Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu

Konferencija PERC-a

Bruxelles 26. ožujka 2010.

Béla Galgóczi

ETUI

bgalgoczi@etui.org

2

Glavni okvirni uvjeti– ožujak 2010.● Jasni znakovi okončanja recesije i blagi rast u industrijski razvijenim

gospodarstvima (EU, SAD, Japan) no to je nestabilno i još uvijek se većinom oslanja na povremene anti recesijske mjere

● Situacija na tržištu rad je i dalje napeta, i dalje raste nezaposlenost, plaće su pod pritiskom

● U isto vrijeme osjetno rastu tržišta dionica radi obilja likvidnosti (banke ulažu svoj “lako stečeni novac” u tržište dionica umjesto u realno gospodarstvo– napuhuje se novi kapital)

● To ipak ima i pozitivnog utjecaja na zemlje srednje i istočne Europe – poduzimanje više rizika znači stabilnija tržišta, jačanje valutnog tečaja, premije za nizak rast te rast cijena sirovina

● Premije za rizik u Letoniji (npr. CDS premije) su niže od onih u Grčkoj

3

Glavni okvirni uvjeti – ožujak 2010.● Velika bojazan se odnosi na stupanj zaduženosti akumulirane

stimulativnim paketima– koja je izlazna strategija?● Kriza u Grčkoj je ponovno u središte pažnje stavila temu zaduživanja● Čak i ako nema direktnog utjecaja na zemlje srednje i istočne Europe,

postoji rizik (naročito ako se zaoštri kriza u Grčkoj)● S druge strane gospodarstva srednje i istočne Europe sada bolje

djeluju, ali iznimno je visoka socijalna cijena● Čak i ako se na Letoniju i Mađarsku gleda kao na dobar primjer brze

fiskalne konsolidacije – jasno je da je bila agresivnija nego što je bilo potrebno, a socijalna cijena je ogromna (naročito u Letoniji – vidi kasnije)

● Gdje je Europa u toj situaciji? – način na koji se bavila krizom u Grčkoj ne znači ništa dobro za srednju i istočnu Europu!

● Sada mnogi kažu: Grčka ima bolje šanse s MMF-om jer je blaži nego EU

4

Glavni makroekonomski trendovi u Europi u svjetlu dostupnih podataka

● BDP u 2009. - ● Razdoblje gubitka za mnoge zemlje – ● Scenariji rasta – povratak trendu rasta ili još dugo će

postojati “ožiljak od krize” (važno za perspektivu zapošljavanja!)

● BDP/zapošljavanje/nezaposlenost – ogromne razlike od zemlje do zemlje – pouke za politiku tržišta rada

● Fiskalna situacija (alarmantno za mnoge zemlje - s perspektivom dugotrajne recesije)

5

Promjena proizvodnje, 2008Q1 do 2009Q2

-20

-18

-16

-14

-12

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

LT LV EE IE LU SI FI HU RO IT DE DK SE UK EU27

NL AT ES CZ SK BE PT FR MT GR CY PL

Izvor podataka: Eurostat.

%

6

Izgubljeno desetljeće? Kada je prvi put postignut aktualni BDP?

Izvor: Euostat Quarterly National Accounts. Bilješka: Ovaj grafikon pokazuje kada je prvi puta postignuta sadašnja razina sezonski prilagođenog realnog BDP po glavi stanovnika. Tekuće razdoblje uzeto kao Q2 2009, osim Poljske (Q1 2009) i Italije (Q3 2008) Podaci nedostupni za Austriju, Cipar, Francusku, Rumunjsku, Grčku i Bugarsku

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

DK PT IT IE ES UK EE HU SE BE FI LT LV LU DE NL SI CZ MT SK PL

7

Mogući scenariji proizvodnje i rasta nakon krize

proizvodnja

vrijeme

proizvodnja

vrijeme

proizvodnja

vrijeme

Kretanje stope rasta proizvodnjeStvarana putanja rasta

Jednokratan izl

azni gubita

k

Rastući gubici proizvodnje

8

BDP, stope zaposlenosti i nezaposlenosti, 2009Q2 (promjena uspoređena s 2008Q2)

0,10

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

LT LV EE SI FI RO IE HU DK IT SE DE UK SK LU NL EU27

AT CZ ES BE PT FR MT CY GR PL

GDP percentage change employment: percentage point changes unemployment: percentage point changes

Izvor: Eurostat (2009) European Labour Force Survey and National Accounts. Age: 16-64. Napomena: nepotpuni podaci za Bugarsku.

9

Promjene u proizvodnji i zapošljavanju, 2008Q2-2009Q2

FRMT

CZ

UKSE

BEAT

EU 27

SKIT

CY

NL

PT

GR

PL

DK

HU

DE

LU

ROSI

FI

ESIE

LV

EE

LT

-9

-8

-7

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

-20 -18 -16 -14 -12 -10 -8 -6 -4 -2 0 2

emplo

ymen

t (%)

output (%)

Izvor podataka: Eurostat.

10

Vladin proračun manjkovi/viškovi (% BDP)

-16

-14

-12

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

EL IE RO UK MT LV ES HU PL FR LT EE PT IT SK EU27

CZ SI BE AT DE NL CY BG LU SE DK FI

2008 2009 2010

Izvor podataka: AMECO (2009 estimate, 2010 forecast).

11

Baltičke države

● Baltičke države su bile najviše pogođene krizom● 20% pada BDP-a je dramatično i znači prilično

žrtvovanje stanovništva (kao rezultat neodrživih strategija rasta u prošlosti)

● Krizni menadžment koncentriran na kratkoročne rezultate, a ne na budućnost

● Nema socijalnog promišljanja samo preraspodjela tereta

● Teški uvjeti za fiskalnu štednju – kako bi smanjili javne troškove: Letonija smanjenje od 20% plaća u javnom sektoru, 10% smanjenje mirovina, socijalne skrbi)

12

Baltičke države

● U isto vrijeme Letonija je ionako bila druga po siromaštvu zemlja u EU i imala je najnižu razinu socijalnih davanja

● Njen BDP se vratio na razinu iz 1990.!● Stopa nezaposlenosti iznad 20% - najviša u EU● Smanjivanje plaća najveće u EU● Jedna od zemalja EU s najvećim brojem onih koji

rade, a siromašni su● Davanja za tržište rada među najnižima u EU (ispod

0.5% BDP-a)

13

BDP Letonije u cijenama 2000. u % spram razine iz 1990.

89,6

58,4

49,7 50 49,6 51,354,6

62,6 64,468,8

74,178,8

84,5

91,8

101,5

113,9

125,3

119,6

99,6

0

20

40

60

80

100

120

140

1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

14

Gospodrska recesija i povećanje stope nezaposlenosti. Usporedba stopa nezaposlenosti u nekim zemljama EU, 2008.-2009. (u %)

Izvor: vlastita obrada podataka temeljena na podacima EUROSTAT-a

15

Godina za godinom realna promjena plaća u postotcima (Q2 2008 to Q2 2009)

-15

-10

-5

0

5

10

15

LT MT EE LV UK NL IT FR DK PL CZ LU SK EU27

CY HU EA16

BE DE AT RO GR PT ES SI BG

Izvor: Eurostat Labour Cost Index and Harmonized Index of Consumer Prices. Napomena: sezonski prilagođene promjene u realnim plaćama,2008Q2 to 2009Q2, osim Nizozemska, Luksemburg i Italija 2008Q1 to 2009Q1. (NACE rev2 sectors B-N). Podaci nedostupni za Irsku, Švedsku i Finsku

16

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

LT PT LU LV BG EE ES RO CY CZ GR UK DE EU27

SI BE HU IT SE SK AT FI FR PL IE NL MT DK

Zaposleni, a prijeti im siromaštvo – samohrani roditelji

Izvor: Eurostat Survey of Income and Living Conditions. Napomena: podaci za 2008., osim za Irsku, Italiju, UK i EU27

17

Aktivni i pasivni troškovi za politike tržišta rada i stope nezaposlenosti, 2007

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

EE RO LT CZ LV UK SI MT BG SK CY HU LU PL IT IE PT EU27

SE AT FR ES FI DE NL DK BE

0

2

4

6

8

10

12Labour market services active measures passive measures unemployment rate (right hand scale)

Source: Eurostat (2009) Labour Market Policy. Napomena: nedostaju podaci za Grčku.

expe

nditu

re in

% o

f GD

P

18

Gdje je bila Europa u toj situaciji? –Bez vidljive strategije

● Europa je bila paralizirana s obzirom na nove države članice iz srednje i istočne Europe i susjedne zemlje EU

● Europa ima premalo institucija i resursa da bi se mogla nositi s krizom tih razmjera

● Odbijanje kriznog intervencijskog fonda za zemlje srednje i istočne Europe je bila negativna poruka koju je EU poslala novim državama članicama iz srednje i istočne Europe i cijeloj istočnoj Europi (izvan EU)

19

Uloga međunarodnih financijskih institucija u regiji

EU – MMF

Dok je Europa predvidjela široki niz javnih sredstava kako bi ublažila posljedice krize (stimulativni paketi,različiti programi na tržištu rada, više javnog deficita), zemlje srednje i istočne Europe u najdubljoj krizi trebaju uvesti brutalnu fiskalnu štednju

Izgleda da su Europa i svijet napustili neo liberalnu gospodarsku doktrinu, ali se ona primjenjuje u srednjoj i istočnoj Europi kao krizni menadžment

Primatelji: smanjenje potrošnje pod svaku cijenu, to recesiju čini još ozbiljnijom

Iako je tako, istina je da je MMF pokazao određenu fleksibilnost

20

Zaključci

● Europski odgovor: nije zadovoljavajući i nije odgovarajuće koordiniran

● Vodeća uloga u regiji ostavljena je MMF-u● Sadašnja situacija savršeno ilustrira štetan utjecaj

gospodarske integracije bez socijalne i političke integracije u EU

● To je također loša poruka za pristupne zemlje i za zemlje potencijalne članice EU

● Slabi sustavi socijalne zaštite u srednjoj i istočnoj Europi se i dalje urušavaju. Apsurd je da i dalje u novim državama članicama jača doktrina neo liberalnog gospodarstva koja se pokazala neuspješnom, a razvijena zapadna gospodarstva je napuštaju.

21

Zaključci

● Akutne financijske turbulencije (npr. valutni tečaj, izvlačenje kapitala) su sada završile/ zbilja završile??/,

● Mora se staviti naglasak na posljedice za zapošljavanje● Ovdje se najgore tek očekuje, a zaposlenici u većini

zemalja srednje i istočne Europe/južne i istočne Europe su nezaštićeni

● Potrebno je više fiskalnog prostora i efikasnih politika tržišta rada

● Presudan će biti pozitivan trend u zapadnoj Europi, a to stimulira izvoz iz srednje i istočne Europe