promijenimo europu, glasajmo za zelene - orah · 2019. 10. 3. · uspon: renesansa industrije za...

1 EUROPEAN GREEN PARTY

PROMIJENIMO EUROPU,

GLASAJMO ZA ZELENE

ZAJEDNIČKI MANIFEST

EUROPSKI IZBORI 2014

EUROPEANGREENPARTY

3ZAJEDNIčKI MANIFEST 20142 EUROPEAN GREEN PARTY EUROPEAN GREEN PARTY

UvodEuropa je na raskržjuKriza stvara tjeskobu i ljutnju— Mi želimo izgraditi nadu i sigurnostTvoj glas je bitan— Borimo se za europsku alternativuIzbor je tvoj

Europa treba novi zeleni dogovorSolidarnost, solidnost i održivostPolaganje temelja socijalne EuropeDovođenje financijske industrije pod kontroluJavne financije: pravedno i učinkovito oporezivanjeUspon: renesansa industrije za održivu Europu

Naš planet, naš domEuropski klimatski i energetski zakonOdrživost je ključnaPrioritet zelenom prijevozuZaštita zdravlja i sigurnostHrana, a ne gorivoBolja hrana, bolji životZazelenjavanje poljoprivredeNe GMO-uViše riba u morimaZaštita životinja

Europa u svijetuLjudska prava i iskorjenjivanje siromaštvaDomaća sigurnosna politikaRad za mirBorba za pravedan azil i migracijsku politikuPreuzimanje vodstva u klimatskim promjenamaRazvoj skladnog proširenja i dobrosusjedskih politikaZa pravednu trgovačku politiku

SADRŽAJ

Za snažniju demokracijuNema demokracije bez ravnopravnosti spolovaGrađani kao europski donositelji odlukaJačanje uloge parlamentaBorba protiv korupcije i prijevareViše vlastitih sredstava za proračun EUZakon o digitalnim pravimaZagovaranje vladavine pravaZelena demokratksa reforma u EU

Europska zelena stranka

88910

1414151616

20212122222323242425

28282930303131

3434353536363737

39


U zajedničkom procesu predstavnici članova stranaka EGP-a unutar Europske unije surađivali su na izradi nacrta zajedničkog manifesta EGP-a za europske izbore. Na EGP-ovoj izbornoj konvenciji u Bruxellesu 22. veljače 2014. trenutni delegati članica stranaka EGP-a jednoglasno su usvojili Manifest 2014.

UVOD

ZAJEDNIČKI MANIFEST

ZELENIH


Želimo te pozvati da sudjeluješ na izborima za Europski parlament

od 22. do 25. svibnja 2014. i pozivamo te da glasaš za Zelene.

Ove godine se bilježi 100. godišnjica od početka Prvog sv-

jetskog rata i 57 godina od Rimskoga ugovora koji je obilježio

osnivanje onoga što je danas Europska unija. S ujedinjenjem

Europe naš se kontinent oslobodio stoljetnih antagonizama i

ratova. Riješili smo se diktatura i autoritarnih režima. Započeo

je proces gospodarske obnove država članica u duhu socijalne

pravde; postali smo pioniri ekološke održivosti. Sa svakim

novim proširenjem kulturno smo se obogatili, prepoznajući

jedni postajući dijelom istog izazova. Izgradnja Europske unije

bila je nesumnjivo povijesno dostignuće.

DDRRRAGAAA EUROPPPSKAA GGRRRAĐAAANKOOO, DDRRAGGI EEUUROPPPSKIII GRRAAĐAANNINNE,


Stranka Zelenih vjeruje da je Europa naš zajednički dom i naša budućnost. Ipak, ta budućnost je pod prijetnjom. Da ta dostignuća EU očuvamo i unaprijedimo, potreban je temeljiti politički zaokret i demokratska obnova Europske unije. Da bismo zaštitili našu zajedničku budućnost, Europu moramo mijenjati i osnaživati. Zato podržavamo solidarnost, održivost i pravdu. Ne smijemo ostaviti prostora populizmu, nacionalizmu ni gospodarskom šovinizmu, jer uz takve pojave neće biti moguć samostalni opstanak kao ni prosperitet ijedne regije, zemlje ili dijela Europe. U globaliziranom svijetu, samo kroz zajedničko djelovanje imamo šanse prebroditi teške socijalne, ekološke, gospodarske i sigurnosne izazove koji su pred nama. Trebamo poštenu gospodarsku suradnju koja poštuje naše ekološke odgovornosti. Trebamo solidarnost svake europske nacije kao i solidarnost među nacijama. Trebamo snažnu demokraciju. Naše vrijednosti moraju biti naša životna praksa, i mi ih moramo provoditi štiteći svoje slobode i svoja prava, kod kuće kao i u inozemstvu.

Neoliberalna deregulacija stvorila je financijska tržišta vođena isključivo kratkoročnom pohlepom što je dovelo do globalne financijske krize koja i danas traje. Kriza je ugrozila ili uništila mnoga društvena, demokratska ili gospodarska dostignuća. Zbog toga se danas i sama ideja Europske unije nalazi pred kušnjom sve prisutnijih frustracija, strahova, pa i ljutnje. Terapija štednje koja se posljednjih nekoliko godina propisuje zemljama u krizi rezultirala je produbljivanjem nepravdi i društvene podijeljenosti, ugrozivši dobrobit mnogih naših sugrađana, potkopavši društvenoga napretka, oslabivši i samu demokraciju. Preko 1/4 Europljana se danas suočava s prijetnjom siromaštva ili socijalne isključenosti; 27 milijuna je nezaposleno, a ta brojka uključuje čak jednog od svakih pet pripadnika mlade generacije Europljana! Najkrhkiji plaćaju najskuplju cijenu za krizu. Stoga ne čudi pojava straha i ljutnje diljem našeg kontinenta. Razlozi za ljutnju su opravdani, no mi tu ljutnju želimo pretvoriti u novu nadu. Naš je današnji ekonomski model neodrživ. Suočeni smo i dalje s ekološkom krizom. Nepostignutost globalnoga sporazuma na klimatskim konferencijama pokazuje nespremnost da se izbjegnu katastrofalne klimatske promjene. Kratkoročne politike i lobistički interesi i dalje prevladavaju. Europa je ključna za izgradnju održivog, demokratskog i ravnopravnog društva kojemu težimo. Zadaci su: kroćenje sila financijskih tržišta i globalnih korporacija, učinkovita borba protiv poreznih prijevara i utaja, preobrazba europske opskrbe energijom radi sprečavanja nekontroliranih klimatskih promjena. Sve to su sve primjeri hitno potrebnih akcija za koje ni naše najveće države članice ne pokazuju dovoljnu pripremljenost. Trebamo suradnju unutar EU kako bismo učinkovito rješavali sve te probleme.Preobrazba za koju se zalažemo mora ići ruku pod ruku s temeljitom preizgradnjom demokratskih praksi. Želimo Europsku uniju koja otvara put izravnijoj, participativnoj demokraciji. Izvršna tijela poput Europske komisije i Europske središnje banke moraju odgovarati za svoje postupke. EU mora biti učinkovita višerazinska demokracija koja poštuje supsidijarnost i koja svoju raznolikost koristi kao svoje bogatstvo.

imovini, rođenju, invaliditetu, dobi, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu ili o bilo kojoj drugoj osnovi. Spolna i rodna ravnopravnost temeljno je načelo Europske unije. Usprkos tome, postoji veliki jaz između priznavanja prava, postignutog pravnog napretka i njegove provedbe. Zeleni podržavaju dvostrani pristup promicanju spolne i rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena, tzv. gender main-streaming, s čime i jasne i obvezujuće ciljeve postizavanja spolne i rodne ravnopravnosti na svim razinama.

Potreban nam je zakon o digitalnim pravima koji bi zajamčio naše naslijeđene slobode u digitalnome dobu. Pomogli smo pobijediti Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja (ACTA) koji je prijetio našoj slobodi. Branili smo prava na vodu od pritisaka privatizacije. Sve to činimo braneći samu srž Europe i njezinih najvažnijih vrijednosti.

Zeleni žele revitalizirati europsku demokraciju, danas oslabljenu rastućom snagom interesnih lobija, neadekvatnom obranom vlastitih interesa nacionalnih vlada, moći tehnokrata lišenih demokratskih obzora i prizemnim političkim igrama prozivanja krivaca populista. Europski parlament mora ojačati i dobiti kontrolu nad politikama koje Europska komisija, Međunarodni monetarni fond (IMF) i Europska središnja banka provode unutar takozvane trojke. Građane se mora zbilja čuti, a njihov izravni utjecaj na demokraciju mora se znatno uvećati. EU mora djelovati gdjegod je potrebno čuti glas zajedništva, pritom ne odnoseći odluke mimo građanske volje. To podrazumijeva protumjere prekomjernom lobiranju. Potrebno je povisiti i razinu rodne demokracije: treba nam više žena u europskim institucijama i odborima EU tvrtki.

Ne smijemo ustuknuti od dijeljenja suvereniteta u situacijama u kojima je to jedini način da i svoje individualne suverenitete sačuvamo, a koje se tiču bankovne unije, poreza na financijske transakcije i borbe za poreznu pravdu, te zajedničke borbe protiv utaje poreza i poreznih utočišta. EU treba težiti politici dobroga susjedstva na svim našim granicama i u inozemstvu. To uključuje dijeljenje kulture, stvaranje zajedničkih edukativnih projekata i održavanje otvorenih vrata prema proširenju. Promoviramo globalnu pravdu, pošteno trgovanje, zaštitu ljudskih prava, prevenciju građanskih sukoba i multilateralna rješenja sukoba. Europa mora biti pravedno utočište za izbjeglice, a ne Europa – utvrda. Europa globalne odgovornosti korisna je svijetu i nama samima.

Želimo da nam se pridružiš u borbi za gospodarsku, političku i društvenu transformaciju koja će graditi budući boljitak utemeljen na održivom razvoju i na zelenoj renesansi naše industrije. S koherentnim i kontinuiranim politikama mogu se stvoriti nova ulaganja i mnoga zelena radna mjesta, što podrazumijeva dobar i pristojan posao, ujednačene plaće, prava radnika, povećanu gospodarsku mobilnost, regionalan razvoj i bolje mogućnosti za mala i srednja poduzeća ili društvene tvrtke. Insistiramo na europskoj energetskoj politici koja će ublažiti klimatske promjene: da obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti; da postupnoj eliminaciji nuklearne i fosilne energije i ne plinu iz škriljevca. Sve je to dio našeg Zelenog Novog dogovora.

Zeleni ustraju u zagovaranju ekološke odgovornosti. Pomogni nam osnažiti takav naš stav protiv svakoga tko želi zaustaviti napredak, bilo da dolazi s desne ili lijeve strane ili djeluje u ime tržišnih interesa lobija. Zahtijevamo održivije poljoprivredne politike, a već smo i odigrali važnu ulogu u reformi politika o ribarstvu u EU. Zalažemo se za transparentnost i korporativnu odgovornost. Dosljedno smo promovirali prava potrošača i građana. Ekološka zaštita također je društvena odgovornost. Ako se uništi okoliš, urušit će se i sam temelj našega gospodarstva i blagostanja.

Zeleni se okupljaju pod zastavom društvene pravde – protiv društvene isključenosti i održivosti – protiv mjera štednje i siromaštva. Želimo živjeti kao ljudi čija sigurnost i šanse za uspjeh nisu samo sentimentalni lajtmotivi koji cirkuliraju putem legendi o minulim vremenima. EU mora promijeniti smjer! Namjeravamo se boriti protiv nezaposlenosti mladih, beskućništva, siromaštva i beznađa. U situaciji u kojoj države članice pojedinačno odbijaju ili ne uspijevaju isporučiti zadovoljavajuće rezultate, mi se kao europski građani moramo i možemo aktivno angažirati da to promijenimo. Izgradimo istinsku, socijalnu Europu.

Naša je individualna emancipacija ugrožena, kao što su nam ugrožene i druge slobode i naša prava. Prijeti nam privatni i državno nametnut masovni nadzor, povrede prava manjina koje posebno zahvaćaju skupine poput imigranata, LGBT+ zajednice ili Roma. Ne smijemo tolerirati diskriminaciju bilo koje vrste, radilo se o spolu, rasi, boji kože, etničkome ili socijalnome podrijetlu, genetskim obilježjima, jeziku, vjeri, političkom ili bilo kojem drugom stajalištu, pripadnosti nacionalnoj manjini,

UVOD

EUROPA JE NA RASKRIŽJU

TVOJ GLAS JE BITAN

— BORIMO SE ZA EUROPSKU ALTERNATIVU

KRIZA STVARA TJESKOBU

I LJUTNJU — MI ŽELIMO

IZGRADITI NADU I SIGURNOST


Izravno izabran glasovima europskih građana, Europski parlament je, zajedno s nacionalnim vladama, naš zajednički zastupnik u pitanjima koje utječu na svakodnevni život svakoga od nas – od sigurnosti radnoga mjesta do inovacije i novih radnih mjesta, od zaštite potrošača do politike okoliša, od sigurnosti hrane i zaštite životinja do privatnosti podataka i jednakosti spolova. EU parlament pomaže financirati lokalne i regionalne projekte za održivi razvoj i društvenu uključenost. Zeleni su aktivni glas u Europskom parlamentu koji se zalaže za sve te vrijednosti. Želimo to nastaviti činiti s još više snage u utjecaja. Zato nam je potrebna tvoja podrška – tvoj glas.

Sudjeluj u mijenjanju Europe, glasaj za Zelene!

UVOD

IZBOR JE TVOJ


EUROPA TREBA NOVI ZELENI DOGOVOR

Tijekom krize koju još uvijek proživljavamo, Europska unija nije ostvarila svoja obećanja velikom broju građana. I bila je sve samo ne ujedinjena po pitanjima kako promijeniti stanje na bolje. Zbog toga Zeleni predlažu novu strategiju.

Mi Europljani moramo ujediniti snage, jer to i jest prakticiranje suvereniteta, kako bismo što bolje oblikovali vlastitu budućnost. Umjesto socijalno gluhe i ekološki slijepe štednje, predlažemo tri koherentna puta do održivosti: borbu protiv nezaposlenosti, siromaštva i svih vrsta društvene nepravde; transformaciju našeg gospodarstva s inovativnim i ekološki učinkovitim rješenjima pomoći kojih možemo prionuti rješavanju problema klimatskih promjena i degradacije okoliša; ponovnu regulaciju financijske industrije koja će je staviti u službu realne ekonomije. Mi to nazivamo europskim Novim dogovorom.


Ne želimo da se EU i njene države članice oslanjanju na pretjeranu razinu zaduženosti koja opterećuje građane i buduće generacije. To podrazumijeva spuštanje financijskog duga, bilo da je javan ili privatni, natrag na održivu razinu i osiguravanje održivih investicija koje će proizvesti nove vrijednosti. To će u nekim slučajevima iziskivati restrukturiranje javnog i privatnog duga. Isto tako, moramo se usredotočiti na dugove prema društvu: na smanjenje nezaposlenosti, siromaštva i nejednakosti, na unapređivanje zdravstva i obrazovanja. Sve to zahtijeva velike investicijske napore. Naposljetku, moramo se posvetiti i rješavanu duga prema okolišu: posvetiti se pitanjima klimatskih promjena, iscrpljenosti neobnovljivih resursa i erozije bioraznolikosti. Trebamo živ krajolik, s održivom poljoprivredom i gospodarski i društveno vitalnim ruralnim područjima, kao i obilne zalihe riba za potporu obalnih zajednica.

Kad postanemo svjetski lideri u pronalaženju rješenja koja svima omogućuju dobar život poštujući pritom granice našeg planeta, bit će to znak da smo pronašli ključ nove gospodarske dinamike sposobne kreirati radna mjesta i generirati razvoj. Odbacujemo takozvani pakt o konkurentnosti koji bi doveo do smanjenja plaća, do smanjenja programa socijalne skrbi i do privatizacije javnih dobara. Fiskalna održivost mora ići ruku pod ruku s jednako snažnom socijalnom i ekološkom održivosti; jača ramena moraju nositi više tereta. Politika stiskanja pojasa kakva nam je nametnuta u nedavnoj ekonomskoj krizi nas vodi u suprotnom smjeru.

Europa mora izrastati iz temelja društvene pravde ali, za sve veći broj ljudi, društvene tegobe su postale stvarnost. Europski Zeleni vjeruju u politike koje se suprotstavljaju pojavi rastuće nejednakosti i nepokolebljivi su u stavu da u EU ne smiju postojati građani drugoga reda. Zbog toga je neophodno da se društveni učinci poput nejednakosti i siromaštva uzmu u obzir.

Rasprostranjena nezaposlenost, posebno nezaposlenost mladih i siromaštvo starijih, ključni su elementi nepravde. Političke mjere koje obećavaju olakšice poput inicijative „Garancija za mlade“, neće biti uspješne sve dok ne zadobiju adekvatno financirane i dok ih ne podupre snažna politika stvaranja novih radnih mjesta. Države članice se moraju nastaviti boriti protiv siromaštva djece putem studiozno pripremljenih i materijalno pokrepljenih preventivnih i pravovremenih intervencijskih ulaganja. EU mora stati na kraj društvenom odbacivanju, ugovorima za nula sati, nisko plaćenim radnim mjestima i nepravednom stažiranju. Zeleni se zalažu za poštene minimalne socijalne uvjete u Europi, podložne procesualnom i postupnom unapređivanju u skladu s nacionalnim uvjetima i tržišnim modelima rada – naročito u smislu kvalitete i sigurnosti radnog mjesta, plaća, javnog zdravstva i mirovina. Želimo krenuti prema kvalitetnijoj implementaciji i disperziji socijalnih beneficija kroz uvođenje europskih socijalnih kartica, s visokim i obvezujućim standardima privatnosti koji unapređuju efikasnost administrativnih procesa u svim zemljama te doprinose konkretnosti istinskog koncepta europskog državljanstva.

Želimo da Europska središnja banka (ECB) uključi makroekonomsku i financijsku stabilnost u ciljeve svojega djelovanja, što uključuje i poticanje zapošljavanja. Štoviše, da se potakne zapošljavanje u Europi, projekt jedinstvenog tržišta mora postati u potpunosti operativan, posebno u području slobodnoga kretanja radnika i usluga.

Zalažemo se za uključivanje klauzule društvenog napretka u europskom zakonu koja bi naglasila prioritetnost izgradnje socijalne Europe. Društvena ravnoteža širom Europe mora se usredotočiti na prijetnju ‘odljeva mozgova’ – naročito mladih ljudi – u krizom pogođenim regijama te na problem iskorištavanja

radnika migranata, pritom poštujući temeljno pravo na slobodno kretanje. Zeleni žele vidjeti nove instrumente razvijene za ublažavanje većih razlika u ekonomskim ciklusima, uključujući stope nezaposlenosti. Promoviramo emancipaciju žena u društvu i gospodarstvu. ‘Jednaka plaća za jednak rad’ mora biti standard diljem EU, kao i jednaka zastupljenost žena u odborima tvrtki. Obitelj ili podjela skrbi ne smije biti prepreka za uspješnu karijeru muškaraca i žena. Da bi se suzbila dobna diskriminacija, Zeleni se protive bilo kakvim dobnim ograničenjima u javnim uslugama te se sukladno tome zalažemo za provedbu pouzdanih bazičnih standarda u mirovinskom modelu svih država članica. Smatramo da je uspostavljanje socijalne Europe usko vezano uz ponovno ojačan socijalni dijalog gdje savezi poslodavaca i sindikata preuzimaju svoje odgovornosti. Valja promicati prekogranične kolektivne ugovore za europske transnacionalne tvrtke.

Pet godina od početka financijske krize, našim sustavom i dalje dominiraju banke koje su prevelike i predobro međusobno ulančane te su stoga i preopasne. Spašavanje banaka stajalo je europske porezne obveznike milijarde; to se ne smije ponovno dogoditi. Želimo osigurati prikladno velik, raznolik i otporan financijski sektor koji služi društvu i pomaže mobilizirati održive investicije u realnu ekonomiju. Predlažemo stroga pravila za razdvajanje bankovnih aktivnosti na one koje su ključne za društvo i na one koje to nisu. Zeleni su snažno pridonijeli tome da se financijski proizvodi i aktivnosti koje ne proizvode korist realnome gospodarstvu, a imaju destabilizacijski potencijal po financijski sustav, mogu zabraniti i maknuti s europskog tržišta. Europske vlasti trebaju iskoristiti tu mogućnost. Samo financijski proizvodi i aktivnosti koje pokazuju korist za društvo trebaju biti odobrene. Naše inicijative su rezultirale stavljanjem spekulacija na državne dugove izvan zakona; obuzdavanjem bankarskih bonusa; obustavljanjem bankarskih aktivnosti u poreznim rajevima; stavljanjem Europske centralne banke pod demokratski odgovorniju kontrolu. Zeleni su ponosni na dostignuća u ovom području. Sada moramo na tim uspjesima nastaviti graditi svoju politiku. Želimo osigurati prava potrošača na dobar, nezavisan savjet o svim financijskim uslugama. Zakonodavstvo o financijskim uslugama ne smije podržati daljnju koncentraciju tržišne moći na štetu malih održivih banaka. Zalažemo se za Europsku bankarsku uniju u kombinaciji s jakim zajedničkim nadzorom nada poslovanjem banaka, sa zajedničkim fondom za restrukturiranje posrnulih banaka i sa zajedničkim sustavom osiguranja depozita do visine od 100.000 eura odnosno do ekvivalentne vrijednosti. Institucije EU također moraju pridonijeti rješavanju financijske kratkoročnosti koja onemogućuje da održivost postane kriterijem strateških odluka o ulaganju.


SOLIDARNOST, SOLIDNOST IODRŽIVOST

POLAGANJE TEMELJA

SOCIJALNE EUROPEDOVOĐENJE FINANCIJSKE

INDUSTRIJE POD KONTROLU


U ovom trenutku, porezi neravnomjerno opterećuju primatelje niskog i srednjeg dohotka te mala i srednja poduzeća, dok oko 1,000 milijardi eura godišnje nestaje uslijed utaja poreza i prijevara. Naš cilj je vratiti poreznu pravdu i učinkovitost. Želimo smanjiti porezno opterećenje rada i krenuti prema oporezivanju zagađenja i otpada. Dat ćemo sve od sebe da se uvede porez na financijske transakcije unatoč moćnim lobijima koji se protive tome planu. Pošto želimo da velike tvrtke i bogati pojedinci doprinose svojim pravednim udjelom, zalažemo se za zajednički europski pristup oporezivanju tvrtki i bogatstva, uključujući minimalne rate. Naposljetku, zalažemo se za zajedničku ofenzivnu akciju protiv utaje poreza, porezne prijevare i poreznih utočišta, počevši od zahtjeva za ukidanje bankarske tajne. Na rashodnoj strani, Zeleni se izričito bore protiv rasipne i ekološki štetne potrošnje poput subvencija za fosilna goriva ili nuklearnih programa poput Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER). Zajedničko upravljanje nasljeđem javnoga duga, uspostavljanje fonda za otplatu duga i postupno izdavanje zajedničkih dužničkih instrumenata (Eurobonds) po jasno definiranim i realističkim zajedničkim pravilima fiskalne discipline, ključni su potezi za uspostavu održivih javnih financija. U cilju oživljavanja gospodarstva u krizi i očuvanja monetarne unije, zalažemo se za povećanje proračuna EU, financiranog prije svega vlastitim sredstvima kao i za stvaranje instrumenata financijske solidarnosti s ciljem poticanja gospodarskog oporavka.

Želimo preobraziti naše europsko gospodarstvo u globalnog prvaka u energetskoj učinkovitosti i u učinkovitosti upravljanja resursima, temeljenoj na energetski manje intenzivnim tehnologijama i na obnovljivim izvorima energije te na poboljšanom načinu upravljanja, korištenja, prerade, ponovne upotrebe, zamjene i vrednovanja resursa. Želimo da učinkovitost resursa i eko-inovacije podupru politike i investicije u svim sektorima ekonomije. Ovakva ofenziva Zelenih stvorit će mnogo novih kvalitetnih poslova, kako za visokokvalificirane, tako i za niskokvalificirane radnike u nizu različitih industrija te će poboljšati radne uvjete i zdravlje radnika. Također će poboljšati buduću gospodarsku elastičnost. Industrija ne bi trebala slijediti lažne izazove poput bušenja za plin iz škriljevca ili pretvaranje hrane u gorivo. Umjesto toga bi trebala postati ključan partner u ovoj inovacijski orijentiranoj zelenoj transformaciji, promicanjem pravila eko-dizajna; javne nabave; pravila o državnim potporama, privatnim investicijama, malim i srednje velikim poduzećima i zadrugama, boljim potporama za istraživanja, razvoj i edukaciju; poduzetništva i naročito socijalnog poduzetništva; dobrih industrijskih radnih odnosa; demokraciji na radnom mjestu; borbe protiv socijalno neosjetljivih korporativnih interesa. Sve to trebaju biti elementi našeg djelovanja. Želimo osnažiti sindikate te jednako pravo radnica i radnika da ravnopravno sudjeluju u procesima odlučivanja. Trgovinska politika treba podržavati održivu industrijsku renesansu u Europi i pokazati poštovanje i solidarnost za naše globalne partnere. Projekt od posebne važnosti u tom kontekstu bit će stvaranje Europske zajednice za obnovljivu energiju kako bi se prekinula naša ovisnost o fosilnim gorivima.

Le changement climatique et le recul de la biodiversité menacent les sociétés dans le monde. La crise économique a relégué au second plan la crise écologique alors même que la situation devient chaque jour plus tendue, et porte en elle de potentiels effondrements d’écosystèmes qui viendront mettre en danger nos modes de vie. En 2013, nous avions consommé à la fin du mois d’août davantage de ressources que ce que la terre peut renouveler en une année.

Désormais, il n’y a ucun doute sur le rôle de l’activité humaine comme facteur du changement climatique, et sur les conséquences catastrophiques de l’inaction. La planète est proche du point de non-retour, et, sans un changement radical dans notre consommation d’énergie et nos modes de production,

USPON: RENESANSA

INDUSTRIJE ZA ODRŽIVU EUROPU


JAVNE FINANCIJE:

PRAVEDNO I UČINKOVITO

OPOREZIVANJE


NAŠ PLANET, NAŠ DOM!

Klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti predstavljaju prijetnju društvima širom svijeta. Ekološku krizu trenutno zasjenjuje ona gospodarska, a stanje pritom postaje sve ozbiljnije te prijeti potencijalnim kolapsom ekosustava čime se naravno i naš način života dovodi u opasnost. U 2013. godini smo do mjeseca kolovoza potrošili više Zemljinih resursa nego što ih se može obnoviti u godinu dana.

Nema više nikakve sumnje u odgovornost čovjeka kada je riječ o uzrocima klimatskih promjena, kao što ne treba sumnjati ni u katastrofalne ishode daljnjega ljudskoga nedjelovanja na popravljanju toga stanja. Planet se približava prekretnici, a bez radikalne promjene navika potrošnje i proizvodnje energije, štetne klimatske promjene mogu postati nepovratne. Međutim, postoje rješenja koja nam mogu osigurati neizmjernu ekološku, ekonomsku, društvenu i zdravstvenu korist.

OOZZBILJJJNIJJJE OO KLIIMMAATTSKKKIM PPRROMJJJENAAMAAA I OO EEKKOOLOOOŠKOOOJ KKRRIZI


Želimo sveobuhvatno europsko klimatsko i energetsko zakonodavstvo u skladu s našim pravednim udjelom u globalnim naporima, izgrađeno na pravno obvezujućim ciljnim emisijama i sankcijama, radi osiguravanja ostvarenja klimatskih ciljeva. To će stvoriti pomak prema održivoj gospodarskoj preobrazbi i doprinijeti sprečavanju opasnih klimatskih promjena. Skup UN-a o klimatskim promjenama u Parizu 2015. (COP21) mora iznjedriti obvezujući globalni ugovor. Sat otkucava i EU, zajedno s državama članicama, treba odigrati vodeću ulogu u pregovorima kako bismo osigurali prihvaćanje obveze svih pregovaračkih strana. To također znači korigiranje postojećih i zastarjelih ciljeva smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2020. s 20% na 30% u odnosu na razine iz 1990. godine, kao i postavljanje cilja da se te emisije dodatno smanje do 2030. godine i to barem za 55% u odnosu na razine iz 1990, kako bi se ostvarilo ugljik-neutralno društvo do 2050. godine.

Pravno obvezujuća ograničenja ostaju najučinkovitija mjera za smanjenje zagađenja i postupaka onečišćenja. Europski sustav trgovanja emisijama (ETS) se mora temeljito reformirati i postati učinkovit alat. Ako se to ne dogodi, Zeleni će zagovarati donju granicu nacionalne cijene ugljika. Javne ustanove, tvrtke i naročito financijski sektor moraju se usmjeriti na lišavanje id klimatski štetnih dobara. Javne subvencije i investicije u fosilna goriva moraju prestati. Želimo ulagati u europske energetske mreže koje povezuju proizvodnju obnovljivih izvora energije u različitim dijelovima kontinenta, u povećanje energetske sigurnosti i u rezanje troškova .

Koherentna energetska politika, temeljena na uštedi energije, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije jedini je način zaživljavanja ekonomije bazirane na obnovljivim izvorima do 2050. godine. Stoga su daljnji nacionalno obvezujući ciljevi o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije ključni. Potrošnja energije mora se smanjiti za 40% u narednih 15 godina, a istovremeno se obnovljivi izvori energije, osim biogoriva, moraju

povećati da bismo osigurali 45% naše energetske potrošnje do 2030. To nije samo bitno za zadržavanje globalnog zatopljenja ispod 2 °C (iznad predindustrijskih razina), već je i ekonomski isplativo jer stimulira gospodarsku aktivnost, stvarajući poslove i smanjujući ovisnost Europe o skupom uvozu goriva.

Nuklearna energija je skupa i riskantna, povećava opasnost širenja nuklearnog oružja i nema ulogu u Europskom energetskom sklopu. I dalje ćemo govoriti „Nuklearke? Ne hvala!“ i obnoviti naš angažman na gašenju nuklearnih elektrana u Europi, pazeći pritom da se ne poveća razina emisije ugljičnog dioksida. Moramo zatvoriti najrizičnije elektrane odmah, stati na kraj izravnim i neizravnim subvencijama i insistirati da postojeći operatori snose punu odgovornost za štetu i posljedice nuklearnih nesreća.

Održivost mora postati uporištem svake velike gospodarske odluke. Želimo da zaštita okoliša, biološka raznolikosti i održivi razvoj postanu međunarodni prioriteti. Predlažemo stvaranje Svjetske organizacije za zaštitu okoliša kombiniranjem i širenjem uloga različitih nepovezanih agencija koje već postoje u okviru Ujedinjenih naroda. Ne možemo mjeriti kvalitetu života samo u grubim novčanim mjerilima: trebamo nove pokazatelje koji će dopuniti i proširiti bruto domaći proizvod (BDP) kao mjeru održivog prosperiteta i blagostanja.

Raznolik prirodni okoliš u Europi je prelijep i ima vrijednost veću od novca. Zeleni znaju da održivi razvoj znači mudro upravljanje prirodnim resursima koje će i našoj djeci i djeci naše djece osigurati održivost života na tom našem planetu. Živimo iznad svojih mogućnosti konzumirajući prirodne resurse brzinom kojom se oni ne mogu obnavljati, zagađujući opasnim tvarima zrak, tlo i vodu. Želimo smanjiti ekološki otisak, smanjiti potrošnju, pobrinuti se da proizvodi budu prikladni za ponovnu upotrebu, popravljanje i recikliranje na mjestima osmišljenima za deponiranje. Krajnji cilj bi trebao biti društvo zatvorenoga kruga, gdje neopasni otpad iz jednoga sektora prerasta u ulaznu vrijednost za drugi sektor.

Zrakoplovstvo i cestovni prijevoz su glavni izvori stakleničkih plinova, zagađenja zraka i buke. Trenutna količina fosilnih goriva u sektoru prometa ne samo da ima izrazito negativan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš nego čini EU zavisnom od uvoza energije izlažući je i rastu cijena. Moramo se prebaciti na sigurnije i ekološki manje štetne načine prijevoza kao što su održivi plovni putovi, biciklizam, javni prijevoz i željeznice. Poseban naglasak treba staviti na pošteno tržišno natjecanje između različitih oblika prijevoza. Europska mreža željeznica mora zato uspostaviti manjkajuće poveznice na regionalnim i udaljenim linijama kako bi urbane i regionalne aglomeracije posatle lako dostupnima. Postojeće prekogranične željezničke linije moraju zadobiti prioritet nad cestovnim i zrakoplovnim prometom, naročito kada se radi o prijevozu dobara. Povećanje energetske učinkovitosti automobila pomaže smanjivanju cijena goriva i poboljšanju kvalitete zraka za europske građane. Također želimo potaknuti inovativnost i stvoriti više atraktivnih mogućnosti razvijanjem električnih bicikala, tramvaja, vlakova i električnih automobila na bazi obnovljivih izvora.

NAš PLANET, NAš DOM

ODRŽIVOST JE KLJUČNA

PRIORITET ZELENOM PRIJEVOZU

EUROPSKI KLIMATSKI

I ENERGETSKI ZAKON


Zajedno s organizacijama civilnog društva, Zeleni su uspješno upravljali zdravstvenim planovima zaštite okoliša i javnozdravstvenim planovima u Europskom parlamentu, oblikujući primjerice sigurnosna pravila za kemikalije, pesticide i biocide. Podržavamo mjere za smanjenje onečišćenja zraka, što je jedan od glavnih uzroka prerane smrti. Snažno se zalažemo za bolju kontrolu elektroničkog i opasnog otpada, droga i ostataka pesticida koji se ispuštaju u naš vodni sustav te kontrolu korištenja nanotehnologije u kozmetici, lijekovima, hrani i biocidima, kao i za smanjenje izloženosti tvarima koje negativno utječu na naš hormonski sustav.

Nastavit ćemo kampanju protiv opasne i štetne prakse eksploatacije plina iz škriljevca, kao i ostalih nekonvencionalnih fosilnih goriva. Vrijeme je da se zabrani plin iz škriljevca i stoga pozivamo na žurnu zabranu hidrauličkog frakturiranja (‘fracking’). Fracking zagađuje izvore vode i ukupan okoliš kemikalijama koje se koriste u fracking tekućinama. Istjecanje metana tijekom ekstrakcije plina iz škriljevca potiče klimatske promjene. Štoviše, gospodarska korist je preuveličane jer proizvodne stope drastično padaju nakon prve godine frackinga, što uzrokuje nagli procvat i još nagliju propast gospodarstva u lokalnim zajednicama. Radit ćemo na uspostavi regija bez frackinga diljem Europe, slijedeći uspješni model ‘bez GMO-a’.

Gorivo izrađeno od prehrambenih kultura nije održivo rješenje klimatske i energetske krize te krize siromaštva. Upotreba prehrambenih usjeva za pogon automobila u kombinaciji sa špekulacijama cijenama osnovnih prehrambenih artikala potaknulo je rast cijena hrane, otimačinu zemljišta, te ugrozilo prehrambenu sigurnost milijuna ljudi u nerazvijenom svijetu, a ima i negativan klimatski utjecaj. Konkretno, biološki bogate tropske prašume se sijeku i spaljuju kako bi se napravilo mjesta plantažama palminog ulja namijenjenog proizvodnji goriva i prehrambenih sastojaka.

EU ne smije dodatno pogoršati te trendove promicanjem upotrebe poljoprivrednog zemljišta za gorivo. Moramo u potpunosti napustiti upotrebu prehrambenih usjeva za gorivo. Umjesto toga, moramo se usredotočiti na održive modele prijevoza, uključujući i bolju učinkovitost automobila te dobivanje goriva iz otpada.

Naš prehrambeni lanac otkazuje. Industrijska poljoprivreda, utemeljena na pesticidima, monokulturama i prekomjernom korištenju antibiotika prosperira na štetu našega zdravlja, okoliša i povećane patnje životinja. Opetovani skandali vezani uz hranu učinili su potrošače opravdano nesigurnima u pogledu toga što jedemo i u pogledu izvora s kojih nam pristiže hrana.

Zeleni žele promicati održivu, zdravu, ukusnu, raznoliku i etničku hranu, a ne standardiziranu bezukusnu hranu dizajniranu samo da izgleda dobro na policama supermarketa. To znači poticanje lokalnih proizvodnih lanaca, organske poljoprivrede i pravične razmjene proizvoda sa zemljama u razvoju. Uspjeli smo u borbi protiv nekoliko obmanjujućih postupaka – u poboljšanju označavanja zemlje podrijetla i etiketiranju nanosastojaka. I dalje ćemo tražiti bolju transparentnost u označavanju hrane. Dok Europa baca 90 milijuna tona hrane godišnje, mi želimo djelovati na smanjenju otpada hrane. Pokrenuli smo hranidbenu revoluciju, povećavajući svijest javnosti, osobni angažman i participativnu demokraciju u određivanju i poboljšanju politika prehrane u cijeloj Europi.

Europski parlament danas ima jednaku odgovornost za zajedničke poljoprivredne politike EU. Vrijeme je da učinimo naše poljodjelstvo klimatski pametnim, održivim, pravednim i etički ispravnim. Želimo otporan, biološki raznolik, zdrav i čvrst agro-ekosustav koji ne samo da se prilagođava klimatskim promjenama već ih i ublažava. Želimo vidjeti sustav koji dopušta pravedniju raspodjelu javnih sredstava, uključujući više potpore za male poljoprivrednike, za organski uzgoj, za konvencionalne poljoprivrednike koji žele „zazeleniti“ svoje proizvodne metode te za lokalnu proizvodnju i prodaju koja približava poljoprivrednike potrošačima. Poljoprivrednici zaslužuju pristojne cijene za svoje proizvode i korporativnim kupcima se ne smije dopustiti obaranje izvornih proizvođačkih cijene na farmama ispod održive razine.Moramo povećati plodnost tla, drastično smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva, eliminirati štetne izvozne subvencije i odmaknuti se od intenzivne industrijske poljoprivrede. Nastavit ćemo našu kampanju za pravičan i neograničen pristup biljnom rasplodnom materijalu, a protiv smo patenata na biljke i životinje. Protivimo se daljnjoj privatizaciji sjemena i sadnog materijala po Pravilima EU o sjemenju. I dalje ćemo se boriti protiv korporativne kontrole nad sjemenarskom industrijom koja poljoprivrednike čini ovisnima o sjemenu posebno dizajniranom za korištenje s umjetnim gnojivima i pesticidima, umjesto da im se dozvoli da sačuvaju i uzgoje vlastito sjeme i prilagode svoje usjeve promijenjenim lokalnim uvjetima.Gubitak bioraznolikosti i prekomjerna upotreba pesticida uništili su staništa i doveli do golemog pada populacije pčela i drugih kukaca, što remeti prirodno oprašivanje mnogih biljaka i usjeva. Ako želimo zdravo lokalno voće i povrće, moramo „dati priliku pčelama“.


ZAŠTITA ZDRAVLJA I

SIGURNOSTIHRANA, A NE GORIVO ZAZELENJAVANJE

POLJOPRIVREDEBOLJA HRANA, BOLJI ŽIVOT


Dosljedni smo u svojem protivljenju genetski modificiranim organizmima (GMO) u hrani i poljoprivredi te u svojoj podršci Europi bez GMO-a. Zeleni će se nastaviti boriti za hranu bez GMO-a te se protiviti kultiviranju GMO-a, zalažući se i za zabranu uvoza GMO-a za stočnu hranu. Moramo inaistirati na pravu da postavljamo vlastita pravila i nametnemo obavezno označavanje GMO hrane. Europski potrošači imaju pravo znati što se nalazi u njihovoj hrani i odakle dolazi. Svako istraživanje GMO-a treba ograničiti procjenom utjecaja, uključujući protok gena i unakrsnu kontaminaciju.

Zeleni su odigrali glavnu ulogu u poticanju održivije Zajedničke ribarske politike. Praksa vraćanja neželjene ribe u more je bila ogroman izvor otpada hrane i gubitak prihoda, a sada će biti prekinuta. Zalihama ribe bolje će se upravljati, a kapacitet ribarske flote bolje će se regulirati. Potrošači će moći vidjeti odakle njihova riba dolazi kao i način na koji je uhvaćena. Mnogo toga treba još napraviti kako bi se provele reforme i spriječilo korištenje rupa u zakonu. Nastavit ćemo se boriti za bolju kontrole nad intenzivnim uzgojem ribe štetnim za okoliš te za nježniji tretman malog, lokalnog ribarstva unutar i izvan Europe.

Poznati smo po svojoj predanosti +zaštiti životinja, a Zeleni u Europskom parlamentu su na čelu pravnih i političkih poteza kako bi osigurali kvalitetnije standarde za dobrobit svih živih bića. Hitno trebamo prestati s uzgojem životinja na tvornički način zbog groznih posljedica za dobrobit životinja i prekomjerne upotrebe antibiotika.

Vodili smo bitku protiv prekomjernog testiranja na životinjama i nastavit ćemo je i dalje. Želimo značajno smanjiti vrijeme prijevoza životinja i zaustaviti izvoz živih životinja. Na međunarodnoj razini, EU mora biti energičnija u borbi protiv ilegalne trgovine divljim vrstama, štiteći morske sisavce i ustrajući na zabrani proizvoda od tuljana. Podržavamo zabranu uzgoja životinja za krzno.


NE GMO-U VIŠE RIBA U MORIMA ZAŠTITA ŽIVOTINJA


EUROPA U SVIJETU

U globalnoj politici EU je često bila suzdržan igrač, češće reagirajući nego djelujući, i suočavala se s mnogim teškoćama prilikom definiraja zajedničkih stajališta. Želimo da EU uspostavi zajedničku vanjsku politiku usmjerenu vrijednostima, da igra važnu međunarodnu ulogu, da rješava strukturne uzroke siromaštva, da promiče globalnu pravdu i solidarnost te mir i obranu globalnih zajedničkih dobara. U današnjem kontekstu promjenjivih globalnih sila, rastuće globalne nejednakosti i preispitivanja univerzalnosti ljudskih prava, pasivnost ne predstavlja prihvatljivu opciju.

Želimo da EU ima jedinstven glas o vanjskim i sigurnosnim politikama. U ovom smo smjeru imali pozitivne znakove po pitanju Kosovo-Srbija, te po pitanju Irana. EU bi trebala tražiti jaka i poštena partnerstva s državama globalnog juga, s namjerom da putem razvojne kooperacije smanji nejednakosti unutar i između društava. EU i njezini partneri trebaju zajedno raditi kako bi pronašli zajedničke odgovore na probleme poput klimatskih promjena, nuklearnog naoružavanja i regionalnih sukoba diljem svijeta te neprihvatljive pljačke prirodnih resursa u mnogim zemljama, osobito na globalnom jugu.Ta suradnja neće biti vjerodostojna ako nije demokratska, odgovorna, transparentna i utemeljena na univerzalnim principima.

Želimo da EU podržava multilateralno globalno upravljanje te time jača i reformira ulogu UN-a, vladavinu zakona i principe odgovornost za zaštitu. Smatramo da je usvajanje UN-ovog koncepta „odgovornost za zaštitu“ napredak, ali EU mora dati svoj doprinos kako bi dodatno poboljšala i poboljšala pravila njegove primjene. Prioritet uvijek treba dati civilnom upravljanju sukobima. Tijekom posljednjih godina energetska je sigurnost postala jedan od glavnih prioriteta vanjske politike EU. Pretjerano oslanjanje na plin i naftu čini EU potkupljivom i ide u korist autokrata koji upravljaju europskim zalihama ugljikovodika. Moramo prekinuti tu opasnu i otrovnu vezu.


Slijedom pritiska Zelenih, imenovan je Specijalni predstavnik EU za ljudska prava kako bi se osnažila ljudska prava u Europskoj uniji. Institucije EU bi trebale promicati ljudska prava u svojim vanjskim politikama, uključujući trgovinu. Moramo ispuniti svoja obećanja o ljudskim pravima kada nas se pita za pomoć pri posljedicama katastrofa. To uključuje i snažnu predanost osnovnim načelima humanitarnosti: humanost, nepristranost, neovisnost i neutralnost. EU mora postati učinkovitija i glasnija u obrani vladavine prava, slobode i ljudskih prava, uključujući društveno-gospodarska i ekološka prava unutar i izvan njezinih granica. Posebice, EU mora predvoditi pri uspostavi pravno obvezujućih normi o društveno odgovornom poslovanju.EU i države članice moraju okončati svoje sudjelovanje u tajnim zatvorima i izvansudskim ubojstvima, što uključuje preuzimanje pune odgovornosti za kršenje ljudskih prava počinjeno od strane CIA-e. ‘Rat protiv terorizma’ treba formalno okončati. Sve države članice moraju ratificirati izmjene i dopune statuta Međunarodnog kaznenog suda, što bi omogućilo sudski progon državnih lidera koji su započeli agresivne ratove. EU nije učinila dovoljno za provedbu Milenijskih ciljeva razvoja (MDG) koji ističu borbu protiv siromaštva, gladi, uništavanja okoliša i isključenosti žena. Moramo podržati nove i snažne održive ciljeve, utvrđene na Konferenciji u Riju (RIO +20), koji ujedinjuju MDG i RIO procese u sveobuhvatnom jedinstvenom okviru te definiraju nove ciljeve za iskorjenjivanje siromaštva i promicanje održivog razvoja nakon 2015. godine.Požurujemo zemlje članice da ispune svoju obvezu o potrošnji 0,7% BDP-a za pomoć zemljama u razvoju. Isto tako, prioritet razvojnog programa EU bi trebala biti borba protiv korupcije, pranja novca, poreznih utočišta, nedopuštenih tijekova kapitala i štetnih poreznih sustava.

Postoji potreba za poboljšanjem policijske i pravosudne suradnje, naročito u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala, uključujući mafijaška udruženja te ekološki i gospodarski kriminal. Pritom, EU i njezine države članice trebaju u svakom slučaju spriječiti stigmatizaciju migranata i manjina. Sustavi provjere se moraju poboljšati tako da se obavještajne službe i oni koji provode zakone pridržavaju nužnih i primjerenih akcija neophodnih za održavanje sigurnosti europskih građanki i građana.

Ove godine se obilježava stogodišnjica od početka Prvoga svjetskoga rata. Europska unija je stvorena kako bi se osigurao mir nakon razornih ratova, a sukob zamijenio suradnjom. Zeleni žele da EU aktivno promiče nenasilje i kulturu dijaloga, posredovanje, pomirenje i suradnju. EU je odigrala i još uvijek može igrati bitnu ulogu u sprečavanju sukoba, u iznalaženju miroljubivih rješenja, u razoružanju, kontroli naoružanja te u izgradnji i očuvanju mira. EU treba ojačati svoju humanitarnu ulogu u slučajevima, na primjer,korištenja privremenih bolnica za smanjenje patnji civilnoga stanovništva u situacijama građanskog rata. Koncept ljudske sigurnosti mora biti u središtu vanjsko-političkog djelovanja EU. Također, vjerujemo da bi EU morala pomoći Ujedinjenim narodima pri jačanju metoda uvođenja mira i de-eskalacije ratnih sukoba. Danas je potrebo ojačati parlamentarnu kontrolu nad vojnim operacijama tako da Europski parlament o njima dobije pravo odlučivanja.

Zahvaljujući Zelenima, mnogo veći dio budžeta EU će se trošiti na sprečavanje konflikata kroz Instrument za stabilnost i mir. Podržali smo ideju o Mirovnim snagama EU i stvaranja Europskog instituta za mir. Protivimo se financiranju vojnih istraživanja poput razvoja europskih bespilotnih letjelica iz proračuna EU, te ne želimo da Europa bude nuklearno skladište.

Nastavit ćemo se boriti za nuklearno razoružanje, kako globalno, tako i u Europi, a na Bliskom istoku za uspostavu zone bez oružja za masovno uništenje. Zeleni također žele zabraniti oružje poput streljiva s osiromašenim uranom i od bijelog fosfora. Također treba zabraniti investicije europskih banaka, mirovinskih fondova, osiguravajućih društava i drugih u tvrtke koje proizvode mine i kazetno streljivo. Europska trgovina oružjem, uključujući tehnologiju nadzora, izvozi nesigurnost u područja poput Bliskog i Dalekog Istoka. Zeleni žele ukinuti tu trgovinu te spriječiti izvoz oružja koje se može koristiti protiv pokreta za slobodu i građanskih prosvjeda.

Izvanteritorijalna, ciljana ubojstva izvan zona oružanih sukoba

upotrebom bespilotnih letjelica ili drugih sredstava, upućuju na rušenje barijera utvrđenih vladavinom prava. Želimo da EU zajedno s ostalim članicama UN-a, u sklopu međunarodnog humanitarnog prava, globalno zabrani takve oblike kriminalnog djelovanja kako bi se potpuno automatizirani sustavi smrtonosnog oružja prestali upotrebljavati.

EUROPA U SVIJETU

DOMAĆA SIGURNOSNA

POLITIKARAD ZA MIRLJUDSKA PRAVA I

ISKORJENJIVANJE

SIROMAŠTVA


Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR) procjenjuje da je u 2013. u svijetu bilo gotovo 40 milijuna raseljenih osoba, od kojih je bilo gotovo pola izbjeglica iz vlastitih zemalja. UN navodi da svake godine 200.000 izbjeglica hitno treba biti preseljeno, ali samo polovica uspije pronaći novi dom; još više brine podatak da samo 4.500 izbjeglica uspije pronaći svoj dom u Europskoj uniji, a u usporedbi s 80.000 godišnje u SAD-u. Tisuće ljudi umre na vanjskim granicama Europe svake godine zbog sve strožih kontrola i zato što su sredstva za zakonit ulazak u EU ograničena. EU ima obavezu osigurati tim ljudima zaštitu. Trebamo uložiti više napora u uspostavu sustava azila koji je dostojan svojeg imena. Europska agencija za sigurnost vanjskih granica FRONTEX je loš izvršitelj toga posla i države članice krše ljudska prava u svojim graničnim politikama. U EU kao i u zemljama članicama potrebno je više koordinacije prilikom „spašavanja na moru“ te siguran i legalan način za ulazak, kao što su humanitarne vize. Moramo se riješiti trenutnih pravila (Dablinska regulacija) koja izbjeglice prisiljavaju da zatraže azil isključivo u zemlji gdje su prvi put ušle u Europsku uniju. U našim međunarodnim odnosima – trgovinskim i razvojnim politikama – moramo se početi baviti i problemima koji prisiljavaju ljude na migriranje. Zeleni su bili uspješni u stvaranju Zajedničkog programa EU za razmještanje izbjeglica kao i u stvaranju fonda za hitno razmještanje izbjeglica suočenih s humanitarnom krizom. Države članice EU moraju dati sve od sebe da u potpunosti iskoriste ta sredstva i pokažu solidarnost, ne samo međusobno, već i sa susjednim regijama u nevolji.

Već niz godina Europska unija igra pozitivnu ulogu u međunarodnim klimatskim pregovorima, ali u zadnje vrijeme je ta uloga oslabila. Jedna od naših najvažnijih “zelenih“ briga po pitanju međunarodnih politika je da Europa ponovno postane glavni akter u borbi protiv klimatskih promjena i degradacije okoliša. Klimatske promjene su već uzrokovale štetu i patnju diljem svijeta. Puno ljudi mora napustiti svoju zemlju i postati klimatskim izbjeglicama zbog širenja pustinja, erozije tla, jakih kiša ili rastuće razine mora. Želimo da se koncept klimatskih izbjeglica uključi u međunarodno pravo. Zato EU mora odigrati vodeću ulogu u klimatskoj migraciji u međunarodnim institucijama kao i kod kuće. Ona mora pojačati svoje napore za prilagođavanje klimatskim promjenama. Klimatsko financiranje igra ključnu ulogu u zemljama u razvoju i Zeleni će držati EU za riječ kada su posrijedi dana obećanja i odgovornosti. Takvo financiranje mora biti novo i mora se osigurati povrh postojeće razvojne pomoći. Također, zalažemo se da u razvojnim projektima okoliš postane glavno pitanje kako bi se unaprijedile strategije protiv klimatskih promjena i omogućila adaptacija na njih.

Zeleni se pridržavaju politike proširenja EU. EU bi trebala biti otvorena za nove članice, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete za članstvo. Podržavamo perspektivu priključivanja EU za sve države zapadnog Balkana. Zeleni žele ubrzati pravedne i vjerodostojne pregovore s Turskom. Europska unija mora odigrati ključnu ulogu u svojem neposrednom susjedstvu kako bi stabilnost i demokracija ojačale. Želimo ojačati partnerstvo s Istokom i posebice angažman sa zemljama poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije. To znači da se trebamo dokazati kao principijelan i iskren partner svojim susjedima. EU bi trebala surađivati s civilnim društvima, dodjeljivati azil i potporu braniteljima slobode i demokracije te stipendirati mlade iz susjednih zemalja. Želimo da se EU fokusira na promjene mediteranskog i istočno-europskog susjedstva te da učinkovito pomaže reformske napore u tim zemljama. Osim toga, EU bi trebala jačati svoje partnerstvo s drugim postojećim regionalnim organizacijama iz Afrike, Azije i Latinske Amerike.

EU je globalna sila u trgovini. Europski parlament ima važnu ulogu u europskim trgovinskim odnosima jer može staviti veto na trgovinske sporazume kao što je učinio za ACTA-u. Ali potrebno nam je više transparentnosti tijekom trgovinskih pregovora i učinkovita suradnja između europskog i nacionalnih parlamenata po ovim pitanjima. Zeleni se zalažu za multilateralni trgovinski poredak, ali trgovina bi trebala podržavati, a ne kočiti razvoj i tranziciju siromašnijih zemalja prema zelenom, socijalnom, pravednom i demokratskom modelu razvoja. To uključuje otvaranje europskih tržišta manje razvijenim zemljama, korjenitu reformu WTO kako bi postala razvojno prijateljska, kao i podložnost trgovačkih pravila ljudskom, socijalnom i okolišnom pravu. Trgovina mora biti pravedna i ne smije ugroziti socijalni model EU.

Trenutno nastaju mnogi bilateralni trgovinski ugovori EU, među kojima se naročito ističe Transatlantski sporazum o trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) EU sa Sjedinjenim američkim državama. Zeleni se protive manjku transparentnosti pregovora u čijem se sklopu dogovaraju i važne demokratske promjene.

Zeleni ne samo da brane dostignute standarde u zaštiti okoliša, zdravstvu, poljoprivredi i hrani, zaštiti potrošača i pravima radnika, zaštititi javnog interesa i podataka, već žele i mogućnost njihova jačanja u provedbi Zelenog novog dogovora. Protivimo se običaju da se biotehnološki i toksični financijski proizvodi promovirani u SAD-u automatski odobravaju u EU. Povlačimo jasne granice protiv slabljenja EU zakonodavstva. Odbijamo dopustiti privatnim tvrtkama da kroz uključivanje u međunarodne sporove između investitora i država u trgovinskim sporazumima tuže demokratski izabrane vlade radi zaštite svojih korporacijskih interesa, a na teret društvenih ili okolišnih reformi. Mobiliziramo se protiv bilo kojeg trgovinskog sporazuma koji ne poštuje ta načela i stoga ćemo se suprotstaviti TTIP-u u njegovu sadašnjemu obliku.

EUROPA U SVIJETU

BORBA ZA PRAVEDAN

AZIL I MIGRACIJSKU

POLITIKU

PREUZIMANJE VODSTVA U

KLIMATSKIM PROMJENAMA ZA PRAVE

DNU TRGOVINSKU POLITIKU

RAZVOJ SKLADNOG

PROŠIRENJA I DOBROSUSJEDSKA

POLITIKA


ZA SNAŽNIJU DEMOKRACIJU

Više, a ne manje demokracije je odgovor na krizu. Strukture poput trojke su fundamentalno nedemokratske. Vjerujemo da je pomak prema građanskom sudjelovanju, odgovornosti i transparentnosti ključan u stjecanju legitimiteta za buduću europsku suradnju. To znači da mi, Zeleni, radimo na povećanju transparentnosti u cijelom procesu donošenja odluka, od Komisije preko EU institucija do vlada država članica. Još važnije, radimo na pravu građana da odlučuju o budućnosti Unije njihovim uključenjem u proces donošenja odluka.


Rodna demokracija znači da su žene dio javnog života našega društva i da donose odluke u institucijama i tvrtkama na ravnopravnoj osnovi s muškarcima. Zeleni vjeruju da odgovor EU mora biti promicanje rodne problematike na svim razinama politike. Podržavamo rad Komisije u izradi pravno obvezujuće kvote za žene u poslovnim odborima. Međutim, po sadašnjem tempu bi trebalo više od 50 godina dok 40% žena ne postane dio poslovnih odbora u europskim tvrtkama. Stoga, zahtijevamo da se određena kvota ovoga cilja ispuni do 2020.

Da bi postigli jednakost, vjerujemo da EU treba usvojiti sveobuhvatniji pristup politici protiv rodno uvjetovanog nasilja, uključujući zakonodavstvo EU u obliku direktive koja predlaže mjere protiv nasilja nad ženama kao politiku prevencije, zaštite, progona, materijalne sigurnosti i partnerstva. Konvencija EU o zaštiti ljudskih prava zahtijeva da sve države članice EU definiraju silovanje i seksualno nasilje nad ženama u braku i intimnim neformalnim odnosima kao zločin.

.

Želimo ojačati mogućnosti građana EU da utječu na odluke. Želimo ostvariti veću participativnu demokraciju. Zeleni su pomogli Europskoj građanskoj inicijativi (ECI) u ostvarenju prava koje im omogućuje da zatraže od Europske komisije izradu nekog zakonskog prijedloga. Sada je vrijeme za idući korak. Želimo proširiti djelokrug ECI-ja i učiniti ga učinkovitijim i povoljnijim za građane. Također, želimo stvoriti i pravni temelj za EU-referendum.

Građanima zemlje članice EU koji su zakinuti u svojim pravima zbog nacionalnog pravnog sustava, treba omogućiti pokretanje kolektivnog pravnog postupka pred Europskim sudom pravde. Nastavit ćemo se boriti protiv etabliranih i dobro financiranih lobija poput agro-kemijskih ili velikih sjemenarskih tvrtki. Pozivamo na prehrambenu demokraciju, gdje građani i građanke preuzimaju kontrolu nad onim što jedu i gdje mogu stvoriti pravedne i održive sustave proizvodnje i opskrbe hranom.

Odabirom članova Europskog parlamenta, građani i građanke ostvaruju svoje pravo glasa pri rješavanju ključnih pitanja našega doba, od klimatskih promjena do regulacije banaka, od politike prema izbjeglicama do nezaposlenosti mladih. Želimo dati Europskom parlamentu važniju ulogu, naročito u upravljanju kriznim situacijama i u provedbi ekonomskih politika. Treba ga se ovlastiti da su-odlučuje o prioritetima koordinacije gospodarske politike. Želimo sniziti dob za glasovanje na 16 godina pri izboru za Europski parlament i dodatno uvesti paneuropske liste s transnacionalnim kandidatkinjama i kandidatima. Veći utjecaj koji Europskom parlament zadobio Lisabonskim ugovorom mora se odgovorno izvršavati te ne smije podlijegati lobističkim utjecajima. Potrebno je i više transparentnosti i odgovornosti u Vijeću ministara Europske unije, primjerice objavljivanjem svih rezultata glasovanja. Da bi se postigla bolja i otvorenija rasprava potrebno je da nacionalni parlamenti preuzmu više odgovornosti nametanjem većeg nadzora nad potezima svojih vlada u europskim poslovima. Također, u slučajevima kada EU prekorači svoje ovlasti, želimo olakšati nacionalnim parlamentima da reagiraju i neovisno o pravilima supsidijarnosti. Nacionalni parlamenti bi također trebali imati više kanala suradnje s Europskim parlamentom. Na svim razinama vlasti, od lokalne do regionalne, nacionalne do europske, pozivamo na veću interakciju i sinergiju da se bolje kreiraju europske politike i njihova provedba unutar regionalnih i teritorijalnih granica. Radi bolje artikulacije europskih politika i njihove implementacije pozivamo na jaču interakciju i sinergiju svih nivoa vlasti, od lokalne, regionalne do nacionalne i europske.

EU treba strožu antikorupcijsku politiku i učinkovitije instrumente protiv organiziranog kriminala radi jače demokracije, vladavine prava i europskog gospodarstva. Korumpirano ponašanje EU službenika ili parlamentaraca u njihovim odnosima s lobistima treba se suočiti sa snažnim reakcijama. Velike tvrtke i dalje vrše prevelik utjecaj na Komisiju. Usprkos obvezi da se promijene, još uvijek 80% svih dionika imenovanih od strane Komisije predstavljaju korporativne interese. Zeleni se također bore protiv pojave „okretnih vrata“ gdje se vrhovni birokrati i političari u europskim institucijama pridružuju privatnim organizacijama za čiju su regulaciju prije bili zaduženi.

Želimo sačuvati demokraciju od korupcije uvođenjem strogih pravila i transparentnosti u financiranju političkih stranaka, kandidata i izbornih kampanja. Želimo osigurati Sudu pravde EU i Europskom revizorskom sudu snažnije alate u kontroli načina na koji EU troši sredstva te djelovati protiv korupcije kako unutar institucija EU tako i u slučajevima ozbiljnih problema u državama članicama.

ZA SNAžNIJU DEMOKRACIJU

JAČANJE ULOGE PARLAMENATA

BORBA PROTIV KORUPCIJE

I PRIJEVARENEMA DEMOKRACIJE

BEZ RAVNOPRAVNOSTI

SPOLOVA

GRAĐANI KAO EUROPSKI

DONOSITELJI ODLUKA


Proračun EU mora se povećati i mora se prvenstveno temeljiti na sustavu vlastitih sredstava, primjerice ugljičnog i/ili energetskog poreza kako bi se smanjila ovisnost o nacionalnim doprinosima. Pregovori između vlada često zanemaruju zajednički interes kao što je bio slučaj s pregovorima o proračunu za 2013. koji nisu polučili učinkovitu politiku za izlaz iz krize. Zeleni se bore za veću odgovornost i transparentnost u izradi proračuna. I u ovome aspektu upućujemo na veće sudjelovanje: građanima se može dati pravo prijavljivanja na inicijative pilot-projekata odobrenih od strane proračunskog odbora Europskog parlamenta.

Zeleni su na čelu borbe za digitalna prava u Europskom parlamentu. Pomogli smo zaustaviti ‘Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja’ (ACTA) i borimo se za jaču zaštitu osobnih podataka, za pravo privatnosti i strogu mrežnu neutralnost. Sada je vrijeme da se brani i zaštiti, i europske građane i sam internet, od sveprisutnog korporativnog i državnog nadzora te da se očuvaju temeljna prava u digitalnom dobu. Osobni podaci pripadaju samim građanima, a ne tvrtkama ili vladama. Privatnost se treba poštivati. Zakon o zadržavanju podataka koji obvezuje pružatelje telekomunikacijskih usluga da pohranjuju podatke o tome s kim građani komuniciraju ozbiljna je greška i mora biti ukinut. Vlade se moraju pridržavati vlastitih zakona. Dok je nacionalna sigurnost bitna, osobna sloboda ne smije biti zanemarena. Vlade moraju osigurati da nacionalne sigurnosne agencije rade za sve građanke i građane i da osiguraju slobodu svima.

Europska unija utemeljena je na vrijednostima poštivanja ljudskoga dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava. Zeleni ne rade kompromise po pitanju ljudskih prava. Pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost između žena i muškaraca moraju prevladati. Veliki je nedostatak žena u institucijama EU, a u mnogim državama članicama velik se broj ljudi diskriminira pod najrazličitijim izgovorima. Zeleni će raditi na učinkovitim anti-diskriminacijskim politikama da se prevladaju postojeće nepravde te će dugoročno i dalje zagovarati proširenje ant-diskriminacijskih direktiva sve dok one ne postanu opće prihvaćena Direktiva o jednakosti.

Radi podrške i priznavanja naših demokratskih prava moramo zadržati integritet vladavine prava na nacionalnoj i na EU razini. Europskoj uniji manjkaju alati za učinkovito praćenje i sankcioniranje slučajeva kršenja zajedničkih vrijednosti u državama članicama. Zato su Zeleni, u skladu s ugovorima EU i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, pioniri u stvaranju Kopenhaške komisije. Kad neka zemlja postane članicom EU želimo biti sigurni da zahtjevi postavljeni pred nju u procesu pristupanja neće povratno proklizati u autoritarnost i kronizam.

Impresivan popis jamstava i zaštita iz Povelje o temeljnim pravima treba biti stvarno primijenjen i u našem svakodnevnom životu. Seksualna i reproduktivna prava osnovni su elementi ljudskog dostojanstva. Mi, Zeleni, branimo pravo na samoopredjeljenje nad vlastitim tijelom. 1

Demokracija nikad nije dovršena ili potpuna. Klimatske promjene i globalizacija dva su izazova koja se moraju ispuniti kroz bolje zajedničko odlučivanje. Europski Zeleni su uvjereni da sadašnji institucionalni okvir EU nije dorastao problemima s kojima se EU suočava. Razvoj Eurozone i bankarske unije također znači da trebamo odgovarajuće demokratske reforme koje će ojačati zakonitost, transparentnost i učinkovitost europskoga procesa odlučivanja u tim područjima. Zeleni pozivaju na preoblikovanje nadležnosti na različitim razinama vlasti u EU. To primjerice znači, da bi EU trebala imati ovlasti u domenama porezne i socijalne politike u zemljama članicama, a Europski bi parlament bio su-zakonodavac.

Naš zahtjev za više demokracije, više transparentnosti i više odgovornosti na razini EU zahtijeva jasne promjene u funkcioniranju EU. Europski parlament treba imati pravo na predlaganje zakona. Europa ne može samo čekati da čelnici država i vlada EU poduzmu ograničene inicijative jer će to dovesti do još višega stupnja tehnokratske kontrole. Najjednostavniji primjer: Europski parlament želi imati pravo glasa o svome sjedištu i zaustaviti putujući cirkus između Strasbourga i Bruxellesa. Zeleni, kao i većina europskih građana i građanki, slažu se s tim zahtjevom. Europski parlament treba imati više ovlasti u zakonskom suodlučivanju dok se nacionalna prava na veto trebaju smanjiti. S druge strane, neke odluke se moraju donositi na razinama bližim građanima i građankama.

Treba ojačati mandate i odgovornosti europskih institucija koje predstavljaju regionalne i lokalne vlasti jednako kao i društveno-gospodarske aktere i civilno društvo. Zato želimo novi demokratski dogovor sa snažnim sudjelovanjem parlamenta i civilnoga društva, s potpuno transparentnim procedurama – ili novu ustavotvornu skupštinu – kako bi se utvrdila budućnost europskih integracija.

Europski građani i građanke zaista trebaju odlučivati o budućnosti Europe, i imati posljednju riječ putem europskog referenduma.

ZA SNAžNIJU DEMOKRACIJU

ZELENA DEMOKRATSKA

REFORMA EUVIŠE VLASTITIH SREDSTAV

A

ZA PRORAČUN EUZAKON O DIGITALNIM

PRAVIMAZAGOVARANJEVLADAVINE PRAVA

1 Comhaontas Glas nije se mogao složiti, a Alternattiva Demokratika je prijavila svoj prigovor na sljedeće: Seksualna i reproduktivna prava su osnovni elementi ljudskog dostojanstva. Stranka zelenih brani pravo na samoopredjeljenje nad vlastitim tijelima.


Europska zelena stranka (EGP) je bila prva politička obitelj koja je 2004. godine nastala na europskoj razini iz federacije stranaka. Naše članstvo čini 45 nacionalnih zelenih strana-ka diljem Europe – unutar i izvan EU – koje se međusobno pomažu u cilju jačanja zelene politike diljem kontinenta. Stranke članice EGP-a (punopravni članovi, članovi suradnici i članovi kandidati) unutar Europske unije od ožujka 2014: Die Grünen, Ecolo, Groen, Zelena Partija, Zelenite, Cyprus Green Party, Strana Zelených, Socialistisk Folkeparti / SF, Eestimaa Rohelised, Vihreät - De Gröna, Europe Ecologie - Les Verts, Bündnis 90/Die Grünen, Ecologoi- Prasinoi, Lehet Más a Politika / LMP, Zöld Baloldal, Comhaontas Glas, Federazione dei Verdi, Latvijas Zala Partija / LZP, déi gréng, Alternattiva Demokratika – the Green Party, GroenLinks, De Groenen, Zieloni, Partido Ecologista – Os Verdes, Partidul Verde, Stra-na Zelených, Stranka mladih - Zeleni Evrope, Iniciativa per Catalunya Verds / ICV, EQUO, Miljöpartiet de gröna, Green Party of England and Wales, Scottish Green Party.

EUROPSKA ZELENA STRANKA

EUROPSKA ZELENA STRANKA

ZAJEDNIčKI MANIFEST 201440 EUROPEAN GREEN PARTY

EUROPEANGREENPARTY

promijenimo europu, glasajmo za zelene - orah · 2019. 10. 3. · uspon: renesansa industrije za...

Documents