prirodna i kulturna baŠtina primorske hrvatske
DESCRIPTION
PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA PRIMORSKE HRVATSKE. Inga Panza,8.b. Nacionalni parkovi Primorske Hrvatske. Dio Hrvatske najbogatiji prirodnom baštinom Ima 5 nacionalnih parkova,a to su: N.P. Paklenica N.P. Krka N.P. Mljet N.P. Kornati N.P. Brijuni. N.P. Paklenica. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA PRIMORSKE HRVATSKE
Inga Panza,8.b
Dio Hrvatske najbogatiji prirodnom baštinom
Ima 5 nacionalnih parkova,a to su:
N.P. Paklenica N.P. Krka N.P. Mljet N.P. Kornati N.P. Brijuni
Nacionalni parkovi Primorske Hrvatske
Proglašena nacionalnim parkom 19.10.1949. Ime je dobila po smoli crnog bora, paklini Nalazi se na gotovo nešumskom dijelu Velebita Izrazito bogata šumska zajednica Stanište je endemske biljke pljeskarice (Arenaria Orbicularis) Najviši vrhovi su Vaganski vrh(1757m) i Sveto brdo(1753m)
N.P. Paklenica
N.P. Krka
Proglašen nacionalnim parkom 1985. Najljepši slapovi su Skradinski buk i Roški slap
Proglašen nacionalnim parkom 11.11.1960. Nalazi se na zapadnoj strani otoka Mljeta Čine ga dva duboka zaljeva s vrlo uskom vezom s
otvorenim morem i otočićem na sredini jednog zaljeva na kojemu se nalazi samostan
N.P. Mljet
Proglašen nacionalnim parkom 1980. Najrazvedenija skupina otoka u Sredozemlju Sastoji se od 140 nenaseljenih otočića, hridi i otoka
N.P. Kornati
Proglašeni nacionalnim parkom 27.10.1983. Očuvana sredozemna vegetacija, zoološki vrt u
prirodi te bogato kulturno nasljeđe iz doba Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije
N.P. Brijuni
Parkovi prirode u Primorskoj Hrvatskoj Ima 6 parkova prirode,
a to su: P.P. Biokovo P.P. Telašćica P.P. Učka P.P. Vransko jezero P.P. Lastovsko otočje P.P. Velebit
Proglašen parkom prirode 16.6.1981. Najviši vrh je Sveti Jure (1762m) Stanište više od 40 biljnih endemičnih vrsta, npr.
biokovsko zvonce
P.P. Biokovo
Zaljev na Dugom otoku Najsigurnija i najveća prirodna jadranska luka Najviši hrvatski klifovi
P.P Telašćica
Proglašen parkom prirode u travnju 1999. Najviši vrhovi su Vojak (1401m) i Veli Planik (1272 m)
P.P Učka
P.P Vransko jezero
Najveće jezero u Hrvatskoj, rijedak primjer kriptodepresije, krško polje ispunjeno vodom
KRIPTODEPRESIJA= jezero čija se površina nalazi iznad, a dno ispod razine mora
P.P. Lastovsko otočje
Proglašen parkom prirode 29.9.2006. Park obuhvaća 44 otočića, hridi i grebena, najveći od
njih su Lastovo i Sušac
Najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj U njemu se nalaze dva nacionalna parka- Sjeverni
Velebit i Paklenica
P.P. Velebit
Kulturna baština Primorske Hrvatske
Najvrijedniji dijelovi kulturne baštine Primorske Hrvatske su:
Stari grad Dubrovnik Dioklecijanova palača u Splitu Povijesni Trogir Eufrazijeva bazilika u Poreču Šibenska katedrala sv. Jakova
Svi su pod zaštitom UNESCO-a
Stari grad Dubrovnik Gradske zidine su građene od 13.
do 17. stoljeća Kula Minčeta-na sjeveru dovršena
1464.,gradio ju Juraj Dalmatinac Kula Bokar-na zapadu građena
prema nacrtima firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija
Utvrda sv.Ivan-na jugoistoku, gradio ju Paskoj Miličević
Tvrđava Lovrijenac-na zapadu povijesni simbol otpora Mletačkoj republici, Gibraltar Dubrovnika
Tvrđava Revelin-na istoku građena je 1462.
Gradska vrata od Pila-zapadna vrata,sagrađena 1537.,na njima je bio pokretni most
Gradska vrata od Ploča-istočna gradska vrata iz 15. stoljeća
Stari grad Dubrovnik
Dioklecijanova palača
Građena je od bijelog vapnenca dopremanog s Brača i Trogira, sedra koji se vadio iz korita obližnjih rijeka i opeke koja je izrađivana u radionicama smještenim u blizini
Ne zna se kad je počela izgradnja palače, pretpostavlja se da je to bilo oko 295. godine
Dioklecijanova palača
Trogir
Osnovali su ga Grci s otoka Visa u 3.st. prije Krista
Najznačajniji spomenik je trogirska katedrala čiji je portal zapadnih vrata izradio majstor Radovan
Trogir
Eufrazijeva bazilika
Nastala u 6.st za vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana 1.
Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina počela se graditi 553. godine
Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornom izdanju ranokršćanske crkve stoji crkva u gotičkom izdanju
Eufrazijeva bazilika
Šibenska katedrala
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku građena je od 1431. do 1536 .
U njezinoj izgradnji su sudjelovali Juraj Dalmatinac, Nikola Ivan Firentinac, Francesco di Giacomoiz, Antonio di Pierpaolo Busato i Lorenzo Pincino
Šibenska katedrala