Doc. Dr. Omer Hamzi

hamzicomer@gmail.com

III. PRAVO U OSMANSKOJ BOSNI

A. VJERSKA STRUKTURA OSMANSKE BOSNE,B. PRAVO I SUDSTVO U OSMANSKOJ BOSNI,C. TANZIMAT (REFORMA) I TANZIMATSKO PRAVO,

Prezentacija

A. VJERSKA STRUKTURA OSMANSKE BOSNE1. Proces prihvatanja islama, 2. Millet sistem,2. Bosna Srebrena, 3. Pravoslavna crkva,4. Sefardi;

1. Proces prihvatanja islama

1.Islam (uz sr. herezu) ini duhovnu vertikalu Bosne, posebno Bonjaka.2. Ima vie pristupa tom pitanju, najvanija su dva: a)Popularno bonj. uvjerenje: da su potomci bogumila;b) da je bogumil. vlastela prva prihvatila islam kako bi sauvala svoj posjed (Juki, Klai, Cviji, Prelog, I. Andri) historijski neutemeljena (V. ubrilovi);3. Islam nije nametan silom (kao to tvrde neki srpski i hrvatski historiari; (jedan od dokaza berat sultana Mehmeda II 1453. carigradskom patrijarhu (jurisdikcija nad svim podanicima grkog obreda;

2. Millet sistem1. Pripadnici knjige Boijeg otkrovenja (tzv. milleti) imali su na personalnoj osnovi odreenu vjersku samoupravu i zatitu, t.j. status zatiene manjine; 2. Oni su svoje privatno-pravne, prije svega statusne i porodine odnose regulirali na osnovu svog vjerskog i kanonskog prava; 3. Sistem milleta osmanska pluralistika formula rjeavanja nacionalnog pitanja;4. Sistem milleta pogodovao potkopavanju Osmanskog carstva sa strane;

3. Bosna Srebrena

1. Franjevci uvari uspomene na srednj. Bosnu Ahdnama (obaveza, jemstvo) 24. 5. 1464. - fra Aneo Zvizdovi zatraio i dobio od sultana Mehmeda II Fatiha slobodu daljeg vjerskog djelovanja; 2. Katolici su dobili Ahdnamom spokojstvo i pravo vjeroispovijedanja dotle dok budu mirni i dok se pokoravaju sultanovim naredbama(tako je nastala franjevaka provincija ili redodrava, kasnije nazvana Bosna Srebrena (Bosna Argentina);3. Teritorij Bosne Srebrene od Ugarske do Jadrana (postepenim povlaenjem Osmanlija, nala se u tri drave Osmanskoj carevini, Mletakoj Republici i Austriji);

4. Pravoslavna crkva

1. Pravoslavni imali status zatiene manjine - zimmi (u 16. stoljeu pravoslavno naselje Gornja Varo i crkva u centru Sarajeva);2. Uspostavom Peke patrijarije, 1557. obnovljena autokefalnost pravoslavne crkve (Sulejman I Zakonodavac) imala preko 40 mitropolija;3. Peka patrijarija, odnosno srpska crkva imala status najveeg feudalca, kranskog posebno);4. Prva tamparija nabavljena u Veneciji i prenesena u Gorade, 1519. u Crkvi sv. ora;5. Podizanje manastira (Tamna, Ozren, Lomnica, Vozua, Gostovi), crkava (nova saborna u Sarajevu) i uilita (srpska realka u Sarajevu)

5. Sefardi

1. Od 11. stoljea panski vladari progone muslimane rekonkvista, 1492. okonana osvajanjem Granade kralj Ferdinand V Katoliki)2. Progoni muslimana i Jevreja iz panije poslije pada Granade 1492. i njihov prihvat u Osmanskom carstvu, naredbom sultana Bajazita II)3. Doseljavanje Jevreja u Sarajevo najkasnije 1540/41., jevreji su Sarajevo nazivali mali Jerusalim.4. Doseljavanje srednjoevropskih Jevreja Akenaza, poslije austroug. okupacije

B. PRAVO I SUDSTVO U OSM. BOSNI1. Izvori prava u osmanskoj dravi, 2. Izvori katolikog kanonskog prava,3. Izvori pravoslavnog crkvenog prava,4. Izvori jevrejskog prava,5. Krivino pravo,6. erijatsko brano pravo,7. enidbeno pravo katolike crkve,8. Brano pravo pravoslavne crkve,9. Brano pravo Jevreja, 10. erijatsko nasljedno pravo,11. Sudska organizacija, 12. Gradska i druga lokalna uprava i samouprava,13. Vakufi, 14. Mulk

1. Izvori prava u osmanskoj dravi 2. Obavezni izvori erijatskog prava su Kuran (muslimanu vjeruju da Kuran knjiga otkrovenja, boja rije) i suna ili hadis;3. U procesu tumaenja erijata tokom stoljea formirala su se 4 pravno-nauna sistema ili pravne kole - mezhebi: hanefijska, malkijska, afijska i hanbelijska4. erijatsko pravo nastojalo obuhvatiti cjelok. ivot muslimana; 5. Zakonodavna aktivnost sultana, koji izdaju svoje zakone, zv. kanuni i kanuname za razliku od erijtaskog kao vjerskog, to se zvalo drav. ili kanunsko pravo);

2. Izvori katolikog kanonskog prava 1. zakonodavstvo i obiajno crkveno pravo,2. Biblija je oigledno, djelo ljudi koji su vjerovali u Boga. Oni su dokaze Bojeg prisustva nalazili u historiji starih Jevreja, ivotu Isusa Krista (Hrista) i razvitku ranog kranstva i crkve u Rimskom c.;3. Crkveno zakonodav. kao izvor kanonskog prava: odluke crkvenih sinoda i sabora, papski dekreti i enciklike, zatim konkordati i razni drugi akti crkve,4. Obiaji kao izvori crkvenog prava ;5. Usmena crkvena predaja kao izvor prava (apokrifne knjige);

3. Izvori pravoslavnog crkvenog prava

1. Osnovni izvori: Biblija, sveto predanje, odluke prvih sedam vaseljenskih sabora, razni akti Carigradske patrijarije,2. Pravoslavni kanon Svetog pisma (sadri 46 knjiga Starog i 27 knj. Novog zavj. koje se dijele na: zakonske, histor., poune i proroke knjige). 3. Sveto predanje kao izvor prava (spisi koji potiu od svetih otaca);4. Kanonske odluke sedam prvih vaseljenskih sabora od etvrtog do druge polovine 8. st.;5. Nomokanon ili zbornik dravnih (nomos) i crkvenih (kanon) propisa kao priruni izvor prava

4. Izvori jevrejskog prava

1. Hebrejska biblija je ista knjiga koju krani ili hriani zovu Starim zavjetom (sadri 39 knjiga, koje se dijele na tri skupine; zakon ili Tora, proroci i spisi ili hagiografi); Tora u prevodu sa hebr.- Zakon (Petoknjije ili Pentateuh.), obuhv. prvih 5 knjiga Biblije, opisuje historiju Jevreja do Mojsijeve smrti u 13. st. p.n.e, deset zapovijesti, vjerskog i svjetovnog karaktera;2. Talmud je drugi osnovni izvor jevr. prava (prirunik, uputa, zbirka vjerskih i svjetovnih zakona), sastoji se od dva dijela: Mine (pisana verzija jevrejskog obiajnog prava) i Gemare (tumaenje Mine)

5. Krivino pravo

1 Osnov starog osm. kriv. prava je erijatsko pravo - u kome se krivina djela dijele u tri grupe: (1.) hadd (tu su kazne bile tano odreene, (2.) za koja je bila predviena odmazda ili plaena umira (krivina djela poimenino nabrojana) i (3.) za koja je bila predviena samo vrsta kazne 2. Sultanova jurisdikcija (kanunname), sultan odmjeravao kazne za mnoga krivina djela iz tree grupe (tazir), koja nisu predviena erijatom;3. Osmansko pravo nije pravilo razliku u kanjavanju prema stalekoj pripadnosti krivaca, ve po spolnoj i vjerskoj pripadnosti. (musliman stroije kanjavan, ena ponekad stroije kanjavana od mukarca)

6. erijatsko brano pravo

1. Brak u erijatskom pravu graanskopravni, ugovorni odnos,a) Punovanost braka (nije vezan ni za kakvu vjersku ceremoniju),b)Davanje saglasnosti za sklapanje braka (u prisustvu dva svjedoka),c) Brani poklon (mehr),d) Brani ugovor;2. Punoljetstvo mladenaca i prava ene u vezi sa sklapanjem braka,a) Punoljetstvo i prava ene u braku (sa 12 g.),b) Punoljetstvo mukarca (sa 14 godina)3. Smetnje za sklapanje braka po erijatu (krvno srodstvo, srodstvo po tazbini, muslimanka se nije mogla udati za nemuslimana)4. Razvod braka (talak)- je stvar zakonita, ali je Bog ne voli; razlozi su razliiti

7. enidbeno pravo katolike crkve

1. Brak kao boanska i istovremeno ustanova prirodnog, ljudskog prava,a) enidba ili brak kao nerazdv. ivotna zajednica,b) enidba je znak Boje milosti (sakrament), a brak pravno neraskidiva veza,2. Uslovi i smetnje za sklapanje braka,a) Punoljetstvo i drugi uslovi za sklapanje braka (dvije krtene osobe, ena sa 14, mukarac sa navrenih 16 godina),b) Smetnje za sklapanje braka (maloljetstvo, polna nemo, razliitost vjere, krvno srodstvo),b) Mjeoviti bakovi (sa pojavom protestantizma, Tridentski sabor 1563., Kanon iz 1917. priznaje mjeovite brakove samo izmeu krtenih osoba);

8. Brano pravo pravoslavne crkve1. Brak kao sveta tajna i duhovno druenje:a) Potpuna duhovna i tjelesna zajednica: radi uzajamnog ivota i raanja djece, b) Mjesto, vrijeme i procedura sklapanja braka:u crkvi, u prisustvu svetenika i najmanje dva svjedoka, u dane kada to crkva dozvoljava;2. Smetnje za sklapanje baka (neotklonjive:, krvno srodstvo, kumstvo, postojei brak i otklonjive: maloljetstvo, neki stepen krvnog srodstva, razlika vjere);3. Razvod braka (dozvoljen: preljuba, nestanak branog druga, bolest, otpadnitvo od vjere), ali je u Bojim oima prvi brak najvei;4. Mjeoviti bakovi (u poetku samo sa svojom vjerom, od 1933. pod posebnim uslovima);

9. Brano pravo Jevreja

1. Brak se shvata kao povezivanje dviju familija radi potomstva, a manje kao lini odnos suprunika. Sam in enidbe ima 4 etape:a) Prva: sporazum izmeu lanova dviju porodica kojim se nevjesta obeava mlado., uz dogovoren vjereniki dar - mohar, b) Druga: predaja mohara - mlado. prireuje gozbu, c) Trea: kada mladoenja na osnovu snage mohara zatrai nevjestu, kojom je prilikom punac prireivao gozbu,d) etvrta: vjenanje koje se zavrava itanjem i potpisivanjem branog ugovora, ime je brak sklopljen),2. Razvod baka: jednostrani in mua koji se realizuje jednostavnom izjavom da mu ena vie nije ena i da on nije njen mu;

10. erijatsko nasljedno pravo (a)

1. Nasljednici:a) normalni univerzalni (asaba) nasljednici srodnici po mukoj liniji; b) udjelni: 12 kategorija pobonih i daljih srodnika,2. Podjela imovine: a) Srodnici po mukoj liniji (Asaba) dobijali su cijelu imovinu, ali poto se prvo podmire udjelni nasljednici,b) Ako nije bilo asabe ostatak imovine odlazio je u dravnu riznicu, pod uslovom da se koristi za potporu muslimana, ako to nije bilo mogue, pozivali su se srodnici po enskoj liniji;3. Testament ili oporuka

11. Sudska organizacija 1. Sudsku vlast vrio je kadija u prvom redu organ pravosua, a u lokalnoj upravi organ ope nadlenosti, ali i izvrilac naredbi centralne vlasti;2. Sudska nadlenost kadije: svi graanski i krivini sporovi, administrativno, poresko, zemljino pravo, privatno-pravni sporovi, starateljstvo, cijene , vakufi; 3. Izvrna i nadzorna funkcija: 6. Nije bilo institucije apelacije: stranka koja bi bila nezadovoljna prvom presudom, mogla je obnoviti postupak, ali pred istim kadijom;

12. Gradska i druga lok. uprava i samoup (a)1. Stvarna urbanizacija Bosne, poinje sa uspost. osmanske vlasti (administr.jedita, kasabe),2. Uloga dervikih redova u ranoj urbanizaciji tekije ili stanita pored vode ili na drugim zgodnim mjestima,3. Svi gradovi su bili nova naselja, sa osloncem na dugu tradiciju gradskog ivota na Orijentu, dakle, bez neposredne veze sa ranijim bosanskim trgovitima.4. Povlaten poloaj gradskog stanovnitva, posebna carska povelja muafnama stanovnitvo osloboeno izvjesnih obaveza (u Bosni samo u Sarajevu),5 6. Esnafi kao oblici posebne samouprave u zanatskim i trgovakim centrima

13. Vakufi

1. Vakuf: nepokretna imovina darovana od strane vakifa u opekor. svrhe izvan pravnog prometa;2. Svrha vakufa dobrotvorna (izdravanje damija, imareta, musafirhana, izgradnja vodovoda, javnih esmi itd.); 3. Vakufnama (povelja ili zakladnica), koju izdaje vakif, a ovjerava nadleni erijatski sud, koji je postavljao i muteveliju ili upravnika vakufa;4. Vrste vakufa:a) samostalni ili opi (srf), ijim se dobrima koristila muslimanska zajednica i svi ostalib) porodini (evladijet): njihova su se sredstva samo djelimino troila u vakufske svrhe, a ostatak su koristili potomci (evlad) zavjetaa (rjei vak.).5. Najpoznatiji vakufi u Bosni: Isa-bega Ishakovia, utemeljitelja Sarajeva, te Gazi Husrevbegov vakuf;

14. Mulk

1. Islamska koncepcija svojine: Bog kao apsolutni vlasnik svega, pa i zemlje, povjerava vlasnitvo imamu (kolektiv, drava) na jednoj i pojedincu, na drugoj strani;2. To se u praksi srednjeg vijeka i feudalizma izraavalo kroz postojanje dravnog i privatnog vlasnitva. (u Osmanskom carstvu privatna svojina se nazivala mulk ili erazi memluke, za razliku od erazi-mirije kao dravnog vlasnitva); 3. Mulk je privatna svojina, sa neogranienim pravom raspolaganja od strane vlasnika:a) Prava posjednika mulka: neogranieno pravo raspolaganja svojim posjednom, prodaje i nasljeivanja, b) Mulkom je obuhvaena kua sa okunicom, baom i oko pola dunuma (mulk zemlje obino su nazivane mila ili milevina),

C. TANZIMAT (REFORMA) I TANZIMATSKO PRAVO 1. Pojam i poeci Tanzimata2. Hatierif od Glhane3. Hati Humajun (Hatt-i Humayun) 1856. 4. Ramazanski zakon, osmanski zemljini zakon, 1858. 5. Saferska naredba (Uredba o iflucima), 1859.6. Medela (Osmanski graanski zakonik)

1. Pojam i poeci Tanzimata

1. Pojam: tanzimat je program i politika reformi u cilju spreavanja propasti carstva: (1) reforma vojske, (2) uprave i (3) kodifikacija osmanskog prava;2. Reforme sultana Selima III: program zv. Novi red (Nizam-i-dedid), novi ustroj vojske i lok. uprave, ojaao autoritet centralne vlasti i sprijeio nered; tekoe - Napoleon u Egiptu 1799., Srpski ustanak 1805., rat sa Rusima, unutranji otpori, naputanje reformi i tragian kraj 1807. godine;3. Reforme sultana Mahmuda II (1808. 1839.), sljedbenik Sultana Selima III.; okonao rat sa Rusima, slijedi likvidacija janjiarskog reda 1826. otvoren put ka redovnoj vojsci, obraun sa ajanima i kapetanima, reorganizacija lokalne uprave 1835.;

2. Hatierif od Glhane1. Sultan Abdul-Medid (1839. 1861.) svoju vladavinu poinje izdavanjem ovog akta na zapadu: osmanska povelja sloboda, djelo osm. ambasadora u Parizu Mustafa Raid Pae2. Hatierif od Glhane proklamira korisne ili srene reforme (tanzimat-i-hajriye):a) potpuna sigurnost svih podanika Carstva, uvoenje stalnog naina razrezivanja poreza, jednak sistem regrutovanja u vojsku i trajanje vojne slube;b) Ukinut je timarski sist. (i njegova organizacija);c) Javno suenje, slobodno raspolaganje imovinom (nevini naslj. zloinca zadravaju svoja zakonskih prava);3. Hatierifom od Gl. poinje razdoblje reformi ili tanzimata, (trajalo do donoenja prvog osmanskog ustava 1876. godine i ilo vrlo teko, posebno u Bosni);

3. Hati Humajun (Hatt-i Humayun) 1856. (a1. Hati Humajun je drugi temeljni pravno-politiki akt ere tanzimata, (za razliku od Hatierifa iz 1839., koji je nastao u zemlji, ovaj je iniciran iz inozemstva kao direktan rezultat Krimskog rata 1853. 1856. Kongres mira velikih sila u Parizu - nakon Krimskog rata Porta primljena za punopravnog lana koncerta (sporazuma), uz uslov da provede nove reforme - koji je prihvatila, proglaavajui Hati Humajun, 1856. godine;); 2.Glavne odredbe Hati Humajuna: a) jednakost svih sultanovih podanika, bez obzira na vjeru, jezik i rasu, b) striktno pridravanje godinjeg budeta, c) kodif. krivinog i trgovakog prava, d) unapreenje i poboljanje rada pokrajinskih i lokalnih upravnih vijea ili savjeta, e) reorganizacija milletskog sistema kako bi se osiguralo vee uee laikog, to jest sekularnog elementa u poslovima milleta.3. Hati Humajun poetak druge faze tanzimata,

4. Ramazanski zakon, osmanski zemljini zakon, 1858. (a)

1. Zakon regulie agrarne odnose koje je zatekao Hatierif od Gl. (legalizovao prisvajanja posjeda i u procesu iflienja ozakonjen ifluki sistem)2. S obzirom na pravnu prirodu posjeda, Ramazanski zakon razlikuje pet kategorija zemljine svojine:a) mulk (erazi-memluke): privatno vlasnitvo, kojim je njegov titular (nosilac prava) mogao neogranieno raspolagati (kua, okunica ili kuite sa pola dunuma zemlje)b) dravno vlasnitvo (erazi-mirija); u klasinom timarskom sistemu izuzeto iz pravnog prometa; Ramazanski zakon je mirijske zemlje uinio djelimino pravno mobilnim (posjednici su ga mogli prodati, ali uz suglasnost drave, ta zemlja nije mogla biti predmet nasljeivanja), sa nje je naplaivan porez: zemljarina ili desetina.

4. Ramazanski zakon, osmanski zemljini zakon, 1858. (b)c) vakufske zemlje (erazi-mevkufe): u pogledu njihovog pravnog reima, Ramazanski zakon nije donio nikakve bitne promjene u odnosu na klasino doba, ali je ubrzo osmanska vlada pristupila kodifikaciji vakufskog prava, te je, u tom smislu, 1859. godine donesen Zakon o upravljanju vakufima, te vie propisa iz te oblasti,d) opinske zemlje (erazi metruke), koje su bile u vlasnitvu seoskih opina, najee kao zajedniki panjaci i ispasita, ume i vode, kojima su se seljaci slobodno koristili za svoje potrebe.e) puste zemlje (erazi-mevat). Mevati su obuhvatali ledine, movarna i neplodna zemljita.

5. Saferska naredba (Uredba o iflucima), 1859. godine1. Ovim aktom konano su ozakonjeni postojei agrarni odnosi u Bosni, (ustvari, postojee obiajno agrarno pravo, nastalo u procesu ifluenja); ti odnosi uspostavljani su slobodnom pogodbom izmeu vlasnika zemlje (itluk-sahibije) i seljaka (ifije),2. Ustanovljena je neka vrsta trajnog zakupa zemljita izmeu posjednika (spahije) koji je postao vlasnik zemljita (moe ga staviti u promet i nasljeivati, ali uz suglasnost drave) i kmeta, to jest zakupca (mustedira, ifije), koji nema svojinskih prava na zemlju, ali njegov zakup ima nasljedni karakter.3. S obzirom na to pravo nasljeivanja, seljak je sa vlasnikom zemlje istovremeno imao privatno-pravni (zakupniki) i javno-pravni (t.j. kmetski) odnos: posjednik nije mogao dii seljaka sa zemlje, osim u sudskom postupku;

6. Medela - Osman. graanski zakonik 1. Medela je prva sl. kodifikacija hanefijskog tumaenja erijata: Osmanski graanski zakonik ili Knjiga pravnih propisa, obligacionog, parninog i dijelom stvarnog prava, iako nije formalno proglaena zakonom, uivala je silu i autoritet zakona; 2. Poslije uvodnih govora - temeljnih pravnikih pravila, slijedi 16 knjiga u kojima su iscrpno normirani: kupoprodajni odnosi, najmovi, zalog, jamstvo, amanet, darovanje, prisvajanje i unitenje tuih stvari, ogranienje raspolaganja sa sredstv., raznovrsne zajednice i zajednica vlasnitava (kompanija, susvojina), povjera ili punomostvo, nagodba, priznanje, tuba, dokazi, prisega i svjedoenje (ehadet), te na kraju suenje;3. Primjena Medele i poslije propasti Osmanskog carstva (u Turskoj do 1926., u BiH do 1946).