Europska unija

Istraimo Europu!

Ova knjiica Istraimo Europu! i pratei prirunik za uitelje dostupni su na:http://europa.eu/teachers-corner/index_hr.htmhttp://bookshop.europa.eu

Europska komisijaOpa uprava za komunikacijuPublikacije1049 BruxellesBELGIJA

Rukopis auriran u svibnju 2014.Ilustracije: Birte Cordes i Ronald Khler

Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-79-38220-8doi:10.2775/75217

44 str. (21 29,7 cm) + knjiica na preklapanje (10,5 14,8 cm) Europska unija, 2014.Umnoavanje je doputeno.

Printed in Belgium

Tiskano na bijelom papiru bez klora

1

Istraimo Europu!

Pozdrav! Dobrodoli u Europu!

Dolazimo iz razliitih drava i govorimo razliite jezike, ali ovaj je kontinent na zajedniki dom.

Doite, istraimo Europu zajedno! To e biti avanturistiko putovanje kroz vrijeme i prostor na kojem ete otkriti i saznati mnogo zanimljivih stvari.

Tijekom putovanja rijeite testove i provjerite koliko ste nauili. Posjetite nae internetske stranice http://europa.eu/kids-corner, gdje se nalazi igra Istraimo Europu! i mnogi drugi kvizovi i igre o Europi.

U koli istraujte dalje! Zamolite vaeg uitelja ili uiteljicu da vam ispria vie o svakoj temi u ovoj knjiici. Zatim dodatno istraujte u kolskoj knjinici ili na internetu. Moete ak napisati vlastitu knjiicu o tome to ste otkrili.

Spremni? Krenimo!

2

Stranica

Otkrijte svoj kontinent 3

Putovanje kroz Europu 6

Jezici u Europi 8

Klima i priroda 10

Poljoprivreda 13

More 15

Putovanje kroz vrijeme 19

etrdeset poznatih Europljana knjiica na preklapanje

Pria o Europskoj uniji 30

ime se bavi EU? 34

EU i njegovi susjedi zemljopisna karta 37

Drave lanice Europske unije 38

Istraimo Europu! Kviz 39

Kako EU donosi odluke? 40

Sutra i daljnja budunost 42

Korisne poveznice za vas i vae uitelje 44

to se nalazi u ovoj knjiici?

3

Michael/Pixelio

Pixelio

Kratos May/Flickr

Planina Elbrus, najvia planina u Europi.

enevsko jezero u Alpama.

Jezero Saimaa u Finskoj.

Europa je jedan od sedam svjetskih kontinenata. Ostali su Afrika, Sjeverna i Juna Amerika, Antartika, Azija i Australija/Oceanija.

Europa se protee sve od Arktika na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu, i od Atlantskog oceana na zapadu do Uralskih planina (u Rusiji) na istoku. Ima mnoge rijeke, jezera i planinske lance, a nazivi nekih od najveih meu njima navode se na zemljopisnoj karti na stranici 4.

Najvia planina u Europi je planina Elbrus u Kavkaskim planinama, na granici izmeu Rusije i Gruzije. Njezin najvii vrh je 5 642 metra iznad razine mora.

Najvia planina u zapadnoj Europi je Mont Blanc u Alpama, na granici izmeu Francuske i Italije. Njezin vrh je 4 800 metara iznad razine mora.

U Alpama je i enevsko jezero najvee slatkovodno jezero u zapadnoj Europi. Nalazi se izmeu Francuske i vicarske, a duboko je ak 310 metara i sadri oko 89 bilijuna litara vode.

Najvee jezero u sredinjoj Europi je Blatno jezero (Balaton), u Maarskoj. Ono je dugako 77kilometara (km) i pokriva podruje od oko 600 kvadratnih kilometara (km2). Sjeverna Europa ima jo vea jezera, meu kojima su jezero Saimaa u Finskoj (1147km2) i jezero Vnern u vedskoj (vie od 5500km2). Najvee jezero u cijeloj Europi je jezero Ladoga. Smjeteno je u sjeverozapadnoj Rusiji i po veliini je 14. najvee jezero na svijetu. Njegova povrina pokriva podruje od 17 700 km2.

Otkrijte svoj kontinent

4

N o r v e k om o r e

S j e v e r N om o r e

C r N o m o r e

JezeroSaimaa

A t l A N t S k i o C e A N

Engleski kan

al

S r e d

o

ze m N o m o r e

Kavkaske planine

Zapadna Dvina

Uralske planine

Skan

dina

vsko

gorje

B Alt

i k o

mo

re

Pirineji

Jezero Ladoga

Jezero Onega

Jezero Vnern

Blatno jezero (Balaton)

Tajo

enevsko jezero

Mont Blanc4 808m

Loire

Rajna

Elba

Dunav

Visla

Dnjepar Vol

ga

Elbrus5 642m

A l pe

Europski kontinent

5

Pixelio

Flickr

Fridmar Damn/Corbis

Delta Dunava, Rumunjska.

Dolina rijeke Loire poznata

je po svojim predivnim dvorcima.

Rijeni teglja putuje uzvodno

po Rajni.

Jedna od najduljih europskih rijeka je Dunav. Dunav izvire u njemakom Schwarzwaldu i tee prema istoku kroz Austriju, Slovaku, Maarsku, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku, Moldovu i Ukrajinu do Rumunjske, gdje oblikuje deltu na obali Crnog mora. Ukupno je dugaak oko 2 850 km.

Meu ostalim velikim rijekama su Rajna (dugaka oko 1 320 km), Elba (oko 1 170 km) te Loire i Visla (obje dulje od 1 000 km). Moete li ih pronai na karti?

Velike su rijeke vrlo korisne za prijevoz robe. Svakovrsna roba utovaruje se na rijene tegljae, koji je prevoze nizvodno i uzvodno, izmeu europskih morskih luka i gradova u unutranjosti kontinenta.

6

Is

tock

Colin Garratt/Corbis

Folkestone

Calais

Folkestone

Calais

Stephensonova Raketa.

Vlakovi Eurostar na postaji St Pancras (London).

Putovanje kroz EuropuJeste li znali da je eljeznica izumljena u Europi? George Stephenson je 1825. u Engleskoj predstavio prvi putniki vlak. Njegova poznata lokomotiva zvala se Raketa i postizala je brzine vee od 40kilometara na sat (km/h), to je za tadanje vrijeme bila velika brzina.

Dananji se europski brzi vlakovi jako razlikuju od tih prvih parnih lokomotiva. Vrlo su udobni i voze pri brzinama do 330 km/h po posebno izgraenim tranicama. Stalno se grade nove pruge kako bi ljudi mogli brzo putovati izmeu velikih europskih gradova.

Ceste i eljeznice ponekad moraju prelaziti planinske lance, iroke rijeke, ili ak more. Inenjeri su zbog toga izgradili neke vrlo dugake mostove i tunele. Najdulji cestovni tunel u Europi je tunel Laerdal u Norvekoj, izmeu Bergena i Osla. Dugaak je vie od 24 km, a otvoren je 2000. godine.

Eurotunel je najdulji eljezniki tunel u Europi, dugaak vie od 50 km. Njime pod morem voze brzi vlakovi Eurostar izmeu Calaisa u Francuskoj i Folkestonea u Engleskoj.

7

Je

an-P

ierr

e Le

scou

rret

/Cor

bis

Najvii most na svijetu, vijadukt Millau (Francuska).

Najvei putniki zrakoplov na svijetu, Airbus A380.

Najbri putniki zrakoplov, Concorde.

Najvii most na svijetu (visok 245 metara) je vijadukt Millau u Francuskoj, koji je otvoren za promet 2004.

Dva najdulja mosta u Europi su most Oresund za cestovni i eljezniki promet (dugaak 16 km) izmeu Danske i vedske te most Vasco de Gama za cestovni promet (dugaak vie od 17 km), koji ide preko rijeke Tajo u Portugalu. Most Vasco de Gama nazvan je prema poznatom istraivau, a o njemu moete proitati u poglavlju Putovanje kroz vrijeme.

Ljudi putuju po Europi i zrakoplovom jer je zrani prijevoz brz. Neki od najboljih svjetskih zrakoplova grade se u Europi, na primjer Airbus. Razliite europske zemlje proizvode razliite dijelove za Airbus, a zatim tim inenjera sastavlja cijeli zrakoplov.

Najbri putniki zrakoplov, Concorde, dizajnirao je tim francuskih i britanskih inenjera. Concorde je mogao letjeti brzinom od 2160km/h dva puta bre od brzine zvuka i prijei Atlantik za

manje od tri sata! (Veini zrakoplova treba oko osam sati.) Concorde je posljednji put letio 2003.

Jo su bre od svih zrakoplova svemirske rakete, kao to je Ariane zajedniki projekt nekoliko europskih zemalja. U raketi Ariane ne putuju ljudi: ona se upotrebljava za

lansiranje satelita koji su potrebni za televizijske mree i mree mobilnih telefona, za znanstveno istraivanje itd. Mnogi svjetski sateliti sada se lansiraju uporabom europskih raketa.

Uspjeh Concorda, Airbusa i Ariane pokazuje to se moe postii kada europske zemlje surauju.

8

BroodPainBrot

Bread

Pain

Kruh

Po

Kruh

Brood

Brd

Pane

PainBrot

Ekmek

Maize

Ljudi u Europi govore mnoge razliite jezike. Veina tih jezika pripada trima velikim jezinim skupinama ili porodicama: germanskoj, slavenskoj i romanskoj. Jezici u svakoj skupini imaju slinosti jer su potekli od zajednikog prajezika. Na primjer, romanski su jezici potekli od latinskog jezika kojim su govorili Rimljani.

Evo kako se kae dobro jutro ili dobar dan na samo nekoliko spomenutih jezika.

Jezici u Europi

Germanski

danski God morgen nizozemski Goedemorgenengleski Good morningnjemaki Guten Morgenvedski God morgon

Romanski

francuski Bonjourtalijanski Buongiornoportugalski Bom diarumunjski Bun dimineaapanjolski Buenos das

Slavenski

bugarski Dobr trohrvatski Dobro jutro eki Dobr rnopoljski Dzie dobryslovaki Dobr rnoslovenski Dobro jutro

9

Chleb

Leib

Kenyr

Il-obaBread

Chlb

Pine

Brot

Brot

Duona

Brd

LeipBrd

Pan

Chlieb

Arn baile Bread

U tim primjerima nije teko primijetiti slinost unutar jezine porodice. Ali postoje i drugi europski jezici koji su manje srodni ili nisu uope meusobno srodni.

Ovako se kae dobro jutro ili dobar dan na nekima od tih jezika.

Na jeziku Roma, koji ive u mnogim dijelovima Europe, dobro jutro kae se Lasho dyes.

Uenje jezika moe biti vrlo zabavno, a na kontinentu poput naeg, uiti jezik je vano. Mnogi od nas rado provode praznike u drugim europskim zemljama i tamo upoznaju ljude. To je dobra prilika za vjebanje izraza koje znamo na razliitim jezicima.

Zastave svih drava lanica EU-a nalaze se na stranici 38.

baskijski Egun on

bretonski Demat

katalonski Bon dia

estonski Tere hommikust

finski Hyv huomenta

galski (kotski) Madainn mhath

grki Kalimera

maarski J reggelt

irski Dia dhuit

latvijski Labrt

litavski Labas rytas

malteki L-Godwa t-Tajba

velki Bore da

10

Klaus Hackenberg/Corbis

Europski smei medvjedi ive u planinama, gdje zimi spavaju

zimski san.

Arktika lisica

i snjena sova dobro su prikrivene.

Veina Europe ima umjerenu klimu ni previe vruu ni previe hladnu. Najhladnija su mjesta na dalekom sjeveru i u visokim planinama. Najtoplija su mjesta na dalekom jugu i jugoistoku.

Vrijeme je najtoplije i najsue ljeti (priblino od lipnja do rujna) i najhladnije zimi (priblino od prosinca do oujka).

Europa je imala rekordno topla ljeta u 2006. i 2010. Je li to znak da se klima mijenja? Klimatska je promjena svjetski problem koji se moe rijeiti samo ako sve zemlje surauju.

Snalaenje tijekom zime

Divlje ivotinje u hladnim podrujima obino imaju debelo krzno ili perje da ih odrava toplima, a kod nekih ivotinja ono je bijelo kako bi se prikrile u snijegu. Neke provedu zimu spavajui zimski san kako bi sauvale energiju. To se naziva hibernacijom.

Klima i priroda

11

Aleaim

age

ak i plamenci na proljee dolaze u Europu.

Ljeto je lijepo na planinskim livadama.

Mnoge vrste ptica prehranjuju se insektima, malim vodenim stvorenjima ili drugom hranom koja se ne moe lako pronai tijekom hladnih zimskih mjeseci. Zbog toga na jesen lete na jug i ne vraaju se do proljea. Neke putuju tisuama kilometara, preko Sredozemnog mora i Saharske pustinje, kako bi prezimile u Africi. To sezonsko putovanje ptica selica naziva se migracijom.

Uivanje u proljeu i ljetu

Kada proljee stigne u Europu (od oujka do svibnja), vrijeme postane toplije. Snijeg i led se tope. Riblja mla i liinke insekata roje se u potocima i jezercima. Ptice selice vraaju se da bi savile gnijezda i podigle svoje obitelji. Cvijee poinje cvasti, a pele prenose cvjetnu pelud s jedne biljke na drugu.

Na drveu probijaju mladi listovi koji upijaju sunevu svjetlost i koriste se tom energijom da bi drvo naraslo. U brdskim podrujima poljoprivrednici premjetaju krave na livade u viim podrujima, gdje sada raste puno svjee trave.

12

Peter Bohot/Pixelio

T

he ir

ish

imag

e co

llect

ion/

Corb

is

I ose vole voe!

Guteri vole toplo vrijeme.

Vjeverice spremaju oraaste plodove

za zimu.

Jesen prekriva ume bojama.

Hladnokrvne ivotinje, kao to su gmazovi, takoer trebaju sunce da im osigura energiju. Ljeti, posebno u junoj Europi, esto ete vidjeti gutere kako se izleavaju na suncu i uti cvranje cvraka i skakavaca.

Jesen: doba promjene

U kasno ljeto i jesen dani postaju krai, a noi hladnije. U to doba godine dozrijeva mnogo ukusnog voa i poljoprivrednici su zaposleni njihovim prikupljanjem. U jesen dozrijevaju i oraasti plodovi, koje prikupljaju vjeverice te stvaraju svoje zalihe za zimu.

U jesen mnogim stablima opada lie jer vie nema dovoljno suneve svjetlosti da bi lie bilo korisno. Ono se postupno mijenja iz zelene boje u nijanse ute, crvene, zlatne i smee. Zatim opada, prekrivajui tlo bojama. Opalo lie se raspada pri emu obogauje tlo i osigurava hranu za budue narataje biljnog ivota.

Taj ciklus godinjih doba i promjene koje sa sobom nosi ine europski krajolik onakvim kakav jest prekrasan i vrlo raznolik.

13

Od ovog groa se radi crno vino.

Usjeve u suhim regijama treba navodnjavati.

U visokim planinama i na dalekom sjeveru Europe nemogue je baviti se poljoprivredom jer je previe hladno za uzgajanje usjeva. Ali zimzeleno drvee, kao to su borovi i jele, moe preivjeti hladne zime. Zato su najhladnija mjesta Europe prekrivena zimzelenim drveem. Ljudi se koriste stablima iz tih uma za izradu mnogih stvari od kua i namjetaja do papira i kartonske ambalae.

Dalje prema jugu veina zemlje je prikladna za poljoprivredu. Na njoj se proizvode raznoliki usjevi, kao to su penica, kukuruz, eerna repa, krumpir i sve vrste voa i povra.

Tamo gdje ima mnogo suneve svjetlosti i skoro uope nema mraza (na primjer blizu Sredozemlja), poljoprivrednici mogu uzgajati voe kao to su narane i limuni, groe i masline. Masline sadre ulje koje se moe iscijediti iz ploda i upotrebljavati za pripremu hrane. Groe se cijedi za sok koji se moe pretvoriti u vino. Europa je poznata po svojim dobrim vinima koja se prodaju u cijelom svijetu.

Mediteranski poljoprivrednici takoer uzgajaju mnogo drugog voa i povra. Rajice, na primjer, dobro uspijevaju na junjakom suncu. Ali povre treba puno vode, tako da poljoprivrednici u vruim suhim regijama esto moraju navodnjavati usjeve. To znai da dovode vodu iz rijeka ili zemlje.

Poljoprivreda

14

S

ylva

in S

aust

ier/

Corb

is

Svinje se mogu drati u tali.

Ovce pasu travu.

Kokoi nesu jaja, koja sadre mnogo bjelanevina i pomau nam da ostanemo zdravi.

U prirodi svi mogu uivati.

Kola obraenih polja u Europi.

Trava lako raste tamo gdje pada dovoljno kie, ak i ako je tlo plitko i nije vrlo plodno. Mnogi europski poljoprivrednici uzgajaju ivotinje koje jedu travu, primjerice krave, ovce ili koze. One daju mlijeko, meso i druge korisne proizvode, kao to su vuna i koa.

Mnogi poljoprivrednici uzgajaju svinje i kokoi. Te ivotinje mogu se uzgajati skoro posvuda jer ih se moe drati na zatvorenom i moe im se davati posebno pripremljena hrana. Kokoi daju ne samo meso ve i jaja pa neka poljoprivredna gospodarstva proizvode na tisue jaja svaki dan.

U Europi postoje mala seoska imanja, ali i vrlo velika poljoprivredna gospodarstva. Neka imaju velika polja na njima se usjevi lake anju pomou velikih strojeva. Druga, na primjer u brdovitim podrujima, imaju mala polja. Zidovi ili ivice izmeu polja pomau da vjetar i kia ne odnose zemlju, a mogu dobro posluiti i zbog divljai.

Mnogi ljudi iz grada provode vikende i praznike u europskim krajolicima, uivajui u krajobrazu, miru i tiini te svjeem zraku. Svi mi trebamo doprinositi, koliko moemo, brizi za na prirodni krajolik i njegovo ouvanje lijepim.

More

15

P

ixel

io

Bria

n La

wre

nce/

Van

Par

ys

Dou

g Pe

arso

n/Co

rbis

More je oblikovalo ove vapnenake stijene.

Gleer je izdubio ovaj fjord.

Morski papagaj savija gnijezdo na stijenama i roni da bi ulovio ribu.

Pjeana dina Pyla, najvia u Europi.

Jata ptica movarica pronalaze hranu na rijenim uima.

Sredozemna medvjedica, jedna od najrjeih ivotinja u Europi, ivi u Sredozemnom moru.

Europa ima na tisue kilometara obale koju je priroda oblikovala na razliite naine. Postoje visoke kamene stijene i pjeane plae ili areni obluci koje je oblikovalo more dok je stoljeima udaralo u stijene.

U Norvekoj su gleeri izdubli obalu u strme uske zaljeve zvane fjordovi. U nekim drugim zemljama more i vjetar nakupljaju pijesak u pjeane dine. Najvia je pjeana dina u Europi (visoka 117 metara) dina Pyla pokraj Arcachona u Francuskoj.

Mnoge vrste riba i drugih ivotinja ive u moru oko europskih obala. One osiguravaju hranu za morske ptice i morske sisavce poput tuljana. Tamo gdje se rijeke ulijevaju u more, jata se ptica movarica tijekom niskog vodostaja dolaze nahraniti stvorenjima koja ive u mulju.

16

S

cott

Barro

w/C

orbi

s

Kontejnerski brodovi prevoze robu u i iz Europe.

Jedan od najveih putnikih brodova na svijetu, Queen Mary 2.

Ljudi i moreMore je vano i za ljude. Mediteran je za Rimljane bio toliko vaan da su ga zvali Mare nostrum: nae more. Europljani su stoljeima plovili svjetskim oceanima, otkrivali druge kontinente, istraivali ih, trgovali s njima i na njima se nastanjivali. U poglavlju Putovanje kroz vrijeme moete pronai vie o tim putovanjima velikih otkria.

Teretni brodovi iz cijelog svijeta dovoze svu vrstu robe (esto zapakiranu u kontejnerima) u europske prometne luke. Ona se tu prekrcava na vlakove, kamione i teglenice. Zatim se brodovi natovaruju robom koja je ovdje proizvedena i koja se prodaje na drugim kontinentima.

Neki od najkvalitetnijih brodova sagraeni su u Europi. Meu njima je Queen Mary 2, jedan od najveih putnikih linijskih brodova na svijetu. On je u sijenju 2004. prvi puta preao Atlantik.

17

P.

Die

udon

ne/R

. Har

ding

/Cor

bis

N

atha

lie F

obes

/Cor

bis

P

ixel

io

Europljani jedu razne vrste riba. Tuna je jedna od najveih!

Krmena koarica privezana u luci Skye, kotska.

Uzgoj lososa.

Ne treba vam uvijek brod da biste ili u

ribolov!

Ronjenje na Mediteranu.

Europska odmaralita uz more divna su mjesta za odmor. Ondje moete uivati u svim vrstama vodenih sportova, od surfanja i vonje amcem do skijanja na vodi i ronjenja.

Ili se moete samo odmarati sunati na plai i kupati u moru.

RibarstvoRibarstvo je uvijek bilo vano za ljude u Europi. Cijeli su gradovi podignuti oko ribarskih luka i tisue ljudi zarauje za ivot lovei i prodajui ribu ili obavljajui poslove za ribare i njihove obitelji.

Moderni ribarski brodovi, kao to su krmene koarice, mogu uloviti veliku koliinu ribe. Kako bi osigurale da u moru ostaje dovoljna koliina ribe, europske su drave dogovorile pravila o tome koliko se ribe moe izloviti i koje se mree za lov mogu upotrebljavati kako bi riblja mla mogla pobjei.

Drugi nain osiguranja dovoljne koliine ribe jest njezin uzgoj. Na obalama sjeverne Europe losos se uzgaja u velikim kavezima u moru. koljke kao to su dagnje i kamenice mogu se uzgajati na isti nain.

18

Zatita europskih obalaEuropske obale i more vani su za biljni i ivotinjski svijet i ljude. Zbog toga se za njih moramo brinuti. Moramo ih zatiti da ne postanu oneieni otpadom iz tvornica i gradova. Naftni tankeri ponekad doivljavaju nesree pri emu izlijevaju velike koliine nafte u more. To moe izrazito zagaditi plae i ubiti na tisue morskih ptica.

Europske zemlje surauju, pri emu pokuavaju sprijeiti da se takve stvari ponove i osigurati da obala ostane lijepa kako bi budue generacije u njoj mogle uivati.

19

Wik

imed

ia

Pretpovijesne peinske slike u pilji Lascaux, Francuska.

Oruje od kremena iz kamenog doba.

Glava bronane sjekire.

Putovanje kroz vrijemeTijekom tisua godina Europa se jako promijenila.To je nevjerojatna pria! Ali je dugaka, pa emo navesti samo neke od najbitnijih stvari.

Kameno dobaNajstariji Europljani bili su lovci i sakupljai. Po zidovima nekih peina izradili su predivne slike s prikazima lova. U konanici su nauili obraivati zemlju i poeli uzgajati ivotinje, saditi usjeve i ivjeti u naseljima.

Izraivali su oruje i orue od kamena otrei, na primjer, komadie kremena.

Bronano i eljezno doba uenje naina koritenja metalom Nekoliko tisua godina prije Krista (pr. Kr.) ljudi su otkrili kako dobiti razliite metale zagrijavajui razliite vrste stijena u vrlo vruoj vatri. Bronca (mjeavina bakra i kositra) bila je dovoljno vrsta za izradu orua i oruja. Zlato i srebro bili su mekani, ali vrlo lijepi te ih se moglo oblikovati u ukrase.

Kasnije je otkriven jo vri metal: eljezo. Najbolja vrsta metala bio je elik, koji je bio izrazito vrst i nije se lako slamao pa su se od njega radili dobri maevi. Ali izrada elika bila je zahtjevna, pa su dobri maevi bili rijetki i dragocjeni!

20

M

arie

-Lan

Ngu

yen/

Wik

imed

ia

Ova grka vaza u crvenofiguralnom stilu datira iz oko 530. pr. Kr.

Platon, jedan od najznaajnijih mislilaca svih vremena.

Antika Grka(otprilike od 2000. do 200. pr. Kr. pr. Kr. znai prije Krista)

U Grkoj prije 4000 godina ljudi su poeli graditi gradove. U poetku su njima vladali kraljevi. Kasnije, oko 500. pr. Kr. u gradu Ateni uvedena je demokracija, to znai vladavina naroda. (Umjesto da biraju kralja, graani Atene donosili su odluke glasovanjem.) Demokracija je vano europsko postignue koje se proirilo u cijelom svijetu.

Neke od drugih stvari koje su nam ostavili antiki Grci ukljuuju:

> prekrasne prie o bogovima i herojima, ratovima i pustolovinama; > elegantne hramove, mramorne kipove i predivnu lonariju; > Olimpijske igre; > lijepo dizajnirana kazalita i poznate pisce ije se drame izvode jo i danas; > uitelje, kao to su Sokrat i Platon, koji su ljude uili loginom razmiljanju; > matematiare, kao to su Euklid i Pitagora, koji su izradili matematika pravila i obrasce; > znanstvenike, kao to su Aristotel (koji je prouavao biljke i ivotinje) i Eratosten (koji je dokazao da je zemlja okrugla i izraunao njezinu veliinu).

21

A

lexa

nder

Bar

ti/Pi

xelio

Mozaici se izrauju od sitnih komada kamena, emajla, stakla ili keramike i slue

za ukraavanje zgrada.

Do danas ouvani rimski akvadukt: Pont du Gard u Francuskoj.

Rimsko Carstvo(otprilike od 500. pr. Kr. do 500. nakon Kr. nakon Kr. znai nakon Krista)

Rim je u poetku bio samo selo u Italiji. Ali Rimljani su bili jako dobro organizirani, njihova je vojska bila vrlo dobra u borbi pa su postupno osvajali svu zemlju oko Sredozemlja. U konanici se Rimsko Carstvo protezalo sve od sjeverne Engleske do Saharske pustinje i od Atlantika do Azije.

Ovo su neke od stvari koje su nam ostavili Rimljani:

> kvalitetne, ravne ceste koje su povezivale sve dijelove Carstva; > predivne kue s atrijima i podovima prekrivenim keramikim mozaicima; > vrste kamene mostove i akvadukte (za prijenos vode na udaljena mjesta); > zaobljene lukove koji su graevine inili stabilnima i dugotrajnima; > nove graevne materijale, kao to su cement i beton; > nova oruja, kao to je katapult; > poznate pisce, kao to su Ciceron i Vergilije; > rimski sustav prava, kojim se mnoge europske zemlje koriste jo i danas.

22

Vikinzi su bili tako dobri moreplovci da su ak doplovili do Amerike (ali nisu nikome rekli!).

Srednji vijek(otprilike od 500. do 1500. nakon Kr.)

Kada se Rimsko Carstvo raspalo, razliite dijelove Europe preuzeli su razliiti narodi. Na primjer

Germanski narodi

Nisu svi smjeteni u Njemakoj:

> Angli i Sasi preselili su se u Englesku i vladali njome do 1066.

> Franci su osvojili veliki dio Europe, ukljuujui Francusku, otprilike izmeu 500. i 800. nakon Krista. Njihov najpoznatiji kralj bio je Charlemagne.

> Goti (Vizigoti i Ostrogoti) utemeljili su kraljevstva u panjolskoj i Italiji.

> Vikinzi su ivjeli u Skandinaviji. U 800-im i 900-im godinama plovili su u druge zemlje, krali blago, trgovali i nastanjivali se tamo gdje su nali dobru zemlju za obraivanje.

Normandijci

ili Sjevernjaci bili su Vikinzi koji su se nastanili u Francuskoj (u regiji koju zovemo Normandija), a zatim osvojili Englesku 1066. Poznata normandijska tapiserija prikazuje scene tog osvajanja. uva se u muzeju u gradu Bayeux.

Kelti

Prije rimskog doba keltski su narodi ivjeli u mnogim dijelovima Europe. Njihovi potomci danas ive uglavnom u Bretanji (Francuska), Cornwallu (Engleska), Galiciji (panjolska), Irskoj, kotskoj i Walesu. U tim su dijelovima Europe keltski jezici i kultura jo uvijek prisutni.

23

SXC

D

iete

r Sc

tz/P

ixel

io

Srednjovjekovni su se dvorci gradili za obranu od neprijatelja.

Primjer gotike arhitekture iz srednjeg vijeka. Ovo je vodoriga na Milanskoj katedrali.

Pogled na veliku srednjovjekovnu damiju u Cordobi (panjolska).

Slaveni su se nastanili u mnogim dijelovima istone Europe i postali preci dananjih naroda koji govore slavenske jezike, ukljuujui Bjeloruse, Bugare, ehe, Hrvate, Poljake, Ruse, Slovake, Slovence, Srbe i Ukrajince.

Nakon to su se Maari u 9. i 10. stoljeu nastanili u Karpatskom bazenu, u 1000. su godini osnovali Kraljevinu Maarsku. Njihovi potomci danas ive u Maarskoj i drugim susjednim zemljama.

Tijekom srednjeg vijeka kraljevi i plemstvo u Europi esto su se prepirali i vodili su mnoge ratove. (To je bilo doba kada su se vitezovi u oklopima borili na konjima.) Da bi se obranili od napada, kraljevi i plemstvo esto su ivjeli u velikim dvorcima s debelim kamenim zidovima. Neki su dvorci bili tako otporni da postoje i danas.

Kranstvo je postalo glavnom religijom u Europi tijekom srednjeg vijeka, a crkve su se gradile skoro posvuda. Neke su od njih vrlo dojmljive, posebno velike katedrale s visokim tornjevima i prozorima od raznobojno obojenog stakla.

Redovnici su bili ukljueni u poljoprivredu i pomogli su razvoju poljoprivrede u cijeloj Europi. Takoer su osnivali kole i pisali knjige. Samostani su esto imali knjinice u kojima su se uvale vane knjige iz davnih vremena.

U junoj panjolskoj, gdje je islam bio glavna religija, vladari su gradili prekrasne damije i minarete. Najpoznatiji koji su sauvani do danas su damija u Cordobi i minaret Giralda u Sevilli.

24

Wik

imed

ia

D

avid

Gay

a/W

ikim

edia

Wik

imed

ia

Jedan od najpoznatijih svjetskih kipova: Michelangelov David.

Leonardo da Vinci dizajnirao je ovaj helikopter prije 500 godina!

Jedna od najpoznatijih renesansnih slika: Botticellijevo Roenje Venere.

U srednjem vijeku veina ljudi nije znala ni itati ni pisati i znali su samo ono to su nauili u crkvi. Samo su samostani i sveuilita imali prijepise djela koja su napisali stari Grci i Rimljani. Ali u 14. i 15. stoljeu nauenjaci su poeli ponovno otkrivati stare spise. Bili su oduevljeni velikim idejama i znanjem koje su u njima pronali i vijest o tome se poela iriti.

Bogati i obrazovani graani, na primjer u Firenci u Italiji, poeli su se zanimati za to. Oni su si mogli priutiti knjige, posebno nakon to je u Europi izumljeno tiskanje (1445.), i oduevili su se antikom Grkom i Rimom. Svoje su kue dali izgraditi po uzoru na rimske palae i plaali su nadarene umjetnike i kipare da ih ukrase prizorima iz grkih i rimskih pria te kipovima bogova, heroja i careva.

Renesansa(otprilike od 1300. do 1600. nakon Kr.)

inilo se kao da se ponovno rodio izgubljeni svijet ljepote i mudrosti. To je razlog zato se ovo razdoblje naziva renesansom (to znai ponovno roenje).

To razdoblje svijetu je ostavilo:

> poznate slikare i kipare, kao to su Michelangelo i Botticelli; > nadarene arhitekte, kao to je Brunelleschi;

> udesnog izumitelja i umjetnika Leonarda da Vincija; > velike mislioce, kao to su Thomas More, Erazmo i Montaigne;

> znanstvenike, kao to su Kopernik i Galileo (koji je otkrio da se Zemlja i druge planete okreu oko Sunca);

> prekrasne graevine, kao to su dvorci u dolini rijeke Loire; > novo zanimanje za ono to ljudska bia mogu postii.

25

Wik

imed

ia

Henry Bessemer, izumitelj moderne izrade elika.

Daljnja se revolucija u Europi dogodila prije oko 250 godina u svijetu industrije. Sve je poelo s energetskom krizom. Tisuama su godina ljudi upotrebljavali drvo i drveni ugljen kao gorivo. Ali oko 1750. u nekim dijelovima Europe vie nije bilo uma! to se drugo moglo upotrijebiti kao gorivo?

Odgovor je bio ugljen. Njega je u Europi bilo mnogo i rudari su poeli s njegovim iskopavanjem. Ugljen se upotrebljavao za pogon novoizumljenih parnih strojeva. Moglo ga se i pei i pretvoriti u koks, koji je puno ie gorivo, idealno za izradu eljeza i elika.

Prije oko 150 godina jedan je Englez, imenom Henry Bessemer, izumio visoku pe u kojoj su se prilino povoljno mogle proizvesti velike koliine elika. Uskoro su se u Europi proizvodile velike koliine elika, to je izmijenilo svijet! S jeftinim su se elikom mogli graditi neboderi, veliki mostovi, brodovi za prekooceansku plovidbu, vozila, hladnjaci ali i topovi i bombe.

Industrijska revolucija (otprilike od 1750. do 1880. nakon Kr.)

26

E

. Ben

jam

in A

ndre

ws

G

rego

rio Lo

pes

C

athe

rine

Lusu

rier

Wik

imed

ia

Replike brodova Kristofora Kolumba.

Vasco da Gama, prvi

ovjek koji je

otplovio rutu od Euro

pe do Indije.

Voltaire, jedan od poznatih knjievnika iz razdoblja prosvjetiteljstva.

Dodo, ptica koja ne leti, neko je ivjela na jednom otoku u Indijskom oceanu. Europski su je kolonizatori doveli do istrebljenja.

Velika otkria i nove ideje(otprilike od 1500. do 1900. nakon Kr.)

U doba renesanse trgovina s dalekim zemljama postajala je vrlo vana za europske trgovce. Na primjer, prodavali su robu u Indiju, a nazad donosili vrijedne zaine i dragocjeno kamenje. No putovanje kopnenim putem bilo je teko i dugo je trajalo, pa su trgovci eljeli doi do Indije morskim putem. Pri tome je postojao jedan problem trebalo je obii veliki kontinent: Afriku!

Meutim, ako je zemlja zaista okrugla (kako su ljudi tada poeli vjerovati), europski brodovi trebali bi moi doploviti do Indije plovei na zapad. Tako je 1492. Kristofor Kolumbo sa svojim mornarima krenuo iz panjolske i preplovio Atlantski ocean. Ali umjesto da je doao do Indije, otkrio je Bahame (otoje u Karipskom moru blizu obale Amerike).

Ubrzo su uslijedili ostali istraivai. 1497.1498. Vasco da Gama, portugalski mornariki asnik, bio je prvi Europljanin koji je doplovio do Indije plovei oko Afrike. 1519. drugi je portugalski istraiva, Ferdinand Magellan, u slubi panjolskog kralja, vodio prvu europsku plovidbu oko svijeta!

Nedugo nakon toga Europljani su istraili Karipske otoke i Ameriku (koju su nazvali Novi svijet) te su tamo osnovali kolonije. Drugim rijeima, zauzeli su zemlju, tvrdei da ona sada pripada njihovoj domovini u Europi. Sa sobom su donijeli svoja uvjerenja, obiaje i jezike, pa su zbog toga engleski i francuski postali glavni jezici kojima se govori u Sjevernoj Americi, a panjolski i portugalski u Sredinjoj i Junoj Americi.

Kako je vrijeme prolazilo, Europljani su plovili sve dalje i dalje u Kinu, Japan, jugoistonu Aziju, Australiju i Oceaniju. Mornari koji su se vratili iz tih udaljenih zemalja izvjetavali su o udnim ivotinjama, vrlo razliitim od onih u Europi. To je znanstvenike potaknulo da istrae ta mjesta i donesu neke ivotinje i biljke u europske muzeje. U 19. stoljeu europski su istraivai otili duboko u Afriku i do 1910. godine europske su drave kolonizirale vei dio afrikog kontinenta.

27

Ju

lia M

arga

ret C

amer

on

Zub

ro/W

ikim

edia

Charles Darwin objavio je svoju teoriju evolucije 1859.

Prvi telefon izumio ga je Alexander Graham Bell, roen u kotskoj. Danas se najmoderniji mobilni telefoni proizvode u Europi.

1886. Benzinski motor1901. Prve radijske poruke1909. Bakelit, prva plastika

1912. Neonsko svjetlo1920-te Televizor i autoceste1935. Radar i kemijska olovka

1937. Instant kava1939. Prvi mlazni zrakoplov1940-te Prvo raunalo

Istodobno, u Europi su znanstvenici otkrivali sve vie i vie o tome kako funkcionira svemir. Geolozi, koji prouavaju stijene i fosile, poeli su se pitati kako je nastala Zemlja i koliko je zaista stara. Dva velika znanstvenika, Jean-Baptiste Lamarck (u Francuskoj) i Charles Darwin (u Engleskoj), na kraju su doli do spoznaje da su ivotinje i biljke nastajale evolucijom promjenama iz jedne vrste u drugu vrstu tijekom puno milijuna godina.

U 18. stoljeu poela su se postavljati i druga vana pitanja, primjerice kako vladati dravama i koja bi prava i slobode ljudi trebali imati. Knjievnik Jean-Jacques Rousseau rekao je da bi svi trebali biti jednaki. Drugi knjievnik, Voltaire, rekao je da bi svijet bio bolji kada bi razum i znanje zamijenili nezanje i praznovjerje.

To doba novih ideja, zvano prosvjetiteljstvo, dovelo je do velikih promjena u nekim zemljama, na primjer do Francuske revolucije 1789. kada su ljudi odluili da vie ne ele vladavinu kraljeva i kraljica. Jedan od slogana revolucije bio je sloboda, jednakost i bratstvo, koji je kasnije postao francuski nacionalni moto.

Moderni svijet(od oko 1880. do danas)

Ostali europski izumi iz 19. i 20. stoljea pomogli su stvoriti svijet kakav danas poznajemo. Na primjer:

Danas priblino etvrtina ljudi koji rade u Europi proizvodi stvari potrebne modernom svijetu: hranu i pie, mobilne telefone i raunala, odjeu i namjetaj, strojeve za pranje rublja i televizore, automobile, autobuse i kamione, te mnogo toga drugoga.

Oko 7 od 10 Europljana imaju posao u podruju uslunih djelatnosti. To znai da rade u trgovinama i potanskim uredima, bankama i osiguravajuim tvrtkama, hotelima i restoranima, bolnicama i kolama itd. bilo da prodaju robu ili pruaju usluge koje ljudi trebaju.

28

Izvlaenje pouka iz prolostiNaalost, pria o Europi ne obuhvaa samo velika postignua na koja moemo biti ponosni. Postoji i mnogo toga zbog ega se moemo sramiti. Stoljeima su europski narodi vodili grozne ratove jedni protiv drugih. Ti su se ratovi obino vodili zbog moi i posjeda, ili vjere.

Europski kolonizatori ubili su milijune domorodaca na drugim kontinentima, bilo u borbama protiv njih ili zlostavljajui ih, ili pak sluajno, irei meu njima europske bolesti. Europljani su zarobili i milijune Afrikanaca za robovski rad.

Iz tih su se stranih nedjela morale izvui pouke. Europska trgovina robljem ukinuta je u 19. stoljeu. Kolonije su dobile svoju slobodu u 20. stoljeu. I konano je mir zavladao Europom.

Da biste saznali kako, proitajte poglavlje Obitelj je opet na okupu: pria o Europskoj uniji.

Rat Naalost, u europskoj je obitelji bilo i puno svaa. esto se radilo o tome tko bi trebao vladati nekom dravom ili kojoj dravi pripada koji dio zemlje. Ponekad je vladar elio ostvariti veu prevlast osvajajui susjedne zemlje ili dokazati da je njegov narod jai i bolji od drugih naroda.

Iz najrazliitijih razloga, u Europi su se stotinama godina vodili grozni ratovi. U 20. su stoljeu na naem kontinentu zapoela dva velika rata te su se proirila i obuhvatila zemlje u cijelom svijetu. Zbog toga se zovu svjetskim ratovima. U tim su ratovima ubijeni milijuni ljudi, a Europa je ostala u ruevinama i potpuno osiromaena.

Je li se ita moglo uiniti da se takvo to vie ne ponovi? Hoe li Europljani ikad nauiti rjeavati probleme tako da o njima raspravljaju umjesto da ratuju?

Odgovor je da.

To je pria naeg sljedeeg poglavlja: pria o Europskoj uniji.

29

Mi Europljani pripadamo mnogim razliitim zemljama, s razliitim jezicima, tradicijama, obiajima i vjerama. Ali ipak, zbog raznih razloga, pripadamo zajedno, kao velika obitelj.

Ovdje su neki od razloga.

> Dijelili smo ovaj kontinent tisuama godina.

> Mnogi nai jezici su meusobno srodni.

> U svakoj zemlji ive mnogi ljudi iji potomci potjeu iz drugih zemalja.

> Nae tradicije, obiaji i festivali esto imaju ista podrijetla.

> Dijelimo i uivamo u predivnoj glazbi i umjetnosti te mnogim predstavama i priama koje su nam, kroz stoljea, podarili ljudi iz cijele Europe.

> Gotovo svatko u Europi vjeruje u stvari kao to su potenje, susjedstvo, sloboda miljenja, meusobno potovanje i pomo ljudima u nevolji.

> Cijenimo ono to je nae i posebno u vlastitoj zemlji i regiji, ali takoer uivamo u onome to nam je zajedniko kao Europljanima.

i mir

30

U

nin

Eur

opea

U

nin

Eur

opea

Jean Monnet.Robert Schuman.

Drugi svjetski rat zavrio je 1945. To je bilo vrijeme groznog unitavanja i ubijanja, a zapoelo je u Europi. to su voe europskih drava mogli uiniti da se takva strana dogaanja vie nikad ne ponove? Trebali su vrlo dobar plan koji nikad prije nije bio isproban.

Francuz imenom Jean Monnet o tome je naporno razmiljao. Shvatio je da postoje dvije stvari koje drava treba da bi mogla ratovati: eljezo za proizvodnju elika (za proizvodnju tenkova, puaka, bombi itd.) i ugljen za osiguranje energije za tvornice i eljeznice. Europa je imala mnogo ugljena i elika: zbog toga su europske drave mogle lako proizvesti oruje i krenuti u rat.

Iz tih promiljanja Jean Monnet je razvio jednu potpuno novu ideju. Njegova ideja bila je da vlade Francuske i Njemake, a moda i drugih europskih zemalja, ne bi trebale voditi svoje vlastite industrije proizvodnje ugljena i elika. Umjesto toga, te bi industrije trebali voditi ljudi iz svih ukljuenih drava, i oni bi zajedniki za jednim stolom raspravljali i odluivali o poslovima. Na taj bi nain rat meu njima bio nemogu!

Jean Monnet vjerovao je da bi njegov plan zaista mogao funkcionirati samo kada bi ga europski voe bili voljni primijeniti. On je o njemu govorio svojem prijatelju Robertu Schumanu, koji je bio ministar u francuskoj vladi. Robert Schuman smatrao je da je to sjajna ideja i najavio ju je u vanom govoru odranom 9. svibnja 1950.

Govor je uvjerio ne samo francuske i njemake elnike ve i elnike Belgije, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Svi su odluili udruiti svoje industrije ugljena i elika i osnovali su udruenje pod nazivom Europska zajednica za ugljen i elik (EZU). Ona je trebala djelovati u svrhu mira i pomoi u obnovi Europe od ratnog razaranja. EZU je osnovan 1951.

Pria o Europskoj uniji

31

K

eyst

one

R

andy

Wel

ls/C

orbi

s

Dosaivanje na granici Ovakvi su redovi neko bili dio uobiajenog ivota u Europi.

Strojevi poput ovog slue za etvu penice i drugih usjeva.

Zajedniko trite

est zemalja nastavilo je dobro suraivati tako da su uskoro odluile osnovati novo udruenje, nazvano Europska ekonomska zajednica (EEZ). Ona je osnovana 1957.

Pojam ekonomska znai da je neto povezano s ekonomijom drugim rijeima, s novcem, poslovanjem, radnim mjestima i trgovinom.

Jedna od glavnih ideja bila je da zemlje EEZ-a dijele zajedniko trite da bi se olakala meusobna trgovina. Do tada su kamioni, vlakovi i brodovi tegljai prevozili robu iz jedne zemlje u drugu i uvijek morali stajati na granici, pri emu se odvijala provjera dokumenata i morao se plaati novac za tzv. carinsku pristojbu. To je usporavalo stvari i roba iz inozemstva bila je znatno skuplja.

Smisao zajednikog trita bio je rijeiti se svih graninih provjera i odgoda te carinskih pristojba i omoguiti zemljama da meusobno trguju kao da se nalaze u jednoj jedinstvenoj zemlji.

Hrana i poljoprivreda

Tijekom Drugoga svjetskog rata u Europi je postalo vrlo teko proizvoditi hranu ili je uvoziti s drugih kontinenata. Europi je nedostajalo hrane ak i u ranim 1950-ima. Tako se EEZ odluio na dogovor sa svojim poljoprivrednicima da im plati da proizvode vie hrane, a i kako bi se osigurali da mogu pristojno zaraditi za ivot od obraivanja zemlje.

Taj je dogovor nazvan zajednika poljoprivredna politika (ili ZPP). I bio je uspjean. Toliko uspjean da su poljoprivrednici na kraju proizvodili previe hrane i dogovor se morao izmijeniti! Danas ZPP jo uvijek plaa poljoprivrednicima da se brinu za seoski krajolik.

32

U

nin

Eur

opea

U

nin

Eur

opea

Pridruivanje klubu. Na ovoj slici Danska potpisuje ugovor o pristupanju EU-u.

Zatita okolia ukljuuje smanjivanje zagaenja zraka, na primjer uporabom energije vjetra za proizvodnju struje.

Policajac i njegov pas provjeravaju prtljagu u

potrazi za drogom.

Zajedniko je trite uskoro olakalo ivot ljudima u EEZ-u. Imali su vie novca za troenje, vie hrane za jelo i vie raznolikih stvari u svojim trgovinama.

Ostale su susjedne zemlje to primijetile i 1960-tih su godina poele traiti da se i one pridrue udruenju. Nakon viegodinjih pregovora Ujedinjena Kraljevina, Danska i Irska pridruile su se 1973. Grka je dola na red 1981., nakon ega su se pridruili Portugal i panjolska 1986., te Austrija, Finska i vedska 1995. Tako da je tada udruenje imalo 15 lanova.

Tijekom godina udruenje se mijenjalo. Krajem 1992. zavrilo je stvaranje jedinstvenog trita (kako je postalo poznato) i radilo se mnogo toga drugoga.

Na primjer, zemlje EEZ-a suraivale su u zatiti okolia i izgradnji boljih cesta i eljeznica po Europi. Bogatije su zemlje pomagale siromanijima u

izgradnji cesta i drugim vanim projektima.

Kako bi olakale putovanja, mnoge su drave EEZ-a ukinule provjeru putovnica na meusobnim granicama. Osoba koja

je ivjela u jednoj dravi lanici mogla je slobodno ivjeti i zaposliti se u nekoj drugoj dravi lanici. Vlade su raspravljale i o drugim novim idejama, na primjer o tome kako bi policajci iz razliitih zemalja mogli jedni drugima pomoi u hvatanju zloinaca, krijumara droge i terorista.

Ukratko, udruenje se toliko promijenilo i postalo je znatno vie ujedinjeno da je 1992. odluilo promijeniti svoj naziv u Europska unija (EU).

Od EEZ-a do Europske unije

33

1989.: ruenje Berlinskog zida.

Zastave 28 drava lanica EU-a.

U meuvremenu su se odvijali veliki dogaaji na nekim granicama EU-a. Tijekom mnogo godina istoni i zapadni dijelovi Europe bili su razdvojeni. Vladari u istonom dijelu vjerovali su u sustav vladanja koji se naziva komunizam, koji ljudima ne omoguuje slobodu i rezultira tekim ivotom. Ljudi su bili potlaeni i mnogi koji su govorili protiv reima poslani su u zatvorske logore.

Kada je sve vie ljudi poelo bjeati s istoka na zapad, vladari na istonom dijelu postali su zabrinuti. Podigli su visoke ograde i visoke zidove, poput onog u Berlinu, kako bi sprijeili da ljudi napuste svoje zemlje. Mnogi koji su pokuali prijei granicu bez dozvole bili su ubijeni. Razdvojenost je bila toliko snana da je esto opisivana kao eljezna zavjesa.

Konano, 1989. razdvojenosti je doao kraj. Sruen je Berlinski zid i eljezna je zavjesa prestala postojati. Ubrzo je Njemaka postala ponovno ujedinjena. Narodi sredinjih i istonih dijelova Europe odabrali su nove vlade, koje su napustile stari, strogi komunistiki sustav.

Napokon su bili slobodni! To je bilo predivno vrijeme slavlja.

Zemlje koje su dobile slobodu poele su traiti da se pridrue Europskoj uniji i ubrzo se stvorio itav red zemalja kandidatkinja koje su ekale da postanu lanice EU-a.

Prije nego se zemlja pridrui Europskoj uniji, njezino gospodarstvo mora dobro funkcionirati. Osim toga ona mora biti demokratska drugim rijeima, ljudi moraju moi slobodno odabrati koga ele na vlasti. I u njoj se moraju potovati ljudska prava. Ljudska prava ukljuuju pravo na izraavanje svojeg miljenja, pravo na poteno suenje prije zatvaranja u zatvor, pravo osobe da je se ne zlostavlja, kao i mnoga druga vana prava.

Bive komunistike zemlje naporno su radile na svim tim stvarima i nakon nekoliko godina njih osam bilo je spremno za pristupanje: eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska,

Poljska, Slovaka i Slovenija.

One su pristupile EU-u 1. svibnja 2004., zajedno s dva mediteranska otoka Ciprom i Maltom. Dana 1. sijenja 2007. jo su se dvije bive komunistike zemlje pridruile skupini Bugarska i Rumunjska. Hrvatska se pridruila EU-u 1. srpnja 2013., te se Unija time poveala na ukupno 28 drava lanica.

Toliko mnogo zemalja nikad prije nije pristupilo EU-u u tako kratkom vremenu. To je pravo ponovno okupljanje obitelji, pri emu su ponovno povezani istoni, sredinji i zapadni dijelovi Europe.

Obitelj je opet na okupu

34

Ja

vier

Lar

rea

/Van

Par

ys

Har

ald

Reis

s/Pi

xelio

S

XC

Zagaenje okolia prelazi granice pa europske drave surauju kako bi zatitile okoli.

Euro se upotre-bljava u mnogim dravama lanicama EU-a.

Studenti iz razliitih zemalja mogu zajedno studirati zahvaljujui potpori EU-a.

Promjena klime i okoli

Okoli pripada svima, tako da zemlje trebaju suraivati kako bi ga zatitile. EU ima pravila o spreavanju zagaenja i zatiti (na primjer) divljih ptica. Ta se pravila primjenjuju u svim zemljama EU-a i njihove vlade moraju osigurati da ih se potuje. Promjena klime, poznata i pod nazivom globalno zatopljenje, drugi je problem koji zemlje ne mogu rjeavati same.

Prema tome, drave lanice dogovorile su se da e suraivati kako bi smanjile koliinu emisija koje proizvode, a koje oteuju atmosferu i uzrokuju globalno zatopljenje. EU pokuava utjecati i na druge zemlje da postupe jednako.

Euro

Prije je svaka zemlja u Europi imala svoj vlastiti novac ili valutu. Sada postoji jedinstvena valuta, euro, koju mogu uvesti sve zemlje lanice ako su za to spremne. Jedinstvena valuta olakava poslovanje i putovanje te kupovinu u cijelom EU-u, pri emu se ne mora mijenjati jedna valuta za drugu. Ona takoer ini ekonomiju stabilnijom u kriznim vremenima.

Ako usporedite kovanice eura, vidjet ete da se na jednoj strani kovanice nalazi dizajn koji predstavlja zemlju u kojoj je izraena. Druga je strana jednaka za sve zemlje.

ime se bavi EU?

Sloboda!

Graani EU-a mogu slobodno ivjeti, raditi ili studirati u kojoj god dravi odaberu, a EU ini sve to moe da olaka preseljenje iz jedne zemlje u drugu. Kada prelazite granice izmeu veine zemalja EU-a, vie ne trebate putovnicu. EU potie studente i mlade ljude da provedu neko vrijeme studirajui ili obrazujui se u nekoj drugoj europskoj zemlji.

EU pokuava poboljati ivot na razne naine. Ovdje su neki od primjera.

35

S

teph

en M

osw

eeny

/Van

Par

ys

Ann

ie G

riffith

s, Be

lt/Co

rbis

Ja

vier

Lar

rea

/Van

Par

ys Obuavanje ljudi za nove poslove vrlo je vano.

EU prua financijsku pomo za izgradnju novih cesta.

EU dostavlja pomo u hrani onima kojima je potrebna.

Zaposlenje

Za ljude je vano da imaju posao koji vole i u kojem su dobri. Dio novca koji zarade odvaja se za plaanje bolnica i kola te za brigu o starim osobama. Zbog toga EU ini sve to moe da stvori nova i bolja radna mjesta za svakoga tko moe raditi. Pomae ljudima da osnuju vlastita poduzea i osigurava novac za obuku graana da bi nauili raditi nove vrste poslova.

Pomo regijama s potekoama

ivot diljem Europe nije za svakoga lagan. Na nekim mjestima nema dovoljno poslova za tamonje stanovnike jer su se rudnici ili tvornice zatvorili. U nekim je podrujima obrada zemlje teka zbog klime, ili je trgovina oteana jer nema dovoljno cesta i eljeznica.

EU rjeava ove probleme prikupljanjem novca od svih svojih drava lanica i koristi se njime da pomogne regijama koje imaju potekoa. Na primjer, sudjeluje u trokovima izgradnje novih cesta i eljeznikih veza i podupire poduzea da ona mogu ljudima osigurati nova radna mjesta.

Pomo siromanim zemljama

U mnogim zemljama u svijetu ljudi umiru ili ive tekim ivotima zbog rata, bolesti i prirodnih nesrea, kao to su sue ili poplave. Te zemlje esto nemaju dovoljno novca za izgradnju kola i bolnica, cesta i kua koji su ljudima potrebni.

EU tim zemljama daje novac i alje uitelje, lijenike, inenjere i druge strunjake da tamo rade. Isto tako kupuje mnoge stvari koje te zemlje proizvode bez da naplauje carinu. Na taj nain siromane zemlje mogu zaraditi vie novca.

36

Europska zastava.

Europska je unija mnoge europske drave ujedinila u prijateljstvu. Naravno, one se ne slau uvijek u svemu, ali umjesto da ratuju, politiari drava lanica EU-a sjedaju za okrugli stol da bi raspravljali o svojim neslaganjima.

Ostvario se san Jean Monneta i Roberta Schumana.

EU je svojim lanicama donio mir. Zalae se i za odravanje mira meu svojim susjedima i u irem svijetu. Na primjer, vojnici i policajci EU-a pomau odrati mir u bivoj Jugoslaviji, gdje su se jo prije nekoliko godina vodile teke borbe.

To su samo neka od pitanja kojima se EU bavi; postoje jo mnoga druga. U stvari, biti dijelom Europske unije utjee na skoro svaki aspekt naih ivota. Kojim bi se stvarima EU trebala baviti, kojima ne? O tome odluuju graani EU-a. Kako se mi moemo ukljuiti? Otkrijte u iduem poglavlju.

Europa ima svoju vlastitu zastavu i himnu Odu radosti iz Beethovenove devete simfonije. Izvorne su rijei na njemakom, ali kada se upotrebljava kao europska himna, tada nema rijei samo svira glazba. Moete je posluati na internetu:

http://europa.eu/about-eu/basic-information/symbols/anthem/index_hr.htm

Mir

t

EU i njegovi susjedi

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

SofijaBruxellesPragKopenhagenBerlinTallinnDublinAtenaMadridParizZagreb RimNicosiaRigaVilniusLuxembourgBudimpetaVallettaAmsterdamBeVaravaLisabonBukuretLjubljanaBratislavaHelsinki StockholmLondon

Tuma:Obojene su zemlje lanice Europske unije (EU).

Iscrtkane se zemlje planiraju pridruiti EU-u.

Ostale su zemlje, ukljuujui one prikazane malim bijelim krugom, susjedi EU-a.

Toke pokazuju gdje su smjeteni glavni gradovi.

Drava Vatikan nalazi se u Rimu.

Neki otoci i drugi teritoriji koji pripadaju Francuskoj, Portugalu i panjolskoj dijelovi su EU-a. Ali oni su vrlo udaljeni od europ-skog kontinenta, tako da smo ih stavili u okvir (gore desno).

(*) UNSCR 1244

Poveite glavne gradove s njihovim zemljama

Island

Irska

Portugal

panjolska

Andora

Francuska

vicarska

Monako

Vatikan

Italija

Ujedinjena KraljevinaNizozemska

Belgija

Luksemburg

Njemaka

Danska

Poljska

eka Republika

SlovakaLihtentajn

AustrijaSlovenija Maarska

Hrvatska

SrbijaBosna i

Hercegovina

Crna Gora

Albanija

Bugarska

biva jugoslavenska republika Makedonija

Kosovo(*)

Rumunjska

Moldova

Ukrajina

Bjelarus

Litva

Latvija

R.

Norveka

vedska

Estonija

Finska

Ruska federacija

Kazahstan

Grka

MaltaTunisAlirMaroko Cipar

Lbanon

Sirija

Turska

Irak

Iran

ArmenijaAzerbajdan

GruzijaSan Marino

S J E V E R N OM O R E

B I S K A J S K IZ A L J E V

C R N O M O R E

AT

LA

NT

SK

I O

CE

AN

S R E D O Z E M N O M O R E

B A L T I K OM O R E

N O R V E K OM O R E

Mayotte

Surinam

Brazil

GvajanaReunion

Martinique

Guadalupe

Kanarski otociMadeira

Azori

Atomium, Bruxelles, Belgija

Stonehenge, Wiltshire, Ujedinjena Kraljevina

Kraljevski samostan San Lorenzo de El Escorial, Madrid, panjolska

Parthenon, Atena, Grka

Zgrada parlamenta, Budimpeta, Maarska

Eiffelov toranj, Pariz, Francuska

Vjetrenjae, Nizozemska

Karlov most, Prag, eka

Kip male sirene, Kopenhagen, Danska

Crkva svetog Nikole, Sofija, Bugarska

Katedrala Sagrada Familia, Barcelona, panjolska

Kolosej, Rim, Italija

Brandenburka vrata, Berlin, Njemaka

Moete li pronai svaku od njih na donjoj karti? Na prethodnoj stranici imate pomo!

Ovo je popis nekih od poznatih europskih znamenitosti:

38

Zastava Drava Glavni grad Stanovnitvo

Belgija Bruxelles 11,2 milijuna(Belgique/Belgi) (Bruxelles/Brussel)

Bugarska Sofija 7,3 milijuna(/Bulgaria) (/Sofija)

eka Republika Prag 10,5 milijuna(esk republika) (Praha)

Danska Kopenhagen 5,6 milijuna(Danmark) (Kbenhavn)

Njemaka Berlin 80,5 milijuna(Deutschland) (Berlin)

Estonija Tallinn 1,3 milijuna(Eesti) (Tallinn)

Irska Dublin 4,6 milijuna(ire/Ireland) (Baile tha Cliath/Dublin)

Grka Atena 11,1 milijun(/Ellda) (/Athna)

panjolska Madrid 46,7 milijuna(Espaa) (Madrid)

Francuska Pariz 65,6 milijuna(France) (Paris)

Hrvatska Zagreb 4,3 milijuna(Hrvatska) (Zagreb)

Italija Rim 59,7 milijuna(Italia) (Roma)

Cipar Nicosia 0,9 milijuna(/Kypros) (/Lefkosa)(Kibris) (Lefkosa)

Latvija Riga 2,0 milijuna(Latvija) (Rga)

Litva Vilnius 3,0 milijuna(Lietuva) (Vilnius)

Luksemburg Luxembourg 0,5 milijuna(Luxembourg) (Luxembourg)

Maarska Budimpeta 9,9 milijuna(Magyarorszg) (Budapest)

Malta Valletta 0,4 milijuna(Malta) (Valletta)

Nizozemska Amsterdam 16,8 milijuna(Nederland) (Amsterdam)

Austrija Be 8,5 milijuna(sterreich) (Wien)

Poljska Varava 38,5 milijuna(Polska) (Warszawa)

Portugal Lisabon 10,5 milijuna(Portugal) (Lisboa)

Rumunjska Bukuret 20,1 milijun(Romnia) (Bucureti)

Slovenija Ljubljana 2,1 milijun(Slovenija) (Ljubljana)

Slovaka Bratislava 5,4 milijuna(Slovensko) (Bratislava)

Finska Helsinki 5,4 milijuna(Suomi/Finland) (Helsinki/Helsingfors)

vedska Stockholm 9,6 milijuna(Sverige) (Stockholm) Ujedinjena Kraljevina (1) London 63,9 milijuna(United Kingdom) (London)

Drave su navedene prema abecednom redu u skladu

s onime kako se svaka drava naziva na vlastitom jeziku ili jezicima (kako je navedeno

u zagradama).

Drave lanice

Europske unije

(1) Puni naziv ove drave je Ujedinjena

Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske,

ali skraeno je veina ljudi zove Britanija,

Ujedinjena Kraljevina ili UK.

Podaci o broju stanovnika su za 2013.

Izvor: Eurostat

?

8.

39

Istraimo Europu! Kviz

Koliko kontinenata postoji na svijetu?

Koji je materijal, koji se upotre-bljava za pogon parnih strojeva, omoguio industrijsku revoluciju?

Koja dva grada povezuje Eurotunel?

Koji se povijesni dogaaj dogo-dio 1789. godine?

U kojem je desetljeu izum-ljeno raunalo?

Kako se esto odravaju europ-ski izbori?

Gdje je smjeten Sud Europske unije?

Koliko zemalja ini Europsku uniju?

Kako se naziva pojava kada ptice u jesen lete na jug i provode zimu u toplijim krajevima?

Kako se naziva pojava kada poljoprivrednici zalijevaju svoja polja vodom iz zemlje ili rijeka?

Navedite vrstu morske ivotinje koja se moe uzga-jati.

to znai demokracija?

1.

?

? ?

? ?

? ?

? ?

? ?

7.

2.

3. 9.

4. 10.

5. 11.

6. 12.

Odgovori:1. Sedam (Europa, Afrika, Sjeverna i Juna Amerika, Antartika, Azija i Australija/Oceanija). / 2. Calais u Francuskoj i Folkestone u Engleskoj. / 3. Migracija. / 4. Navodnjavanje. / 5. Losos, dagnje, kamenice. / 6. Vladavina naroda. / 7. Ugljen. / 8. Francuska revolucija. / 9. U 1940-ima. / 10. 28. / 11. Svakih pet godina. / 12. U Luxembourgu.

eli se jo igrati, provjeriti svoje znanje i istraiti Europu?Idi na: http://europa.eu/europago/explore

(Savjet: odgovore na sva ova pitanja moete pronai u ovoj knjiici)

40

Ministri svih vlada EU-a sastaju se da donesu zakone Unije.

Europska komisija

U Bruxellesu se svake srijede sastaje skupina ena i mukaraca (po jedan predstavnik iz svake drave lanice) kako bi raspravljali to sljedee treba uiniti. Te osobe predlau vlade njihovih zemalja, ali ih mora odobriti Europski parlament.

Oni zajedniki ine Europsku komisiju i naziva ih se povjerenicima. Njihov je zadatak razmiljati o tome to je najbolje za EU kao cjelinu i predlagati nove zakone za cijeli EU. Zakone predlae Komisija, a o njima zajedniki odluuju Parlament i Vijee.

Povjerenicima u njihovu radu pomau strunjaci, odvjetnici, tajnici, prevoditelji itd. Oni vode svakodnevne poslove Europske unije.

Europski parlament

Europski parlament zastupa sve ljude u EU-u. On svaki mjesec odrava veliki sastanak u Strasbourgu (Francuskoj) da bi raspravio i odluio o novim europskim zakonima.

Europski parlament ima 751 zastupnika. Oni se biraju svakih pet godina na izborima na kojima mogu sudjelovati svi odrasli graani EU-a. Time to biramo nae zastupnike u parlamentu EU-a, i naim obraanjem njima, moemo izraziti svoje miljenje o odlukama EU-a.

Kako EU donosi odluke?Kao to moete zamisliti, potrebno je mnogo truda mnogih ljudi da bi organizirali EU i da bi sve funkcioniralo kako treba. Tko radi to?

41

Europsko vijee

Europsko vijee redovito je okupljanje svih elnika drava lanica EU-a na sastancima na vrhu, pri emu razgovaraju o stanju u Europi i odreuju strategiju. Tamo se, na primjer, ne raspravlja o tome to bi trebalo pisati u nekom zakonu.

Vijee

O novim europskim zakonima moraju raspravljati ministri iz vlada svih drava lanica EU-a, ne samo zastupnici u parlamentu. Kada se ministri okupe, oni ine Vijee.

Nakon rasprave o prijedlogu zakona Vijee ga mora potvrditi. Postoje pravila o tome koliko glasova svaka zemlja ima, i koliko ih je potrebno da se zakon izglasa. U nekim sluajevima pravilo kae da svi lanovi Vijea moraju potvrditi zakon.

Kada Vijee i Parlament donesu novi zakon, drave lanice EU-a moraju ga potovati.

Sud Europske unije

Ako neka zemlja ne primjenjuje zakon ispravno, Europska komisija upozorit e je i o tome se poaliti Sudu Europske unije u Luxembourgu. Zadaa je Suda provjeravati potuju li se propisi EU-a i primjenjuju li se posvuda na isti nain. Sud ima po jednog suca iz svake drave lanice EU-a.

Postoje i druge skupine osoba (strune skupine itd.) koje su ukljuene u donoenje odluka u EU-u jer je vano da se donesu ispravne odluke.

Kako EU donosi odluke?

42

Jedan je od glavnih izazova s kojim se Europa danas suoava kako osigurati mladim ljudima da pronau posao i imaju dobru budunost. To nije lako jer se europska poduzea moraju natjecati za poslove s poduzeima iz drugih dijelova svijeta koja isti posao moda mogu obaviti povoljnije.

Danas postoje drugi veliki problemi koji se mogu rjeavati samo ako sve zemlje na svijetu surauju, na primjer:

> zagaenje okolia i promjena klime; > glad i siromatvo; > meunarodni kriminal i terorizam.

Europska unija radi na tim problemima, ali nije uvijek lako postii da se toliko razliitih vlada i Europski parlament sloe oko toga to uiniti. Ne pomae ni to to su pravila o donoenju odluka u EU-u prilino sloena.

Osim toga, mnogi ljudi ne vjeruju da samim glasovanjem svakih pet godina za zastupnike u Europskom parlamentu imaju ba mnogo utjecaja na odluke koje se donose u Bruxellesu ili Strasbourgu.

Sutra

43

Svi mi odluujemo o budunosti zajedniki!

i daljnja budunost

Prema tome, trebamo osigurati da svatko moe izraziti svoje miljenje o odlukama Europske unije.

Kako to moemo postii? Imate li kakve dobre ideje? Koji su najvaniji problemi za koje smatrate da bi se EU njima trebao baviti i to biste eljeli da u vezi s njima uini?

Zato ne biste o svojim idejama raspravili s vaim uiteljima i kolskim kolegama i poslali ih vaem zastupniku u Europskom parlamentu? Tko je on ili ona i na koju adresu mu/joj moete pisati, saznajte na sljedeim internetskim stranicama: http://europarl.europa.eu/

Moete pisati i Europskoj komisiji ili Parlamentu na neku od adresa na kraju ove knjiice i moda dogovoriti da va razred posjeti te dvije institucije.

Danas ste djeca Europe: u ne tako dalekoj budunosti postat ete odrasli Europe.

44

Kutak za uitelje Internetski kutak Europske unije za uitelje centar je na kojem se na jednom mjestu prua podrka

sa irokim rasponom nastavnog materijala o Europskoj uniji i njezinim politikama. Materijal su sastavile razne institucije EU-a te ostala vladina i nevladina tijela. Bilo da traite nadahnue za svoja predavanja ili postojee obrazovne materijale o europskoj povijesti i kulturi, ili ak o specifinim temama kao to su klimatska promjena i smanjenje potronje energije, sigurno ete pronai neto korisno i prikladno za dobnu skupinu svojih uenika na sljedeoj adresi:

http://europa.eu/teachers-corner/index_hr.htm

Ako elite provjeriti to ste nauili u ovoj knjiici, na internetu moete pronai igru Istraimo Europu!:

http://europa.eu/europago/explore

Djeji kutak

U Djejem kutku moete pronai zabavne injenice o dravama lanicama EU-a i saznati vie o EU-u. Tamo se nalazi i mnotvo igara i kvizova!http://europa.eu/kids-corner/index_hr.htm

Za vas Za vae uitelje

Korisne poveznice

Kontakt s EUPUTEM INTERNETAInformacije na svim slubenim jezicima Europske unije dostupne su na mrenim stranicama Europa:: http://europa.eu

OSOBNODiljem Europe postoje stotine lokalnih informativnih centara EU-a.Adresu najblieg centra moete pronai na: http://www.europedirect.europa.eu

TELEFONOM ILI E-POTOMSluba Europe Direct pruit e Vam odgovore na sva Vaa pitanja o Europskoj uniji. U kontakt moete stupiti putem besplatnog telefonskog broja: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki mobilni operateri ne doputaju pristup brojevima 00800 ili mogu naplatiti pristup) ili telefonske usluge uz plaanje izvan EU-a: +32 22999696 ili e-potom na http://www.europedirect.europa.eu

ITAJTE O EUROPIPublikacije o Europskoj uniji samo su jedan klik od Vas na mrenim stranicama Knjiare EU-a: http://www.bookshop.europa.eu

Informacije i broure o Europskoj uniji na hrvatskom jeziku moete dobiti od:

PREDSTAVNITVO

EUROPSKE KOMISIJE

Augusta Cesarca 410000 ZagrebHRVATSKATel.: +385 14681 300

Adresa e-pote: comm-rep-zag@ec.europa.eu

INFORMATIVNI URED

EUROPSKOG PARLAMENTA

Europski parlament Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj Tel.: +385 14880 280EPZagreb@ep.europa.eu www.europarl.hr

Predstavnitva i uredi Europske komisije i Parlamenta nalaze se u svim dravama Europske unije. Europska unija takoer ima izaslanstva u drugim dijelovima svijeta.

Istraimo Europu!Europa: prekrasan kontinent s nevjerojatnom povijeu. Dala je mnoge svjetski

poznate znanstvenike, izumitelje, umjetnike i skladatelje te estradne umjetnike

i uspjene sportae.

Europu su stoljeima razdirali ratovi i podjele. No u proteklih 60-ak godina

zemlje tog starog kontinenta udruivale su se u miru, prijateljstvu i jedinstvu

kako bi zajedno radile za dobrobit Europe i cijeloga svijeta.

Ovom knjiicom za djecu (u dobi od 9 do 12 godina) pria je ispriana

jednostavno i jasno. Puna je zanimljivih injenica i arenih ilustracija te prua

ivahan pregled Europe i kratko objanjenje o tome to je Europska unija i kako

ona funkcionira.

Posjetite internetske stranice: http://europa.eu/kids-corner

Pronai ete mnogo zabavnih kvizova i igara za provjeru vaeg znanja!

Zabavite se istraujui!

NA

-01-14-598-HR-C

etrdeset

poznatih

Europljana,

od A do Z

Mnogi od najpoznatijih svjetskih umjetnika, skladatelja,

izumitelja, znanstvenika i sportaa dolaze iz Europe.

Neke od njih spomenuli smo u prethodnim poglavljima.

U ovoj ih knjiici ne moemo obuhvatiti sve, pa smo

izdvojili 40 dodatnih imena, po abecednom redu i iz

razliitih europskih zemalja.

Na kraju postoji prazna rubrika za va osobni izbor. To

moe biti neka poznata osoba iz vae zemlje, ili va

omiljeni europski sportski tim ili glazbena skupina.

Zato ne biste pronali njezinu/njegovu fotografiju i

zalijepili je u prazni prostor, zajedno s injenicama o

njoj/njemu?

IF

PA

NM

PFT/

SSPL

S

teph

ane

Reix

/For

Pic

ture

/Cor

bis

P

hilip

pe H

alsm

an/B

elga

/AFP

Je

wis

h Ch

ron

Wik

imed

ia

ABBA Pop skupina: vedskaNjihove su skladbe bile veliki hitovi u cijelom svijetu u 1970-ima i ostale su to do danas, te su predstavljale nadahnue za poznati mjuzikl i filmski hit Mamma Mia.

Agatha Christie

Knjievnica: Ujedinjena Kraljevina Poznata je po svojim detektivskim priama, zbog kojih je dobila naziv kraljica zloina i postala jedan od najvanijih i najinovativnijih spisatelja tog anra.

Aki Kaurismki

Filmski redatelj: FinskaNjegov najpoznatiji film ovjek bez prolosti nominiran je za Oskara i osvojio je nagradu na Filmskom festivalu u Cannesu 2002.

Albert Einstein

Znanstvenik: Njemaka1905. otkrio je relativnost drugim rijeima, meusobnu povezanost vremena, prostora i materije.

Anne Frank

Spisateljica: NizozemskaOna je jedna od najpoznatijih idovskih rtava Holokausta. Njezin je dnevnik postao jedna od najitanijih knjiga na svijetu.

Antonio Vivaldi

Skladatelj: ItalijaSkladao je mnoga djela, ukljuujui etiri godinja doba (1725.).

Wik

imed

ia

AKG

Pie

rre

Vaut

hey/

Sygm

a/Co

rbis

L

ynn

Gol

dsm

ith/C

orbi

sW

ikim

edia

Cor

bis

Astrid Lindgren

Knjievnica: vedskaNapisala je niz poznatih djejih knjiga, ukljuujui Pipi Dugu arapu. Njezine su knjige prevedene na brojne jezike i prodane u vie od 145 milijuna primjeraka diljem svijeta.

Carmen Kass

Model: EstonijaBila je na naslovnici magazina Vogue i pozirala u kampa-njama za robne marke kao to su Chanel i Gucci.

Christo Umjetnik: BugarskaPoznat po omatanju zgrada, spomenika, pa ak i drvea u tkanine, kao to je uinio s njemakim parlamentom 1995.

Edwardde Bono

Mislilac: MaltaOd njega potjee pojam lateralno razmiljanje, a na-jpoznatiji je po svojoj knjizi est eira za razmiljanje.

Franz Liszt

Skladatelj: MaarskaNapisao je neke od najteih skladbi za klavir na svijetu, kao to su Transcendentalne studije.

Fryderyk Chopin

Skladatelj i pijanist: PoljskaNapisao je mnogo skladbi za klavir, ukljuujui poznati Nokturno.

ABBA Pop skupina: vedskaNjihove su skladbe bile veliki hitovi u cijelom svijetu u 1970-ima i ostale su to do danas, te su predstavljale nadahnue za poznati mjuzikl i filmski hit Mamma Mia.

Agatha Christie

Knjievnica: Ujedinjena Kraljevina Poznata je po svojim detektivskim priama, zbog kojih je dobila naziv kraljica zloina i postala jedan od najvanijih i najinovativnijih spisatelja tog anra.

Aki Kaurismki

Filmski redatelj: FinskaNjegov najpoznatiji film ovjek bez prolosti nominiran je za Oskara i osvojio je nagradu na Filmskom festivalu u Cannesu 2002.

Albert Einstein

Znanstvenik: Njemaka1905. otkrio je relativnost drugim rijeima, meusobnu povezanost vremena, prostora i materije.

Anne Frank

Spisateljica: NizozemskaOna je jedna od najpoznatijih idovskih rtava Holokausta. Njezin je dnevnik postao jedna od najitanijih knjiga na svijetu.

Antonio Vivaldi

Skladatelj: ItalijaSkladao je mnoga djela, ukljuujui etiri godinja doba (1725.).

M

AXPP

P

Man

Ray

B

elga

/AFP

AKG

In

terf

oto

Wik

imed

ia

Gabrielle Coco Chanel

Modna dizajnerica: FrancuskaNjezina inovativna enska odjea uinila ju je vanom osobom u modnom svijetu 20. stoljea.

George Michael

Meunarodna pop zvijezda: CiparPostao je slavan s hitovima kao to je Last Christmas i prodao vie od 80 milijuna glazbenih singlova.

Georges Remi (Herg)

Autor stripova: BelgijaPoznat je po stripu Avanture Tintina, koji je pisao od 1929. do svoje smrti 1983.

Hans Christian Andersen

Pisac bajki: DanskaNjegove predivne bajke, kao to su Runo pae i Mala sirena, oarale su generacije djece u cijelom svijetu.

HelenaRubinstein

Poslovna ena: PoljskaOsnovala je kozmetiku tvrtku Helena Rubinstein, koja ju je uinila jednom od najbogatijih i najuspjenijih ena njezina vremena.

Homer Pjesnik: GrkaLegendarni starogrki pjesnik za kojeg se tradicionalno tvrdi da je autor epskih pjesama Ilijade i Odiseje.

Wik

imed

ia

Uni

n E

urop

ea

Sio

n To

uhig

/Syg

ma/

Corb

is

Jni

s Ri

ekst

sW

ikim

edia

W

ikim

edia

Gabrielle Coco Chanel

Modna dizajnerica: FrancuskaNjezina inovativna enska odjea uinila ju je vanom osobom u modnom svijetu 20. stoljea.

George Michael

Meunarodna pop zvijezda: CiparPostao je slavan s hitovima kao to je Last Christmas i prodao vie od 80 milijuna glazbenih singlova.

Georges Remi (Herg)

Autor stripova: BelgijaPoznat je po stripu Avanture Tintina, koji je pisao od 1929. do svoje smrti 1983.

Hans Christian Andersen

Pisac bajki: DanskaNjegove predivne bajke, kao to su Runo pae i Mala sirena, oarale su generacije djece u cijelom svijetu.

HelenaRubinstein

Poslovna ena: PoljskaOsnovala je kozmetiku tvrtku Helena Rubinstein, koja ju je uinila jednom od najbogatijih i najuspjenijih ena njezina vremena.

Homer Pjesnik: GrkaLegendarni starogrki pjesnik za kojeg se tradicionalno tvrdi da je autor epskih pjesama Ilijade i Odiseje.

Ivana Kobilca

Umjetnica: SlovenijaSlovenska najpoznatija slikarica realistikih i impresionistikih slika mrtve prirode, portreta i pejzaa.

Jean Monnet

Politika osoba: FrancuskaRazvio je temeljne ideje za oblikovanje Europske unije i pomogao u osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik.

J. K. Rowling

Knjievnica: Ujedinjena KraljevinaAutorica poznatog serijala knjiga Harry Potter, koje su pro-dane u vie od 400 milijuna primjeraka u cijelom svijetu.

Jeanne dArc

Povijesna osoba: FrancuskaPredvodila je francusku vojsku u nekoliko vanih pobjeda tijekom Stogodinjeg rata, ali je kasnije bila zatoena i spaljena na lomai u 19. godini ivota.

Krijnis Barons

Pisac: LatvijaPoznat kao otac daina tradicionalnih baltikih pjesama i glazbe.

Leonardo da Vinci

Slikar, kipar, arhitekt, znanstvenik, izumitelj i filozof: ItalijaNaslikao je poznati portret Mona Lisu i dizajnirao prvi model helikoptera ve 1493.

S

hutt

erst

ock

B

ettm

ann/

Corb

is

C

inem

aPho

to/C

orbi

s

Vis

ual P

ress

Age

ncy

R

IA/N

ovos

ti

Wal

ly M

cNam

ee/C

orbi

s

Luka Modri

Nogometa: HrvatskaIgrao je za vrhunske timove Tottenham Hotspur i Real Madrid te za Hrvatsku na nekoliko svjetskih i europskih prvenstava.

Marie Curie (Maria Skodowska)

Znanstvenica: PoljskaS muem Pierreom otkrila je radij radioaktivni metal. Nagraeni su Nobelovom nagradom za fiziku 1903.

Marlene Dietrich

Glumica: NjemakaGlumila je u mnogim filmovima, ukljuujui originalnu verziju filma Put oko svijeta u 80 dana (1956.).

MC Solaar Reper: FrancuskaOn je jedan od meunarodno najutjecajnijih i najpopularni-jih francuskih repera.

Mikalojus Konstantinas iurlionis

Slikar i skladatelj: LitvaJedan od najpoznatijih litavskih umjetnika, skladao je 250 glazbenih djela i naslikao 300 slika.

Nadia Comneci

Atletiarka: RumunjskaPrva osoba koja je osvojila ukupni puni broj bodova (10 od 10) u gimnastici na Olimpijskim igrama 1976.

R

alph

Gat

ti/A

FP

N

G C

olle

ctio

n

SXC

D

on E

mm

ert/

Belg

a/A

FP

Mas

sim

o Ba

rbag

lia

Uni

n E

urop

ea

Luka Modri

Nogometa: HrvatskaIgrao je za vrhunske timove Tottenham Hotspur i Real Madrid te za Hrvatsku na nekoliko svjetskih i europskih prvenstava.

Marie Curie (Maria Skodowska)

Znanstvenica: PoljskaS muem Pierreom otkrila je radij radioaktivni metal. Nagraeni su Nobelovom nagradom za fiziku 1903.

Marlene Dietrich

Glumica: NjemakaGlumila je u mnogim filmovima, ukljuujui originalnu verziju filma Put oko svijeta u 80 dana (1956.).

MC Solaar Reper: FrancuskaOn je jedan od meunarodno najutjecajnijih i najpopularni-jih francuskih repera.

Mikalojus Konstantinas iurlionis

Slikar i skladatelj: LitvaJedan od najpoznatijih litavskih umjetnika, skladao je 250 glazbenih djela i naslikao 300 slika.

Nadia Comneci

Atletiarka: RumunjskaPrva osoba koja je osvojila ukupni puni broj bodova (10 od 10) u gimnastici na Olimpijskim igrama 1976.

Pablo Picasso

Umjetnik: panjolskaPoznat po svojim slikama u kubistikom stilu.

Penlope Cruz

Glumica: panjolskaGlumila je u mnogim meunarodnim kino hitovima i radila s poznatim filmskim redateljima, kao to su Woody Allen i Pedro Almodvar.

Robert Schuman

Politiar: LuksemburgIako je roen u Luksemburgu, postao je premijer Francuske. Njega se u irem smislu smatra ocem Europe. Schumanova deklaracija potpisana je 9. svibnja 1950. i do danas se 9. svibnja obiljeava kao Dan Europe.

tefan Bani

Izumitelj: Slovaka Izumio je padobran 1913.

Steffi Graf

Tenisaica: NjemakaBiva prvakinja i jedina tenisaica koja je u istoj godini osvo-jila sve Grand Slam turnire u pojedinanoj konkurenciji.

U2 Rock skupina: IrskaNjihove su skladbe veliki hitovi u cijelom svijetu jo od 1980.

M

assi

mo

Barb

aglia

Lee

mag

e

Ste

phan

e Ca

rdin

ale/

Sygm

a/Co

rbis

Wik

imed

ia

Vclav Havel

Dramski knjievnik, politiar: eka RepublikaBivi disidentski dramaturg koji je kritizirao komunistiki reim i nominiran je za Nobelovu nagradu za mir 2003. Bio je posljednji predsjednik ehoslovake i prvi predsjednik eke Republike.

Vasco da Gama

Istraiva: PortugalJedan od najuspjenijih istraivaa u europskom razdoblju velikih otkria; predvodio je flotu koja je prva otkrila izravan put od Europe do Indije.

Vivienne Westwood

Modna dizajnerica: Ujedinjena KraljevinaUnijela je punk i stil novog vala u klasini modni izriaj u 1970-ima i danas je jo uvijek vana osoba u modnom svijetu.

Wolfgang AmadeusMozart

Glazbenik: AustrijaSkladatelj klasine glazbe, Mozart je skladao vie od 600 djela i napisao svoju prvu operu 1770., kada je imao samo 14 godina.

Moj izbor: