program me‘upredmetnih i interdisciplinarnih sadr¾aja gra‘anskog

Download program me‘upredmetnih i interdisciplinarnih sadr¾aja gra‘anskog

Post on 15-Dec-2016

221 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • PROGRAM MEUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH

    SADRAJA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA

    OSNOVNE I SREDNJE KOLE

  • PROGRAM MEUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRAJA (ISHODA)

    GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA OD I. DO IV. RAZREDA OSNOVNE

    KOLE

    Sadraj

    I. Cilj i zadae integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja (ishoda) Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti od I. do

    IV. razreda osnovne kole

    II. Meupredmetni pristup u provedbi Graanskog odgoja i obrazovanja temelji se na naelu racionalizacije, integracije i korelacije

    III. Metode uspjenog pouavanja Graanskog odgoja i obrazovanja IV. Kompetencije uitelja za pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja

    V. Nain strunog praenja i vrednovanja meupredmetnog integriranja sadraja (ishoda)

    Graanskog odgoja i obrazovanja

    VI. Voenje dokumentacije za praenje i vrednovanje postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju

    VII. Plan integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja (ishoda) Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti u I., II.,

    III. i IV. razredu osnovne kole

    VIII. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja (ishoda) Graanskog odgoja i obrazovanja u I., II., III. i IV. razredu osnovne kole

    IX. Izvanuionike aktivnosti - primjeri X. Vrednovanje postignua uenika XI. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja (ishoda)

    Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u I., II., III. i IV. razredu osnovne

    kole

    I. Cilj i zadae integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja (ishoda) Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike

    aktivnosti od I. do IV. razreda osnovne kole

    U Ustavu Republike Hrvatske utvreno je da U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda

    i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana (l. 1. st. 2.), te da su

    sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,

    socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i

    ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie vrednote

    ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.

    Graanskim odgojem i obrazovanjem uenici/ce (dalje u tekstu koristimo muke imenice za

    oznaavanje oba roda) se pripremaju za oivotvorenje navedenih ustavnih odredbi. Sustavno

    ue o tome to je vlast, koja je uloga vlasti, koja su prava i odgovornosti graana u

    demokraciji, na koji ih nain i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Takvim uenjem potrebno je

    osposobiti uenika za aktivnoga i odgovornoga graanina koji sudjeluje u razvoju

    demokratske graanske kulture ili etosa svoje kole, mjesta, drave, Europe i svijeta odnosno

    za nositelja vlasti jer je ustavna demokracija takav model vlasti u kojoj su graani politiki

    subjekti, a to znai - nositelji vlasti.

  • Sudjelovanjem u izborima oni pristaju dio svoje suverenosti odvojiti od sebe odnosno povjeriti

    zastupnicima od kojih onda s pravom oekuju zatitu svojih interesa i pridonoenje

    zajednikom dobru.

    Kako bi se ta oekivanja i ostvarila, svi ustavi demokratskih zemalja, pa tako i Hrvatske,

    sadre odredbe o ogranienju vlasti. Da bi se osiguralo potovanje naela ogranienja vlasti i

    pravne drave, potrebno je aktivno sudjelovanje graana s inkulturiranim graanskim

    znanjem, vjetinama i vrijednostima.

    Time graani potvruju temelje demokratskog poretka slobodu i ravnopravnost pojedinca,

    bez obzira na razlike u podrijetlu, sposobnostima ili sklonostima.

    kola je duna uenike pouiti da opstanak demokracije ovisi o znalakom i aktivnom

    sudjelovanju graana u odluivanju na svim razinama. No, da bi sudjelovanje bilo i

    uinkovito, graani trebaju usvojiti odgovarajue znanje, vjetine i stajalita za koritenje

    intelektualnih alata kojima se unaprjeuju demokratske procedure kao to su procjena

    valjanosti naela, pravila i zakona te uinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja.

    Kako bi se u uenika potaknula spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne,

    preko lokalne i nacionalne, do europske i meunarodne zajednice, oni u koli trebaju:

    stjecati znanje o svojim pravima, odgovornostima, mogunostima i nainima djelovanja u

    zajednici; o naelima djelovanja demokratske vlasti i naelima pravne drave, o mehanizmima

    zatite ljudskih prava od lokalne do nacionalne, europske i meunarodne razine, razvijati

    vjetine uoavanja problema u zajednici i njihova miroljubivog rjeavanja, u suradnji s

    drugima jaati motivaciju za primjenom steenog znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu.

    U skladu s tim, nastavni plan i program graanskog odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu:

    graanski odgoj i obrazovanje) odreuje oekivana postignua uenika i sugerira naine na

    koje se do njih dolazi u koli bez obzira na to provodi li se graanski odgoj i obrazovanje kao

    poseban predmet ili meupredmetno. On time predstavlja konceptualni, didaktiki i metodiki

    okvir za razvoj graanske kompetencije u osnovnoj i srednjoj koli. No, za puni razvoj

    graanske kompetencije kljuna je suradnja svih djelatnika u odgoju i obrazovanju kako bi

    kola postala mjesto pouavanja, uenja i ivljenja demokracije.

    II. Meupredmetni pristup u provedbi Graanskog odgoja i obrazovanja temelji se na naelu racionalizacije, integracije i korelacije

    Takav pristup znai prevladavanje dosadanje prakse zapamivanja i reprodukcije

    disciplinarno odvojenih sadraja. Umjesto toga, uenje i pouavanje u razliitim podrujima

    postaje povezano i usmjereno na razvoj cjelovite osobe uenika. To se postie upotrebom

    interaktivnih nastavnih metoda pri emu se iskustvenim, timskim, suradnikim i radionikim

    uenjem, koje je esto povezano s istraivanjem, analiziranjem i zakljuivanjem, rjeava

    problem, stjee i razvija znanje, vjetine i vrijednosti. Pojam istraivanje ovdje se koristi u

    smislu da uenici primjereno svojoj dobi i mogunostima prikupljaju i analiziraju podatke o

    temi koju obrauju, prepoznaju probleme i trae rjeenja.

    Uenik postaje subjekt procesa uenja jer samostalno propituje i zakljuuje o predmetu

    uenja, analizira u suradnji s drugim uenicima i iskuava mogunosti primjene. Takvo uenje

    ueniku osigurava dublje razumijevanje i trajnije pamenje onoga to ui te vodi do znanja

    koje je provjereno i koje se moe dalje unaprjeivati. To je otvoren koncept cjeloivotnog

    uenja.

    Graanski odgoj i obrazovanje uvodi se na nain obvezne meupredmetne provedbe kako bi se u

    odgoju i obrazovanju pridonijelo punom razvoju graanske kompetencije uenika. Pri tome se

    polazi od injenice da su svi predmeti izravno povezani opim pravom na odgoj i obrazovanje ili

    nekim posebnim pravom koje se jami svakom djetetu, u svakome od njih se trai razvoj

  • odreenih vjetina i stajalita odnosno vrijednosti koje vie ili manje pridonose ostvarivanju

    Graanskog odgoja i obrazovanja, primjerice:

    Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja sa satovima razrednika mogue je uz pomo sadraja i aktivnosti kao to su: demokratsko donoenje razrednih pravila i njihovo pridravanje;

    priprema uenika za kandidaturu i sudjelovanje u radu Vijea uenika, izbor predsjednika/ce

    razreda i izbor predstavnika/ce za Vijee uenika; informiranje svih uenika u razredu o radu

    Vijea uenika; razvoj komunikacijskih vjetina uenika, upravljanje emocijama (prepoznavanje i

    primjereno iskazivanje) i upravljanja sukobom (nenasilno rjeavanje sukoba); upoznavanje

    uenika s propisima kojima se ureuju odnosi i obveze u koli (npr. Pravilnik o ocjenjivanju);

    obiljeavanje posebnih dana u koli ili lokalnoj zajednici; provedba istraivakih projekata

    uenika i volontiranje u lokalnoj zajednici.

    Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Povijest i Geografija ostvaruje se uz pomo tema kao to su: razliita drutvena ureenja i oblici vladavine, u sklopu kojih se

    raspravlja o poloaju pojedinca, njegovim pravima i slobodama te o ulozi institucija vlasti u zatiti

    prava pojedinca; meuljudski odnosi, pri emu se osobito raspravlja o nejednakosti izmeu

    mukarca i ene, meu rasama ili meu razliitim nacionalnim, etnikim, religijskim i jezinim

    grupama tijekom povijest ili u razliitim drutvima danas; ratovi i njihove posljedice, s posebnim

    osvrtom na pravo na mir i humanitarnu pomo, prava izbjeglica, odrivi razvoj, racionalno

    gospodarenje resursima, geografska raznolikost.

    Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Hrvatskoga jezika utemeljena je na opem cilju i zadaama nastave Hrvatskoga jezika. Primjerice, ostvarivanje prava na identitet i

    prava na izraavanje, povijesnoj borbi za uporabu hrvatskoga jezika, utjecajima na hrvatski jezik,

    izbor knjievnih djela u kojima se tematizira nepravda i diskriminacija povezna je s ciljem nastave

    Hrvatskoga jezika: razvoj jezino-komunikacijskih sposobnosti pri govorenoj i pisanoj uporabi

    jezika u svim funkcionalnim stilovima, razvoj literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i kulture,

    stvaranja zanimanja za sadrajima medijske kulture te upoznavanje i potovanje hrvatske kulture,

    kultura nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura.

    Povezivanje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave stranih jezika ostvaruje se uenjem o pravima i odgovornostima graana te o funkcioniranju vlasti u zemlji iji se jezik ui, njezinoj

    demokratskoj kulturi, od