanja i tržišta

rada potiče se zapošljivost i prilagodljivost

Uspješan obrazovni sustav (u smislu izgleda za buduće zaposlenje) usko povezuje obrazovanje/obuku i

tržište rada.

To je slučaj u Finskoj, gdje visok postotak studenata višeg stupnja počinje raditi i stjecati praktično radno

iskustvo tijekom studija. Više od 60% naukovanja vezano je uz studije napredne razine koje polaze

odrasli i koji uključuju stručno ili daljnje osposobljavanje uz rad. Manje od 20% polaznika mlađe je od 25

godina.

Na slično, ali ne i isto, stanje može se naići u Austriji, gdje oko 40% 15-godišnjaka započinje naukovanje

provodeći četiri dana u poduzeću, gdje stječu praktično iskustvo, a jedan dan u školi.

Hrvatska je ponovno uvela dvostruki sustav naukovanja 1995. godine; nakon niza promjena, došla je do

sustava koji se temelji isključivo na školi, s manje praktične obuke na radnom mjestu i većim

usmjerenjem na opće obrazovanje. Oko 30% učenika polazi naukovanje. Zbog toga dionici imaju dojam

8

da strukovne škole gube vezu sa stvarnom praksom te da se smanjuje broj poduzeća voljnih uložiti

vrijeme novac i energiju u dvostruko učenje.

U Grčkoj, za razliku od toga, obrazovni sustav ne uzima u obzir potrebe tržišta rada, pa se naukovanje

malo koristi. U toj se zemlji na uključenost poslodavaca u obrazovni sustav gleda s nepovjerenjem jer

nemaju nikakvu tradiciju poduke.

Slovački obrazovni sustav proizvodi visoku stopu sveučilišnih diploma, mahom u društvenim znanostima.

Po završetku studija, mladi se nađu na tržištu rada bez bilo kakvog praktičnog iskustva i s kvalifikacijama

koje nisu u skladu s potrebama tržišta rada. Smanjuje se broj škola koje nude naukovanje. Dok

poslodavci traže osposobljene mlade ljude s kvalifikacijama koje više nisu dostupne, u tijeku je projekt

kojem je cilj povećati zanimanje osnovnoškolske djece za škole za strukovno obrazovanje i

osposobljavanje. Kvaliteta naukovanja ovisi o pojedinoj školi: ako škola usko surađuje s poslodavcima,

učenici imaju veće izglede uspjeti na tržištu rada. Školski nastavni planovi ovise o pojedinoj školi i struci,

ali ne obvezuju druge škole.

U Italiji, svi dionici doživljavaju sektor obrazovanja i tržište rada kao dva odvojena svijeta. S obzirom da

je uporaba naukovanja opala za 40% u drugom tromjesečju 2013. g., u tijeku su reforme kojima je cilj

uskladiti razlike u standardima obuke i smanjiti birokraciju.

2.1 Važnost profesionalne orijentacije i savjetodavnih služba

Izbor struke ključna je odluka. To što se mlade tijekom tog razdoblja usmjerava pokazivanjem

raznovrsnosti dostupnih obuka i strukovnih karijera, omogućuje im da se upoznaju sa situacijom i na

temelju toga donesu odluku. Osim u Finskoj i Austriji, gdje je profesionalna orijentacija dio školskog

sustava, svi su se drugi dionici žalili na manjak dostupnosti i/ili lošu kvalitetu ponuđenih savjetodavnih

usluga. Mnogi su smatrali provedbu Jamstva za mlade načinom za poboljšanje tih usluga.

2.2 Sustav naukovanja

Promatračka skupina za tržište rada (LMO) uporabila je Komisijinu definiciju naukovanja kao oblika

"inicijalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojima se na formalan način udružuju i

izmjenjuju osposobljavanje unutar poduzeća (razdoblja praktičnog radnog iskustva na radnom mjestu) i

školsko obrazovanje (razdoblja teorijskog/praktičnog obrazovanja unutar škole ili centra za

osposobljavanje) i čijim se sudionicima, ukoliko ih uspješno završe, dodjeljuju nacionalno priznate

9

svjedodžbe o završenom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju".1 Ova definicija izričito ne

spominje postojanje izravnog ugovornog odnosa između poslodavca i naučnika.

Dvostruki sustav stručnog osposobljavanja poznat je svim dionicima u svim posjećenim zemljama.

Postoji u vrlo različitim oblicima, pa se stoga ocjene dionika razlikuju, u rasponu od previše uređenog

(Italija) do tek nedavno nesustavno uvedenog i bez jasnog pravnog okvira (Grčka). Međutim, svi su se

dionici suglasili da je taj instrument sam po sebi koristan u borbi protiv nezaposlenosti mladih i nesklada

na tržištu rada te da ga treba dalje razvijati u uskoj suradnji sa socijalnim partnerima. Mora se osigurati

da se školski nastavni planovi redovito ažuriraju kako bi se pružila najbolja obuka koja osposobljava

učenike da se nose s tehničkim razvojem. Ugovorni položaj i obveze obiju strana nisu se uvijek činile

jasnima (npr. u Hrvatskoj i Slovačkoj). Dionici su zatražili transparentniji pravni okvir i manje

administrativnih tereta - posebice za mala i srednja poduzeća.

2.2.1 Obrazovni sadržaj

Kvaliteta obrazovnog sadržaja često nije usklađena unutar pojedine zemlje i razlog je za zabrinutost.

Slovački su poslodavci izjavili da strukovne organizacije trebaju pružiti doprinos ne samo u vezi zahtjeva

za završni ispit, nego i u vezi školskih nastavnih planova, koje treba uspostaviti i ažurirati kada je to

potrebno, za svako zanimanje.

Nedavne reforme u Hrvatskoj smanjile su broj sati koje se utroši na praktično učenje i učinile učitelje

odgovornima za osmišljavanje sadržaja školskih nastavnih planova, uključujući praktično učenje;

Obrtnička komora smatra da se učenici time ne pripremaju na odgovarajući način za ulazak na tržište

rada. Mreža mladih hrvatske zabrinuta je jer poslodavci ne poštuju zakonske obveze.

Obrazovni sadržaj programa naukovanja u Austriji pod velikim je utjecajem socijalnih partnera koji –

zajedno s odgovarajućim ministarstvima – pomažu razviti zahtjeve za obuku, uvesti nova zvanja te

također imenovati članove ispitnih povjerenstava. Na taj se način stvara suodgovornost socijalnih

partnera.

U Italiji, svi su sudionici bili mišljenja da sadržaj obuke treba uskladiti s potrebama tržišta rada. Oblik

naukovanja u kojem se izmjenjuju škola i rad treba više raširiti. Poslodavci su se žalili na pretjerano

propisivanje i manjak poticaja, dok bi sindikati željeli veće obveze u smislu stabilizacije. Gotovo svi su

dionici ukazali na rascjepkan način na koji talijansko pravo propisuje naukovanje, što poduzećima stvara

administrativni teret.

1

Europska komisija, Ponuda naukovanja u državama članicama Europske unije, siječanj 2012.

10

Finski dionici cijene visoku kvalitetu naukovanja, koje se redovito prati.

U Grčkoj, javne službe za zapošljavanje nastoje naći mladima mjesta za naukovanje, što predstavlja

izazov jer pripravništvo većinom nude mala i srednja poduzeća koja su osobito pogođena gospodarskom

krizom. U tijeku je reforma za poboljšanje njihove dostupnosti, poticaja poslodavcima (financiranja) i

sadržaja školskih nastavnih planova te za jačanje veza sa socijalnim partnerima, lokalnim poslodavcima i

gospodarskim komorama. Nacionalni savez grčkih trgovaca trenutačno je uključen u niz pilot-projekata

na ovom području.

2.2.2 Priznavanje

Slovački završni ispiti za naukovanje priznaju se, ali, kao što je rekao jedan predstavnik poslodavaca, "to

ne jamči nužno kvalitetu, jer ona uvelike ovisi o pojedinoj školi".

U Hrvatskoj se provodi vanjsko ocjenjivanje zahtijevanih vještina. Do nedavno je to bila odgovornost

odbora koje je imenovala Obrtnička komora. Sada je to u nadležnosti organizacija odgovornih za

obrazovanje, koje nemaju iskustva u organizaciji ispita za naukovanje. Tu zabrinutost dijeli Mreža mladih

Hrvatske. Komora također poziva na priznavanje naukovanja kao radnog iskustva, čime bi se

polaznicima olakšao ulazak na tržište rada.

U Austriji naukovanje završava priznatim završnim ispitom, koji onoga tko ga položi ovlašćuje da se bavi

zvanjem i krene na višu razinu obrazovanja.

Talijanski dionici dijele mišljenje da su izdavanje svjedodžba o završenom naukovanju i priznavanje

kvalifikacija korisni ako ih provodi treća (regionalna) strana jer se time može povećati zapošljivost.

2.2.3 Privlačnost

Većina dionika zamijetila je naginjanje k višem obrazovanju, čime se smanjuje broj mladih koje zanimaju

dvostruki programi obuke. Povećanje privlačnosti naukovanja važno je pitanje u Grčkoj, Austriji,

Hrvatskoj i Italiji.

2.2.4 Poticaji

U Finskoj i Austriji već su se ustalili poticaji dostupni poslodavcima da ponude naukovanje. Grčka je

nedavno uvela niz takvih poticaja, ali ih, prema Nacionalnom savezu grčkih trgovaca, treba poboljšati.

11

U Hrvatskoj postoji određen broj poticaja, ali dionici se slažu da je njihova provedba previše

opterećujuća. Svi su se dionici u Slovačkoj suglasili da treba predvidjeti gospodarske poticaje, dok se

mišljenja dionika u Italiji o njihovoj preporučljivosti znatno razlikuju.

2.2.5 Europski savez za naukovanje2

Dok jedan hrvatski sindikat i Mreža mladih Hrvatske pridonose Savezu, ne sudjeluju ni Hrvatska udruga

poslodavaca, niti Obrtnička komora; potonja je naglasila da nedavne reforme u sustavu naukovanja nisu

u skladu s nastojanjima EU-a u tom području.

Slovački ispitanici nisu uključeni u Savez, dok su zamalo svi talijanski dionici uključeni u podizanje svijesti

o Europskom savezu.

Austrijska gospodarska komora aktivno je uključena i potpisala je vlastitu prisegu da će provesti dva

pilot-projekta kojima se uspostavlja dvostruko strukovno osposobljavanje u Slovačkoj i Rumunjskoj.

Austrijska radnička komora neizravno se uključila pridonoseći jamstvu za osposobljavanje.

2.2.6 Vodeća načela Vijeća u pogledu programa naukovanja (listopad 2013.)3

Hrvatski sindikati i Mreža mladih ne osporavaju sadržaj vodećih načela, ali su otkrili da ne postoji

poveznica s industrijskom strategijom kao ni jasno određenje uloge ključnih dionika.

Slovački dionici nisu svjesni postojanja tih načela.

Talijanski dionici daju široku potporu vodećim načelima, ali su ukazali na teško gospodarsko ozračje,

nejasni i raspršeni sadašnji pravni okvir te potrebu za pojednostavljenjem.

Predstavnici austrijskih radnika zakonsko jamstvo naukovanja i uključivanje socijalnih partnera smatraju

prednostima. Austrijska Savezna gospodarska komora smatra da je suradnja među socijalnim

partnerima i s ministarstvom tijekom provedbe bitna te je sama odgovorna za upravljanje naukovanjem.

2.3 Sustav pripravništva

S obzirom da pripravništvo može poslužiti kao važna poveznica između teoretskog obrazovanja i

primjene usvojenog znanja u praksi, LMO je upitao dionike o dostupnosti i poticajima za "pripravništvo

na otvorenom tržištu" ("pripravništvo dogovoreno između pripravnika i pružatelja pripravništva

2

Europski savez za naukovanje: http://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/alliance_en.htm. 3

Izjava Vijeća od 18. listopada 2013. o Europskom savezu za naukovanje, 14986/13.

12

(poduzeća, neprofitnih organizacija ili vlade) bez uključivanja treće strane, općenito provedeno nakon

završetka studija i/ili kao dio potrage za radnim mjestom ... [ali ne] pripravništvo koje čini dio

akademskih ili strukovnih školskih nastavnih planova, niti [ono] koje čine dio obvezne strukovne obuke

(npr. medicine, arhitekture, itd.)", kao i za njihovo mišljenje o kvalitativnom okviru za pripravništvo.

Definicije i shvaćanja pripravništva uvelike se razlikuju:

U Hrvatskoj, na primjer, nema pripravništva na otvorenom tržištu, ali postoji pripravništvo kao aktivna

mjera tržišta rada. Međutim, njegova dostupnost ovisi o kapacitetu javnih služba za zapošljavanje i o

broju prihvatljivih poduzeća. Ta mjera tržišta rada može se koristiti samo u poduzećima u kojima ni

jedan ugovor o radu nije raskinut u posljednjih šest mjeseci, bez obzira na razlog raskida. U stvarnosti,

ovaj zahtjev onemogućuje poslodavcima koji su se morali prilagoditi promijenjenim gospodarskim

uvjetima da ponude pripravništvo. To je također velika briga za Mrežu mladih Hrvatske, koja zagovara

uklanjanje prepreka koje sprječavaju privatni sektor da koristi pripravništvo, povećava isplate i više se

usredotočuje na ishod obrazovanja. Hrvatski su socijalni partneri također pozvali na uvođenje sustava

mentorstva za naučnike i pripravnike te nadoknadu troškova za mentore, kako bi se stvorio poticaj.

U Italiji, dionici prepoznaju važnost pripravništva i slažu se da propise za pripravništvo treba

pojednostaviti. Talijanski sindikati dovršetak pripravništva uglavnom ne smatraju prednošću jer se

manje od 10% pripravništava pretvara u stalni radni odnos. Organizacije poslodavaca smatraju da

talijansko zakonodavstvo ne pomaže povećati nedostatan broj pripravničkih mjesta. Trenutačne

reforme povećale su mnoga očekivanja.

Finski sindikati zagovaraju plaćeno pripravništvo te pripravništvo koje je dio školskih nastavnih

programa višeg stupnja jer mnogi Finci počinju raditi već tijekom studija.

Slovački poslodavci smatraju da se pripravništvo uglavnom pruža bilo u inozemstvu, bilo u

međunarodnim ustanovama, te da ga organizira treća strana. Plaćeno pripravništvo ograničeno je na

veća poduzeća i veće ustanove.

U Grčkoj, pripravništvo se nudi u ograničenoj mjeri i obvezno je za neke fakultete (stažiranje koje

financira EU). Grčka organizacija mladih napominje da privatni sektor koristi neplaćena pripravništva

kako bi iskušao mlade prije no što ih zaposli. Organizacija mladih objavljuje tjedni bilten s obavijestima o

slobodnim radnim mjestima jer kvalitetno pripravništvo smatra poveznicom između potreba tržišta i

obrazovanja. Ona predlaže porezne olakšice poduzećima kao poticaj za veću ponudu pripravničkih

mjesta.

U Austriji, Radnička komora smatra da pripravništva treba pružati samo kao dio školskog nastavnog

plana i u okviru javne službe za zapošljavanje, gdje vrijede podrobni uvjeti. Za Gospodarsku komoru,

13

ključ je administrativne obveze održati na minimumu jer je istraživanje među instruktorima javne službe

za zapošljavanje potvrdilo da pružanje pripravništva prouzročuje poduzećima dodatni rad. S obzirom da

pripravništvo nije propisano austrijskim pravom, pitanje smatra li se pripravništvo radnim odnosom ili

ne razlikuje se od slučaja do slučaja. Pripravništvo ne obvezuje pripravnika da radi, niti poduzeće da ga

plati. Međutim, ako se pripravnika dobrovoljno plati, program socijalnog osiguranja pretpostavlja

postojanje punog radnog odnosa, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.

2.3.1 Kvalitativni okvir za pripravništvo4

Gledišta dionika o kvalitativnom okviru uvelike se razlikuju. Sindikati u Finskoj i Slovačkoj posve ga

podupiru, dok u Italiji i Austriji smatraju da sadržaj kvalitativnog okvira ne ide dovoljno daleko te da u

njega treba također uključiti zahtjev da pripravništvo bude dio školskih nastavnih programa.

Hrvatski sindikati pozivaju na jedinstven okvir u EU-u i na obvezu da se pripravništvo plaća. I na strani

poslodavaca osjećaji su o kvalitativnom okviru pomiješani: u Hrvatskoj ga smatraju važnim nastojanjem,

dok su neke talijanske udruge i austrijski poslodavci kritičniji i zabrinjava ih mogući učinak istiskivanja, pa

upozoravaju da previše birokracije može dovesti do manje ponude pripravništava.

Grčka organizacija mladih pozdravlja okvir i poziva da plaćanje pripravništava bude obvezno.

3. Jamstvom za mlade, ako se pravilno primijeni, mogu se poticati

strukturne reforme

U pogledu Jamstva za mlade,5 dionicima je postavljen niz pitanja o dodanoj vrijednosti, značajkama i

provedbi, odabiru prioriteta, pruženim informacijama, ulozi socijalnih partnera i njihove organizacije,

kao i o mogućim sinergijama.

3.1 Dodana vrijednost

Dodanu vrijednost naglasili su svi dionici, osim u Austriji, gdje Jamstvo za mlade postoji od ranije, a na

plan provedbe gleda se više kao na popis postojećih mjera.

4

Preporuka Vijeća od 10. ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo, SL C 27.3.2014., str. 1. – 4.; mišljenje EGSO-a o

kvalitativnom okviru za pripravništvo, EGSO 8054/2013, nije još objavljeno u SL, izvjestiteljica Indrė Vareikytė. 5

Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Jamstva za mlade, SL C 120, 26.4.2013., str. 1. – 6.; mišljenje EGSO-a o Jamstvu za

mlade, EGSO 3206/2013, SL C 271, 19.9.2013., str. 101., izvjestitelj Mário Soares.

14

U Finskoj, Jamstvo je pomoglo različitim službama i javnim vlastima da surađuju u ustrojenom sustavu.

Mladima su postale dostupne nove usluge. Donositelji odluka pokazali su veće zanimanje za one koji

nisu zaposleni, ne obrazuju se niti obučavaju, pa je na raspolaganje stavljeno više financijskih sredstava.

U Italiji, Grčkoj i Slovačkoj dionici naglašavaju moguće strukturne učinke Jamstva za mlade, ako ga se

ispravno provede.

3.2 Prioriteti

U pogledu prioriteta, svi dionici u Slovačkoj žale zbog manjka strukturnih reforma za poboljšanje

obrazovnog sustava, što je ključno za pripremu mladih za tržište rada. Stajališta se razlikuju i u pogledu

određivanja prioritetnih skupina: poslodavci pozivaju da se usredotoči na dugoročno nezaposlene, dok

sindikati žele u žarište staviti novodiplomirane.

U Italiji, sindikati i neki poslodavci žele dati prednost onima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti

obučavaju te najranjivijim mladima, dok bi jedna od organizacija poslodavaca prioritet radije dala

nedavno diplomiranima. Svi oni naglašavaju potrebu da se u žarište stave mladi s juga Italije i gotovo svi

podupiru podizanje dobne granice na 29 godina.

U Finskoj, Jamstvo za mlade obuhvaća mlade do 25 i nedavno diplomirane do 30 godina. Finski sindikati

i organizacija mladih podupiru davanje prioriteta najranjivijima. Oni naglašavaju dodanu vrijednost

preventivnih mjera.

Austrijski dionici nalaze da su sve skupine obuhvaćene Jamstvom za mlade i pozdravljaju pravovremeno

djelovanje. Za austrijske poslodavce, Jamstvo za mlade je prilika da se preispita djelovanje sustava

naukovanja, a osobito uklapanje u redovne naučničke ugovore naučnika čiji program osposobljavanja

obuhvaća više poduzeća.

Grčko ministarstvo smatra da ciljna skupina trebaju biti mladi iz regija s najvišom stopom nezaposlenosti

i ljudi iz kućanstava s vrlo niskim prihodima. Grčka organizacija mladih naglašava da dobna granica treba

biti 30 godina te da u provedbeni plan treba uključiti socijalne partnere.

3.3 Uloga socijalnih partnera i civilnog društva

Iako se sve strane koje su ispunile upitnike slažu da je u osmišljanje, provedbu i praćenje Jamstva za

mlade ključno uključiti socijalne partnere i organizacije mladih, stvarnost se prilično razlikuje:

U Finskoj, Austriji i Hrvatskoj dionici su uključeni u sve faze Jamstva za mlade. U Italiji se samo jedan

sindikat uključio u fazu osmišljanja, iako su svi sindikati i organizacije poslodavaca bili pozvani, obvezali

15

su se i spremni su pridonijeti provedbenoj fazi, bilo mjerama podizanja svijesti, bilo pružanjem prilika za

ulazak u svijet rada.

U Slovačkoj se s većinom socijalnih partnera savjetovalo tijekom zakonodavnog postupka kojim se

provodi plan Jamstvo za mlade što ga je sastavila vlada.

Grčki socijalni partneri i Helensko nacionalno vijeće mladih naglasili su da s njima o provedbenom planu

nisu održana nikakva stvarna savjetovanja. Međutim, "Koordinacijski odbor za provedbu Inicijative za

zapošljavanje mladih" može pozvati socijalne partnere, predstavnike civilnog društva i stručnjake za

zapošljavanje mladih na svoje sastanke.

3.4 Sinergije

Kad ih se upita o Jamstvu za mlade kao prilici za jačanje sinergija između dionika poput služba za

zapošljavanje i obrazovanje, socijalnih i zdravstvenih služba, socijalnih partnera i organizacija civilnog

društva, gotovo svi se dionici slažu i naglašavaju potrebu za boljom suradnjom kao glavnim činiteljem

uspjeha. Obrazovni sustav koji zadovoljava potrebe tržišta rada spominje se kao primjer takvih sinergija.

4. Znanje o transnacionalnoj mobilnosti i EURES-u treba poboljšati

U Hrvatskoj, najnovijoj državi članici, obavijesti o EURES-u6 nisu rasprostranjene, ponajviše zbog manjka

publikacija na hrvatskom. Sindikati naglašavaju potrebu za informacijama o pitanjima socijalne

sigurnosti za mobilne radnike. Ograničenja slobode kretanja radnika još vrijede u nekim zemljama, pa je

to još i teže.

Grčka organizacija mladih kaže da je program Erasmus prilično dobro poznat, ali da si – zbog krize –

grčke obitelji sve teže mogu priuštiti da pošalju studenta na godinu dana Erasmusa u inozemstvo.

U Italiji, svi dionici dijele mišljenje da je stjecanje radnog iskustva u inozemstvu jasna prednost za mladu

osobu koja ulazi na tržište rada. EURES je u Italiji poznat, ali ga se nedovoljno koristi. Jedan je sindikat

ukazao na to da je suradnja ureda EURES-a u pograničnim regijama s lokalnim sindikatima oblik najbolje

prakse za potporu mobilnim radnicima.

U Finskoj, poznavanje mobilnosti i EURES-a općenito se smatra zadovoljavajućim, ali ima prostora za

poboljšanja.

6

Eures, europska mreža za radna mjesta, https://ec.europa.eu/eures/page/index; mišljenje EGSO-a o EURES-u, EGSO 518/2014, još

nije objavljeno u SL, izvjestiteljica Vladimíra Drbalová, suizvjestitelj Luis Miguel Pariza Castaños.

16

U Slovačkoj, pogledi se razlikuju: jedan sindikat kaže da mobilnost nije jako popularna, dok jedna

organizacija poslodavaca upućuje na visoku razinu znanja o mobilnosti radnika u pograničnim

područjima. Spomenuli su prekogranično partnerstvo s Mađarskom uza sudjelovanje svojih socijalnih

partnera. Iskazana je i zabrinutost zbog odljeva mozgova.

U Austriji, EURES se koristi, ali premalo je još svijesti o dostupnim obavijestima, kako u smislu platforme

tako i dostupne dodatne potpore. EURES se još ne koristi u potpunosti jer samo nekoliko zemalja

objavljuje sva slobodna radna mjesta na platformi EURES-a. Jezik je jedan od problema jer opisi radnih

mjesta i životopisi trebaju biti dostupni na svim jezicima. Poslodavci općenito pozdravljaju reformu

EURES-a i naglašavaju dodanu vrijednost automatskog usklađivanja potražnje i ponude. Radnička

komora naglašava potrebu za većom količinom informacija o međunarodnoj mobilnosti, ali kritizira

nacrt reforme EURES-a, posebice u pogledu uključenosti privatnih agencija za privremeno zapošljavanje,

te je zabrinuta za zaštitu podataka zaposlenika.

5. Treba poboljšati i poduprijeti ulogu javnih služba za

zapošljavanje u zapošljavanju ljudi

Tijekom studijskih putovanja, izražen je niz zabrinutosti zbog javnih služba za zapošljavanje: one su se

prvenstveno odnosile na manjak povjerenja među korisnicima (Italija, Slovačka), nedostatne financijske i

ljudske resurse za učinkovito bavljenje nezaposlenima te na puko bavljenje administracijom vezanom uz

nezaposlene umjesto njihovog aktiviranja. Te su teme očito manje važne u Finskoj i Austriji, jer u tim

zemljama javne službe za zapošljavanje upravljaju aktiviranjem i zapošljavanjem.

6. Stajališta o utjecaju reguliranja tržišta rada na stvaranje radnih

mjesta uvelike se razlikuju

Ne iznenađuje da se uvelike razlikuju mišljenja o utjecaju uređenja tržišta rada na spremnost poduzeća

da zapošljavaju mlade.

Talijanski sindikati kažu da se zaštita radnika znatno smanjila, ali sumnjaju da zakon o radu ima ikakav

učinak na zapošljavanje mladih. Organizacije poslodavaca upućuju na nedavne reforme zakona o radu za

smanjenje krutosti tržišta rada, ali kažu da poduzeća još ne žele zapošljavati za stalno jer zakon o radu

još ne uspijeva zadovoljiti potrebe talijanskih poduzeća. Gledišta su također podijeljena u pogledu

poticaja mladima da budu dio tržišta rada: neki sindikati opisuju sustav socijalne skrbi kao sustav koji

općenito dobro djeluje, ali ne obuhvaća sve i ne pruža poticaje mladima. Organizacije poslodavaca

ukazuju na nedovoljno razvijene mjere za ravnotežu poslovnog i obiteljskog života te istovremeno

upozoravaju da te mjere ne trebaju dodatno opteretiti mala i srednja poduzeća. U talijanskoj udruzi

17

banaka uspostavljeni su pionirski sustavi socijalne skrbi i brige o ljudima. Međutim, spominje se i

negativan učinak visokih naknada za nezaposlenost koje ljude ne potiču da prihvate posao.

Jedan je sindikat u Hrvatskoj mišljenja da zakon o radu ne čini dovoljno da se spriječi zloporaba ugovora

na određeno te da izvršno tijelo nije dovoljno spremno za preuzimanje odgovornosti u tom području.

Drugi sindikat smatra da predviđena reforma daje prednost poslodavcima pred zaposlenicima.

Organizacija poslodavaca žali se da su propisi zakona o radu koji se tiču otpuštanja zbog viška zapleteni i

opterećujući, posebice za mala i srednja poduzeća. Organizacija mladih misli da trenutačno radno pravo

ne utječe na zapošljavanje mladih i smatra povećanje ponude ugovora na određeno mladima ishodom

strukturnih kretanja na tržištu rada. Sumnjičavi su prema predviđenim reformama koje uporabu radnika

zaposlenih preko agencija za privremeno zapošljavanje produljuju na do tri godine.

U odgovoru na pitanje o postojećim poticajima mladima da budu dio tržišta rada, Hrvatska udruga

radničkih sindikata kaže da ni sadašnje aktivne politike tržišta rada, niti nedostatan broj inspektora rada

ne podupiru ulazak mladih na tržište rada. Hrvatski poslodavci tvrde da postoje poticaji, ali da radna

mjesta nisu dostupna zbog gospodarskog stanja, a s tom primjedbom se slaže i organizacija mladih.

Sindikati u Slovačkoj ulogu zakona o radu smatraju relativno neutralnom, dok poslodavci nalaze da

ometa fleksibilnost u ugovorima na neodređeno. Zavod za zapošljavanje naglašava da ugovori na

određeno ne daju stranama uobičajena prava i obveze. U pogledu poticaja koje se nudi mladima, svi

dionici prilično jednoglasno tvrde da su nadnice prilično niske, što se smatra odvraćajućim. Organizacija

poslodavaca tvrdi da je putovanje na posao i s posla prilično skupo te stoga odvraća od ulaska u radni

odnos.

Austrijska gospodarska komora mišljenja je da zakon omogućuje dinamičko tržište rada koje je povoljno

mladima koji ulaze na tržište rada. U 2012. g. samo je oko 10% radnog stanovništva bilo zaposleno s

ugovorom na neodređeno.

Prema predstavnicima austrijskih radnika, pripravništva mogu imati oblik ugovora na neodređeno, ali i

druge oblike. I jedni i drugi se slažu da poticaji za mlade postoje, dijelom zahvaljujući mjerama za

aktiviranje, a dijelom i stoga što je društveno poželjno raditi, a ne biti nezaposlen.

Prema grčkoj organizaciji mladih, zakon o radu pogoduje ugovorima na neodređeno, ali nakon što se

umiješala Trojka radni se odnosi stalno mijenjaju. Poticaji za mlade da uđu na tržište rada ne postoje.

18

7. Novim poduzećima potrebna je potpora, pa treba promicati

poduzetničko obrazovanje

Hrvatski dionici primjećuju da postoje mjere tržišta rada za poticanje samozapošljavanja, ali, s obzirom

da se primjenjuju tek nakon razdoblja nezaposlenosti od tri do šest mjeseci, ne smatraju ih zaista

djelotvornima. Kako su javno dostupni podatci o novim poduzećima oskudni, socijalni su partneri

surađivali s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Agencijom za odgoj i obrazovanje na prijevodu vodiča

Međunarodne organizacije rada (ILO) "Pokreni svoj posao – povećanje zaposlenosti mladih". Mreža

mladih predlaže usmjeravanje na kombinaciju mjera za preobuku i mjera za nova poduzeća jer je to

dvoje trenutačno odvojeno.

Talijanski dionici opisuju postojeće mjere ali ih ocjenjuju neučinkovitima zbog manjka savjetodavnih

služba i teškog pristupa financiranju.

Grčka organizacija mladih tvrdi da mladi uopće nisu motivirani da postanu poduzetnicima. Čak ni

programi koje financira Europa za nova poduzeća ne uspijevaju zbog teškog pristupa financiranju.

Austrijski poslodavci opisuju zakonske mjere uvedene kako bi se potaklo otvaranje novih poduzeća, u

rasponu od osiguranja za slučaj nezaposlenosti za samozaposlene do uplata u socijalno osiguranje u

slučaju dugoročne bolesti te do ograničenja svote koju poduzetnici moraju sami platiti za posjet liječnika

na 5% njihova godišnjeg dohotka. Austrijske organizacije radnika naglašavaju potrebu osiguranja da

javna služba za zapošljavanje nova poduzeća podupire samo ako se provedba poslovne zamisli smatra

ostvarivom i omogućuje da se za život zaradi na održiv način.

U Finskoj su reforme u tijeku. Već je pokrenuto nekoliko pilot-projekata, ali do sada još nije bilo ni

jednog vrednovanja.

Dionici u Slovačkoj slažu se da je osnivanje poduzeća ovih dana postalo vrlo teško i da se smanjila

potpora koja je za to u prošlosti bila dostupna.

8. Učinkovite politike za mlade podupiru se trajnim praćenjem i

vrednovanjem

Praćenje i vrednovanje može igrati stratešku ulogu u postupku izrade politika poboljšavanjem važnosti,

učinkovitosti i djelotvornosti političkih odluka.

U Austriji i Finskoj stalno se radi na praćenju i vrednovanju instrumenata tržišta rada.

19

Dionici u ostalim četirima zemljama žale se na manjak sustavnog vrednovanja, ali izražavaju nadu da će

se ti nedostatci ispraviti tijekom provedbe Jamstva za mlade. Hrvatska organizacija mladih posebno

ističe da vrednovanje mora također biti kvalitativno i u obzir uzeti mišljenja i iskustva bivših korisnika.

9. Glavni zaključak: socijalni partneri i civilno društvo obvezali su se

na aktivno sudjelovanje u svim fazama postupka provedbe

politika za zapošljavanje mladih, što može pridonijeti

prihvaćanju i neometanoj provedbi reformi

Rasprave održane tijekom studijskih putovanja LMO-a i rezultati istraživanja provedenih u sklopu tog

postupka otkrili su zajedničke brige u pogledu nezaposlenosti mladih i predanost dionika da pridonesu

borbi protiv nje.

Uključene organizacije istaknule su važnost reforma u obrazovnom sustavu, ažuriranja i unaprjeđivanja

vještina te njihove bliske povezanosti s tržištem rada. Države članice s visokorazvijenim i učinkovitim

sustavom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja utemeljenim na dvostrukom sustavu ili drugim

oblicima učenja zasnovanima na radu imaju niže stope nezaposlenosti mladih i u boljem su položaju da

predvide buduća zbivanja te se prilagode promjenama na tržištima rada.

Države članice čiji su socijalni partneri i civilno društvo aktivno uključeni u izradu politika istaknule su se

u kriznim vremenima razmjerno niskim stopama nezaposlenosti mladih usporedbi s drugim europskim

zemljama.

Dionici mogu zaista donijeti istinsku dodanu vrijednost politikama za mlade jer su bliski stvarnostima

tržišta rada. Kako bi se osigurala uspješna provedba Jamstva za mlade i ostalih politika zapošljavanja

mladih, Promatračka skupina za jedinstveno tržište snažno preporučuje uključivanje dionika u sve faze

postupka. To može pomoći u stvaranju osjećaja suodgovornosti, što pridonosi društvenom prihvaćanju i

neometanoj provedbi reformi.

*

* *

20

PRILOG I Popis organizacija kontaktiranih za potrebe istraživanja

Za potrebe istraživanja stupljeno je u kontakt s najistaknutijim krovnim organizacijama (uglavnom

organizacijama socijalnih partnera i organizacijama mladih) u pojedinim zemljama, sukladno podacima

Europskog opservatorija za industrijske odnose (EIRO)7 EUROFOUND-a i članova EGSO-a. Nadalje,

stupljeno je u kontakt i s drugim manjim organizacijama i sektorskim organizacijama kojima pripadaju

članovi EGSO-a.

Od 56 organizacija koje su pozvane da doprinesu istraživanju, 44 su aktivno sudjelovale odgovaranjem

na upitnik, slanjem dokumenata i/li sastankom sa članovima Promatračke skupine za tržište rada (LMO).

Popis kontaktiranih organizacija:

GRČKA

1. Opća konfederacija radničkih sindikata Grčke (GSEE);

2. Konfederacija javnih službenika (ADEDY);

3. Grčki savez poduzeća (SEV);

4. Nacionalna konfederacija grčkih trgovaca (ESEE);

5. Grčka konfederacija djelatnika, obrtnika i trgovaca (GSEVEE);

6. Udruženje grčkih turističkih poduzeća (SETE);

7. Savez grčkih brodovlasnika (EEE);

8. Nacionalno vijeće mladih (ESYN).

HRVATSKA

9. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH);

10. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS);

11. Matica hrvatskih sindikata (Matica);

12. Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS);

13. Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH);

14. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP);

7

http://www.eurofound.europa.eu/eiro/structure.htm

21

15. Hrvatska obrtnička komora (HOK);

16. Mreža mladih Hrvatske (MMH);

17. Udruga za poticanje zapošljavanja i stručno usavršavanje mladih (ZUM).

ITALIJA

18. Opća konfederacija talijanskih radnika (CGIL);

19. Talijanska konfederacija radničkih sindikata (Cisl);

20. Savez talijanskih radnika (UIL);

21. Opći savez radnika (UGL);

22. Talijanska konfederacija samostalnih radničkih sindikata (Cisal);

23. Opća konfederacija samostalnih radničkih sindikata (Confsal);

24. Samostalna konfederacija upravitelja i rukovodećeg osoblja u javnim službama (Confedir);

25. Konfederacija menadžera i stručnjaka (CIDA);

26. Kršćanske udruge talijanskih radnika (ACLI);

27. Talijanska konfederacija sveučilišnih djelatnika (CIU);

28. Opća konfederacija talijanske industrije (Confindustria);

29. Talijanska konfederacija malih i srednjih privatnih industrijskih poduzeća (Confapi);

30. Konfederacija talijanskih obrtnika (Confartigianato);

31. Nacionalna konfederacija obrtnika i malih i srednjih poduzeća (CNA);

32. Opća konfederacija poduzeća, profesija i samostalnih zanimanja (Confcommercio);

33. Talijansko udruženje banaka (ABI);

34. Opća konfederacija talijanskih poljoprivrednika (Confagricoltura);

35. Nacionalna liga zadruga i zajedničkih društava (Legacoop);

36. Konfederacija talijanskih zadruga (Confcooperative);

37. Nacionalni forum mladih (FNG).

AUSTRIJA

38. Austrijski savez sindikata (ÖGB);

39. Radnička komora (AK);

40. Austrijska gospodarska komora (WKÖ);

41. Savez industrijalaca (IV);

42. Austrijsko vijeće mladih (OJV).

22

SLOVAČKA

43. Konfederacija sindikata Slovačke (KOZ SR);

44. Nezavisni kršćanski sindikati Slovačke (NKOS);

45. Savez udruga poslodavaca Slovačke (AZZZ SR);

46. Nacionalna unija poslodavaca Slovačke (RUZ SR);

47. Zavod za zapošljavanje (IZ Bratislava);

48. Vijeće mladih Slovačke;

49. Platforma mladih nezavisnih kršćanskih sindikata Slovačke (NKOS);

FINSKA

50. Finska sindikalna središnjica (SAK);

51. Finska konfederacija zaposlenika (STTK);

52. Konfederacije sindikata sveučilišnih djelatnika u Finskoj (AKAVA);

53. Konfederacija finske industrije (EK);

54. Savez finskih poduzeća (SY);

55. Crkveni poslodavci (KiT);

56. Finsko udruženje mladih – Allianssi.

*

* *

23

PRILOG II Nedavna mišljenja EGSO-a povezana sa zapošljavanjem mladih

Mišljenje EGSO-a Datum

donošenja Referentni dokumenti

Izvjestitelj

Suizvjestitelj

EURES 4. 6. 2014. CESE 518/2014 - SOC/500

Još nije objavljeno u Službenom

listu.

Vladimira Drbalová

Luis Miguel Pariza

Castaños

Zapošljavanje mladih – najbolje

prakse

4. 6. 2014. CESE 474/2014 - SOC/503

Još nije objavljeno u Službenom

listu.

Christa Schweng

Zapošljivost mladih -

prilagođavanje osposobljavanja

potrebama industrije u doba

stroge štednje

30. 4. 2014. CESE 5662/2013 - CCMI/118

Još nije objavljeno u Službenom

listu.

Dumitru Fornea

Tommaso Grimaldi

Utjecaj socijalnih ulaganja na

zapošljavanje i javne proračune

30. 4. 2014. CESE 6193/2013 - SOC/496

Još nije objavljeno u Službenom

listu.

Wolfgang Greif

Mjere za poticanje integracije

mladih građana EU-a

30. 4. 2014. CESE 6218/2013 - SOC/495

Još nije objavljeno u Službenom

listu.

Renate Heinisch

Kvalitativni okvir za

pripravništvo

27. 2. 2014. CESE 8054/2013 - SOC/499

Još nije objavljeno u Službenom

listu.

Indrė Vareikytė

Otvaranje obrazovanja 26. 2. 2014. CESE 6185/2013 - SOC/493

Još nije objavljeno u Službenom

listu.

Gonçalo Lobo Xavier

Pavel Trantina

Strategija protiv sive ekonomije

i neprijavljenog rada

21. 1. 2014. CESE 2138/2013 - SOC/480

SL C 177, 11.6.2014., str. 9.-14.

Stefano Palmieri

Smjernice za zapošljavanje 21. 1. 2014. CESE 8193/2013 - SOC/501

SL C 177, 11.6.2014., str. 40.

-

Javne službe za zapošljavanje

(PES)

17. 10. 2013. CESE 5207/2013 - SOC/490

SL C 67, 6.3.2014., str. 116.-121.

Vladimira Drbalová

Promišljanje obrazovnih

aktivnosti

10. 7. 2013. CESE 658/2013 - SOC/476

SL C 327, 12.11.2013., str. 58.-64.

Mário Soares

Pavel Trantina

24

Jamstvo za mlade (Europski

socijalni fond - ESF)

22. 5. 2013. CESE 3206/2013 - SOC/485

SL C 271, 19. 9. 2013., str. 101.-

103.

Mário Soares

Uloga poduzeća u odnosu na

obrazovanje u EU-u

20. 3. 2013. CESE 2308/2012 - SOC/469

SL C 161, 6.6.2013., str. 27.-34.

Vladimira Drbalová

Utjecaj i sudjelovanje

zaposlenika

20. 3. 2013. CESE 2096/2012 - SOC/470

SL C 161, 6.6.2013., str. 35.-39.

Wolfgang Greif

Smjernice za politiku

zapošljavanja

13. 2. 2013. CESE 112/2013 - SOC/477

SL C 133, 9.5.2013., str. 77.-80.

Wolfgang Greif

Paket mjera za zapošljavanje

mladih

21. 3. 2013. CESE 2419/2012 - SOC/474

SL C 161, 6.6.2013., str. 67.-72.

Pavel Trantina

Philippe de Buck

Za oporavak s visokom stopom

zaposlenosti

15. 11. 2012. CESE 1279/2012 - SOC/463

SL C 11, 15.1.2013., str. 65.-70.

Gabriele Bischoff

Inicijativa o mogućnostima za

mlade

12. 7. 2012. CESE 1579/2012 - SOC/450

SL C 299, 4.10.2012.,str. 97.-102.

Tomasz Jasiński

Priznavanje stručnih

kvalifikacija i administrativna

suradnja

26. 4. 2012. CESE 1046/2012 - SOC/451

SL C 191, 29. 6. 2012., str. 103.-

107.

Arno Metzler

Erasmus za sve 29. 3. 2012. CESE 825/2012 - SOC/438

SL C 181/154, 21.6.2012.

Indrė Vareikytė

Modernizacija visokoškolskog

obrazovanja

28. 3. 2012. CESE 823/2012 - SOC/429

SL C 181, 21.6.2012., str. 143.-

149.

Joost van Iersel

Juraj Stern

Mlade osobe s invaliditetom:

zapošljavanje, uključenost i

sudjelovanje u društvu

28. 3. 2012. CESE 826/2012 - SOC/439

C 181/2, 21.6.2012.

Ioannis

Vardakastanis

Smjernice za zapošljavanje 22. 2. 2012. CESE 479/2012 - SOC/435

SL C 143, 22.5.2012., str. 94.-101.

Wolfgang Greif

Povećanje privlačnosti

poslijesrednjoškolskog

strukovnog obrazovanja

19. 1. 2012. CESE 147/2012 - SOC/409

SL C 68, 6.3.2012., str. 1.-10.

Vladimira Drbalová

Zapošljavanje mladih, tehničke

vještine i mobilnost

18. 1. 2012. CESE 148/2012 - SOC/421

SL C 68, 6.3.2012., str. 11.-14.

Dorthe Andersen

_____________

Europski gospodarski i socijalni odbor

Provođenje politika EU-aza zapošljavanje mladih:stajalište civilnog društva Izvješće o šest država članica

HR

HRREG.NO. BE - BXL - 27

© Europska unija, 2015Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da se navede izvor.

Europski gospodarski i socijalni odborRue Belliard/Belliardstraat 99

1040 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIË

Izdao: Odjel za posjete i publikacijeEESC-2015-10-HR

www.eesc.europa.eu

WebQE-01-15-074-HR-N

ISBN 978-92-830-2669-3doi:10.2864/940031