PROGRAM MEUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRAJA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA OD I. DO IV. RAZREDA SREDNJE KOLEI. Cilj i zadae integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti od I. do IV. razreda srednje kole.U Ustavu Republike Hrvatske utvreno je da U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana (l.1. st. 2) te da su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potovanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.Kroz Graanski odgoj i obrazovanje uenici se pripremaju za oivotvorenje navedenih ustavnih odredbi. Sustavno ue o tome to je vlast, koja je uloga vlasti, koja su prava i odgovornosti graana u demokraciji, na koji ih nain i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Kroz takvo uenje potrebno je osposobiti uenika za aktivnog i odgovornog graanina koji sudjeluje u razvoju demokratske graanske kulture ili etosa svoje kole, mjesta, drave, Europe i svijeta, odnosno, za nositelja vlasti jer je ustavna demokracija takav model vlasti u kojoj su graani politiki subjekti, a to znai nositelji vlasti.Sudjelovanjem u izborima oni pristaju dio svoje suverenosti odvojiti od sebe, tj. staviti u ruke zastupnika, od kojih onda s pravom oekuju zatitu svojih interesa i doprinoenje zajednikom dobru. Kako bi se ta oekivanja i ostvarila, svi ustavi demokratskih zemalja, pa tako i Hrvatske, sadre odredbe o ogranienju vlasti. Da bi se osiguralo potovanje naela ogranienja vlasti i pravne drave, neophodno je zauzeto i aktivno sudjelovanje graana koji imaju inkulturirana graanska znanja, vjetine i vrijednosti.Time graani potvruju temelje demokratskog poretka slobodu i ravnopravnost pojedinca, bez obzira na razlike u podrijetlu, sposobnostima ili sklonostima. kola je duna uenike pouiti da opstanak demokracije ovisi o znalakom i aktivnom sudjelovanju graana u odluivanju na svim razinama. No da bi sudjelovanje bilo i uinkovito, graani trebaju usvojiti odgovarajua znanja, vjetine i stavove za koritenje intelektualnih alata kojima se unaprjeuju demokratske procedure, kao to su procjena valjanosti naela, pravila i zakona te uinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja.Kako bi se kod uenika potakla spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne, preko lokalne i nacionalne, do europske i meunarodne zajednice, oni u koli trebaju: stjecati znanja o svojim pravima, odgovornostima, mogunostima i nainima djelovanja u zajednici; o naelima djelovanja demokratske vlasti i naelima pravne drave, o mehanizmima zatite ljudskih prava od lokalne do nacionalne, europske i meunarodne razine, razvijati vjetine uoavanja problema u zajednici i njihova miroljubivog rjeavanja, u suradnji s drugima jaati motivaciju za primjenom steenih znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu. U skladu s tim, nastavni plan i program Graanskog odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Graanski odgoj i obrazovanje) odreuje oekivana postignua uenika i sugerira naine na koje se do njih dolazi u koli, bez obzira provodi li se graanski odgoj i obrazovanje meupredmetno ili kao poseban predmet. On time predstavlja konceptualni, didaktiki i metodiki okvir za razvoj graanske kompetencije u osnovnoj i srednjoj koli. No za puni razvoj graanske kompetencije kljuna je suradnja svih djelatnika u odgoju i obrazovanju kako bi kola postala mjesto pouavanja, uenja i ivljenja demokracije.II. Meupredmetni pristup u provedbi Graanskog odgoja i obrazovanjaMeupredmetni pristup u provedbi Graanskog odgoja i obrazovanja temelji se na naelu racionalizacije, integracije i korelacije. Za oekivati je da e takav pristup pospjeiti: sustavniju primjenu pedagokog naela integracije i korelacije odgojno-obrazovnih sadraja koje je trajno bilo i jest prisutno u odgojno-obrazovnom procesu, stvaranje normativnih i strunih pretpostavki za osuvremenjivanje odgojno-obrazovnog procesa, prevladavanje pristupa koji se temelji na zapamivanju i reprodukciji disciplinarno odvojenih sadraja, upotrebu interaktivnih nastavnih metoda uenja i pouavanja usmjerenih na iskustveno, timsko, suradniko i radioniko uenje povezano s istraivanjem[9], analiziranjem, zakljuivanjem, rjeavanjem problema uz pomo kojih se osim stjecanja znanja razvijaju vjetine i vrijednosti, da se uenje i pouavanje u razliitim podrujima povezuje i usmjeruje na razvoj cjelovite osobe uenika, promjenu poloaja uenika tako da postaje subjekt procesa uenja u kojem mu se osigurava prostor za samostalno propitivanje i zakljuivanje o predmetu uenja, za analiziranje i iskuavanje mogunosti primjene znanja, za iznoenje svojih spoznaja u suradnji s drugim uenicima, za dublje razumijevanje i trajnije pamenje onoga to ui, za stjecanje provjerenog i iskuanog znanja koje moe dalje unaprjeivati, osposobljavanje uenika za cjeloivotno uenje koje mu je danas, uslijed ubrzanih promjena u znanjima, tehnologijama i zanimanjima neophodno, osiguravanje uvjeta uenja u kojima uenik propituje svoje snage i sposobnosti, otkriva u emu je jak, stjee samopouzdanje, ovladava i upravlja procesom uenja te planira svoj daljnji razvoj osiguravanje uvjeta uenja u kojima se ueniku omoguava uspjeh preko onoga u emu je talentiran umjesto ograniavanja razvoja prema onome u emu je nemoanTakvi odgojno-obrazovni uvjeti su ujedno pretpostavka za osiguravanje temeljnog prava djeteta na razvoj svih njegovih potencijala. U skladu s tim, u nastavi je potrebno njegovati otvorenu i suradniku komunikaciju te stvaranje ozraja uzajamnog potovanja meu uenicima, kao i izmeu uenika i uitelja/nastavnika, uitelja i roditelja. Vano je da uitelj/nastavnik u sklopu interaktivnog uenja i praktinih aktivnosti i u suradnji s roditeljima otkrije u emu je uenik dobar, kako bi uz pomo uitelja, roditelja i drugih uenika ostao ili postao uspjean uenik.S tim ciljem u Graanskom odgoju i obrazovanju uenik vodi mapu osobnog razvoja u koju unosi podatke o svojim postignuima i buduim planovima razvoja svojih kompetencija (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju, o zavrenim teajevima, npr. pruanja prve pomoi, stranog jezika, umjetnikog izraavanja, znanstvenih i tehnikih inovacijskih projekata i sl.).Graanski odgoj i obrazovanje uvodi se na nain obvezne meupredmetne provedbe kako bi se u odgoju i obrazovanju doprinijelo punom razvoju graanske kompetencije uenika. Pri tom se polazi od injenice da su svi predmeti izravno povezani opim pravom na odgoj i obrazovanje ili nekim posebnim pravom koje se jami svakom djetetu, u svakome od njih se trai razvoj odreenih vjetina i stavova, odnosno vrijednosti koje vie ili manje pridonose ostvarivanju Graanskog odgoja i obrazovanja, primjerice: Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja sa satovima razrednika mogue je kroz sadraje i aktivnosti kao to su: demokratsko donoenje razrednih pravila i njihovo pridravanje; priprema uenika za kandidaturu i sudjelovanje u radu Vijea uenika, izbor predsjednika/ce razreda i izbor predstavnika/ce za Vijee uenika; informiranje svih uenika u razredu o radu Vijea uenika; razvoj komunikacijskih vjetina uenika, upravljanje emocijama (prepoznavanje i primjereno iskazivanje) i upravljanja sukobom (nenasilno rjeavanje sukoba); upoznavanje uenika s propisima kojima se ureuju odnosi i obveze u koli (npr. Pravilnik o ocjenjivanju); obiljeavanje posebnih dana u koli ili lokalnoj zajednici; provedba istraivakih projekata uenika i volontiranje u lokalnoj zajednici. Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Povijesti i Geografijom ostvaruje se kroz teme kao to su: razliita drutvena ureenja i oblici vladavine, u sklopu kojih se raspravlja o poloaju pojedinca, njegovim pravima i slobodama te o ulozi institucija vlasti u zatiti prava pojedinca; meuljudski odnosi, pri emu se osobito raspravlja o ravnopravnosti/ neravnopravnosti izmeu mukarca i ene, meu rasama ili meu razliitim nacionalnim, etnikim, religijskim i jezinim grupama kroz povijest ili u razliitim drutvima danas; ratovi i njihove posljedice, s posebnim osvrtom na pravo na mir i humanitarnu pomo, prava izbjeglica, odrivi razvoj, racionalno gospodarenje resursima, geografska raznolikost. Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Hrvatskog jezika utemeljena je na opem cilju i zadaama nastave Hrvatskoga jezika. Primjerice, ostvarivanje prava na identitet i prava na izraavanje, povijesnoj borbi za uporabu hrvatskoga jezika, utjecajima na hrvatski jezik, izbor knjievnih djela u kojima se tematizira nepravda i diskriminacija povezna je s ciljem nastave Hrvatskoga jezika: razvoj jezino-komunikacijskih sposobnosti pri govorenoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima, razvoj literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i kulture, stvaranja zanimanja za sadrajima medijske kulture i upoznavanje i potovanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura. Povezivanje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave stranih jezika ostvaruje se uenjem o pravima i odgovornostima graana te o funkcioniranju vlasti u zemlji iji se jezik ui, njezinoj demokratskoj kulturi, odnosu veinske i manjinskih kultura, sadrajima kojima se promie graanstvo u sustavu odgoja i obrazovanja pojedine zemlje. Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s Likovnom, Glazbenom i Tjelesnom kulturom/umjetnosti mogua je u nizu sadraja u kojima se kultura i stvaralatvo povezuju sa slobodom sudjelovanja u kulturnom ivotu i uivanja u umjetnosti te umjetnikog izraavanja, kao i u raspravama o doprinosu razliitih kultura svjetskoj kulturnoj batini, o slobodi izbora i masovnoj kulturi, o ulozi umjetnika u ratu i miru itd. U Tjelesnoj kulturi pozornost se moe usmjeriti na pravedno sportsko ponaanje i raspraviti o koritenju sporta u prevenciji nasilja. Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s Vjeronaukom je viestruka. Obuhvaa pitanja, kao to su: sloboda vjeroispovijesti i prava vjernika u demokraciji i nedemokratskim reimima, meureligijski i ekumenski dijalog, odnos izmeu religioznih, agnostika i ateista. Povezivanje Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Biologije, Kemije i Fizike takoer se moe ostvarivati kroz razliite teme koje su povezane sa zatitom prava pojedinca i trae aktivni angaman graana u suvremenom svijetu, kao to su odrivi razvoj, bioloka raznolikost, efekt staklenika, GMO, istraivanja ljudskog genoma.Moda nazivi tema u Biologiji i Kemiji ne ukazuju na mogunost korelacija, ali se u postignuima mogu uoiti mogunosti za korelacije s Graanskim odgojem i obrazovanjem (npr.: pravila, zakoni, krenje pravila; naela pravednosti, potrebe drugoga (glad u svijetu), izgradnja zajednike domovinske kulture (ouvanje hrvatske prirodne batine), tednja (energija). Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave Matematike takoer se ostvaruje kroz niz sadraja. Kvantifikacija je klju za razumijevanje suvremenog svijeta, ukljuujui naine na koje rjeavamo osobne i profesionalne probleme i zadovoljavamo svakodnevne potrebe. Pitanje upravljanja financijama, primjerice, jedna je od tema u kojoj se povezuju ova dva podruja. Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave Informatike prisutna je u sklopu obrade tema, kao to su informacijsko drutvo i nejednakost, kritika selekcija informacija i informiranje iz vie izvora, sigurnost na Internetu.To su samo neki od primjera koji pokazuju da se znanja, vjetine i vrijednosti neophodne za aktivno ukljuivanje u drutveni ivot i razvoj demokracije i opeg dobra drutvene zajednice, Republike Hrvatske, Europe i svijeta osim u posebnom predmetu ima mjesta u svim nastavnim predmetima. Takvo je povezivanje vano jer uenicima pomae da kolsko gradivo vre smjeste u vlastito iskustvo i zajednicu kojoj pripadaju, ime se cjelovitije doprinosi razvoju graanske kompetencije uenika.Struni suradnici u koliStruni suradnici u koli imaju takoer vanu ulogu u provedbi Graanskog odgoja i obrazovanja, to je razvidno iz opisa programa rada strunih suradnika. Nositelji razvojno-pedagoke djelatnosti su struni suradnici u koli. To su: pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjiniar koji potiu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika, profesionalno informiraju i usmjeravaju uenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, rade na povezivanju kole s lokalnom i irom zajednicom, uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, prate nove spoznaje iz podruja, pedagogije/ psihologije/ defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i kolskom radu Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedeih aktivnosti:unaprjeenje rada kole, sudjelovanje u suvremenim promjenama rada kole; poticanje uvoenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i kolskog rada; struna pedagoko-psiholoka i didaktiko-metodika pomo u ostvarivanju nastavnih planova i programa; praenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanuionikih aktivnosti; predlaganje naina za unaprjeivanje kvalitete rada kole, kulture kole i profesionalne kulture; sudjelovanje u meukolskim, upanijskim, regionalnim i meunarodnim projektima; profesionalno informiranje i usmjerivanje uenika, ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih potreba uenika, procjenjivanje njihovih sposobnosti i motivacije; upoznavanje uenika, roditelja, nastavnika s mogunostima nastavka kolovanja djece/uenika s obzirom na potrebe svijeta rada; suradnja sa strunim slubama Zavoda za zapoljavanje i drugim relevantnim ustanovama; savjetodavni rad s uenicima s posebnim potrebama.kolska knjinicaSuvremena kolska knjinica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko sredite kole.Djelatnost knjiniara u kolskoj knjinici obuhvaa neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, struno-knjininu te kulturnu i javnu djelatnost Suvremena djelatnost knjinice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje itanja. U dananjem drutvu informacijska pismenost je jedna od vanih sastavnica ovjekove pismenosti uope. Ona ukljuuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasinih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u osposobljavanju koritenja tog oblika pismenosti kolska knjinica dobiva veu ulogu, jer pouava uenike samostalnom projektno-istraivakom radu, potie ih na stvaralako i kritiko miljenje pri pronalaenju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija.

III. Metode uspjenog pouavanja i uenja graanskog odgoja i obrazovanjaPrimjerene metode za ostvarivanje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja su one koje polaze od iskustva uenika, potiu ih na sudjelovanje u zajednikim aktivnostima i suradnju u traenju i donoenju zajednikih odluka, ali i u kritikom propitivanju uinaka tih odluka u odnosu na svakog od njih i zajednicu kojoj pripadaju. Takav rad ne iskljuuje individualne metode uenja (primjerice, individualno itanje, analiza teksta, analiza slikovnog materijala ili pisanje eseja), no bitno je da se one koriste kao polazite za provoenje zajednikih aktivnosti.Nastava Graanskog odgoja i obrazovanja mora biti usmjerena na uenike kao lanove razredne i kolske zajednice. U skladu s tim, preporuuju se metode zajednikog istraivanja nekog problema, traenja rjeenja, pripreme izvjetaja i prezentiranja; simuliranja (primjerice, rada pojedinih ogranaka vlasti i naina na koje oni donose odluke); igranja odgovarajuih uloga; rasprave i debate u sklopu kojih se vjeba asertivnost, aktivno sluanje, argumentiranje, pregovaranje i zagovaranje, izvoenje zakljuaka, dolazak do konsenzusa, itd.Ovisno o nastavnoj temi, uenici rade u paru, manjoj ili veoj grupi ili pak plenarno; Uenici mogu u svrhu rjeavanja nekog problema istraivati u knjinici, pretraivati internet, provoditi intervjue i ankete, tumaiti slike, izraivati mentalne mape, stvarati plakate, odravati izlobe, planirati i odravati prezentacije, pripremati slajdove za powerpoint prezentacije, pisati novinske lanke, izvoditi predstave, odravati debate. Isto tako, osim u uionici, uenici ue kroz izvanuioniku nastavu i izvannastavne aktivnosti te koriste razliite medije i kontekste kao izvore uenja, osobito lokalnu zajednicu. Izlazak u zajednicu prijeko je potrebno kako bi steena znanja i vjetine o aktivnom graanstvu provjerili u stvarnom kontekstu. Provoenje istraivakih projekata, u sklopu ega identificiraju neki drutveni problem, trae podatke kako bi problem to bolje upoznali, analiziraju prikupljene podatke i predlau rjeenja, a potom ih po mogunosti i provjeravaju u praksi, najbolji su put do uenika kao aktivnog i odgovornog graanina.IV. Kompetencije nastavnika za pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanjaKompetencijama koje trebaju imati nastavnici i nastavnici da bi razvijali ishode Graanskog odgoja i obrazovanja mogu se razvrstati u pet strunih podruja:[10]A) Opa profesionalna znanja i vjetine (pedagoka, razvojno-psiholoka, socioloka, normativno-pravna)B) Strukovna znanja i vjetine u podruju Graanskog odgoja i obrazovanjaC) Procesi uenja i pouavanja koji vode razvoju aktivnog i odgovornog graanstva (meupredmetno i predmetno planiranje, programiranje, uenje i pouavanje usmjereno na ishode i postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju)D) Metode uenja i pouavanja Graanskog odgoja i obrazovanjaE) Metode vrednovanja i samovrednovanja u Graanskom odgoju i obrazovanjuTijekom provedbe Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje provodit e struna usavravanja nastavnika kako bi usavrili kompetencije za njegovu provedbu, ukljuujui znanja iz strukturnih i funkcionalnih dimenzija Graanskog odgoja i obrazovanja, predmetnog i meupredmetnog planiranja i programiranja nastave Graanskog odgoja i obrazovanja usmjerene na ishode ili postignua uenika, te odgovarajue metode pouavanja i uenja u Graanskom odgoju i obrazovanju. Od nastavnika se takoer oekuje individualno usavravanje prouavanjem literature te razmjenom pozitivnih iskustava kroz struna usavravanja putem upanijskih strunih vijea[11].V. Nain strunog praenja i vrednovanja meupredmetnog integriranja sadraja Graanskog odgoja i obrazovanjaNacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja prati uspjenost u razvoju ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja na uzorku od 30 osnovnih kola. Savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje prate uspjenost planiranja i programiranja usmjerenog na razvoj ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja (u razredu i izvannastavnim aktivnostima) te uspjenost koritenja interaktivnih metoda uenja i pouavanja.VI. Voenje dokumentacije za praenje i vrednovanje postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanjuPostignua uenika upisuju se u odgovarajuu rubriku u imeniku Graanski odgoj i obrazovanje, a u rubriku zapaanja i biljeaka upisuje se vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja. U rubriku biljeaka u imeniku upisuju se samo ona zapaanja koja su nastavniku u praenju napredovanja uenika uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja nastavniku mogu pripomoi u konanom vrednovanju postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju.Razredna mapa za Graanski odgoj i obrazovanje nastavnici koji Graanski odgoj i obrazovanje ostvaruju meupredmetno, unose izvedbene pripreme usmjerene na razvoj ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja i materijale u mapu o tome kako su ostvarili planirane aktivnosti s uenicima odreenog razreda.Uenika mapa osobnog razvoja u Graanskom odgoju i obrazovanju uenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, to je tijekom godine izradio u sklopu nastave Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapaanja, biljeke, osvrte na naueno, nove ideje i rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i s kojim se tekoama susretao.Unosi podatke o ostvarenim postignuima i planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, smotrama, volontiranju, o zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja, itd.VII. Plan integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti u I., II., III. i IV. razredu srednje koleSrednja kolaObvezna provedbaGodinji broj sati

I., II., III. i IV. razredmeupredmetno kroz sve predmete: Hrvatski jezik, strani jezici, klasini jezici, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest, Geografija, Matematika, Fizika, Kemija, Biologija, Informatika, Tjelesna i zdravstvena kultura, Etika, Vjeronauk, strukovni predmeti, programi strunih suradnika, programi odgojitelja u uenikim domovimaNavedeni broj sati ne znai poveanje broja sati, nego integriranje i koreliranje sadraji s ciljem istovremenog razvijanja i predmetne i graanske kompetencije.20

sat razrednika navedeni broj sati ukljuuje teme predviene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) izbori za predsjednika razreda i Vijee uenika, donoenje razrednih pravila, komunikacijske vjetine i razumijevanje razreda i kole kao zajednice uenika i nastavnika i ureene na naelima potovanja dostojanstva svake osobe i zajednikog rada na dobrobit svih5

izvanuionike aktivnosti ostvaruju se suradnjom kole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti ukljueni svi uenici prema njihovim interesima i mogunostima kole. Oblici ukljuivanja mogu biti razliiti: na razini cijele kole, pojedinog razreda ili skupine uenika. Obuhvaaju istraivake aktivnosti (npr. projekt graanin, zatita potroaa), volonterske aktivnosti (npr. pomo starijim mjetanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja ive u siromatvu), organizacijske aktivnosti (npr. obiljeavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zatita okolia, rad u kolskoj zadruzi i/ili zajednici tehnike kulture) i druge srodne projekte i aktivnosti10

Ukupno35

VIII. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja u I. razredu srednje kole1. Ljudskopravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama Pravna drava te hrvatski, europski i meunarodni sustav zatite ljudskih pravao Sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Ustavni sud, puki pravobranitelj, pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova, pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, zakonio Meunarodni ugovori u podruju ljudskih prava koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske (Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, enevska konvencija o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata, Europska konvencija o ljudskim pravima, Europska socijalna povelja, Protokol za sprjeavanje, suzbijanje i kanjavanje trgovanja ljudima, posebice enama i djecom, Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina, Konvencija o zatiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine i dodatni protokol uz Konvenciju o zabrani kloniranja ljudskih bia i drugi ugovori.)o Pravna drava naela pravne drave, ogranienje vlasti i pravna drava, uloga pravosua u pravnoj dravi, osiguranje prava jednakosti svih graana pred zakonom i dr.o Pravna drava i njezina uloga u zatiti zakonitih prava graanao Naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se trebaju temeljiti odluke sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito postupanje, prava optuenikao Pravna drava i ideologija: Zato nametanje neke ideologije moe biti prepreka u ostvarivanju jednakosti graana pred zakonom?o Pojava diskriminacije u drutvu u odnosu na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni poloaj ili druge osobine te uzroci i posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i drutvo u cjelinio Europski sustav zatite ljudskih prava Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokoli, Europski sud za ljudska prava odluke suda pravno obvezujue, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih pravao Sustav zatite ljudskih prava Europske unije Povelja Europske unije o temeljnim pravima pravno obvezujui dokument, Europsko vijee, Europski parlament/sabor, Europski ombudsman/puki pravobranitelj, Europski nadzor zatite podataka, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih pravao Problemi u svijetu: glad, siromatvo, terorizam, rat, ekoloki problemi, ugroene vrste, kloniranjeo Uloga enevskih konvencija u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na kopnu i na moru, u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata i humanitarno pravoo Suzbijanje trgovanja ljudima naini zatiteo Uloga meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i rjeavanju globalnih i europskih problema; neke od najvanijih meunarodnih i europskih civilnih organizacija i podruja njihova djelovanja (npr. Amnesty International, Lijenici bez granica, Greenpeace, Caritas, ICRC, Freedom House, Transparency International)Kljuni pojmovi:sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud, puki pravobranitelj, pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova, pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni, Meunarodni ugovori u podruju ljudskih prava, pravna drava, naela pravne drave, uloga pravosua u pravnoj dravi, jednakost pred zakonom, Europski sustav zatite ljudskih prava, Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski sud za ljudska prava, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava, sustav zatite ljudskih prava Europske unije, Povelja Europske unije o temeljnim pravima, Europsko vijee, Europski parlament/Sabor, Europski ombudsman/puki pravobranitelj, europski nadzor zatite podataka, problemi u svijetu, enevske konvencije, humanitarno pravo, suzbijanje trgovanja ljudima.Obrazovni ishodiUenik: nabraja imbenike zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Ustavni sud, puki pravobranitelj, pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova, pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni, te njihovu ulogu u zatiti temeljnih ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije navodi ope deklaracije i konvencije za zatitu ljudskih prava opisuje znaenje pravne drave i njezinu ulogu u zatiti zakonitih prava graana nabraja naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se trebaju temeljiti odluke sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito postupanje, prava optuenika objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije, zato se temelji na jednakosti i jednakopravnosti, to znai da pred zakonima imamo ista prava bez obzira na nae vrijednosti, stavove, fizike i duevne osobine objanjava zato je pravna drava iznad svake ideologije i zato ideologije same po sebi znae iskljuivost prema onima koji drugaije misle; kad bi ideologije bile u sri demokracije onda bi svako diskriminatorno tretiranje pojedinaca ili skupine graana bilo demokratsko ponaanje opisuje pravnu, drutvenu i moralnu odgovornost hrvatskih graana u jaanju Republike Hrvatske kao pravne drave opisuje ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih oni mogu utjecati individualno (tako da podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima vlasti i Ustavnom sudu RH) ili da se organiziraju u zatiti nekog njihovog specifinog interesa, a koji je u funkciji zatite opeg dobra opisuje i potkrepljuje primjerima kako se unutar sustava zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj tite temeljna ljudska prava; pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost; ravnopravnost u odnosu na dob, rasu, spol, etniku, vjersku, klasnu pripadnost i druge osobine istrauje osnove za zatitu prava na privatnost i priprema priopenje istrauje jesu li ene u Hrvatskoj slabije zastupljene na rukovodeim i upravljakim poloajima i slabije plaene od mukaraca objanjava znaenje prava na primjereni ivotni standard i prava na socijalnu sigurnost, odredbe Ustava kojima se ureuju ta prava, naine na koje se ona tite u Hrvatskoj i ogranienja koja se javljaju u uivanju tih prava obrazlae zato je ravnopravnost izmeu mukarca i ene klju kvalitetnih obiteljskih i drutvenih odnosa navodi to je diskriminacija i opisuje koji se oblici diskriminacije mogu susresti u odnosu na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni poloaj ili druge osobine te koji su uzroci i posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i hrvatsko drutvo u cjelini istrauje ustrojstvo i ulogu Vijea Europe i priprema prezentaciju (ustrojstvo, zemlje lanice, cilj djelovanja) opisuje sustav zatite ljudskih prava u okviru Vijea Europe opisuje sustav zatite temeljnih ljudskih prava u okviru Europske unije istrauje nadlenost i djelovanje Suda Europske unije te izbor sudaca istrauje i opisuje probleme u suvremenom svijetu opisuje ulogu enevskih konvencija u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na kopnu i na moru, u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata te koja je uloga Crvenoga kria prikuplja podatke o trgovanju ljudima, objanjava opasnosti i naine zatite objanjava ulogu meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i rjeavanju globalnih i europskih problema; navodi neke od najvanijih meunarodnih i europskih civilnih organizacija i opisuje podruja njihova djelovanja (npr. Amnesty International, Lijenici bez granica, Greenpeace, Caritas, ICRC, Freedom House, Transparency International)2. Politika dimenzija povezana s ostalim dimenzijama Demokratska drava, uloga graana u Hrvatskoj i Europskoj unijio Ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Zakonodavni dio vlasti ima ovlast donositi zakone (Sabor Republike Hrvatske zakonodavac je narod preko zastupnika u Saboru)o Izvrni dio vlasti ima ovlast provoditi i predlagati donoenje novih zakona (Vlada RH, predsjednik RH)o Sudbeni dio vlasti ima ovlast rjeavati nesporazume glede tumaenja, primjene i djelovanja zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski sudovi)o Pojmovi pravde, vlasti i odgovornosti temelji su na kojima poiva pravni sustavo Djelotvornost vlasti ljudi koji se nalaze na poloajima vlasti trebaju promicati djelotvornost tako to e strunim ljudima dodjeljivati odgovornost za odreene poslove, to e promicati pravednost i sigurnosto Graani imaju pravo i obvezu biti informirani i nadzirati kako vlast ispunjava svoje obvezeo Ljudi na poloaju vlasti mogu zlouporabiti svoj poloaj i mo. Kad ljudima damo vlast, moramo uloiti vrijeme i snagu kako bismo bili sigurni da e oni ispravno obavljati povjerene dunostio Ustavna prava graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor, prava peticije, prava na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjestio Politika javne politike, institucije, politike stranke, normativni i provedbeni procesio Tipovi politikih stranaka demokranske, socijaldemokratske, liberalne, konzervativneo Politike stranke u Hrvatskoj, njihovi programi i uloga u razvoju zajednikog dobrao Obrambeni Domovinski rat iskaz tenje hrvatskog naroda za neovisnou, demokracijom i pravnom dravom i vladavinom pravao Patriotizam, ovinizam, nacionalizamo Zajednika dobrobit i procedure kojima izgraujemo demokratske odnose i titimo svoja prava u razredu, koli, lokalnoj, nacionalnoj zajednici, Europi i svijetuo Pravda, temeljna kategorija demokracije i vladavine pravao Proceduralna, korektivna i distributivna pravdao Socijalna drava ukljuuje socijalnu solidarnost izraenu kroz ustavnu kategoriju i znai ustavnu obvezu svih graana da sukladno svojim mogunostima doprinose razvoju drutvao Socijalna drava na naelu solidarnosti pokriva trokove razvoja zdravstvenog, mirovinskog, obrazovnog sustava/iz namjenskih doprinosa kroz porezni sustav. Zauzvrat graani ostvaruju pravo na besplatno obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav. Pitanje socijalne solidarnosti razvija se u grani prava pod nazivom socijalno pravo ili pravo socijalne sigurnosti.o Efekt socijalne mrnje, netrpeljivosti i pravne nejednakosti, suprotnost socijalne i pravne drave ljudi koji su ostavljeni na milost i nemilost mogu zakljuiti da nita ne duguju drutvu i zato bi ga potpomagali kad nitko nije njima pomogao.o Korupcija i utaja poreza tete demokraciji i graanimao Europska unija, ustrojstvo i ovlasti ovlasti Vijea ministara, Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije; prava i obveze koje za hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji; nain izbora hrvatskih zastupnika i njihova uloga u Europskom parlamentu; prednosti, nedostatci i izazovi europskih integracija te interesi graana Republike Hrvatskeo Europska graanska inicijativa sudjelovanje europskih graana u oblikovanju europskih javnih politikao Meunarodna prava i obveze Republike Hrvatske i njezinih graanao Sudjelovanje u odluivanju: predstavnici Republike Hrvatske u meunarodnim organizacijamao Vijee Europe kao politika organizacija. Statut Vijea Europe ciljevi: promicanje i zatita demokracije i vladavine prava, zatita ljudskih prava, promicanje europskog kulturnog identiteta i razliitosti, oitovanje o problemima s kojima se suoava europsko drutvo (diskriminacija, ksenofobija, zatita okolia, AIDS, droge, organizirani kriminal), uvrivanje demokracije kroz reformeo Civilno drutvo udruge, zaklade, vjerske zajednice, sindikati; naela djelovanja, uloga u zatiti prava i sloboda graana, razvoju demokracije, pravednog drutva, zatiti i razvoju opeg dobraKljuni pojmovi:ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj, zakonodavni dio vlasti- Sabor Republike Hrvatske, narod zakonodavac preko zastupnika u Saboru, izvrni dio vlasti Vlada RH, predsjednik RH, sudbeni dio vlasti Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski sudovi, naela pravne drave, djelotvornost vlasti, pravo i obveza graana na nadziranje vlasti, zlouporaba poloaja, moi i vlasti, politike stranke, programi politikih stranaka, zajednika dobrobit, patriotizam, ovinizam, nacionalizam, pravda, demokracija i vladavina prava, proceduralna, korektivna i distributivna pravednost, Europska unija, ustrojstvo i ovlasti Vijee ministara, ustrojstvo i ovlasti Europskog parlamenta, ustrojstvo i ovlasti Europskog vijea, ustrojstvo i ovlasti Europske komisije, europska graanska inicijativa, prava i obveze hrvatskih graana koje proizlaze iz lanstva u EU, prednosti, nedostaci i izazovi europskih integracija, interesi graana Republike Hrvatske, veza izmeu pravila, zakona i vladavine prava, suzbijanje korupcije, procjena poloaja vlasti, civilno drutvo.Obrazovni ishodiUenik: objanjava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj; zakonodavni, izvrni i sudbeni dio; objanjava to je ustavna vlast, zato je potrebna trodioba vlasti i ogranienje svakog oblika vlasti u demokraciji; nadgleda nain funkcioniranja, prikuplja podatke i objanjava na temelju injenica, podataka iz slubenih izvora i primjera iz prakse kako funkcioniraju pojedini ogranci vlasti u Republici Hrvatskoj; opisuje ustavna prava graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor, prava peticije, prava na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti; odreuje hrvatskog graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti; odreuje socijalnu dravu i socijalnu solidarnost kao ustavnu kategoriju i ustavnu obvezu svih graana da sukladno svojim mogunostima doprinose razvoju drutva; objanjava zato je socijalna solidarnost ustavna kategorija i odakle socijalna drava pokriva trokove razvoja zdravstvenog, mirovinskog, obrazovnog sustava, odakle pravo na besplatno obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav; objanjava zato korupcija i utaja poreza tete demokraciji i graanima; objanjava to je i kada se javlja efekt socijalne mrnje, netrpeljivosti i pravne nejednakosti; odreuje korupciju svojim rijeima i na temelju primjera opisuje njezine mogue pojave; opisuje ustrojstvo Europske unije i nain na koji ona funkcionira; navodi neke ovlasti Vijea ministara, Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije; opisuje navodi prava i obveze koje za hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji; opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu; navodi neke prednosti, nedostatke i izazove europskih integracija s posebnim osvrtom na interese Republike Hrvatske i njezinih graana; navodi polazita stvaranja europskog graanstva te neka od osnovnih prava, sloboda i odgovornosti graana Europske unije; objanjava odnos izmeu statusa graanina Europske unije i statusa graanina Hrvatske drave-lanice; opisuje mogunosti utjecanja graana Republike Hrvatske na oblikovanje europskih javnih politika na temelju Zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijea kojeg je donio Sabor Republike Hrvatske 26. travnja 2013.; opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat; te u lokalnoj zajednici i Republici Hrvatskoj; istrauje i sudjeluje u rjeavanju problema kolske i lokalne zajednice; pokazuje privrenost naelima pravednosti, izgradnje demokratskih odnosa i zatiti zajednike dobrobiti; objanjava zato je potovanje naela pravne drave jedna od osnova suzbijanja korupcije; objanjava zato je obrambeni Domovinski rat iskaz tenje hrvatskog naroda za neovisnou, demokracijom i pravnom dravom i vladavinom prava, te je kao takav uvrten u Izvorine osnove Ustava Republike Hrvatske; opisuje to je patriotizam, ovinizam i nacionalizam; formulira, usklauje i donosi pravila razreda kojima se tite temeljna prava u razredu i koli: pravo na osobno dostojanstvo, na sudjelovanje, obrazovanje, razvoj svih svojih sposobnosti (talenata) i druga; dri se dogovorenih pravila razreda; kreira pravedne mjere na naelima proceduralne, korektivne i distributivne pravednosti za nadoknadu tete ili povrede u sluaju krenja pravila; navodi sastavnice civilnog drutva i njihovu ulogu u zatiti i razvoju opeg dobra.3. Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama Socijalne vjetine i drutvena solidarnosto Drutvene komunikacijske vjetineo Suradnja i grupni rad: pojam i iskustvo suradnje, moderiranje radom skupine, iznoenje zakljuaka, zastupanje razreda (skupine), zagovaranjeo Upravljanje sukobima i suradnja u meunarodnom kontekstuo Mediji i kritiko razumijevanje medijskih sadraja: pojam i vrste medija (tiskovine, radio, tv, internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost na internetu (u suradnji s Informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja, pravo graana na pravodobnu i tonu informaciju, pravo na zatitu privatnostio Volontiranje i dobrovoljni drutveni rad u zajednici: volonterstvo, etiki kodeks volontiranja, iskustvo volontiranjao Solidarnost i drutveno koristan rad u koli, lokalnoj zajednici i na meunarodnoj razini: pomo djeci u nerazvijenim zemljamao Drutvena solidarnost prema osobama s invaliditetomo Uloga pojedinca u zajednicio Obitelj temeljna drutvena zajednica, prava i dunosti djece i roditelja, meugeneracijska solidarnostKljuni pojmovi:drutvene komunikacijske vjetine, aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje, preoblikovanje, kodiranje i dekodiranje osjeaja i potreba drugog, ja-poruke, ti-poruke, primjereno iskazivanje emocija, empatija, otpor vrnjakom pritisku, vrste sukoba, pregovaranje, argumentiranje, donoenje zajednikih zakljuaka, timski rad, voenje i moderiranje rada grupe, mediji, kritiko razumijevanje medijskih sadraja, volontiranje, solidarnost i drutveno koristan rad, drutvena solidarnost prema osobama s invaliditetom, uloga pojedinca u zajednici, obitelj drutvena zajednica.Obrazovni ishodiUenik: odreuje to je i koju ulogu imaju dijalog, pregovaranje, dokazivanje temeljeno na injenicama, donoenje zajednikih zakljuaka u upravljanju sukobima; navodi pravila grupnog rada i oblike grupnog rada vodi i moderira rad grupe, oblikuje zakljuke i izvjeuje o njima iskazuje sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta u procesu donoenja odluka o vlastitom napredovanju pokazuje organizacijske sposobnosti uinkovito planira, organizira i provodi drutvene aktivnosti, projektno planiranje, demokratsko upravljanje radom skupine, utjee na donoenje pravila i demokratskih procedura, primjenjuje podjelu rada/zaduenja, pravedno vrednuje doprinos, hvali uspjeh, ui iz neuspjeha i sl.) opisuje pojam i navodi vrste medija (tiskovine, radio, TV, internet) objanjava znaenje neovisnosti medija, prava graana na tonu informaciju i prava na zatitu privatnosti navodi neke pozitivne i negativne utjecaje medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost na internetu, otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja istrauje osnove za zatitu prava na privatnost i priprema priopenje obrazlae to je dobrovoljni drutveni rad u zajednici i zato doprinosi razvoju osobnih sposobnosti, zajednikog dobra i drutvenog napretka u cjelini sudjeluje u akcijama solidarnosti, volontira i prua pomo uenicima s invaliditetom navodi imena hrabrih pojedinaca koji su svojim djelovanjem utjecali na razvoj humanijih i pravednijih odnosa u drutvu objanjava zato je obitelj temeljna drutvena zajednica, emu slui, zato je vana za razvoj i napredak drutva i zato je zatiena Ustavom Republike Hrvatske i konvencijom UN-a, koja su prava i dunosti djece i roditelja, u emu se sastoji meugeneracijska solidarnost.4. Meukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama Osobni identitet, kulturni identiteti i meukulturni dijalogo Razvoj osobnog identitetao Utjecaj globalizacijske kulture koja se promie medijima i vanost ouvanja kulturnih identiteta i razliitostio Obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih manjina u Hrvatskojo Nacionalne manjine u Hrvatskojo Svjetska lista kulturne batine razliitost svijeta kao bogatstvoo Doprinos hrvatskih velikana i velikana nacionalnih manjina u Hrvatskoj svjetskoj kulturnoj batinio Meukulturni dijalog alat razvoja demokratskih odnosa izmeu veinske i manjinskih kulture te drutvenog i gospodarskog razvojao Dijalog meu civilizacijamao Prepoznavanje i suzbijanje kulturolokih stereotipa, predrasuda i diskriminacijeKljuni pojmovi:identitet, osobni identitet, kulturni identiteti, kulturne razliitosti, manjinske kulture, veinska kultura, meukulturni dijalog, izgradnja zajednike domovinske kulture, hrvatski velikani, velikani nacionalnih manjina, suzbijanje predrasuda, suzbijanje diskriminacije.Obrazovni ishodiUenik: objanjava to je identitet opisuje osobni identitet i jakosti na koje se oslanja objanjava znaenje kulturnog identiteta objanjava znaenje ouvanja kulturnog identiteta i kulturnih razliitosti u kontekstu globalizacijske kulture koja se promie medijima opisuje obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih manjina u Hrvatskoj opisuje i dokumentira primjere uspjene suradnje u izgradnji zajednike hrvatske kulture opisuje u emu se sastoji interkulturni dijalog i zato je vaan za izgradnju demokratske zajednice pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, uvaavanju, suradnji i solidarnosti na razini razreda, kole i drutva u cjelini prepoznaje i suzbija predrasude veinske nacije prema nacionalnim manjinama, a nacionalne manjine prema veinskoj naciji istrauje hrvatske velikane znanosti i umjetnosti kao i pripadnike nacionalnih manjina koji su pridonijeli hrvatskom i svjetskom napretku5. Gospodarska dimenzija povezana s ostalim dimenzijama Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zatita potroaao Gospodarske strukture Hrvatske i Europske unije; znaenje i uloga kapitala, novca, banaka i kredita, dionica i obveznicao Dravni proraun, kako se puni i raspodjeljuje; posljedice utaje poreza i naine na koje se utaja sprjeavao Povlaenje sredstva iz europskih fondovao Europsko trite, nain reguliranja, anse i mogunosti za Hrvatskuo Izazovi globalizacije za gospodarski razvoj Hrvatske mogunosti, tekoe, prednosti, opasnostio Financijska politika Meunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i njihov utjecaj na osiromaena gospodarstva malih zemaljao Trina konkurentnost, kompetentnost ljudskih resursa i cjeloivotno uenjeo Socijalna drava dravni proraun opedrutvena solidarnosto Uloga graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i dravnog proraunao Prava potroaa, odgovorna potronja u odnosu na zdravlje, upravljanje financijama te obiteljsku i drutvenu stabilnost, zatitu okolia i racionalno upravljanje novcem i dobrimao Planiranje osobne tednje, naini plaanja i tednje u drutvuo Domoljublje na djelu poduzetnou, istraivanjem, rjeavanjem problema, radom i proizvodnjom stvaranje osobnog i drutvenog bogatstva te ouvanje i razvoj sustava zajednike dobrobitio Novac mjerilo rada, rad temeljna ljudska vrijednosto Mapa osobnog razvojao Pravo na pravednu naknadu za rado Pravo na sindikalno organiziranje i uloga sindikata u zatiti prava radnikaKljuni pojmovi:europsko trite, mogunosti i ogranienja za Hrvatsku, izazovi globalizacije, gospodarski razvoj Hrvatske, odrivi razvoj, odgovorno gospodarstvo, konkurentnost, cjeloivotno uenje, proraun, europski fondovi, izrada projekata, projektna dokumentacija za uspjeno povlaenje sredstava, odgovorna potronja, novac, rad, pravedna naknada, sindikalno organiziranje, postavljanje prioriteta, mapa osobnog razvoja, prava potroaa, socijalna solidarnost, radno zakonodavstvo, domoljublje na djelu, razvoj zajednikog dobra, poduzetnost, inovativnost, prava radnika, socijalna solidarnost, socijalno i radno pravo, sindikalno organiziranje, uloga sindikata.Obrazovni ishodiUenik: opisuje svojim rijeima razumijevanje gospodarske strukture Hrvatske i Europske unije; navodi znaenje i ulogu kapitala, novca, banaka i kredita, dionica i obveznica objanjava Ustavne odredbe o pravu na rad i pravednu naknadu za rad te kako se to pravo titi na razliitim razinama u Hrvatskoj objanjava to je dravni proraun, kako se puni i raspodjeljuje; opisuje posljedice utaje poreza za pojedinca i drutvo i naine na koje se utaja sprjeava prati donoenje europskog prorauna i namjensko strukturiranje europskih fondova istrauje primjere uspjeno povuenih sredstava iz EU fondova u lokalnoj sredini, Hrvatskoj i drugim EU zemljama te zato su bili uspjeni izrauje poduzetniki projekt i simuliranu aplikaciju na EU fondove na temelju istraivanja o projektima koji su bili uspjeni u povlaenju sredstava iz EU fondova navodi neka pravila za izradu kvalitetnog projekta i uspjeno povlaenje sredstava opisuje na temelju praenja podataka u medijima i slubenim izvorima ulogu Financijske politike Meunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i njihov utjecaj na osiromaena gospodarstva malih zemalja navodi prava potroaa opisuje troenje na racionalan nain vodei rauna o vlastitoj ekonomskoj sigurnosti, o zatiti okolia, zdravlja te o socijalnoj odgovornosti objanjava kako potroai mogu utjecati na kvalitetu i dostupnost privatnih i javnih usluga i koji je utjecaj privatizacije javnih usluga na ivote potroaa u Hrvatskoj istrauje i dokumentira utjecaj reklame na individualnu potronju i druge potroae demonstrira vjetine otpornosti na agresivne marketinke kampanje i pokuaje manipulacija iskazuje sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta u procesu donoenja odluka o vlastitom napredovanju opisuje svojim rijeima domoljublje na djelu obrazlae zato je novac mjerilo rada, zato je rad temeljna ljudska vrijednost i zato se prema novcu treba odnositi kao rezultatu ljudskog rada demonstrira etian odnos prema novcu pokazuje poduzetnike i organizacijske sposobnosti, primjenjuje podjelu rada/zaduenja u radionikom, grupnom ili projektnom radu, pravedno vrednuje doprinos, hvali uspjeh, ui iz neuspjeha prepoznaje i izraava vlastite interese i motivaciju za razliita podruja daljnjeg obrazovanja i profesionalnog usmjeravanja zakljuuje o povezanosti cjeloivotnog uenja i konkurentnosti na tritu radne snage; izrauje mapu osobnog razvoja6. Ekoloka dimenzija povezana s ostalim dimenzijama Zatita okolia i odrivi razvojo Odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine, Hrvatske, Europe i svijetao Pravo na zdravi okoli i odrivi razvoj zajedniceo Utjecaje gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okolio Uloga pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog razvojaKljuni pojmovi:odrivi razvoj, pravo na zdrav okoli, zatita okolia, prirodna i kulturna dobra, civilno drutvo.Obrazovni ishodiUenik: opisuje to je odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj Hrvatske, Europe i svijeta objanjava vanost prava na zdrav okoli i odrivi razvoj zajednice odreuje pozitivne i negativne utjecaje gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli u Hrvatskoj, Europi i svijetu opisuje i potkrepljuje podatcima ulogu pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog razvoja i zatiti ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia pokazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i kulturnog bogatstva Republike Hrvatske, Europe i svijeta prati zbivanja u okoliu i pokree aktivnosti za njegovo ouvanje i ureenje u lokalnoj sredini te se prikljuuje akcijama graana u Europi i svijetu navodi neke organizacije civilnog drutva i opisuje aktivnosti u zatiti okolia koje pokreuIX. Izvanuionike aktivnosti primjeriOvisno o ishodu, izvanuionike i praktine aktivnosti provode se kao nadopuna pojedine meupredmetne tematske aktivnosti za njihovo potpunije razumijevanje kroz iskustveno uenje i zakljuivanje, a mogu se povezati i sa satom razrednika.Primjeri:Simulacije suenja za srednjokolske uenike simulacija sudskog postupka u kojem uenici razvijaju svoju demokratsku pravnu pismenost, odnosno znanja, vjetine i vrijednosti vladavine prava, ukljuujui i znaenje zakonske ovlasti u demokraciji, uloge sudaca, sudskog postupka i sudskih presuda. Sudjelovanje u kolskim, upanijskim i dravnoj smotri Zakon u razredu prema kulturi vladavine prava i demokraciji. Dostupno na internetskoj adresi:http://mod.carnet.hr/index.php?q=watch&id=1365http://mod.carnet.hr/index.php?q=watch&id=1364.Simulacija sjednice Hrvatskoga sabora za srednjokolske uenike priprema uenika za donoenje odluka u Saboru u kojoj uenici odabiru njima vanu temu i raspravljaju o njoj, npr. o problemu nezaposlenosti mladih, a potom donose odluke o konkretnim mjerama koje treba poduzeti dajui preporuke za poboljanja odreene politike.Sudjelovanje u dravnoj smotri Simulirano zasjedanje Sabora za uenike srednjih kola. Dostupno na internetskoj adresi: http://itv.sabor.hr/itvevents/asx.axd?ID=6. Koritenje radionice budunosti za uoavanje i analiziranje drutvenih problema, inovativno razmiljanje o moguim rjeenjima problema i izrada plana aktivnosti za ostvarenje rjeenja problema (postupak Radionice budunosti opisan u Zbirci metoda prikladnih za uenje i pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja www.azoo.hr) Sudjelovanje u kolskoj, upanijskoj i dravnoj smotri Projekt graanin; Uz temu Pravo na privatnost i zatita osobnih podataka iz Ljudsko-pravne dimenzije Graanskog odgoja i obrazovanja koristiti Europski dan zatite osobnosti i privatnih podataka koji je 28. sijenja. Povezivanje uenja za graanska, politika, gospodarska, socijalna i kulturna prava s obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Europski dan sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima, Dan sjeanja na rtve Holokausta, Dan volontera, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama; Tjedan solidarnosti Hrvatskog Crvenog kria; Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, Dani profesionalnog usmjeravanja, itd.).X. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenikaVrednovanje postignua, ukljuujui ocjenjivanje, sastavni je dio nastave Graanskog odgoja i obrazovanja. Ostvaruje se na nain da se s uenicima najprije rasprave ishodi, a potom utvrde kriteriji vrednovanja.U mapi osobnog razvoja uenik upisuje to je tijekom godine radio u sklopu nastave Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapaanja, biljeke, osvrti na naueno, nove ideje i rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i s kojim se tekoama susretao, izrauje plan svojeg daljnjeg profesionalnog razvoja. Dokumentira svoje organizacijske sposobnosti, sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta, prepoznaje i izraava vlastite interese i motivaciju za razliita podruja daljnjeg obrazovanja, izbor zanimanja ili podruje profesionalne karijere. Unosi potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju, o zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja, potvrde o sudjelovanju u kolskim, upanijskim i dravnim smotrama, o sudjelovanju u znanstvenim i tehnikim inovacijskim projektima i sl.XI. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u I. razredu srednje kole[12]Hrvatski jezikOpa napomena: U planiranju i programiranju nastave Hrvatskoga jezika, polazei od integracije programa Hrvatskoga jezika i Kurikula Graanskog odgoja i obrazovanja, valja uzeti u obzir svrhu i zadae predmeta Hrvatski jezik. Na temelju toga u nastavku teksta predlau se neke od nastavnih cjelina unutar sva tri podruja Hrvatskoga jezika. No, vano je napomenuti da se integracija i korelacija moe ostvarivati i unutar drugih cjelina obvezatnoga programa i sadraja izbornoga programa s obzirom na opepoznata naela nastave Hrvatskoga jezika, npr. lingvometodiki predloak / cjeloviti tekst za bilo koju nastavnu jedinicu (implicitno ili eksplicitno) moe poticati ostvarivanje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja. O tome moe (i mora) odluiti svaki nastavnik planirajui i programirajui svoju nastavu.GimnazijeHrvatski jezikGimnazijeSvrha i zadae; Prijedlog nastavnih cjelina; Prvi razred: Jezik, Jezik i priopavanje (komunikacija)., Govorni i pisani jezik., Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika., Pojam idioma., Organski i neorganski idiomi., Standardni jezik., Norma i kodifikacija., Standardni jezik s povijesnoga stajalita., Knjievnost, pristup knjievnosti, diskurzivni oblici., Temeljna civilizacijska knjievna djela., Jezino izraavanje., Pisano i govorno izraavanje., Tekst., Tumaenje., Ralamba.Hrvatski jezik za etverogodinje strukovne koleSvrha i zadae. Prijedlog nastavnih cjelina. Prvi razred: Jezik, Jezik i priopavanje (komunikacija), Govorni i pisani jezik, Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika, Pojam idioma, Organski i neorganski idiomi, Standardni jezik, Norma i kodifikacija, Standardni jezik s povijesnoga stajalita, Knjievnost, Pristup knjievnosti, Diskurzivni oblici, Jezino izraavanje, Pisano i govorno izraavanje, Tekst, Tumaenje.Hrvatski jezik za etverogodinje strukovne koleSvrha i zadae. Prijedlog nastavnih cjelina Prvi razred: Jezik, Jezik i priopavanje (komunikacija), Govorni i pisani jezik, Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika, Knjievnost, Pristup knjievnosti, Diskurzivni oblici, Jezino izraavanje, Pisano i govorno izraavanje, Tekst, Tumaenje.Hrvatski jezik za trogodinje strukovne koleSvrha i zadae. Prijedlog nastavnih cjelina, Prvi razred: Jezik, Jezik i priopavanje (komunikacija), Govorni i pisani jezik, Poeci hrvatske pismenosti, Knjievnost, Pristup knjievnosti, Diskurzivni oblici, Jezino izraavanje, Pisano i govorno izraavanje.Glazbena umjetnostZadae: stei svijest o razini cjelokupne hrvatske civilizacije i razviti u uenika elju da i sami njeguju vrijednosti nae glazbene tradicije i sudjeluju u njenoj stalnoj nadogradnji.Radi aktualizacije nastave, unutar redovitih nastavnih tema, slobodno se moe umetnuti i neki drugi sadraj (npr. obljetnica nekog istaknutog skladatelja itd.).Likovna umjetnostNastavni plan i program Likovne umjetnosti za prvi razred u gimnazijama (dvogodinji i etverogodinji program) u svakoj je temi poeljno povezati s tematskim podrujima Graanskog odgoja i obrazovanja. Posebno se to odnosi na tematska podruja: Zatita okolia i odrivi razvoj, (Meu)kulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama Graanskog odgoja i obrazovanja i Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama.Nastavne teme iz Likovne umjetnosti: Pojedinac i okolina; Predmet; Fotografija; Film; Svijet u kojem ivimo; Arhitektura; Urbanizam; Komunikacija.Dvogodinji i etverogodinji program. Zadae: uzdizati likovnu kulturu kao dio ope kulture (osnovne teorijske spoznaje o kulturi i umjetnosti te kulturno-povijesnom razvoju), razvijati razumijevanje i djelatan odnos prema zatiti spomenika i uvanju okoline.Didaktike upute: tijekom izobrazbenoga i odgojnog procesa, promatrajui i itajui, odnosno interpretirajui likovno djelo rijeima, nastavnik implicitno dokazuje nunost i funkcionalnu uinkovitost simultanoga komunikacijskog djelovanja na dva kanala: verbalnom i ikonikom. Tijekom nastave predviena je i povezanost sa svima drugim predmetima, i to ne u smislu usporednoga obraivanja srodnih tema ili istih povijesnih razdoblja, nego u stvaralakom nastojanju nastavnika da trajno usporeuje metode, pojave i spoznaje drugih nastavnih predmeta radi recipronog boljeg poimanja posebnosti, kao i meuzavisnosti. To se odnosi na Povijest, knjievnost i glazbenu umjetnost ponajvie, ali i na Latinski i openito na strani jezik, Matematiku, Fiziku (konstrukcije), Kemiju, Geografiju pa sve do Tjelesne kulture.etverogodinji program: uzdizati likovnu kulturu kao dio ope kulture (osnovne teorijske spoznaje o kulturi i umjetnosti te kulturno-povijesnom razvoju), razvijati razumijevanje i djelatan odnos prema zatiti spomenika i uvanju okoline.Gimnazije i strukovne koleEtikaCilj je nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama usvajanje osnovnih etikih znanja, potrebnih za razvijanje sposobnosti moralnog prosuivanja i etikog argumentiranja te orijentiranja u ivotu. Program nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama. Cilj nastave Etike u prvom razredu srednjih kola je njegovanje i razvijanje kreativnog miljenja, razloitog govorenja i razboritog djelovanja, utemeljenog na opim vrednotama i ljudskim pravima. Nastavne cjeline u prvom goditu:Tematska cjelina: 1. U POTRAZI ZA IDENTITETOM DIMENZIONIRANJE SLIKE O SEBINastavne jedinice:a) Vlastita umanjena i uveana slika. Razliite perspektive samospoznajeb) Moj lik u odnosu na druge. Uloge, uzori, idolic) Moj (ne) pravi lik. Osjeanje, htijenje, miljenjeTematska cjelina: 2. PREPREKE U POTRAZI IZAZOVI ODRASTANJA I SAZRIJEVANJANastavne jedinice:a) Angaman za sebe i druge. Zagonetka ivota i smrti, granine situacijeb) Borba sa zlom ili s moi. Vjera, sumnja, snaga duha i tijelac) udnja za znanjem ili izazov elje za moi. Pohlepa, mo, strah, neumjerenostTematska cjelina: 3. ORIJENTIRI I ZAMKE NA PUTU POMAGALA I POMAGAINastavne jedinice:a) Neprivlanost vrlina ivotni izbor, smisao ivotab) Zavodljivost poroka mo, vlast, vladar, vladanje, pravednostc) (Ne)ispravnost individualnog puta. Upornost, dostojanstvo sloboda, odgovornostTematska cjelina: 4. CILJEVI LANI, PRIVIDNI, ISTINSKI OPREKA IDEALNOG I REALNOGNastavne jedinice:b) Logika srca iznad logike uma. Vrlina, rtva, ljubavc) Transcendiranje realiteta kao put do vrednota. Srea, duevni mir, zadovoljstvo, samostalnostTematska cjelina: 5. ODGOVORNOST ZA SEBE, PRIRODU I DRUGE GRAANIN DVAJU SVJETOVANastavne jedinice:a) Moralni razvitak kroz konfliktne situacije. Savjest, svijest o sebi i situaciji, osjeaj vrijednostib) Odgovornost za mnogostrukost prirode na zemlji. ovjekovo djelovanje kao ugroavanje ili ouvanje prirode i njenih vrstac) Osiguravanje temeljnih i drugih ljudskih prava. Prirodno i pozitivno prava, pravednost, pravdaGimnazijePovijestSvrha i cilj nastave Povijesti Svrha je i cilj nastave povijesti da uenici, uz pomo istinskog tumaenja povijesnih dogaaja kao i osobnom suradnjom to znai uenjem usvoje etike norme i poglede na ivot te pri tome izgrade duh otvoren za razumijevanje razliitih kultura i naina ivota, kao i komunikaciju meu svojim vrnjacima i svim drugim ljudima. Tako izgraivani pristup tijekom nastave povijesti kao i spoznaje raznovrsnih povijesnih dogaaja, pomagat e uenicima u izgraivanju cjelovite osobnosti, koja takoer obuhvaa domoljublje, potovanje i razumijevanje cjelokupne povijesne batine te ustrajno i humano zauzimanje za istinu i pravdu, kao i uvjerenja da su ba to prave vrijednosti kojima, i usprkos krivudavih putova ovjeje slobode tijekom povijesti, ipak pripada sigurna budunost. Uz pouzdanost i objektivnost spomenute e se etiko-odgojne vrijednosti moi lake i sigurnije postii ako se nastava povijesti rastereti gomilanja injenica, a teite stavi na kulturu i svrhu uenja povijesti. Zato emo tijekom pouavanja povijesti poticati uenika i pomagati mu da on sam radi nastojei spoznati probleme povijesnoga tijeka. Razvijat emo u njemu analitike sposobnosti i vlastita gledita, tj. kritika promatranja povijesti i povijesnih dogaaja. Uz osposobljavanje za kritiko promatranje i vrednovanje povijesnih dogaaja i osoba, te ispravno postavljanje pitanja i traenja odgovora, to obuhvaa odbaciti nebitno i traiti bitno te uopavati u nastojanju da se oblikuju utemeljene osobne prosudbe, koje e moi i sam obrazloiti, pomoi emo ueniku da spozna granice svojih, ali i opeljudskih, mogunosti. Takvim e djelovanjem i uenik postajati sve vie sposoban u cjelokupnoj svjetskoj povijesti, a jednako tako i u nacionalnoj povijesti koja je njezin nedjeljiv dio prepoznati mukotrpan hod ovjeanstva u proboju prema boljem i ovjeka dostojnijem ivotu, takoer i kroz sukobljavanja jednostrano shvaenih ciljeva i provale ljudskih i grupnih strasti (u ratovima primjerice, ali i drugim zlima). Uenik e steene vlastite spoznaje prenositi u svoju svakidanjicu, meu blinje, na sadanjost i u budunost, na svoje privatno i javno djelovanje, od drutvenoga i politikog nadalje. Tako e i povijest, odnosno predmet nastave povijesti, pridonositi izgradnji valjana graanina, najprije svoje domovine, potom i cijeloga svijeta. Upravo u tome i jest temeljni smisao i cilj nastave povijesti. Nastavni program za Povijest u gimnaziji omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskog odgoja i obrazovanja kroz sve etiri godine. No, u prva dva razreda nastavni sadraji zavravaju sa 17. stoljeem. Prvi razred gimnazije. Temeljni pojmovi: migracije, kultura stanovanja, nove vjetine i izumi, najstarija naselja i gradovi, ratarske kulture, primjeri tehnolokog, gospodarskog i kulturnog razvoja, gospodarstvo, nastanak drave, drutvo, zanimanja, vjerovanja, uprava, kultura pismo, razvoj obrta, temelji znanosti: medicina, matematika, astronomija, knjievnost, teokratska drava, organizacija drave, filozofija, umjetnost, razvitak polisa, dravni ustav, aristokracija, atenski ustav, tiranin, reforme, ostrakizam, mitologija, politiki dualizam, pobjeda demokracije, svjetsko carstvo, drave dijadoha, tradicija, doba kraljeva, konzul, diktatura, senat, narodna skuptina, staleke borbe, plebejski tribuni, prvi vaniji zakoni, privatno i javno pravo, nove magistrature, izjednaenje stalea, organizacija drave, struktura drave, uprava provincija, proleteri i robovi, urbanizacija, graanski rat, diktatura, trijumvirat, principat, pacifizam, kozmopolitizam, drutvene suprotnosti, vojna anarhija, dravno gospodarstvo, koloni.Strukovne kolePovijest. Nastavni program Povijesti strukovnih kola. Program za trei razred nije razraen, predlae se da taj program naprave sami nastavnici. Nastavni program Povijesti za industrijske kole jedna godina uenja; Samo hrvatska povijestPovijest programi za strukovne kole temeljni pojmoviNastavni program za strukovne kole omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskim odgojem i obrazovanjem u prva dva razreda budui da je obuhvaen itav povijesni razvoj. Valja napomenuti da se u trogodinji strukovnim kolama pouava samo hrvatska povijest.Temeljni pojmovi etverogodinja strukovna srednja kola i trogodinja strukovna srednja kola rad i podjela rada (zemljoradnici, stoari, obrtnici i trgovci), migracije, horda, rod, etnika zajednica, narod, selo i grad, privatno vlasnitvo, teritorijalna zajednica, drava, animizam i totemizam, religija, kultura i civilizacija.Temeljni pojmovi etverogodinja strukovna srednja kola. Rad i podjela rada (zemljoradnici, stoari, obrtnici i trgovci), horda, rod, etnika zajednica, narod, selo i grad, privatno vlasnitvo, teritorijalna zajednica, drutveni slojevi, socijalna nejednakost, kultura, migracije, drava, religija, civilizacija, Stari istok, teokratska drava, despotska monarhija, kaste, plemstvo, sveenstvo.Temeljni pojmovi: etnogeneza, drava, provincija.Temeljni pojmovi: dravno ureenje, teokratska monarhija, aristokratska monarhija, despotska monarhija, kaste, plemstvo, oligarhija, aristokracija, demos, akropola, agora, kolonizacija, polis, republika (aristokratska i demokratska), narodna skuptina, ostracizam, graanski rat, rimsko graansko pravo, provincija, etnogeneza.Temeljni pojmovi: apsolutizam, ban, bula, dinastija, diplomacija, dominikanci, dravni stalei, dud, feud, feudalizacija, feudalna anarhija, herceg, kmetovi, leno, misionar, monah, monarhija, musliman, papa, plemike upe, patriciji, patrijarh, personalna unija, puani, republika, stale, statuti, urbari, vazal, vlastela, Zlatna bula, upanije.Temeljni pojmovi: kolon, kolonat, obrambeni rat, apsolutna vlast, seoske opine ili marke, vazali, vitezovi, feud, feudalac, feudalna hijerarhija, kmet, radna renta, naturalna renta, novana renta, beneficij, cehovi, gilde, Hanza, kodifikacija rimskog prava, kalifat, kalif, vezir, sultan, monarhija, grofovije, marke, kapitulari. Ban, bazilika, benediktinci, bula, bratovtine, ceh, dinastija, diplomacija, dravni stalei, dud, feud, feudalizacija, feudalna anarhija, franjevci, herceg, hereza, kmetovi, koloni, kolonije trgovaca, leno, monarhija, musliman, papa, plemike upe, patriciji, patrijarh, personalna unija, predromanika, puani, republika, sklavinije, stale, statuti, urbari, vazal, vazalni odnosi, viteki redovi, vlastela, Zlatna bula, upanije.Temeljni pojmovi: komune, graanstvo, graanska revolucija, centralizirana monarhija, nacija, nacionalna drava, barok, manufaktura, kapitalistiko gospodarstvo, podjela rada, najamni radnici, kolonija, kolonijalizam, ropstvo, graanstvo, svjetsko trite, merkantilizam, revolucija cijena, migracije, vjerski ratovi.Temeljni pojmovi: manufaktura, industrijska revolucija, tvornica, nacija, nacionalni pokret, revolucija, ropstvo, nacionalizam, kapitalizam, socijalizam, komunizam, liberalizam, demokracija, kolonijalizam, politika stranka, politika prava, socijalna prava, aneksija, secesija, centralizacija.Temeljni pojmovi: ideologija, politiki program, politika stranka, totalitarizam, faizam, nacizam, staljinizam, parlamentarna demokracija, junoslavizam, kroatocentrizam, diktatura, centralizam, unitarizam, holokaust, koncentracijski logor, Hladni rat, samoupravljanje, dravno i drutveno vlasnitvo.GimnazijeGeografijaZadae (zajednike za sva etiri razreda): osposobiti uenike za promatranje i upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike ralambe konkretnih situacija kao osnove miljenja i poticanja radi jaanja potrebe za ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu u ivotu zajednice, upoznati uenike s pojaanim procesom naruavanja kakvoe ovjekove okoline i prijekom potrebom uvanja okoline od daljnje degradacije, odnosno poboljanja kakvoe ugroenih elemenata i lokaliteta, stalnom aktualizacijom geografskih nastavnih sadraja razvijati u uenicima zanimanje za stalno praenje geografske stvarnosti u zemlji i u svijetu te potrebu za samostalnim uenjem i stalnom geografskom izobrazbom.Nastavni program za geografiju u gimnaziji omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskim odgojem i obrazovanjem kroz sve etiri godine, no vee mogunosti povezivanja postoje od drugog razreda kada se pouava o drutvenim imbenicima poput nastavnih cjelina 2.1. Stanovnitvo kao imbenik razvoja i prostornoga ustroja, 2.2. Naselja i oblici naseljenosti te 2.3. Oblici ljudskih djelatnosti. U treem razredu gimnazija pouava se Svjetski razvoj i regionalne posebnosti, dok se u etvrtom razredu pouava Geografija Hrvatske.Strukovne koleGeografijaZadae: Osposobiti uenike da shvate postojanje, funkcioniranje i meuzavisnost ekonomskih sustava u prostoru (od lokalnih preko regionalnih do svjetskih razmjera) i njihovu ovisnost o prirodnogeografskim obiljejima i ljudskim imbenicima s posebnim osvrtom na primjere iz Hrvatske. Osposobiti uenike da uoavaju gospodarske zakonitosti razmjetaja gospodarskih djelatnosti unutar pojedinih mjesta i regija (struktura). Osposobiti uenike da s razumijevanjem prate dinamine promjene u regionalnoj strukturi kao posljedice djelovanja internih, lokalnih i regionalnih faktora (proces). Omoguiti uenicima razumijevanje osnovnih teorija i prostorno empirijskih istraivanja lokacija, regionalnog rasta, razvoja i prostorne pokretljivosti te politike planskog usmjeravanja i planskih dokumenata.Nastavni program za geografiju za zvanje ekonomist omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskim odgojem i obrazovanjem u sve etiri godine naroito kroz drutvenu, gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da sadraj predmeta obuhvaa: opu ekonomsku geografiju, ekonomsku geografiju svijeta, Europe i Hrvatske.)Geografija za etverogodinje strukovne koleCilj nastave geografije je da uenici upoznaju i zavole svoju domovinu, da steknu znanje o Zemlji, da upoznaju gospodarska, drutvena i kulturna obiljeja suvremenoga svijeta i uoe nunost meusobne suradnje i ljudske solidarnosti u svijetu.Zadaci nastave: osposobiti uenike za promatranje i upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike analize konkretnih situacija kao osnove miljenja i poticanja radi jaanja potrebe za ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu ivotne zajednice, promatranjem prirodne osnove i pojave drutvenog razvoja u zaviaju i zemlji upoznati uenike sa znaajkama razvoja i razvijati svijest o potrebi za ukljuivanjem u rad i drutvenu aktivnost za napredak svog zaviaja i nae zajednice, uputiti uenike u prostorne odnose suvremenih gospodarskih i politikih grupacija u svijetu i u prostornu stvarnost suvremenog svijeta, upoznati uenike s intenzivnim procesom naruavanja kvalitete ovjekova okolia i neophodnom potrebom uvanja okolia od daljnje degradacije, odnosno poboljanja kvalitete ugroenih elemenata i lokaliteta.Prvi razred nastavne cjeline: 7. Stanovnitvo kao imbenik razvoja i prostorne organizacije; 8. Naselja i oblici naseljenosti; 9. Ljudske djelatnosti i njihova obiljeja.Opeobrazovni dio strukovnog kurikuluma medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene njege, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta(http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3061)Temeljni ciljevi nastavnog plana i programa usvojiti znanja potrebna za ouvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi prirodnih bogatstava prema konceptu odrivog razvoja, uvajui prirodnu ravnoteu i bioloku raznolikost, usvojiti znanja o drutvenim odnosima i procesima, o drutvenim i prostornim strukturama i kontekstu u prolosti i sadanjosti te promiljati o njihovu znaenju za budunost, razviti sposobnost tumaenja prirodno-geografskih i drutveno--geografskih pojava i procesa na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, objasniti odnose ljudi prema svijetu koji ih okruuje, drutveni, kulturni, gospodarski razvoj ovjeka i drutva, razumjeti i poznavati prostorni, nacionalni i kulturni identitet u odnosu prema kulturnim identitetima Europe i ostatka svijeta, usvojiti meukulturne kompetencije koje omoguuju razumijevanje i prihvaanje drugoga i drukijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etniku pripadnost, stei znanja i sposobnost kritikoga prosuivanja poloaja hrvatskoga drutva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa, razumjeti demografske i ekonomske procese, tj. kako ljudi proizvode, razmjenjuju i kako se koriste dobrima, razumjeti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne raspodjele prirodnih i steenih dobara, razumjeti ekoloka pitanja i prikazati posljedice razliitih postupaka s obzirom na ouvanje okolia, ivota i drutva te razviti spremnost za djelovanje na ouvanju okolia, razviti sposobnost prepoznavanja problema i pitanja na koja treba pronai odgovor, planiranja i provoenja istraivanja, oblikovanja argumentiranih zakljuaka te iznoenja ishoda svojega rada na razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku, razviti pozitivan odnos prema radu te usvojiti znanja, vjetine, sposobnosti i vrijednosti koje omoguuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu djelovanju, razviti pozitivni stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora, pripravnost za cjeloivotno uenje te preuzeti odgovornost za vlastito uenje i profesionalni razvoj.Nastavni program za geografiju za zvanje medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene njege omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskim odgojem i obrazovanjem u obje godine naroito kroz drutvenu, gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da je sadraj programa 1. razreda povezan s prirodoslovnim podrujem, a 2. razreda s drutveno-humanistikim podrujem.GimnazijeTjelesna i zdravstvena kulturaI. Svrha i ciljCilj je Tjelesne i zdravstvene kulture taj da se zadovolje biopsihosocijalne ovjekove potrebe za kretanjem, da se poveaju stvaralake sposobnosti i prilagodba na suvremene uvjete ivota i rada. Uz to, cilj je da se ljudi svladavanjem prikladnih programa osposobe za samostalni rad i odgovornu skrb o uvanju i promicanju osobnoga zdravlja, radnih i drugih sposobnosti.II. Programska graaOsnovni program mjerila za izbor programskih sadraja odreena su utilitarnim vrijednostima pojedinih sadraja u svakodnevnom radu i ivotu.Strukovne koleTjelesna i zdravstvena kulturaCilj je Tjelesne i zdravstvene kulture da se poveaju stvaralake sposobnosti i prilagodba suvremenim uvjetima ivota i rada. Uz to, cilj je da se ljudi svladavanjem prikladnih programa osposobe za samostalnu i odgovornu skrb o uvanju i promicanju osobnoga zdravlja, radnih i drugih sposobnosti.Katoliki vjeronauk za etverogodinje srednje kolePrvo godite srednje koleI. Tematska cjelina: U POTRAZI ZA SMISLOM IVOTATEME1. U vrtlogu svijeta i ivotaKljuni pojmovi: budunost ovjeka, budunost svijeta.Odgojno-obrazovna postignua: spremnost prihvaanja vlastitog mjesta u svijetu i otvorenost trajnom traenju odgovora i uporita na temeljna pitanja smisla ivota.2. Upoznaj samoga sebe Vlastitosti ljudske osobeKljuni pojmovi: osobnost, ljudska osoba, jedinstvenost ljudske osobe, samopotovanje, ljubiti i biti ljubljen.Odgojno-obrazovna postignua: navesti bitna obiljeja ljudske osobnosti; otkriti jedinstvenost i originalnost svake ljudske osobe; razumjeti vlastite sposobnosti razmiljanja, doivljavanja i odluivanja; prihvatiti sebe kao jedinstvenu osobu pozvanu na zajednitvo i suradnju s drugim osobama.3. Smisao i besmisao ivotaOdgojno-obrazovna postignua: otkriti vanost osobnog napora u traenju ivotnog smisla, nade i optimizma5. ivjeti kao protagonist ivotna uporitaOdgojno-obrazovna postignua: razumjeti vanost kritike prosudbe razliitih ponuda koje donosi ivot i zauzimanja vlastitog stava i izbora, poznavati vlastite talente i sposobnosti, spremnost na izgradnju osobnog ivota, vlastitog ivotnog projekta i boljeg svijetaII. Tematska cjelina OVJEK RELIGIOZNO BIETEME4. Politeistike religije i religije bez boanstva i osobnog BogaOdgojno-obrazovna postignua: razumjeti odnos pojedinih velikih religija prema socijalnoj, kulturnoj i politikoj stvarnosti5. Monoteistike religijeOdgojno-obrazovna postignua: Izgraivati stav potovanja duhovnih vrijednosti razliitih religija, kultura i civilizacija6. Posebnost kranstva u odnosu na druge religijeOdgojno-obrazovna postignua: usvojiti stav potovanja prema drugim religijama, razvijati sposobnosti meureligijskoga dijaloga te uvaavanja tuih stajalita i miljenja na podruju vjere i ivotaIII. Tematska cjelina KRANSKA OBJAVA I SVETO PISMO3. Biblijski govor o BoguOdgojno-obrazovna postignua: razumjeti i naznaiti biblijsku poruku kroz odnos ovjeka i Boga te meuljudske odnose u nekoliko tema: istina, pravednost, milosre, ljubav, vjernost4. Biblija u ivotu kranaOdgojno-obrazovna postignua: razumjeti proetost suvremene kulture biblijskim motivima i navesti primjere iz knjievnosti, umjetnosti, arhitektureIV. Tematska cjelina ISUS KRIST VRHUNAC OBJAVE3. Navjetaj kraljevstva BojegaOdgojno-obrazovna postignua: pobuditi stav otvorenosti i prihvaanja Isusove poruke s Gore u osobnom i drutvenom ivotuGimnazijeMatematikaI. Svrha i cilj: Stjecanje temeljnih matematikih znanja nunih za nastavak daljnje izobrazbe, praenje suvremenoga drutveno-gospodarskoga i znanstveno-tehnolokoga razvoja i budue djelatnosti. Didaktike upute. Naela nastave Matematike: Treba razvijati i produbljivati matematiko miljenje uenika i osposobljavati ih za osmiljavanje i rjeavanje raznih praktinih problema.Strukovne srednje koleMatematikaCiljevi i zadae: Nastava Matematike u srednjim strunim kolama omoguuje da uenici usvoje matematiko znanje potrebno za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i drutvu te da ih osposobljava za primjenu usvojenog znanja u praktinom ivotu i za nastavak kolovanja.GimnazijeFizikaSvrha i cilj: A-inaica. Uenik treba biti osposobljen da se racionalno i svjestan odgovornosti sueljava s individualnim i drutvenim problemima koristei se znanjem i pojmovima steenima u matematiko-prirodnoznanstveno-tehnikom podruju. Uenik treba promiljati poloaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzoga znanstveno-tehnolokoga razvoja.B-inaica. Na temelju sudjelovanja u postupcima istraivanja, otkrivanja, stvaranja, konstruiranja i primjene, uenik mora stei odreene sposobnosti i vjetine koje je u stanju primijeniti na nove situacije.Strukovne srednje koleFizikaNaela slina programu gimnazije.GimnazijeKemijaSvrha: Ostvarivanje programa Kemije daje uenicima osnovna znanja o pojavama i procesima u prirodi. U tumaenju pojava, gdje god je to mogue, valja poi od pokusa, opaanja i mjerenja. Svrha je takvog pristupa razvijati sposobnosti uoavanja i ralanjivanja promjena te donoenja zakljuaka na osnovi rezultata objektivnoga mjerenja i pokusnoga provjeravanja. Na taj nain mnoge informacije, koje su se uenicima dosad predoavale kao gotove injenice, zamijenit e metode promatranja i usporedbe spontanih promjena u prirodi ili izazvanih procesa u kemijskom laboratoriju, a problemski pristup nastavi uvjetovat e bolje razumijevanje biti kemijskih pretvorbi.Strukovne koleKemijaDvogodinji programCilj programa je omoguiti uenicima stjecanje osnovnih znanja o pojavama i procesima u prirodi, upozoriti ih na stalnost kemijskih promjena i postojanje stalnih recipronih odnosa meu njima. Nadalje, uenici trebaju prihvatiti vanost znanja i znanstvenog istraivanja za napredak gospodarstva. Gospodarstvo, prehrana, odijevanje, zatita zdravlja za stanovnike Zemlje moe se osigurati samo mudrom primjenom kemije. Tijekom pouavanja Kemije valja razvijati ekoloku svijest i odgovornost svakoga pojedinca, upozoriti uenike na brojne koristi suvremenih tehnologija, ali jednako tako i na sve posljedice njihovih tetnih utjecaja te naine njihova otkrivanja i uklanjanja. Slina naela vrijede i za program Kemije koji se pouava jednu godinu.GimnazijeBiologijaSvrha je nastave biologije potaknuti zanimanje uenika za ivi svijet i ovjeka u njemu, objasniti osnovna ivotna naela, koja su zajednika svim ivim biima, ali isto tako prikazati raznolikost i bogatstvo biljnih i ivotinjskih vrsta koje ive na Zemlji. Nastava biologije treba njegovati i razvijati spoznaju o tome da bioloka znanost tumai samo dio pojavnosti ovoga svijeta i u svojim dosadanji naporima i postignuima otkriva jo mnogo nepoznatih pojava koje danas nije u mogunosti objasniti postojeim metodama.Strukovne koleBiologijaSvrha i cilj. Sadraj predmeta biologije omoguuje ostvarivanje ne samo obrazovnih ve i odgojnih zadaa u nastavnom procesu, posebno u smislu usvajanja zdravstvene i ekoloke kulture. Vaan je naglasak na usmjeravanju uenika da slijedom steenih biolokih znanja razviju svijest o vrijednosti ivota uope, o nainu i potrebi uvanja zdravlja, o potrebi zatite okolia, a da sve to rezultira usvajanjem zdravih ivotnih navika.Didaktike upute. Cjelina pod nazivom ovjek i okoli predstavlja modul C. Kod obrade sadraja potrebno je usvojiti temeljne bioloke spoznaje o odnosima ivih bia i okolia, odnosima unutar ivotnih zajednica te o naruavanju ravnotee tih odnosa djelovanjem ovjeka. Prema struci djelatnosti kojoj struka pripada, u ovim se sadrajima moe naglasiti i proiriti upravo ono to je u odnosu na tu djelatnost posebno interesantno ili specifino u smislu naruavanja, odnosno zatite okolia.GimnazijaStrani jeziciSvrha i cilj. Pouavanje stranih jezika djeluje kod uenika na irenje spoznaja o kulturi i civilizaciji veega broja zemalja, to pridonosi uklanjanju etnocentrinih gledita svojstvenih zatvorenim sredinama; na oblikovanje cjelokupne uenikove osobnosti, jer on ui sluati i razumjeti drugoga, razlono prihvaati ili odbijati tua gledita, argumentirano i jasno izlagati osobna gledita i prosudbe, tj. potie se kultura dijaloga i sporazumijevanja. U kulturolokom obogaivanju, uenjem stranih jezika, u gimnaziji osim upoznavanja s elementima pratee kulture i civilizacije jezika koji se pouava, uenike se uvodi u sustavnije promatranje tih injenica, i to na nain da ih se upuuje da korisno organiziraju svoja znanja iz jezika u primjeni. Nastava stranih jezika ne nadomjeta nastavu Povijesti, zemljopisa, Povijesti umjetnosti i sl., ve naprotiv, ima zadau jezinoga usavravanja. Tako e se uenika upuivati da svoju pozornost usmjeri na podatke o predstavljenim kulturolokim elementima, da ih smjeta u vrijeme, mjesto, dogaaje, sinkrono povezuje imena iz ostalih podruja, usporeuje s primjerima iz vlastite kulture itd. Uenike se upuuje i na to da skupljaju i klasificiraju informacije iz razliitih izvora na stranome jeziku o onim elementima koji pripadaju podruju uega njihova osobnog zanimanja kako bi bili bolje motivirani u samostalnom radu.Engleski jezikZadae su sposobnost traenja, organiziranja i primjene informacija dobivenih pomou raznih izvora u samostalnom rjeavanju sloenih zadataka iz podruja jezika i civilizacije; upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja kao i sposobnost kritikog vrednovanja primljene informacije te usporedbe s naom stvarnou.Sadraj: 1. razred (5. ili 6. godina uenja); 2.2 Jezini sadraji: Kultura i civilizacija. kola i uenje. Slobodno vrijeme. Stanovanje. Posao (zapoljavanje). Reklama i njezin utjecaj na ivljenje. Tradicionalni blagdani.Francuski jezik1. razred srednje kole (francuski kao 1. strani jezik).Teme: 1. Mediji; 2. Gradovi i regije Francuske.Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije: izraavanje osobnog miljenja, predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga, estitanje; Kultura i civilizacija: francuski gradovi, regije, strip, ansona i blagdani. Strategije uenja i sluenja znanjem1. razred srednje kole (francuski kao 2. strani jezik).Teme: 1. ivot u obitelji; 2. Kupovanje; 3. Film.Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije: reakcija na upute, izricanje podataka o sebi, obitelji i drugima, pisanje estitki, izraavanje zapovijedi. Kultura i civilizacija: putovanje u Francusku, znamenitosti Pariza, francuska prehrana, francuska modaStrategije uenja i sluenja znanjem.Njemaki jezikSadraji. 1. razred (5. ili 6. godina uenja). 2.2. Jezini sadraji: ivot u koli. Kua i obitelj. Blagdani i neki znaajni datumi. Situacije vezane uz boravak u stranoj zemlji; putovanje snalaenje u nepoznatom gradu. Situacije i podaci iz ivota mladih. Komunikacijski uzorci: traenje i davanje uputa, izraavanje osobnih i prenoenje tuih osjeaja, molbi, elja, izraavanje i prenoenje zapovijedi, zabrana itd.Srednje strukovne koleStrani jeziciOkvirni nastavni program iz stranih jezika za srednje strukovne trogodinje i etverogodinje kole. Nastavni programi u srednjim strukovnim kolama razlikovat e se s obzirom na tri osnovna tipa tih kola tj. na funkcionalnu uporabu stranoga jezika za pojedinu struku. To su sljedei programi: 1. Program tehnikih i srodnih proizvodnih struka; 2. Programi za hotelijersko-turistike tehniare; 3. Programi za ugostitelje; 4. Programi za ekonomsku struku. Cilj i zadaci: nastava u srednjoj strukovnoj koli treba biti poticajna i prvenstveno osposobljavati uenika za samostalni rad. Na taj nain obrazovanje treba teiti osposobljavanju i pripremi uenika za zrelu dob i svjesnu odgovornost; za odgovornost prema suvremenicima, potomstvu i prirodnom okruenju; za stvaranje razvojnih sposobnosti, ustrojstva temeljnih postupaka i stavova kao pretpostavke za dalji obrazovni put i osposobljavanje za ivot rada. Stoga treba uenike poglavito osposobljavati za: razmiljanje o temeljnim pitanjima svrhovitosti zadaa i odgovornosti prema ljudskoj opstojnosti; ouvanje osobnoga dostojanstva i vrednota; omoguavanje donoenja vlastitih kritikih prosudbi i besprijekornog daljnjeg usavravanja.Istovremeno uenike treba osposobljavati za: svjesnu pripadnost hrvatskom narodnom biu s kojim ga povezuje europski svjetonazor i otvorenost prema svijetu, spremnost da se djelatno zauzimaju za demokratsku i socijalnu pravnu dravu, koja se temelji na naelima slobode i jednakopravnosti, spremnost da se besprekidno trae nova rjeenja smanjenja napetosti izmeu osobne slobode i drutvene odgovornosti, spremnost na dijalog i suradnju, spremnost na kritiku toleranciju i shvaanje problema bilo svojih blinjih, ili opedrutvenih.U pogledu na obrazovne zadae, posebna naela svjesnog uenja uenike treba posebno osposobljavati kako bi shvatili probleme u njihovoj vieznakovitosti, njihove meusobne veze, te uzroke i posljedice odreenih pojava: za kritiko promatranje i vjerodostojnost, za logiko i kritiko razmiljanje, logiko zakljuivanje, misaono postavljanje pitanja kao i razumno donoenje sveopih i apstraktnih sudova, za usmeno i pismeno izraavanje, razne oblike opisivanja, koji se trae prilikom utemeljivanja kako konkretnih tako i apstraktivnih stvarnih misaonih pojavnosti, za ispravno koritenje obavijesnih izvora, za vrenje odabira iz raznih izvora, za tvrenje s istinitom namjerom i za mogunost prepoznavanja manipulacije, za uporabu radnih tehnika i tehnika uenja kako s obzirom na mogunost daljnjeg samostalnog rada i tako na stvaranje temeljnih znanstvenih postupaka i misaonih predodbi, za sustavni i planski rad kao samostalan tako i za skupinu.U nastavnim planovima i programima za srednje strukovne kole za strane jezike integriranje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja mogue je kroz sljedee teme:Engleski jezik (prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja): 1 razred.Teme: Opi sadraji i sadraji kulture i civilizacije; Teme iz kulture i civilizacije zemalja stranoga govornoga podruja; Kulturno blago Hrvatske; kola i uenje; Slobodno vrijeme i naini provoenja slobodnog vremena; Ekologija; Kua i obitelj; Posao zapoljavanje;Reklama i njezin utjecaj na ivljenje; Tradicionalni blagdani. Struni sadraji: Teme iz poduzetnitva; Teme iz raunovodstva (ekonomske kole); Poslovno dopisivanje; Usmeno poslovno komuniciranje: traenje i dobivanje podataka, poruka i obavijesti, opis.Engleski jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja): Teme strukovno orijentiranje; u banci, na kolodvoru, uvoz izvoz, trenje zaposlenja, molba za posao, obitelj, moja kola, izrada postera i reklamni oglasi. Strukovno orijentirane teme:kola i radionice kole, osnovni rjenik struke, povijest struke, mladi i svijet, tehnologija, sajmovi i izlobe, zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu, tehnike u radu.Jezine funkcije su u nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim situacijama koje proizlaze bilo iz razrednog razgovora ili iz predvienih tema. Ne moe ih se otro svrstati u odreen stupanj uenja. stoga e se one ostvarivati u veoj ili manjoj mjeri to e proizlaziti iz uenikog napredovanja tijekom kolske godine.Njemaki jezik (prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja). Teme:1. razred. Opi sadraji i sadraji iz kulture i civilizacije stranoga govornog podruja: teme iz kulture i civilizacije zemalja stranog govornog podruja; teme iz hrvatske kulture i obiaja; kola i uenje; slobodno vrijeme naini provoenja; ekologija; kua i obitelj; posao zapoljavanje; elementarne potrebe ovjeka; tradicionalni blagdani.Struni sadraji. Teme iz poduzetnitva: okvirno usmeno i poslovno dopisivanje.Njemaki jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja). Teme strukovno orijentirane. Opi sadraji: u banci; na kolodvoru; kod lijenika; traenje zaposlenja; molba za posao; slobodno vrijeme; obitelj; moja kola.Strukovno orijentirane teme: kola i radionice kole; osnovni vokabular struke; povijest struke; mladi i svijet; tehnologija; sajmovi; izlobe; zanimanje i praksa; svakodnevnica na poslu; tehnike u radu; radni procesi i faze u proizvodnom radu. Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim situacijama. Ne moe ih se otro svrstati u odreeni stupanj uenja.Latinski jezikObrazovni ishodi nastave Latinskog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom, tj. civilizacijskom komponentom.1. Teme Graanskog odgoja i obrazovanja koje se nalaze u Nastavnom programu Latinskoga jezika za: gimnazije, klasine gimnazije, strukovne kole.GimnazijePrvi razred. Cilj nastave: osposobiti uenika da uoi, spozna, razumije i prepozna jezinu grau latinskoga jezika, upozna i razumije civilizacijski kontekst u kojem ta graa postoji kao prenositelj odreenih obavijesti, i napokon, da razumije konkretne tekstove na latinskom jeziku te da ih moe prevesti na hrvatski jezik.Teme iz civilizacijskog podruja:Nastanak i irenje latinskog jezika; Rimljani u naem zaviaju; Rim antiko sredite razvoj grada, graevine i institucije; ivot u velegradu ulice i trgovi; U krugu obitelji rimska obitelj, ivot robova, odgoj, brak, rimska kua; Robovi i umjetnici; Ratovi i osvajanja kratki pregled rimske povijesti; Trgovci putuj