KURIKULUM GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Loranda Miletić, viša savjetnicaSolin i Split, 7.- 8. siječnja 2013.

Status građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu od 1999. do 2012. godine

• 1999. godine Vlada Republike Hrvatske donosi prvi Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava.

•Odlukom Vlade obvezuje se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na njegovu primjenu.

• Provedba toga programa ostala je na dobrovoljnoj osnovi sve do 2012. godine, kada je dovršen novi Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, a ministar je donio odluku o njegovoj eksperimentalnoj provedbi.

• Tijekom proteklog desetljeća razvijeni su brojni primjeri dobre prakse koji su, između ostalog, omogućili razvoj ovog Kurikuluma.

•Veći broj nacionalnih programa (od njih 34) integriran je u odgojno-obrazovni sustav kroz Građanski odgoj i obrazovanje.

Škole u uzorku za eksperimentalno provođenje Kurikuluma GOO-a

IPA projekt i MMHOsnovna škola Ivan Goran Kovačić, Petrinja, Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, Duga Resa, Osnovna škola Siniše Glavaševića, Vukovar, Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, Velika, Ekonomska i turistička škola, Daruvar i Srednja škola Obrovac, Obrovac.

AZOO i MZOSOsnovna škola „Đuro Ester“, Koprivnica, III. osnovna škola Čakovec, Čakovec, Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb, Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb, Gimnazija „Fran Galović“, Koprivnica i Srednja škola Dugo Selo, Dugo Selo.

Sastavnice Kurikuluma GOO-a

1. Okvir za razvoj kurikuluma GOO-a

2. Nastavni plan GOO-a

3. Elementi ocjenjivanja postignuća učenika u razvoju građanske kompetencije

4. Vođenje dokumentacije za praćenje i ocjenjivanje GOO-a

5. Kompetencije učitelja za poučavanje i učenje GOO-a

6. Kadrovski uvjeti za ostvarivanje kurikuluma GOO-a

7. Ishodi ostvarivanja GOO-a u svim razinama osnovne i srednje škole

Kompetentna osoba jest:

- ona koja zna i umije, ali i koja djeluje u skladu sa svojim znanjima i vještinama, ne zato što mora ili zato što joj to donosi puku materijalnu korist, nego zato što vjeruje da je takvo djelovanje ispravno i dobro za nju, posao koji obavlja i zajednicu u kojoj živi.

Odgojno-obrazovni ciklus

Pripadništvo određenoj zajednici u sklopu koje učenik ostvaruje prava i ima odgovarajuće odgovornosti

Funkcionalne dimenzije građanske kompetencije

Strukturne dimenzije građanske kompetencije

Ishodi/postignuća

1. ciklus1.-4. razred OŠ

2. i 3. ciklus5. do 8. razred OŠ

Učenik kao građanin razredne, školske i lokalne zajednice

znanje i razumijevanje, vještine i sposobnosti, vrijednosti i stavovi (znanje što + znanje kako + znanje zašto + znanje s/sa + znanje u)

Ljudsko-pravnaPolitičkaDruštvenaKulturnaGospodarskaekološka

Učenik kao emancipirani i društveno angažirani građanin različitih zajednica u kojima ima status nositelja prava i odgovornosti

učenik kao građanin hrvatske domovinske zajednice

4. ciklus1.i 2. razred SŠ učenik kao građanin hrvatske domovinske zajednice te građanin europske i međunarodne zajednice

Nastavni plan GOO-a

1.- 4. razred OŠ: međupredmetno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma

UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno

5.- 8. razred OŠ: međupredmetno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma, s mogućnošću izbornog predmeta u 7. i 8. razredu

UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno + 35 sati predmet ili moduli, izborno

1.-2. razred SŠ: obvezni predmet UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno

međupredmetno, modularno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma UKUPNO 15 sati godišnje, obvezno

3.-4. razred SŠ; modularno – tematski usmjereno na struku, izvan-nastavno: istraživački projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno

Postignuća učenika na kraju trećeg ciklusa 5.-8. razred OŠ

Građansko znanje i razumijevanje

Učenik/ica • zna što je politička ideologija i opisuje neke od vodećih političkih ideologija kroz povijest; razumije vezu između političkih ideologija i oblika vlasti; razlikuje demokratski od nedemokratskih režima; razumije načine na koje funkcionira vlast u nedemokratskim režima; opisuje neke od nedemokratskih režima; zna po čemu se građani u demokraciji razlikuju od pripadnika nedemokratskih režima; navodi prava pojedinca koja se krše u nedemokratskim režimima

• razumije da je hrvatska kultura rezultat složenih interakcija između većinske i manjinskih nacionalnih kultura, religija, regionalnih tradicija i obrazaca ponašanja; poznaje osnovna obilježja hrvatske većinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih manjina u Hrvatskoj te utjecaje koji su imali jedni na druge i na izgradnju zajedničke hrvatske kulture;

Postignuća učenika na kraju trećeg ciklusa 5.-8. razred OŠ

Građanske vještine i sposobnosti

Učenik/ica:

•posjeduje vještine traženja i kritičke analize informacije iz više izvora, uključujući Internet za informiranje i aktivno sudjelovanje u raspravama o rješavanju problema hrvatskog političkog, društvenog, kulturnog i gospodarskog života ;

• koristi vještine javnog nastupa, prezentacije, timskog rada, vođenja i moderiranja grupe, suradnje, dogovaranja te poticanja i uključivanja u dijalog i debatu;

• koristi odgovarajuće metode za osvještavanje i oslobađanje od stereotipa i predrasuda prema drugima i drugačijima po različitim osnovama; kritički pristupa predrasudama između pripadnika većinske nacije i nacionalnih manjina te među nacionalnim manjinama

Postignuća učenika na kraju trećeg ciklusa 5.-8. razred OŠ

Građanske vrijednosti i stavovi

Učenik/ica:

• pokazuje spremnost na kritičku analizu i selekciju informacija iz različitih izvora i otpornost na nagovore vršnjaka i reklamne poruke

• etički djeluje i ima razvijen osjećaj solidarnosti prema društveno isključenima u školi, obitelji, lokalnoj zajednici i na nacionalnoj razini

• poštuje kulturu drugih nacija te hrvatsku domovinsku kulturu

Teme i aktivnostiPredmetni učitelj ugrađuje teme građanskog odgoja i obrazovanja u svoj nastavni plan i program tako da ih povezuje s postojećim predmetnim temama.

Prikladne aktivnosti i dalje mogu biti izbor predsjednika razreda i izbor za vijeće učenika, donošenje razrednih i školskih pravila ponašanja te određenje sankcija za njihovo kršenje, kao rasprave i donošenje drugih odluka koje se odnose na rad i život škole; uređivanje razrednih i školskih novina, izrada plakata, izložba fotografija; istraživačke aktivnosti „Moja ustavna prava i odgovornosti“, „Moje pravo na obrazovanje i moje odgovornosti u školi“, „Sličnosti i razlike u demokratskom upravljanju školom, lokalnom zajednicom i državom“,;-rasprave o aktualnim pitanjima o kojima postoje suprotstavljena mišljenja u društvu; analitički i strategijski pristup rješavanju problema; - dobrovoljni i humanitarni rad u zajednici, posjete dječjim domovima i dječjim bolničkim odjelima, pomoć staračkim domaćinstvima; -povezivanje učenja za građanska, politička, gospodarska, socijalna i kulturna prava s obilježavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjećanja na Vukovar, Dan sjećanja na žrtve Holokausta, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama; itd.); - istraživački projekti o kulturnim raznolikostima i zajedničkoj hrvatskoj kulturi (simboli, običaji, jezik, glazba, predmeti, jela i dr.);

Kompetencije učitelja i nastavnikaTijekom eksperimentalnog provođenja GOO-a odgojno-obrazovnim radnicima bit će pružene mogućnosti da nadopune i usavrše svoje kompetencije kako je to utvrđeno u Kurikuluma GOO-a.

Učitelji su pozvani:

• koristiti interaktivne i participativne metode učenja i poučavanja,

• kreirati i osmišljavati nova rješenja za nastavne procese usmjerene prema učeniku i individualiziranijim oblicima učenja - daroviti, djeca s teškoćama, različite sposobnosti,

• pronalaziti u čemu učenik može biti uspješan, na tome graditi njegovo samopouzdanje, motivaciju i uspjeh u učenju,

• omogućavati prepoznavanje talenata kao uporišta za uspješno učenje i planiranje uspješnog profesionalnog razvoja.

Elementi ocjenjivanja postignuća učenika u razvoju građanske kompetencije

Kada se građanski odgoj i obrazovanje ostvaruje kao izborni ili redoviti predmet podliježe Pravilniku o praćenju i ocjenjivanju odgojno-obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi.

Elementi ocjenjivanja su:

Činjenično znanje i razumijevanje (znanje što i znanje zašto): razumijevanje pojmova, vrednota, procesa, institucija i zakonitosti koje čine temelj aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se imenovanjem, određivanjem, opisivanjem, analizom, tumačenjem, usporedbom, vrednovanjem i zaključivanjem;

Provedbeno znanje (znanje kako): razvoj i primjena građanskih vještina i sposobnosti prilikom rješavanja problema koji spadaju u područje aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se uspješnom primjenom stečenih ili inovativnih znanja i vještina u konkretnoj situaciji;

Vrijednosno usmjerenje – razumijevanje i prihvaćanje vrednota koje čine temelj aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se odgovarajućim obrascima ponašanja.

Kada se građanski odgoj i obrazovanje ostvaruje kao među predmetna tema, modularno, izvan-nastavno u svim razinama odgoja i obrazovanja u eksperimentalnoj fazi se ne ocjenjuje.

Tijekom eksperimentalne faze provjerit će se više mogućnosti i modela u eksperimentalnim školama, nakon čega će se najprikladniji model ocjenjivanja preporučiti svim školama

DokumentacijaŠkola izrađuje izvedbeni plan i program (kurikulum) GOO-a.

Dokumentiranje njegove provedbe:

GOO kao međupredmetna tema, modularno, izvan-nastavno u svim razinama odgoja i obrazovanja: Odgovarajuća rubrika u imeniku Građanski odgoj i obrazovanje. Ocjene se upisuju u odgovarajuću rubriku u imeniku, a u rubriku zapažanja i bilježaka vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja.

GOO-a kao nastavni predmet: Kada se građanski odgoj i obrazovanje pojavljuje kao predmet, u konačnoj ocjeni uzimaju se u obzir evidencije o postignuću učenika u međupredmetnom ostvarivanju GOO-a. Time učenik dobiva samo jednu konačnu ocjenu iz GOO-a. Ocjene se upisuju u odgovarajuću rubriku u imeniku Građanski odgoj i obrazovanje, a u rubriku zapažanja i bilježaka vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja. U rubriku bilježaka u imeniku, upisuju se samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju napredovanja učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pripomoći u konačnom ocjenjivanju uspjeha u nastavnom predmetu.

Razredna mapa za GOO Kada se GOO ostvaruje među predmetno svi nastavnici unose podatke - kopiju pripreme za nastavnu jedinicu u okviru koje su na integrirani način razvijali građansku kompetenciju kod učenika, najuspješnije uratke učenika, materijale vezano za izvannastavne aktivnosti i projekte i sl.

Učenički dnevnik iz GOO-a; služi samo-evaluaciji učenikovih postignuća.

Učenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, što je tijekom godine izradio u vezi GOO-a, zapažanja, bilješke, osvrti na naučeno, nove ideje i rješenja do kojih je došao, koje su mu vrijednosti važne i s kojim se teškoćama susretao, što želi bolje naučiti.

Prilaže potvrde, priznanja, zahvalnice, učeničke radove.

Nakon eksperimentalne provjere kurikuluma on će postati obvezan za sve škole

loranda.miletic@azoo.hr