POSLOVNO PRAVO

POSLOVNO PRAVO

(Pravo privrednih drutava)

Osnovi prava obligacija, privredna trgovaka drutva

I. POSLOVNO PRAVO

1. POJAM POSLOVNOG PRAVAPoslovno pravo je skup pravnih normi kojima se regulie pravni poloaj privrednih subjekata (statusno pravo) i njihov odnos prema dravi (reglementsko pravo), kao i pravne norme o pravnim poslovima koje oni obavljaju u meusobnim odnosima.Historijski razvoj poslovnog prava: Kao posebna grana prava poslovno pravo pojavilo se u srednjem vijeku, razvojem gradova u sjevernoj Italiji, gdje je bio centar Evropske trgovine. Prva nacionalna kodifikacija poslovonog prava izvrena je u drugoj polovini XVII vijeka u Francuskoj kroz 2 ordonanse kralja Luja XIV (o suhozemnoj i o pomorskoj trgovini). Dalja kodifikacija nastavljena je u XIX vijeku.

Historijski razvoj poslovnog prave se moe svrstati u 3 faze: 1. dezintegracija, 2. inkorporacija (jus mercatoria) u nacionalne kodifikacije i 3. ponovne tendencije integracije na regionalnom i univerzalnom planu.

Predmet poslovnog prava: su svi poslovi i odnosi koji nastaju u poslovnom prometu i svi odnosi koji nastaju u toku poslovanja ili su sa njima u funkcionalnoj vezi. On obuhvata status privrednih poslovnih subjekata, njihove meusobne poslovne odnose (robni i novani promet), kao i odnose poslovnih subjekata i drave (reglementsko pravo).

Odreivanje subjekata poslovnog prava. U pravnoj nauci postoje 2 metoda odreivanja subjekata poslovnog prava, objektivni i subjektivni. Po objektivnom kriteriju svojstvo trgovca se izvodi iz pojma trgovinskog posla koji je objektivno definisan. Poslovni subjekt je ono lice koje se bavi odreenim trgovakim poslom. Subjektivni kriterij u obzir uzima svojstvo lica. Trgovakim poslovima se mogu baviti samo lica koja ispunjavaju potrebne uslove za obavljanje tih poslova. U njemakom pravu imamo pojam trgovca po zanimanju i trgovca po upisu. Trgovac po zanimanju je lice koje se profesionalno bavi trajno zakonom odreenim apsolutnim privrednim poslovima. U ovom sluaju nije nuna registracija trgovca da bi imao satus trgovca, ve mu taj status daje sama injenica da vri trgovake poslove.

Trgovac po upisu je lice koje vri neki trgovaki posao koji ne spada u osnovne trgovake poslove, ve su to sporedni (akcesorni) trgovaki poslovi koji su u vezi sa apsloutnim trgovakim poslovima i za ije obavljanje je nuna registracija u trgovakom registru. Po pravilu, trgovci po upisu su subjekti poslovnog prava sa statusom pravnog lica koje stiu upisom.

U pravu su poznati jo trgovci po nainu postanka, mali trgovci i prividni trgovci. Trgovci po nainu postanka su ustvari privredna drutva koja nastaju po zakonom propisanom postupku. Mali trgovci ili nepotpuni trgovci su lica koja vre trajno odreene djelatnosti manjeg obima u vidu stalnog zanimanja i nisu se obavezni organizovati u obliku privrednog drutva kao privredno-pravnog subjekta. Na male trgovce se ne primjenjuju sva pravila poslovno prava, ve samo osnovna pravila koja odgovaraju obimu njihovih poslova.

Prividni trgovci su subjekti koji su upisani u javni registar sa trgovakom firmom, mada ne ispunjavaju sve zakonske uslove za takvo organizovanje. Legalnost registracije ovih lica je oboriva, jer je dozvoljeno dokazivanje da je do registracije dolo u suprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja. Meutim njihova registracije je doputena u cilju zatite i pravne sigurnosti treih lica u poslovnim odnosima sa njima.

2. IZVORI POSLOVNOG PRAVAUstav se ne pojavljuje kao neposredan izvor poslovnog prava. Zakoni su najvaniji izvor poslovnog prava. Meu najznaajnijim zakonima u ovoj oblasti su oni kojima se ureuje satus subjekata poslovnih odnosa, (Zakon o preduzeima, Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o zadrugama, Zakon o osiguranju imovine i lica, Zakon o bankama, Zakon o drutvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima, Zakon o Registru vrijednosnih papira, zakon o Komisiji za vrijednosne papire itd.). Poseban znaaj ima Zakon o obligacionim odnosima.

Podzakonski akti. Od podzakonskih akata kao izvor poslovnog prava su najvaniji oni koje donosi vlada. U podzakonske akte spadaju, uredbe, pravilnici, uputstva i naredbe.

3. IZVORI AUTONOMNOG POSLOVNOG PRAVA

Obiaj kao izvor prava. Prema ZOO, uesnici u obligacionim odnosima su duni da u pranvom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima. Osim termina dobri poslovni obiaji ZOO koristi i termin trogvinski poslovni obiaji, a analizirajui odredbe ZOO moe se doi do zakljuka da se ne radi o sinonimima.

Naime dobri poslovni obiaji su pravila poslovne etike. Razvijaju ih privrene komore koje daju i potvrde o njihovom postojanju. Osnov za primjenu dobrog poslovno obiaja, je izriita zakonska odredba.

Trgovinski poslovni obiaji su obiaji u uem pravno-tehnikom smislu. od tim pojmom se podrazumijeva komercijalna praksa koja je u tako irokoj primjeni da privrednici oekuju postupanje ugovornih strana u skladu sa njima. Da bi postao izvor prava, potrebno je da poslovni obiaj ispuni odreene uslove, mora biti razuman, izvjestan, notoran i prihvaen od veine privrednika, te dobar, tj. mora biti u skladu sa pravilima poslovne etike. Na osnovu navedenog trgovinski poslovni obiaj se moe definisati kao u praksi stvoreno pravilo postupanja u odreenoj situaciji ili u privredi uope, koje je u skladu sa pravnim poretkom i moralom, i ija se primjena oekuje budui da je ono izvjesno, opepoznato i prihvaeno od veine privrednika.Trgovinski poslovni obiaji se mogu klasificirati:

a) na osnovu teritorijalne obuhvatnosti, kao opi, regionalni i lokalni,

b) prema strukama u kojima vae opi (horizontalni) vae u svim privrednim djelatnostima, a posebni (vertikalni) se primjenjuju samo u pojedinim strukama.

Ove klasifikacije su znaajne u sluaju kolizije razliitih obiajnih pravila. Tada su jai oni obiaji koji dolaze sa ueg strukovnog ili teritorijalnog podruja.

Obiaji kao nepisano pravilo se mogu dokazivati na vie naina i to:

a) putem uzansi, ako su kodificirani,

b) uvjerenjim trgovakih asocijacija (komore-berze),

c) putem sudskih odluka,

d)ponekad i sam zakon upuuje na primjenu obiaja, a njihova sadrina predstavlja faktiko pitanje.

Uzanse kao izvor prava. Uzanse su poslovni obiaji sistematizirane u zbornike. Mogu se podijeliti na ope i posebne u zavisnosti od toga da li vae za sve poslove u privredi ili za pojedine struke, odnosno odreene vrste poslova u okviru odreene struke. U sluaju meusobne kolizije, one uzanse koje dolaze sa ueg podruja su naelno jae.U naoj pravnoj tradiciji Ope uzanse za promet robom donijela je Glavna dravna arbitraa FNRJ 1954.godine, a kasnije je za to bio ovlaten Vrhovni privredni sud. Donoenjem ZOO 1978.godine, Ope uzanse su od manjeg znaaja, jer je zakon svojevrsna kodifikacija obligacionog, odnosno pslovnog prava.

Prema ZOO, na obligacione odnose se primjenjuju uzanse, ako su stranke njihovu primjenu ugovorile ili ako iz okolnosti proizilazi da su htjele njihovu primjenu. Uzanse su supsidijaran izvor poslovnog prava, ija pravila ne mogu biti u suprotnosti sa zakonskim normama. U sluaju suprotnosti uzansi i dispozitivnih normi ZOO, do primjene uzanski moe doi samo ako stranke izriito ugovore njihovu primjenu.to se tie posebnih uzansi, postojee posebne uzanse se mogu klasificirati u 3 grupe:

a) posebne uzanse za promet poljoprivrednim proizvodima,

b) posebne uzanse koje reguliu poslove vezane za odreeno mjestu tu spada ju Luke uzanse,

c) Treu grupu ine, posebne uzanse na promet blokova i ploa od kamena, mermera i granita. posebne uzanse o graenju, posebne uzanse za ugostiteljstvo, te posebne uzanse za promet robe na malo.

Opi uslovi poslovanja i formularni ugovori kao izvor prava. Opi uslovi poslovanja sadre pravila i uslove poslovanja koje samostalno donose privredni subjekti, njihove transnacionalne korporacije. Oni mogu biti izdati kao opi uslovi na formularu ugovora (formularni ugovor) ili u obliku tipskih ugovora. U pravnoj teoriji je sporno da li opi uslovi poslovanja i tipski (formularni) ugovori ine tzv. formularno pravo, mogu li biti izvori poslovnog prava i kakva je njihova pravna priroda. S tim u vezi postoje 3 teorije:

a) Normativna teorija, koja ope uslove uporeuje sa propisima,

b) Ugovorna teorija, koja opim uslovima daje karakter ugovora i

c) Mjeovita normativno-ugovorna teorija, po kojoj opi uslovi i formularni ugovori sadre i javnopravne i obligacionopravne elemente.

Po usvojenom miljenju, potrebno je cijeniti kakav znaaj ima odreeni opi uslov poslovanja ili tipski ugovor i koliko su ta pravila koje oni postavljaju opeusvojena u odreenoj privrednoj branii. Oni su u tom sluaju postali poslovni obiaji, tj. profesionalno pravo te brane i kao takvi spadaju u domen obligacionog prava.

Opi uslovi poslovanja moraju biti objavljeni na uobiajeni nain i ugovorna strana mora biti upoznata sa sadrajem opih uslova poslovanja prije zakljuivanja ugovora. Oni se obino tampaju na poleini formularnog ugovora ili se posebno objavljuju. Opi uslovi poslovanja obavezju ugovrne strane ako su im bili poznati ili su im morali biti poznati u vrijeme zakljuenja konkretnog ugovora. U poslovnoj praksi se smatra da su opi uslovi poslovanja bili poznati drugoj ugovornoj strani samim tim to su bili javno publikovani.

Pravilo je da se opim uslovima poslovanja ne smiju stvarati monopolistike pogodnosti za odreene privredne subjekte na tristu. zbog toga sva pozitivna zakonodavstva predviaju odreena sredstva upravne i sudske kontrole nad njima. Osim toga, postoje i kontrole od strane javnog mnijenja zbog obaveznog objavljivanja i autonomna kontrola od trgovakih subjekata. Formularni ugovori, takoe mogu biti izvor poslovnog prava. to su ugovori koji su napisani na formularima koje unaprijed sastavljaju privredni subjekti. tipski formularni ugovor je ponuda drugoj strani da zakljui ugovor. Druga ugovorna strana moe ugovor prihvatiti u cjelini ili traiti odreene izmjene pojedinih klauzula. Dakle mogue je pregovaranje i obezbjeenje ravnopravnosti ugovrnih strana. Adhezioni ugovori ili ugovori po pristupu su takoe jedan od oblika formularnih ugovora. Ugovor je sainjen na formularu jedne ugovorne strane i druga ako hoe da ga zakljui mora ponueni formular prihvatiti u cjelosti. Nema mogunosti izmjene niti pregovora u tom pravcu.

Sudska i arbitrana praksa ne mogu biti direktan izvor prava, kao ni pravna nauka.

II. PRIVREDNE DRUTVA

4. POJAM I OBLICI PRIVREDNIH DRUTAVA

Privredno (trgovako) drutvo je poslovni subjekt sa statusom pravnog lica koji samostalno obavlja djelatnost proizvodnje, prodaje ili vrenja usluga na tritu u cilju sticanja dobiti. Ono predstavlja ugovorno stvorenu djelatnost.

Sjedite ima viestruki pravni znaaj. Prema njemu se odreuje: mjesna nadlenost suda, upravnih organa i organa kontrole, mjesto zakljuenja i izvrenja ugovora, ako ugovorom nisu odreeni, mjerodavno pravo, karakter ulaganja (domae ili strano).

Jedinstveni identifikacijski broj (matini broj). Svaki pravni subjekt po zakonu mora imati identifikacijski broj kao poreski obveznik, koji dobiva od Poreske uprave FBiH, odnosno matini broj u RS.

Imovina privrednih subjekata. Osnivaki (osnovni) kapital drutva je novana vrijednost uloga koji lanovi (osnivai) moraju uplatiti prilikom osnivanja drutva. Izvnos osnovnog kapitala odreuje se osnivakim aktom, a minimalni osnovni kapital DD i DOO fiksiran je zakonom. Opi minimum osnovnog kapitala DD je 50.000 KM, a da DOO je 2.000 KM. Vrijednost pojedinanog uloga ne moe biti manja od 100 KM.

U poslovnom pravu se primjenjuju odreeni principi unoenja (ulaganja) kapitala i odravanja njegove vrijednosti za vrijeme poslovanja drutva. Ti principi su utvreni kogentnim normama, a izraavaju se u sljedeem:

- osnovni kapital dionikog drutva mora u cjelosti biti uplaen na poseban raun prije upisa drutva u registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire.

- ulozi u novcu kod osnivanja DD ne mogu biti manji od propisanog minimuma 50.000 KM.

- kod DOO, do datuma podnoenja zahtjeva za registraciju drutva mora biti uplaen najmanje zakonski minimum uloga u novcu 2.000 KM.

- ulozi u stvarima i pravima moraju u cjelosti biti uneseni u budue drutvo do dana podnoenja zahtjeva za registraciju drutva.

- svaki lan drutva kao osniva je obavezan namiriti u novcu punu vrijednost uloga u stvarima i pravima, ako bi vrijednost uloga u trenutku podnoenja zahtjeva za registraciju bila manja od procijenjene vrijednosti u osnivakom aktu.

- osnivaki ulog kod drutva kapitala i kod DOO ne moe se sastojati u radu i izvrenim uslugama.

- poetna cijena dionice prilikom emisije ne moe biti ispod njene nominalne vrijednosti. Razlika iznad nominalne vrijednosti je dionika premija.

- osnivai DD ne mogu raspolagati izvrenim uplatama dionica.

- trokovi osnivanja DD se ne mogu isplaivati na teret osnovnog kapitala.

- simultano osnivanje podrazumijeva bezuslovnu uplatu upisanih dionica u cjelosti.

Naelo odravanja vrijednosti osnovnog kapitala obavezuje drutvo da za svo vrijeme poslovanja ima osnovni kapital najmanje u iznosu zakonskog minimuma, to se postie na 3 naina:

- zabranom smanjenja osnovnog kapitala ispod nominalne vrijednosti propisane zakonom.

- zabranom DD da upisuje vlastite dionice, ogranienjem u sticanju vlastitih dionica.

- zabranom poveanja osnovnog kapitala za iznos vlastitih dionica.

Osnovni kapital DD podijeljen je na dionice, kod DOO na udjele. Upravljaka i imovina prava uea u drutvu srazmjerna su ueu u osnovnom kapitalu. Izuzetno se mogu emitovati tzv. pluralne (privilegovane) dionice, koje odstupaju od naela proporcionalnosti.

Imovina i imovinska masa. Imovina je ukupnost imovinskih prava koja pripadaju jednom poslovnom subjektu, a koja se mogu izraziti u novcu. ime je stvarna prava, obligaciona prava, imovinski dio autorskih prava, prava industrijske svojine i udjeli u drugim poslovnim subjektima. U imovinu ulazi i zahtjev za naknadu tete. Imovinska masa je ekonomska kategorija i obuhvata sva ekonomska dobra koja pripadaju jednom privrednom licu. Samo aktiva se smatra dijelom imovine privrednog subjekta, a pasiva je teret (obaveza) imovinske mase koja se iz te mase mora isplatiti povjeriocu.

Imovina privrednog subjekta je jedinstvena, bez obzira na to gdje se njeni dijelovi nalaze. Privredni subjekt moe imati samo jednu imovinu, bez obzira na njenu veliinu.Pravni promet. Pravni promet oznaava prenos subjektivnih prava na predmetima imovine sa jednog na drugi subjekt. Sutina pravnog prometa jeste u tome to se ne prenosi samo faktika vlast sa jednog lica na drugo, kao to je to sluaj kod ekonomskog prometa, nego se prenosi i ovlatenje odnosno pravna vlast koju objektivno pravo priznaje titularu na toj stvari.

5. REGISTRACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATARegistracija je po zakonom propisanom postupku dokumentovan upis zakonom odreenih injenica i pravnih stanja privrednog subjekat u javni ili drugi registar. Voenje registara privrednih subjekata u BiH je u nadlenosti redovnih sudova, a u uporednom pravu registre po pravilu vode trgovaki sudovi. Po harmoniziranom pravu EU, sve drave lanice su obavezne uspostaviti centralni registar privrednih subjekata.

Predmet upisa. U registar se upisuju sva pravna stanja koja se odnose na: osnivanje, promjene statusnog oblika (transformacija), statusne promjene (spajanje, pripajanja, podjela), otvaranje steajnog i likvidacionog postupka i prestanak privrednog subjekta (brisanje). Postupak upisa regulisan je posebnim zakonom.

Registar drutava po naem noveliranom pravu obuhvata registar podataka i registar isprava.

Registar podataka. Registarski podatci su pravnorelevantne injenice koje se obavezno upisuju u registar drutva. Po propisima trgovakog prava, registarskim podacima se smatraju:

- firma i sjedite subjekta (puni i skraeni naziv firme, prevod na strani jezik i firmu podrunice, te podaci o sjeditu drutva sa geografskim odreenjem, umjesto sa nazivom ulice i broja sredita drutva).- podaci o obliku drutva (DNO, KD, DD, KDA).

- djelatnost (po pravilu u skladu sa standardnom klasifikacijom).

- pri registraciji podrunice ili durgog dijela privrednog drutva: firma, sjedite, djelatnost, firma i sjedite drutva iji je organizacijski dio podrunica, te podaci o prokuristi podrunice ili drugog lica ovlatenog za zastupanje matinog drutva u poslovanju podrunice (ako za podrunicu nije data posebna prokura).

- imena i prebivalita lica ovlatenih za zastupanje drutva (lanovi DNO, komplementari kod komanditnog drutva i DOO, opunomoeni komanditori, direktor i izvrni direktor DD i DNO, prokurista).

- podaci o lanovima, ulozima i odgovornosti za obaveze drutva, o vlasnitvu, o osnovnom kapitalu, dionicama i udjelima.

- podaci prema posebnom zakonu kojima se regulie postupak registracije privrednih subjekata i dodatni podaci potrebni za bliu identifikaciju privrednog drutva (broj i datum osnivakog akta, vrijeme na koje je osnovano drutvo, imena lanova upravnog odbora DD i DOO, prestanak drutva).

Registar isprava. Registarske isprave su dokumenti koje subjekti upisa (privredni subjekti) prilau uz zahtjev za registraciju-prijavu, koji se obavezno pohranjuje u zbirci isprava registarskog organa.

Pravna priroda registra. Registar drutava je javni registar, to znai da danom upisa, upisani subjekt stie pravnu i poslovnu sposobnost. Prema treim licima upis u registar ima pravno dejstvo protekom 16 dana od dana objavljivanja rjeenja o izvrenoj registraciji poslovnog subjekta, a prije toga dana samo prema nesavjesnim treim licima, tj. onima koja su znala za upisane podatke ili sadraj isprava na osnovu kojih je izvrena registracija. Sam upis, bez valjane objave, nema dejstvo prema treim licima. U sluaju nesaglasnosti izmeu objavljenih i stvarno upisanih podataka, prednost imaju objavljeni podatci.

Prijava upisa. Postupak upisa se pokree prijavom. Prijavu je ovlateno i obavezno podnijeti lice koje je aktima drutvo ovlateno za njegovo zastupanje. Uz prijavu se prilau propisani dokumenti i dokazi. Vanparnini postupak registracije je hitan i mora se zavriti u roku od 15 dana od dana prijema ispravne i potpune prijave za upis u javni registar drutva. O upisu sud odluuje rjeenjem, a o procesnopravnim pitanjima zakljukom. Pravni lijekovi su alba i zahtjev za zatitu zakonitosti.

Vrste upisa. Prema pravnim dejstvima, upisi se djele na konane, privremene (uslovne) i obavjetavajue.Konani upis je upis kod kojeg se u registar unosi injenice koje su bezuslovne i konane, bez vremenskog ogranienja. Tu spada upis osnivanja, transformacije, statusnih promjena, prestanka poslovnog subjekta, statusno povezivanje, upis lica ovlatenih za zastupanje. konani upisi mogu se brisati samo na osnovu pismenog zahtjeva ili tube registarskom organu.

Privremeni (uslovni) upis je prednotacija (predbiljeba) odreenih injenica ije trajanje je vremenski ogranieno, tako da, kada se u odreenom roku ispune potrebni uslovi, privremeni (uslovni) upis se pretvara u konani. Ovdje se upisuje otvaranje steajnog postupka ili postupka likvidacije, te ogranienja prava steajnog dunika u raspolaganju imovinom. Kada se steknu uslovi za konani upis, sud po slubenoj dunosti brie predbiljebe.Obavjetavajui upis (zabiljeba, adnotacija), ima za cilj, obavjetavanje drugih lica o relevantnim injenicama vezanim za poslovni subjekt ili njegova odgovorna lica. Adnotacija obuhvata upise vezane za zabranu bavljenja odreenom djelatnosti, odnosno poslovima, upis privremenih mjera zatite izreenih prema subjektu ili ovlatenim licima, te upis ogranienja u prometu. Kada istekne vrijeme za koje je upisana adnotacija, sud je brie po slubenoj dunosti.

Naela registracije:

a) Naelo obaveznosti (obligatornosti) znai da se po zakonu svi poslovni subjekti obavezno upisuju u registar.

b) Naelo zakonitosti (legaliteta) podrazumijeva da se upis vri po zakonom predvienom postupku, a upisuju se pravna stanje i podaci koje je odredio zakon. Sud na to pazi po slubenoj dunosti.

c) Naelo javnosti (publiciteta) ima 2 aspekta. Prvi, sudski registar je javna knjiga i svako je moe razgledati, prepisivati i iz nje traiti izvode. Drugi aspekt, podaci upisani u registar suda objavljuju se u Slubenim novinama FBiH.

d) Naelo jedinstvenosti znai da se registar privrednih subjekata FBiH vodi po jedinstvenom Federalnom zaknou, na jedinstven nain.e) Naelo konstitutivnosti znai da se faktike injenice u trenutku upisa pretvaraju u pravne. Poslovni subjekt stie pravnu i poslovnu sposobnost danom upisa u registar, a iste gubi danom brisanja.

f) Naelo istinitosti podrazumijeva da su podatci uneseni u sudski registar tani i istiniti u formalnom i materijalnom smislu.

g) Naelo pismenosti (formalizma) je zastupljeno tokom cijele procedure upisa. Dokazi usmene prirode se ne podnose, niti izvode.

Neki autori kao posebna naela izdvajaju jo Naelo savjesnosti i potenja, te Naelo prioriteta (prior tempore potior iure).

Ostale vrste registara. Ovdje spada Registar vrijednosnih papira, zemljine knjige, te posebne evidencije brodova, aviona, poslovnih znakova i sl.

6. SUBJEKTI POSLOVNOG PROMETA

Kao subjekti poslovno prometa mogu se javiti:

a) individualni trgovac (samostalni obrtnik),

b) vlasnici samostalnih radni, bez pravnog subjektiviteta,

c) svi oblici privrednih subjekata koji se po zakonu mogu osnovati, kao i supsidijarna (kontrolisana) drutva,

d) berze,

e) javna preduzea (kompanije)

f) svi oblici povezivanja drutava putem kapitala, kao to su (holding, koncern, razni fondovi)

g) ostali oblici pravnih lica (fondacije, zadrug i druge asocijacije), koja mogu biti neprofitnog karaktera.

7. ZASTUPANJE PRIVREDNIH SUBJEKATA

Zastupanje je pravni odnos na osnovu kojeg fiziko lice (zastupnik) obavlja neku pravnu radnju za zastupanog (privredno drutvo, holding, koncern i sl.). Ta radnja proizvodi dejstva neposredno za zastupanog sve dok se zastupnik kree u granicama svojih ovlatenja. Osnov za zastupanje moe biti zakon, statut ili ugovor o osnivanju drutva, ugovor o zastupanju (punomostvu), te sudsko rjeenje kojim se imenuje steajni ili likvidacioni upravnik.Za razliku od zastupanja, predstavljanje je istupanje u ime poslovnog subjekta bez stvaranje imovinsko-pravnih obaveza. Predstavnik daje izjave volje koje ne proizvode imovinsko-pravne uinke za drutvo.

Zastupnici poslovnih subjekata, tradicionalno se dijele na: slobodno i vezano osoblje. Slobodno osoblje ine fizika lica koja na osnovu zakona , sudskog akta ili iz prirode drutva imaju ovlatenja za zastupanje poslovnog subjekta. To su: generalni direktor, predsjednik uprave drutva, lanovi DNO (javni drugari), komplementari, te steajni i likvidacioni upravnik.

Vezano osoblje (officers) su lica koja imenuje i razrjeava generalni direktor ili predsjednik uprave. Tu spadaju: izvrni direktori, pomonici direktora, punomonici, rukovodno osoblje svih rangova.

Vrste privrednih zastupnika.Zakonski zastupnici su lica ija ovlatenja za zastupanje se zasnivaju na samom Zakonu. To su: Generalni direktor ili predsjednik uprave drutva kapitala, odnosno lanosvi drutva lica. Drutvo ne moe postojati bez zakonskog zastupnika, jer sud nee izvriti registraciju. Sadraj ovlatenja zaposlenog zastupnika je zakljuivanje ugovora i vrenje drugih pravnih poslova i radnji. Pored funkcije zastupanje i predstavljanja drutva, zakonski zastupnik po samom zakonu vri i poslovodnu funkciju, to ukljuuje i odgovornost za nezakonit rad drutva.Ovlatenja zakonskog zastupnika mogu biti ograniena. ogranienja se obavezno upisuju u registar, jer u suprotnom nemaju dejstvo prema treim licima. U teoriju su poznata 3 modaliteta ogranienja zakonskog zastupnika:

a) da je za zakljuivanje ugovora potrebna saglasnost odreenog dravnog organa ili organa drutva, koje se moe dati prethodno, istovremeno ili naknadno.

b) kvalitativna ogranienja zastupnika znae da odreene ugovore bez obzira na vrijednost zastupnik moe sklopiti samo uz saglasnot nadlenog organa drutva.

c) kvantitativna ogranienja, koja se odnose na vrijednost zakljuenog ugovora bez obzira na vrstu.

U praksi se koristi kombinacija sva 3 modela.

Statutarni zastupnici. Pojam statutarni zastupnici je pravno-tehniki izraz za sva lica koja su na osnovu statuta ili ugovora o osnivanju drutva ovlatena za zastupanje. Statutarni zastupnici mogu biti samo zaposlenici drutva, s tim to mogu biti iz slobodnog ili vezanog osoblja. Zastupnitvo i eventualna ogranienja se obavezno upisuju u javni registar drutva. Statutarni zastupnici postoje uporedo sa zakonskim zastupnicima, ali se meusobno ne iskljuuju ve koordiniraju. Obino su to predsjednik nadzornog odbora, predsjednik drutva ili skuptine drutva, razno rukovodno osoblje, sekretar drutva, kao i rukovodioci pojedinih organizacijskih cjelina.

Zastupnici odreeni aktom suda. U ovu kategoriju spada steajni upravnik.Punomostvo. Je posebna vrsta voljnog zastupanja koje se zasniva na pravnom poslu, odnosno ugovoru o punomostvu. Ugovorom zastupnik drutva na drugo lice prenosi dio svojih ovlatenja. Sam taj pravni odnos kao i formalni akt, naziva se punomo, punomoje ili opunomoenje. Davanjem punomoi ne prestaje zakonsko ili statutarno zastupnitvo lica.Za punomo u poslovnom pravu vae slijedea pravila:

- daje se u pismenoj formi,

- punomonik moe biti pravno ili fiziko lice,

- punomonih moe preduzimati samo one radnje na koje je ovlaten i u granicama ovlatenja,

- ako je dobio opu (generalnu) punomo, punomonik moe preduzimati samo poslove koji spadaju u redovno poslovanje drutva, iznad toga mora imati posebnu punomo,

- prema zakonu, punomonik mora imati posebnu punomo u slijedeim sluajevima: mjenini poslovi, preuzimanje jemstva i svih vrsta garancija, poravnanje i oprost duga, besplatna cesija, intercesija, zasnivanje realnih tereta na imovini, odluivanje o arbitrai, te odricanje od tubenog zahtjeva.

- statutom moe biti predvieno da je za davanje punomoi potrebna saglasnost organa upravljanja ili zakonskog zastupnika.

Prema pravilima obligacionog prava postoji vie vrsta punomostva:- opa (generalna),

- posebna (specijalna),

- poslovna punomo po zaposlenju,

- punomo trgovakog putnika.

Poslovno punomostvo. Poslovni punomonik je zaposleno lice koje privredno drutvo, odnosno idividualni trgovac ovlauje da u ime zastupanog zakljuuje ugovore i druge pravne radnje koji su uobiajena poslovna djelatnost zastupanog. Ovo punomostvo sadri zakonska ogranienja. Poslovni punomonik ne moe otuiti ili opteretiti nekretnine zastupanog, ne moe preuzeti mjenine, niti obaveze jemstva i ne moe uzeti zajam, niti voditi spor za zastupanog. Za ovakve radnje poslovni punomonik morao bi imati specijalnu punomo. Osim navedenih, vlastodavac svojom voljom moe nametunuti i dodatna ogranienja.

Punomostvo po zaposlenju. Punomonik po zaposlenju je pravnotehniki termin za punomo lica koja u drutvima rade na takvim poslovima ije je obavljanje vezano za zakljuivanje i izvrenje odreenih ugovora (prodavaci u prodavnicama, ugostiteljstvo, turizam itd.). Da bi jedno lice bilo punomonik po zaposlenju, nije potreban poseban ugovor o punomostvu.Trgovaki putnik. Je lice koje je u ime drutva ovlateno obavljati samo one poslove koji se odnose na prodaju robe i koji su navedeni u punomoi. Ovlatenje na zakljuivanje ugovora mora biti nesumnjivo u suprotnom se smatra da moe samo prikupljati ponude (porudbine). Iako je ovlaten da proda robu, trgovaki putnik nije ovlaten da naplati cijenu, niti da proda robu na kredit. Za te radnje mora imati specijalnu punomo. Pored ovlatenja na prikupljanje ponuda, punomo trgovakog putnika standardno sadri i slijedea ovlatenja:- da prima reklamacije na pravne i materijalne nedostatke isporuene robe,- da prima izjave u vezi sa izvrenjem ugovora zakljuenih njegovim posredovanjem,

- da u ime vlastodavca preduzima potrebne mjere radi ouvanja njegovih interesa iz tog ugovora.

Prokura. Je najira trgovaka punomo, iji su sadraj i obim ovlatenja usmjereni na sveukupno poslovanje poslovnog subjekta. Sadraj ovlatenja i ogranienja prokure iskljuivo su odreeni zakonom i on ne zavisi od volje trgovakog drutva, odnosno ne moe biti izmijenjen statutom ili ugovorom o osnivanju. Izvan zakonskih ogranienja, prokurista je neogranien. Zakonsko ogranienje odnosi se na raspolaganje nepokretnom imovinom. Naime, prokurista ne moe vriti raspolaganje i optereivanje nepokretne imovine zastupanog, osim ako za to nije izriito i posebno ovlaten.

to se tie davanja prokure, vae slijedea pravila:

- prokuru daje generalni direktor, odnosno uprava drutva i to u pisanoj formi,

- ne moe sadravati nikakva ogranienja zasnovana na statutu, ugovoru o osnivanju ili odluci organa poslovodstva.

- prokura je neprenosiva, upisuje se u sudski registar i javno objavljuje u slubenom glasilu.

Prokurator (prokurista) moe biti samo poslovno sposobno fiziko lice koje je struno i kod kojeg ne postoji konflikt interesa u odnosu na drutvo.Za prestanak prokure vae opa pravila o prestanku punomoi, ukljuujui steaj i likvidaciju principala, kao i opoziv. Prestanak se upisuje u sudski raegistar i javno objavljuje.

Razlikuju se 2 vrste prokure: pojedinana (samostalna, individualna) i zajednika (kolektivna). U nekim pravima mogua je i njihova kombinacija. Pojedinana (individualna) prokura postoji kada je data jednom ili vie lica, s tim to svaki od prokuratora djeluje samostalno i ima puna ovlatenja koja prokura sadri po zakonu. Kod zajednike (kolektivne) prokure, pravni poslovi i radnje su punovani samo ako postoji saglasna volja svih prokuratora.

Prekoraenje granica ovlatenja. Ako zastupnik prekorai granice svojih ovlatenja, to e za zastupanog proizvesti obavezu samo ukoliko naknadno odobri preduzetu radnju (ratihabitacija). Odobrenje se moe dati iskljuivo za cijeli posao, a ne za pojedine dijelove i to usmeno ili pismeno. Nuno je da ratihabitacija bude uinjena u roku koji je po redovnom toku stvari potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni.

Ako zastupani odbije ratihabitaciju ili vrijeme za njeno davanje istekne, zastupnik i zastupani e solidarno odgovarati savjesnom treem licu za prouzrokovanu tetu.

III. IMOVINSKA ODGOVORNOST PRIVREDNIH SUBJEKATA

Osnov odgovornosti privrednih subjekata moe biti zakon, ugovor i drugi osnovi nastanka obligacija (delikt, neosnovano bogaenje, poslovodstvo bez naloga). S tim u vezi razlikuju se graanskopravna, administrativna i krivina odgovornost. Graanskopravna odgovornost je imovinska odgovornost privrednog subjekta koja obuhvata ugovornu i vanugovornu odgovornost za civilne delikte kojima je prouzrokovana teta nekom drugom pravnom subjektu.

8. ODGOVORNOST PRIVREDNOG SUBJEKTA ZA SOPSTVENE OBAVEZE

Odgovornost poslovnog subjekta za vlastite obaveze zasnovan je na zakonu i ne moe se iskljuiti ili ograniiti autonomnim aktom poslovnog subjekta, a obuhvata cjelokupnu njegovu imovinu. Izuzetno neki objekti imovine privrednog subjekta u izvrnom postupku ne mogu biti predmet individualnog izvrenja, jer se izuzimaju u cilju omoguavanja poslovanja drutva. Ovo ne vai za postupak steaja kao generalnog (opeg) izvrenja, kada se kompletna imovina, bez izuzetka, pretvara u steajnu masu.Odgovornost za drugog. Postoji nekoliko sluajeva kada poslovni subjekt (drutvo, holding) odgovara za obaveze ili radnje drugih lica, zbog posebnog pravnog odnosa koji ima sa tim licem.Vrste odgovornosti za drugog. Odgovornost za drugog po vrsti moe biti solidarno i supsidijarno, a po obimu ograniena i neograniena odgovornost. Ako drugaije nije izriito navedeno u aktu na kome se odgovornost zasniva, zakonska pretpostavka je da se radi o neogranienoj solidarnoj odgovornosti.

Solidarna odgovornost. Znai da svi dunici odgovaraju istovremeno i bezuslovno, s tim da se potraivanje povjerioca moe naplatiti samo jednom. Solidarna odgovornost se ustanovljava zakonom ili ugovorom izmeu solidarnih dunika i upisuje u javni ili sudski registar, kako bi se trea lica mogla upoznati da solidarnost postoji. Zakonska solidarna odgovornost postoji kod komanditora i komplementara u Komanditnom drutvu. Svaki solidarni dunik moe prema povjeriocu isticati objektivne prigovore, kao to su:- prigovor dospjelosti (da obaveza nije dospjela), prigovor zastarjelosti, prigovor kompenzacije, prigor nitavosti obaveze, te prigovor da povjerilac nije izvrio uzajamnu obavezu.

solidarna odgovornost za drugog ustvari je solidarno jemstvo. Povjerilac moe traiti izvrenje obaveze od svih solidarnih dunika, ali za svakog posebno mora izdejstvovati izvrni naslov.

Supsidijarna odgovornost. po svojoj pravnoj prirodi je obino jemstvo. Uspostavlja se ugovorom. Povjerilac je ovlaten da isplatu svog potraivanja zatrai od jemca, smo ako se nije uspio naplatiti od glavnog dunika.

Odgovornost lanova kod drutva lica. Svaki lan DNO i komplementar u KD za obaveze drutva odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. lanovi drutva kapitala po pravilu ne odgovaraju za obaveze drutva. Izuzetno u sluaju zloupotrebe, dioniar u DD, vlasnik udjela u DOO i komanditor u KD e odgovarati za obaveze drutva u slijedeim sluajevima:

a) kada koriste drutvo za ostvarenje linog cilja, koji nije kompatibilan sa ciljem drutva,

b) kada upravljaju imovinom drutva kao svojom imovinom,

c) kada koriste drutvo za prevaru ili oteenje svojih povjerilaca,

d) kada utiu na smanjenje imovine drutva u svoju korist ili u korist treih lica, ili utiu da drutvo preuzme obaveze, za koje znaju ili moraju znati da ih drutvo nije u mogunosti ispuniti.

Pored ovoga, komanditor moe odgovarati kao komplementar za obaveze drutva koje je neovlateno zasnovao u ime drutva.

Odgovornost za drugog kod statusnih promjena i oblika drutva, zasniva se na zakonu po principu univerzalne sukcesije (sukcesori preuzimaju sva prava i obaveze prethodnika).Odgovornost za obaveze kod promjene oblika drutva, se ne mijenja obzirom da ne dolazi do likvidacije, ve smo do promjene oblika postojeeg drutva koje zadrava iste lanove i imovinu.Odgovornost kontrolnog drutva za supsidijarno drutvo, postoji u sluaju da su obaveze subsidijarnog drutva nastale izvrenjem obavezujuih instrukcija kontrolnog drutva. Odgovornost je neogranieno solidarna.Odgovornost za tetu koju prouzrokuje organ i zaposleni u drutvu. Drutvo odgovara za tetu koju uzrokuju njegovi organi treim licima usljed namjere ili krajnje nepanje.

9. STATUSNE PROMJENE PRIVREDNOG SUBJEKTA

Statusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu subjekata, to ima odraza u pravnom prometu. Ovim promjenama dolazi do stvaranja veih ili manjih subjekata, jer se spajaju, odnosno pripajaju, ili se cijepaju imovine postojeih lica.Zajednike pravne karakteristike statusnih promjena izraavaju se u slijedeem:

a) odluke o statusnim promjenama donose ulagai ili skuptine, na nain utvren sastutima,

b) donoenju odluka prethode obimne radnje koje se ogledaju u donoenju plana reorganizacije, sastavljanju revizorskog izvjetaja, obezbjeenju garancija povjeriocima, zakljuivanju ugovora itd.

c) spajanje ili pripajanje razliitih tipova drutava uvijek povlai transformaciju, tj. promjenu oblika postojeeg drutva i statusnu promjenu.

d) provoenjem statusnih promjena dolazi do univerzalne sukcesije. Ne dolazi do likvidacije imovine.

e) statusne promjene zahtijevaju osiguranje i zatitu dioniara, odnosno lanova drutva, kao i drutva zahvaenih promjenom, ukljuujui i zatitu povjerilaca.

f) pravni akti koje donose organi upravljanja drutava zahvaenih transformacijom nemaju pravna dejstva prema treim licima.

g) statusne promjene proizvode pravna dejstva u trenutku upisa u sudski registar, kada se iz registra briu drutva koja se prestala statusnom promjenom.

Osnovne vrste statusnih promjena su spajanje, pripajanje i podjela.

Spajanjem dolazi do prestanka 2 ili vie drutava od kojih nastaje jedno novo drutvo. bitno je naglasiti da se drutva kapitala ne mogu spajati sa drutvom lica. Osnovna pitanja koja se pri spajanju postavljaju jesu zatita lanova i zatita povjerilaca. Na zatitu lanova primjenjiva su pravila o zatiti manjine, lan ili dioniar koji je glasao protiv odluke o spajanju imao bi pravo od drutva zahtijevati da otkupi njegov udio po trinoj cijeni. Zatita povjerilaca ostvaruje se tako to je propisano odvojeno upravljanje imovinom spojenih drutava, sve do namirenja povjerilaca ili njihovog obezbjeenja.

Pripajanje je mnogo ee u praksi. Ovdje se jedno ili vie drutava pripaja nekom drugom drutvu. pripojena drutva prestaju postojati, a njihov pravni sljednik je drutvo kome su se pripojila. Drutva kapitala se ne mogu pripajati drutvu lica i obrnuto. Ako dolazi do pripajanja razliitih oblika drutva (npr. DOO se pripaja DD-u), prvenstveno se moraju primijeniti pravila o transformaciji organizacionih oblika drutva. Zatita dioniara i povjerilaca ostvaruje se na isti nain kao i kod spajanja.

Podjela ili cijepanje je statusna promjena u kojoj od jednog drutva nastaje vie novih manjih drutava. Drutvo koje se dijeli prestaje da postoji, a nastala drutva su njegovi univerzalni sukcesori. Novonastala drutva po zakonu odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze svog pravnog prethodnika. Pravno je mogue podijeliti svaki oblik drutva na 2 ili vie novih drutava u istom ili drugom obliku.

Promjena oblika je statusna promjena u kojoj drutvo ne prestaje, ve samo mijenja svoj oblik. Promjena oblika nema uticaja kada su u pitanju postojea prava i obaveze prema treim licima. Bitno je naglasiti da postoje odreena zakonska ogranienja vezana za promjenu oblika. Naime, drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou ne moe promijeniti svoj oblik, a komanditno drutvo se moe transformisati samo u komanditno drutvo na dionice. Kod drutava kapitala nema ogranienja za promjenu oblika.10. PRESTANAK PRIVREDNIH SUBJEKATA

U ekonomskom smislu, prestanak znai da je subjekat prestao obavljati poslovnu djelatnost. U pravnom smislu prestanak oznaava gubitak pravnog subjektiviteta, bez obzira na to da li je imovina tog subjekta i dalje u funkciji ili ne. Ova dva prestanka se po pravilu podudaraju, a izuzetak su statusne promjene i transformacija organizacijskog oblika.

Razlozi prestanka utvreni su imperativnim normama i mogu se podijeliti u 3 grupe:

- ekonomski,

- pravni i

- tehniki.

Ekonomski razlozi se dalje mogu podijeliti u 2 podgrupe:

- Objektivna nemogunost obavljanja registrovane djelatnosti (nastaje kada prestanu postojati objektivni, prirodni i drugi, uslovi za vrenja privredne djelatnosti (npr. rudarstvo, eksplatacija nafte i sl.), sa pretpostavkom da je aktiva vea od pasive, provodi se postupak likvidacije).

- Uzroci trine finansijske i poslovne prirode (postoje u sluaju kada je poslovni subjekt trajno nesposoban za plaanje). U takvom sluaju provodi se steajni postupak.

Pravni razlozi su injenice ili stanja poslovnog subjekta kao to su: (statusne promjene, nemogunost privatizacije na zakonom predvieni nain, presudom je utvrena nitavost upisa u sudski registar i dr.).

Razloz tehnike prirode, se svode na nepostojanje, odnosno prestanak postojanja potrebnih uslova za poslovanje subjekta. Najee su to uslovi utvreni podzakonskim aktima, a ukoliko nisu ispunjeni uslovi, administrativnu mjeru zabrane vrenja rada i djelatnosti donosi nadleni dravni organ.

Po naem pozitivnom pravu, privredni subjekti mogu prestati:

- istekom vremena za koje je drutvo osnovano,

- statusnom promjenom (spajanje, pripajanje, podjela),

- okonanjem steajnog postupka i postupka redovne likvidacije,

- prestankom na osnovu sudske odluke,

- odlukom lanova, odnosno skuptine drutva.

Odlukom suda donesenom na zahtjev nadlenog organa ili lica koje dokae pravni interes drutvo moe prestati u slijedeim sluajevima:

- kada najvii organ upravljanja ne vri svoja ovlaenja ili ako nije izvren reizbor organa iji je prethodni mandat istekao preko 2 godine.

- kada drutvo ne ostvaruje prihod due od 2 godine, jer ne vri djelatnost.

- kada je drutvu oduzeto odobrenje za obavljanje odreenih djelatnosti (npr. od Komisije za vrijednosne papire, Ureda za nadzor i sl.).

- kada prestanu postojati zakonski uslovi za dalje poslovanje drutva (npr. kapital ispod minimuma).

Steaj privrednog subjekta. Je zakonom utvreni postupak po kome se imovina prezaduenog poslovnog subjekta (steajnog dunika), povjerava posebnim organima, imenovanim od suda, koji unovavaju imovinu (steajna masa) radi namirenja njegovih povjerilaca.

Naela steajnog postupka su:

a) Naelo ravnopravnosti (jednakosti) povjerilaca, podrazumijeva njihov ravnopravan i jednak tretman to iskljuuje naelo prior tempore potior iure. Svi povjerioci se srazmjerno namiruju iz steajne mase isplatnim redovima. Izuzetak od ovog naela postoji kod razlunih i izlunih povjerilaca.b) Naelo univerzalnosti, podrazumijeva da steajnu masu ini cjelokupna dunikova imovina, bez obzira, gdje se ista nalazi u trenutku otvaranja steaja.

c) Naelo unovenja imovine steajnog dunika, sva imovina steajnog dunika se unovava putem steajnog upravnika, po pravilu putem javne prodaje.

d) Naelo ogranienja steajnog dunika, podrazumijeva nemogunost raspolaganja imovinom steajnog dunika, a u cilju zatite i odravanja postojee imovine steajnog dunika. Sva dunikova pravna ovlatenja se ex lege prenose na organe steajnog postupka.

e) Naelo atrakcije, sastoji se u tome to steajni sud svoju nadlenost privlai sve druge sporove koji nastanu u vezi sa steajnim postupkom, u kojima je dunik aktivno ili pasivno legitimisan.

f) Naelo ekonominosti, se ogleda u hitnosti postupka, kao i injenicama da se ne moe traiti povrat u prijanje stanje, zbog proputanja rokova ili roita, ne moe se podnositi prijedlog za ponavljanje postupka, niti izjaviti revizija.

Steajni postupak se pokree pismenim prijelogom steajnog dunika ili bilo kojeg povjerioca, koji ima pravni interes. U sluaju insolventnosti pravnog lica, njegov zakonski zastupnik je ex lege duan da podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka u roku od 30 dana od nastupa insolventnosti. Subjekti nad ijom imovinom se moe pokrenuti steajni postupak su:- svi privrednopravni subjekti sa pravnim subjektivitetom.

- dunik pojedinac, tj. lan DNO ili komplementar u komanditnom drutvu.

- javnopravni subjekti (javna preduzea).

Steaj se ne moe otvoriti nad imovinom entiteta, kantona, grada, opina i javnih fondova koji se finansiraju iz budeta. Osim toga, postoje zakonska ogranienja za otvaranje steaja nad imovinom dunika koji proizvodi naoruanje i vojnu opremu. Ako je izuzetno iskljuena mogunost voenja steajnog postupka nad imovinom nekog pravnog lica, za obaveze toga lica solidarno odgovaraju osnivai, s tim to se ovo izuzee ne odnosi na sve subjekte organizovane u obliku DD.

Razlog za pokretanje steajnog postupka je insolventnost dunika. Ona postoji u sljedeim sluajevima:

- ako je trajnije nesposoban za plaanje smatra se da nesposobnost za plaanje postoji, ako dunik u periodu od 30 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze. injenica da dunik izmiruje neke od obaveza ne znai da je sposoban za plaanje.

- zbog oekivane insolventnosti za budue obaveze. Iz ovog razloga prijedlog za pokretanje postupka moe podnijeti samo steajni upravnik.

Nadlenost za steajni postupak. Nadlean je kantonalni sud na ijem podruju je sjedite steajnog dunika. Steajni postupak vodi sudija pojedinac (steajni sudija), koji po slubenoj dunosti provodi sve radnje postupka. Postopak je hitan i dvostepen. Po albi u drugostepenom postupku odluuje vijee od 3-ice sudija. Zbog kratkih rokova i ekonominosti postupanja u steajnom postupku nije doputen povrat u prijanje stanje, obnova postupka niti izjavljivanje revizije.

Organi steajnog postupka. Osim steajnog sudije su: privremeni steajni upravnik, steajni upravnik, skuptina povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca.

Steajni upravnik je organ steajnog postupka kojeg imenuje steajni sudija, rjeenjem o otvaranju steajnog postupka. On mora imati odgovarajue struno obrazovanje i poloen struni ispit u skladu sa podzakonskim aktom entitetskog Ministarstva pravde. Za steajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica:- lica kod kojih postoje razlozi za izuzee sudije po odredbama ZPP,

- bliski srodnici steajnog sudije,

- lica odgovorna za obaveze u steaju ili lanovi uprave, odnosno menadmenta steajnog dunika,

- povjerioci u steajnom postupku ili su u konkurentskom odnosu sa steajnim dunikom,

- lica koja su bila ili su jo uvijek zaposlena kod steajnog dunika i vezana su za njegovu imovinu i kapital.

Prava i obaveze steajnog upravnika su:

- da stupi u posjed imovine, koja ini steajnu masu, upravlja imovinom i po mogunosti nastavi poslovanje do izvjetajnog roita, ako to nema tetnih posljedica za povjerioce, te da unovi imovinu steajnog dunika u skladu sa odlukom skuptine steajnih povjerenika.

- da na osnovu rjeenja o otvaranju steajnog postupka izuzme vane pokretne stvari i dokumentaciju steajnog dunika i da sve to posebno pohrani i sauva.- da u roku od 45 dana od imenovanja detaljno popie steajnu masu i popis preda steajnom sudiji. Popis mora sadravati knjigovodstvenu vrijednost svakog predmeta i oekivanu cijenu pri unovavanju.

- da izvri popis svih povjerilaca na osnovu dokumentacije steajnog dunika,

- da vodi poslovne knjige, saini poetni bilans i o tome izvijesti nadlene organe.Steajni upravnik je naroito obavezan da, odmah po stupanju na dunost, kod osiguravajueg drutva izvri osiguranje za sve rizike njegove odgovornosti koji su u vezi sa njegovom funkcijom i nadlenostima u postupku. Visinu osigurane sume odreuje steajni sudija.

Steajni sudija kontrolie rad steajnog upravnika koga moe opomenuti, izrei mu novanu kaznu ili smijeniti sa dunosti.

Skuptina povjerilaca. Se sastoji od svih povjerilaca steajnog dunika. Prvu skuptinu saziva steajni sudija, odlukom o otvaranju steajnog postupka. Ostale se sazivaju na zahtjev steajnog upravnika, odbora povjerilaca ili najmanje 5 povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje 1/5 prijavljenih potraivanja. Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su svoja potraivanja prijavili steajnom sudu, a koja nije osporio steajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glasa na skuptini.

Skuptinom rukovodi steajni sudija. Odluke se donose veinom glasova prisutnih, koji mogu raspolagati sa preko 50% ukupnog iznosa potraivanja prisutnih povjerilaca. Skuptina moe izabrati drugog steajnog upravnika, kojeg novim rjeenjem treba imenovati steajni sudija. Pravo albe protiv takve odluke skupitne, odnosno rjeenja steajnog sudije imaju raniji steajni upravnik, steajni dunik i svaki povjerilac. alba odlae izvrenje rjeenja steajnog sudije.

Skuptina povjerilaca bira odbor povjerilaca, u kome moraju biti zastupljene sve strukture povjerilaca sa najviim potraivanjima, oni sa malim potraivanjima, izluni povjerioci, kao i predstavnik zaposlenika steajnog dunika. Odbor se sastoji od neparnog broja povjerilaca, najvie 7. Prvu sjednicu odbora saziva steajni sudija, a na sjednici se bira predsjednik odbora. Odluke se donose prostom veinom, a ako su glasovi podijeljeni odluuje steajni sudija. Odbor povjerilaca vri kontrolu rada steajnog upravnika i ima pravo od njega traiti podnoenje izvjetaja i polaganje rauna, a nadlean je i da daje saglasnost za vanije pravne radnje steajnog upravnika. Ako odbor nije izabran, ove nadlenosti pripadaju skuptini povjerilaca i steajnom sudiji.Steajna masa i rasporeivanje povjerilaca. Steajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu steajnog dunika u vrijeme otvaranja steajnog postupka, kao i imovinu koju je dunik eventualno stekao tokom postupka. Steajni povjerioci iz steajne mase se isplauju trokovi steajnog postupka i dugovi steajne mase. U dugove steajne mase spadaju obaveze koje nastaju radnjama steajnog upravnika.

Isplatni redovi steajnih povjerilaca:

Prvi isplatni red obuhvata steajne povjerioce viih isplatnih redova u koje spadaju isplate prije ostvarenja potraivanja:

a) izmirenje potraivanja koje je zavrijeme privremene uprave zasnovao privremeni steajni upravnik i steajni dunik uz njegovu saglasnost, osim ako nije drugaije ugovoreno.

b) izmirenje cjelokupnih potraivanja zaposlenih radnika do visine zakonom utvrene najnie plae i doprinosa po osnovu rada i naknada ukupne tete, zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa, kao i teta zbog povreda na radu.Ovo pravo se odnosi samo na radnike koji su ostali u radnom odnosu nakon otvaranja steaja. Potraivanja ostalih radnika iji radni odnos prestaje, zbog steaja ne prestaju, ve se mogu potraivati kao steajna potraivanja.

c) potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa, ako je tako dogovorio privremeni steajni upravnik u suprotnom, ta potraivanja spadaju u drugi (opi) isplatni red.

Steajni povjerioci opeg isplatnog reda. Ovdje spadaju povjerioci koji imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka.Steajni povjerioci niih isplatnih redova. Ovdje spadaju:

- kamate na potraivanja steajnih povjerilaca koje teku od otvaranja steajnog postupka,

- trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u steajnom postupku,

- novane kazne, prekrajne novane kazne i naknade imovinske tete,

- potraivanja koja se odnose na vraanje zajma.

Izdravanje steajnog dunika. Ako je steajni dunik pojedinac (komplementar ili lan DOO), steajni sudija odreuje iznos za njegovo izdravanje, koji ide na teret njegovog prihoda ili steajne mase (u nedostatku prihoda), a u iznosu koji bi mu pripadao kao egzistencijalni minimum po pripisima izvrnog prava.

Izluni i razluni povjerioci.

Izluni povjerioci. Su povjerioci koji imaju izluno pravo nad odreenim stvarima koje su se u trenutku otvaranja steaja zatekle kod steajnog dunika, na koritenju po nekom pravnom osnovu. To mogu biti pokretne i nepokretne stvari. One su ustvari vlasnitvo izlunih povjekrilaca. Novac ne moe biti predmet izlunog zahtjeva.Izluno pravo se moe ostvariti najranije nakon odranog izvjetajnog roita. Ako je stvar ije se izluenje trai neophodna za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik moe zahtijevati da se izluenje odgodi za 90 dana od izvjetajnog roita, a uz saglasnost steajnog sudije za jo 90 dana. Za vrijeme do izvjetajnog roita, izluni povjerilac ima pravo traiti naknadu, zbog prekomjerne istroenosti stvari ije se izluenje trai, a nakon izvjetajnog roita naknadu, zbog koritenja predmeta izluivanja. Ako je stvar otuena ili unitena, izluni povjerilac ima pravo na naknadu tete.

Razluni povjerioc. Razluno pravo je pravo povjerioca ije je obezbijeeno potraivanje postojalo najkasnije 60 dana prije otvaranja steajnog postupka. Obezbjeenje se moe sastojati u hipoteci, zalogu na pokretnim stvarima ili potraivanjima, te pravu retencije. Iz imovine steajnog dunika se formira posebna steajna masa za namirenje ovih povjerilaca.Izuzetno razluni povjerioci mogu biti steajni povjerioci ako im je dunik lino odgovoran. U tom sluaju oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz ope steajne mase samo pod uslovom da se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli naplatiti.

Faze steajnog postupka su slijedee:Prethodni postupak je prva faza koja poinje podnoenjem prijedloga za pokretanje steajnog postupka. Ako prijedlog podnose steajni povjerioci, oni moraju predujmiti trokove steajnog postupka u visini koju odredi steajni sudija. Cilj prethodnog postupka, koji se pokree na osnovu valjanog prijedloga, jeste utvrivanje ekonomsko-finansijskog stanja dunika, odnosno da li postoje uslovi za otvaranje steaja, kao i ouvanje budue steajne mase.Ako steajni dunik nastavlja poslovanje, steajni sudija obavezno postavlja privremenog steajnog upravnika, a moe odrediti i mjere obezbjeenja i ogranienja steajnog dunika.Primarni zadatci privremenog steajnog upravnika su:

- da preduzme mjere osiguranja imovine kod osiguravajueg drutva,

- da ispita da li postoje razlozi za otvaranje steaja,

- da li e imovina steajnog dunika moi pokriti trokove postupka i

- da li se poslovanje steajnog dunika moe nastaviti bez tetnih posljedica za buduu steajnu masu.

Na osnovu izvjetaja privremenog steajnog upravnika, steajni sudija zakazuje roite radi utvrivanja, da li postoje uslovi za otvaranje steajnog postupka. Na roite se pozivaju predlaga, steajni dunik, privremeni steajni upravnik i ako je to potrebno, vjetak. Na osnovu utvrenih injenica donosi se rjeenje kojim se otvara steaj ili se postupak obustavlja.

Otvaranje steajnog postupka. Steajno vijee donosi odluku o otvaranju steaja u formi rjeenja koje sadri: firmu i sjedite steajnog dunika, ime steajnog upravnika i datum i sat otvaranja steajnog postupka. Rjeenjem se povjerioci pozivaju da u roku od 30 dana prijave svoja potraivanja steajnom sudu i da steajnog upravnika obavijeste o postojeem ili traenom obezbjeenju svojih potraivanja. Istovremeno se dunici steajnog dunika pozivaju da izvre svoje obaveze prema steajnom duniku. Rjeenjem se zakazuje i izvjetajno roite.

Rjeenje se objavljuje u slubenom glasilu entiteta, a dostavlja se predlagau, steajnom duniku i javnom tuiocu. injenica otvaranja steaja se upisuje u javne knjige (sudski registar, zemljine knjige i registar prava industrijske svojine).

11. PRAVNE POSLJEDICE STEAJNOG POSTUPKAPravne posljedice otvaranja steajnog postupka su slijedee:1. Prestaju prava poslovodnog organa i na steajnog upravnika se prenose prava upravljanja i raspolaganja.

2. Formira se steajna masa od ukupne imovine steajnog dunika, osim imovine na kojoj je steeno razluno pravo.

3. Nedospjela potraivanja prema steajnom duniku smatraju se dospjelim. Povjerioci ija su potraivanja pod suspenzivnim uslovom, mogu uestvovati u raspodjeli steajne mase, ako uslov nastupi prije njegove konane raspodjele. Potraivanja sa rezolutivnim (raskidnim) uslovom se smatraju bezuslovnim sve do nastupa uslova.

4. Prekidaju se svi sudski i arbitrani postupci protiv steajnog dunika, ako se odnose na imovinu koja ulazi u steajnu masu. Izuzetno, steajni upravnik moe preuzeti nastavak postupka ako se ona odnosi na izluenje dijelova imovine iz steajne mase, odnosno pravo na odvojenu isplatu. S druge strane, steajni upravnim moe nastaviti sporove u kojima je steajni dunik tuioc.5. Povjerioci ne mogu protiv steajnog dunika poketati postupak izvrenja ili obezbjeenja, a prekidaju se i izvrni postupci koji su u toku. Izuzetak postoji kod razlunih povjerilaca za nesporna i dospjela potraivanja.6. Teretne ugovore koji su zakljueni prije otvaranja steaja, steajni upravnik ima pravo da ispuni i da od saugovaraa zahtijeva ispunjenje. Meutim, ako steajni upravnik odbije ispunjenje obaveze iz teretnih ugovora, druga ugovorna strana moe naknadu tete ostvariti samo kao steajni povjerilac. Ugovori sa fiksnim roko se raskidaju ex lege, a druga ugovorna strana naknadu tete moe traiti samo kao steajni povjerilac.

7. Nakon otvaranja steajnog postupka, steajni dunik po pravilu ne moe zakljuivati nove ugovore. Izuzetno ugovori se mogu zakljuivati samo u cilju likvidacije postojeeg poslovanja, unovavanja imovine dunika i radi okonana zapoetih neophodnih poslova u cilju spreavanja nastanka tete na imovini steajnog dunika. Pravo na zakljuivanje ovih ugovora ima samo steajni upravnik, a to pravo moe ograniiti samo steajni sudija svojom saglasnou.

8. Prestaju vaiti nalozi koji su izdati prije otvaranja steaja, a koji se odnose na imovinu iz steajne mase. Nalogoprimac je obavezan nastaviti obavljati poslove radi spreavanja nastanka tete, sve dok steajni upravnik ne preuzme posao. Potraivanja nalogoprimca se namiruju iz steajne mase.

9. Prestaju ponude izmeu dunika i treih lica, ako nisu prihvaene do dana otvaranja postupka.

10. Prodavac ili komisionari mogu zahtijevati povrat robe isporuene steajnom duniku koji nije u cjelosti platio cijenu.

11. Ugovore o zakupu ili najmu nekretnina zakljuene prije otvaranja steajnog postupka steajni upravnik moe otkazati, odnosno jednostrano raskinuti pod odreenim uslovima. Druga ugovorna strana svoje zahtjeve koji proizilaze iz ugovornog odnosa i samog raskida, moe traiti kao steajni povjerilac.

12. Prestaju radni odnosi zaposlenih, odim onih koje na odreeno vrijeme zadri steajni upravnik. Plae zadranih odreuje steajni upravnik u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, a naknade radnicima iji je radni odnos prestao, mogu se ostvariti samo kao steajna potraivanja opeg isplatnog reda.

13. Gase se rauni dunika i otvara novi raun na koji se prenose sredstva sa ugaenih rauna.

14. U firmi dunika dodaje se oznaka u steaju.

15. Sva uzajamna potraivanja steajnog dunika i njegovih povjerilaca koja su se mogla kompenzirati prije otvaranja steajnog postupka smatraju se ex lege, prebijenim i ne prijavljuju se u steajnu masu. U steajnom postupku istorodnost i dospjelost potraivanja nisu uslov za kompenzaciju, jer se sva nedospjela potraivanja smatraju dospjelim, a sva nenovana potraivanja se pretvaraju u novana.

U 4 sluaja koji su izriito predvieni zakonom, kompenzacija je nedoputena nakon otvaranja steajnog postupka, a to su:

a) ako je potraivanje povjerioca nastala ili cesijom steeno nakon otvaranja steajnog postupka.

b) ako je mogunost prebijanja povjerilac stekao pravnom radnjom koja se moe pobijati.c) ako povjerilac duguje neto steajnoj masi, a njegovo potraivanje se izmiruje iz imovine koja ne ulazi u steajnu masu,

d) ako je povjerilac povezano lice, lan organa, srodnik dunika i sl.

2. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOG DUNIKA U STEAJNOM POSTUPKUPredmet pobijanja su pravne radnje steajnog dunika uinjene prije otvaranja steajnog postupka, ako su imale uticaja na smanjenje imovine steajnog dunika i povredu naela ravnomjernog namirenja povjerilaca (npr. isplata zastarjelog duga, kompenzacija potraivanja koja se ne mogu prebiti i sl.). Da bi bile premetom pobijanja radnje moraju biti uinjene nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili u posljednjih 6 mjeseci prije podnoenja tog prijedloga, a pod uslovom da je povjerilac znao ili morao znati za insolventnost dunika.Pobijati se mogu i besplatna raspolaganja ili raspolaganja u bescijenje koja je steajni dunik preduzeo u posljednjih 5 godina i prije otvaranja steajnog postupka.

Rok za prebijanje radnji steajnog dunika. Paulijanska tuba moe se podnijeti u prekluzivnom roku od 2 godine od dana otvaranja steajnog postupka.

Subjekti pobijanja. Aktivno legitimisani su steajni upravnik i povjerioci pod uslovom da steajni upravnik na njihov poziv u roku od 30 dana nije pokrenuo sudski spor. Pasivno je legitimisan protivnik pobijanja. To nije steajni dunik, ve lice u iju korist je preduzeta pobojna radnja.

Pravno dejstvo pobijanja. Usvajanjem tubenog zahtjeva, sud ne ponitava pravni posao ve oglaava da je on bez dejstva prema steajnoj masi. Posljedica je da je protivnik pobijanja duan u steajnu masu vratiti sve imovinske koristi koje je stekao na osnovu pobojne radnje. On e za propast ili oteenje stvari odgovarati kao nesavjestan posjednik. Pravni sukcesor saugovaraa u pobojnoj radnji odgovarao bi kao savjesni posjednik, pod uslovom da je bio savjestan.Ako protivnik pobijanja vrati ono to je stekao pobojnom radnjom, svoje potraivanje na protivinidbu moe otvariti kao steajni povjerilac.

13. PRIJAVLJIVANJE I ISPITIVANJE POTRAIVANJA POVJERILACAPovjerioci svoja potraivanja prijavljuju pismeno, navodei iznos i pravni osnov potraivanja, svoj naziv i sjedite, te broj iro rauna. Isto vai za razlune i izlune povjerioce, kao i solidarne dunike i jemce. Prijavljena potraivanja ispituje steajni sudija na posebnom roitu zakazanom u roku od 30 dana od dana otvaranja steajnog postupka. Povjerioci koji nisu blagovremeno prijavili potraivanja, mogu to uiniti naknadno, najkasnije 3 mjeseca od prvog ispitnog roita i predloiti zakazivanje posebnog ispitnog roita pod uslovom da uplate predujam za pokrie trokova tog roita.

Ako je na roitu za utvrivanje potraivanja steajni upravnik osporio neka potraivanja, povjerilac se upuuje na prnicu. Meutim, ako steajni sudija ospori potraivanje za koje povjerilac ima izvrni naslov, steajni upravnik je obavezan da pokrene sudski spor na kome e dokazati osnovanost osporavanja trabine. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana odravanja ispitnog roita. Radi se o prekluzivnom roku nakon ijeg isteka se smatra da se zainteresirana strana odrekla prava na pokretanje spora. Sve sudske sporove uesnici u steajnom postupku pokreu kod steajnog suda, po naelu atrakcije, bez obzira na pravila o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti.

Unovavanje imovine steajnog dunika. Steajni upravnik na ispitnom roitu podnosi izvjetaj o ekonomskom stanju steajnog dunik i uzrocima takvog stanja te daje miljenje da li postoji mogunost da se poslovanje steajnog dunika nastavi djelomino ili u potpunosti, odnosno da li postoje i koje mogunosti podnoenja prijedloga za reorganizaciju steajnog dunika. Nakon ovog izvjetaja, skuptina povjerilaca donosi odluku o nainu i uslovima unovavanja imovine dunika. Stvari se prvenstveno unovavaju javnom prodajom, a u sluaju neuspjeha mogua je i neposredna pogodba.

Pravne radnje od posebne vanosti u steaju: su radnje za koje je potrebna prethodna saglasnost odbora povjerilaca, odnosno skuptine povjerilaca. Tu spadaju:

a) Kada se namjerava raspolagati (otuiti) poslovni subjekt ili neki organizacioni dio.

b) Ako se namjerava uzeti zajam sa obezbjeenjem koje bi znatno opteretilo steajnu masu dunika.

c) Ako se sudski spor velike vrijednosti eli pokrenuti, u njemu zakljuiti poravnanje ili ugovor o arbitrai.

Ako steajni upravni preduzme ove radnje i bez saglasnosti odbora, odnosno skuptine povjerilaca, ono e proizvoditi pravna dejstva (naelo pravne sigurnosti), ali steajni upravnik e odgovarati za tetne radnje koje mu se mogu staviti u krivicu.

14. NAMIRENJE STEAJNIH POVJERILACA I DIOBA STEAJNE MASEPrije diobe steajni upravnik sainjava diobeni popis potraivanja povjerilaca koja se uzimaju u obzir prilikom diobe steajne mase. Diobeni popis sa unovenim iznosom diobene mase stavlja se na uvid uesnicima u steajnom postupku u steajnom sudu, a objavljuje se i u sredstvima informisanja. Razliiti povjerioci mogu da u roku od 15 dana od objavljivanja postave svoje zahtjeve u vezi diobenog pospisa. Ako su zahtjevi opravdani i blagovremeni steajni upravnik je duan da u roku od 3 dana izvri promjenu popisa. Nakon toga uesnici u steajnom postupku imaju pravo prigovora na popis u roku od 8 dana. O prigovoru odluuje steajni sud na iju odluku se nezadovoljni povjerilac moe aliti drugostepenom sudu u roku od 8 dana.Glavna dioba steajne mase. Za glavnu diobu odrava se posebno roite. Na roite se pozivaju steajni upravnik i povjerioci sa kojima steajni sudija raspravlja o prijedlogu diobe steajne mase. Na istom roitu steajni upravnik podnosi zavrni raun i izvjetaj o poslovanju steajnog dunika za vrijeme njegove uprave.

Na roitu se prijedlog diobe moe mijenjati ili dopunjavati, a nakon toga sudija daje saglasnost na prijedlog diobe i steajni upravnik izvrava diobu isplatom povjerilaca. Dijelovi imovine koji se nisu mogli unoviti se mogu podijeliti povjeriocima po procijenjenoj vrijednosti do visine potraivanja, ako oni na to pristanu. U suprotnom se neprodati i nepodijeljeni dijelovi imovine predaju steajnom duniku, odnosno lanovima drutva koji imaju pravo na dio preostale imovine steajnog dunika.

Zakljuivanje steajnog postupka. Nakon glavne diobe steajni sudija donosi rjeenje o zakljuivanju steajnog postupka koje se objavljuje u slubenom glasilu entiteta. Po pravosnanosti rjeenja po slubenoj dunosti se vri brisanje steajnog dunika iz registra. U sluaju obustave postupka iz registra se brie zabiljeba firma u steaju.

Reorganizacija steajnog dunika. Je institut koji je uveden umjesto prinudnog poravnanja u steajnom postupku. Reorganizacijom se steajni dunik sanira i nastavlja poslovanje pod posebnim nadzorom. Reorganizacija je mogua nakon otvaranja steajnog postupka, pa do zavrenog roita za diobu steajne mase i u takvom sluaju se ne vri unovavanje imovine niti raspodjela steajne mase.

Steajni plan za reorganizaciju dunika sudu moe podnijeti steajni dunik, istovremeno sa prijedlogom za otvaranje steajnog postupka, a nakon toga plan moe podnijeti i steajni upravnik. Planom se moe predloiti da se steajnom duniku ostavi sva ili dio njegove imovine, da se sva ili dio imovine proda, da se izvri konverzija potraivanja u uloge ili u kredit, da se smanje ili odgode isplate obaveza, da e neko preuzeti jemstvo ili dati drugo obezbjeenje za ispunjenje obaveza steajnog dunika itd.

Steajni plan se sastoji iz 2 dijela: pripremnih osnova i osnova za sprovoenje plana. Za raspravljanje i glasanje o steajnom planu sud zakazuje i javno objavljuje roite. Nakon prihvatanja steajnog plana od strane povjerilaca i steajnog dunika, steajni sud donosi odluku da li prihvata ili odbacuje steajni plan. Nakon pravosnanosti rjeenja kojim prihvata steajni plan, steajni sud donosi rjeenje o zakljuivanju steajnog postupka. Prije zakljuivanja steajnog postupka, steajni upravnik isplauje nesporne obaveze iz steajne mase, a za sporne daje adekvatno obezbjeenje.

Donoenjem rjeenja o zakljuenju steajnog postupka prestaje funkcija steajnog upravnika i odbora povjerilaca, osim ako je predviena kontrola izvrenja steajnog plana. Ako steajni dunik ispuni obaveze iz steajnog plana ili za njihovo ispunjenje da obezbjeenje, i ako je od zakljuenja steajnog postupka prolo 3 godine, a da nije zatraen novi steaj, steajni sud ukida nadzor. U jave registre se upisuje brisanje nadzora i steajni dunik ponovo stie potpuno pravo raspolaganja svojom imovinom.

15. SEKUNDARNI I MEUNARODNI STEAJ

Sekundarni steaj. Da bi se rijeio problem imovine steajnog dunika koja se nalazi u inostranstvu i nije obuhvaena provedenim steajnim postupkom, donesena je Evropska konvencija o nekim meunarodnim aspektima bankrotstva (steaja) privrednih subjekata. Konvencijom je obezbijeen minimum saradnje lanica EU u postupcima steaja. Prema ovoj konvenciji, injenica otvaranja primarnog steaja u jednoj zemlji lanici, daje mogunost da se isti subjekt proglasi insolvntnim u svakoj drugoj dravi lanici. Dakle pokree se sekundarni steaj u insotranstvu, i to bez obzira da li je dunik solventan u drugoj dravi. Konvencijom su utvreni prioriteti naplate potraivanje i to:a) obezbijeena potraivanja povjerilaca,

b) javnopravna potraivanja prema dravi,

c) potraivanja iz poslovanja organizacijskog dijela dunika nad kojim se vodi sekundarni steaj i

d) potraivanja koja su nastala iz ugovora o radu u zemlji potpisnici u kojoj se vodi sekundarni steaj.

Tek po isplati navedenih potraivanja preostali dio imovine predstavlja dio steajne mase.

Meunarodni steaj. Meunarodni steajni postupak se provodi po pravu drave u kojoj je steajni postupak pokrenut. Kolizionim normama regulisana je iskljuiva meunarodna nadlenost sudova u entitetima BiH za provoenje steajnog postupka u slijedeim sluajevima:

a) ako je sjedite dunika u BiH,

b) ako je sjedite poslovanja subjekta u inostranstvu, a sjedite registrovano u BiH, pod uslovom da se prema pravu drave kojoj je sredita poslovanje ne moe otvoriti steajni postupak,

c) ako je sjedite u inostranstvu, a sredite poslovanja u BiH.

Glavni steajni postupak za koji su iskljuivo nadleni entitetski sudovi obuhvata cjelokupnu imovinu steajnog dunika, bez obzira gdje se ona nalazi.

Nadlenost sudova u BiH postoji i za provoenje steajnog postupka protiv dunika koji u BiH ima poslovnu jedinicu, bez svojstva pravnog lica.Ako se u BiH ne nalazi ni sredite poslovnog djelovanja niti poslovna jedinica steajnog dunika, ve njegova imovina steajni postupka se u BiH moe pokrenuti u 3 sluaja:

a) ako se u dravi sjedita dunika protiv njega ne moe otvoriti steajni postupak, mada postoji steajni razlog,

b) ako bi prema pravu drave u kojoj dunik ima sredite poslovanja i djelovanja steajni postupak obuhvatio samo imovinu dunika, koja se nalazi u toj dravi,

c) kada se otvaranje sekundarnog steajnog postupka u BiH predlae u okviru priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka.

16. LIKVIDACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA

Likvidacija je nain prestanka solventnog poslovnog subjekta po zakonom utvrenom postupku i postojanjem zakonom utvrenih razloga. Ti razlozi su slijedei:

a) ako je rjeenjem nadlenog organa poslovnom subjektu izvreena trajna mjera zabrane rada ili obavljanja djelatnosti.

b) ako je pravosnanom sudskom odlukom utvrena nitavost upisa u sudski registar.

c) ako je protekao rok na koji je osnovano privredno drutvo.

d) zbog provedeni statusnih promjena.

e) kada ne postoje zakonski uslovi za dalje postojanje drutva u obliku u kome je registrovano.

Organi likvidacionog postupka su: Likvidacioni sudija i likvidator. Kod dobrovoljne likvidacije likvidatora imenuje organ pravnog lica koji je donio odluku o prestanku drutva, a kod obligatorne likvidacije likvidatora imenuje sud. Osnovne obaveze likvidatora su da izvri popis imovine, obaveza i povjerilaca, te podatke dostavi likvidacionom sudiji. Pravni poloaj i ovlatenja likvidatora su jednaki pravnom poloaju steajnog upravnika.Imovina je kod likvidacije redovno vea od obaveza, pa namirenje povjerilaca ne dolazi u pitanje. Meutim ako se u toku provoenja likvidacionog postupka utvrdi da to nije sluaj, ve da su ispunjeni uslovi za steaj, likvidacioni upravnik je duan podnijeti prijedlog za otvaranje steaja.

Dioba likvidacione mase. Iz likvidacione mase prvenstveno se isplauju trokovi postupka, azatim srazmjerno potraivanja povjerilaca. Povjeriocima koji nemaju izvrni naslov likvidator daje rok od 15 dana za pokretanje spora radi utvrivanja osnovanosti potraivanja.

Ako to povjerilac uini, prilikom diobe se zadrava odgovarajui iznos za sporna potraivanja. Preostala imovina se dijeli lanovima drutva. Nakon raspodjele likvidacione mase, likvidacioni sud rjeenjem okonava postupak.17. SUBJEKTI POSLOVNOG PRAVA

Prema klasinoj teoriji postoje 3 osnovna kriterija po kojima se odreuju subjekti poslovnog prava, a to su: objektivni, subjektivni i mjeoviti.

Po objektivnom kriteriju, svojstvo trgovca se izvodi iz pojma trgovinskog posla koji je objektivno definisan, tj. ti poslovi su izriito odreeni zakonom. U objektivne (apslolutne) trgovake poslove spadaju: bankarski poslovi, izdavanje mjenice, kupovina robe radi preprodaje, posredniki poslovi itd. Lice koje ue u takve poslove ima svojstvo trgovca. Model ovog kriterija je Francusko pravo.

Subjektivni kriterij u obzi uzima svojstvo lica. Trgovcem se definie lice koje obavlja trgovaku profesiju, a uslove za to je odredio zakon. Model je Njemako pravo.

Po mjeovitom sistemu, pojam trgovca odreen je nizom obiljeja. Tipian primjer je Ameriko pravo, koje alternativno u obzir uzima slijedea obiljeja:

- predmet transakcije poslovanja odreenom robom.

- odnos prema ukupnoj transakciji zanimanje lica koje pokazuje znanje ili vjetinu svojstveno predmetu transakcije.

- profesija ili zaposlenje lica (agent, broker i sl.).

Sistematizacija subjekata poslovnog prava na osnovu navedenih kriterija je slijedea:

a) samostalni obrtnik (poduzetnik),

b) privredna (trgovaka) drutva drutva lica, drutva lica i kapitala, te drutva kapitala.

c) povezana drutva zavisna i subsidijarna.

d) finansijske institucije i trita kapitala banke i druge finansijske organizacije, osiguravajua i reosiguravajua drutva, drutva za upravljanje fondovima, berze, te fondovi kao institucionalizovani oblici kapitala.

e) mikrokreditne organizacije i agencije za osiguranje depozita.

f) javna preduzea (kompanije).

g) zadruge, zadrune organizacije i savezi.

h) privredne komore i poslovna udruenja.

Ostala pravna lica (neprofitne organizacije) udruenja graana, fonadacije i zadubine i sl.

IV. SAMOSTALNI PODUZETNIK

18. SAMOSTALNI PODUZETNIK - OBRTNIK

Terminologija i pojam. Samostalni poduzetnik (obrtnik) je fiziko lice koje samostalno i trajno pod svojim imenom obavlja doputene registrovane djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju u cilju postizanja dobiti.

Pravni poloaj obrtnika. U naem sistemu je regulisan posebnim Zakonom o obrtu, tako da on ima status posebnog poslovnog subjekta. Individualni poduzetnik moe biti domae fiziko lice koje ispunjava predviene uslove. U ovoj ulozi se moe javiti i stranac koji ima dozvolu Federalnog organa uz primjenu naela uzajamnosti. Firma individualnog poduzetnika obavezno se istie na poslovnim prostorijama, odnosno na mjestu gdje se djelatnost obavlja, ako se radi o djelatnostima za koje nije potreban poslovni prostor. Da bi mogao dobiti status obrtnika i obavljati registrovanu djelatnost, individualni poduzetnik mora imati tzv. obrtnicu, tj. dozvolu za rad koju izdaje nadleni Kantonalni, odnosno opinski organ. Obrtnica se upisuje u obrtni registar koji vodi nadleni organ uprave.

Djelatnosti koje obrtnici mogu obavljati se prema Zakonu o obrtu dijele na slobodne, vezane i posebne. Slobodne obrtne djelatnosti su one za ije obavljanje se ne trai struna sposobnost, odnosno sprema ili majstorski ispit samostalnog poduzetnika. Za vezane obrtne djelatnosti potrebni su svi ti elementi, a za obavljanje posebnih obrtnih djelatnosti postoji i dodatni uslov prethodna pismena saglasnost nadlenog Federalnog ministarstva, to zavisi od vrste djelatnosti.

Uz registrovanu djelatnost samostalni poduzetnik moe obavljati i druge djelatnosti, pod uslovom da sporedna djelatnost slui obavljanju registrovane, da njome obrtnik ne ostvaruje vie od 25% od godinjeg prihoda i da je to prijavio organu koji je izdao obrtnicu.

Za razliku od trgovakih drutava, samostalni poduzetnik moe privremeno obustaviti obavljanje djelatnosti zbog sprijeenosti, bolesti, vrenja vojen i druge javne obaveze, te iz drugih opravdanih razloga. Ti razlozi moraju biti utvreni odgovarajuim rjeenjem opinskog organa i dostavljeni poreznoj upravi radi umanjenja poreskih obaveza.

Neke djelatnosti se mogu obavljati bez poslovnog prostora, to se regulie Kantonalnim propisom. A ako se djelatnost obavlja u vie poslovnih prostora, koji se nalaze izvan njegovog sjedita, obrtnik mora imati poslovou. Voenje obrta putem poslovoe mora se prijaviti nadlenom upravnom organu, to se upisuje u obrtniki registar.

Za obaveze nastale u pravnom prometu samostalni poduzetnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom, a za njega solidarno odgovaraju i poslovoe za tetu koja je treim licima nastala njihovim nezakonitim i protivpravnim poslovanjem.

U pravnoj teoriji i zakonodavstvu poznato je i voenje zajednikog obrta zajednika radnja (kolektivni poduzetnik). Osnivaki akt i uslov za registraciju je ugovor 2 ili vie fizikih lica. Na zajedniku radnju primjenjuju se pravila o ortakluku.Uslovi za obavljanje samostalnog poduzetnitva. Se mogu podijeliti na formalne i materijalne. Formalni uslovi su postojanje pismenog zahtjeva i dokaza o postojanju materijalnih uslova.

Materijalni uslovi se mogu podijeliti na ope, dopunske i posebne. U ope spadaju: dravljanstvo, poslovna sposobnost, nepostojanje zabrane obavljanja obrtnike djelatnosti i nepostojanje neizmirenih obaveza prema dravi. Dopunski materijalni uslovi odreuju se posebnim propisima za pojedine djelatnosti, a sastoje se od: posjedovanja poslovnog prostora, opreme, te strune spreme i osposobljenosti obrtnika ili zaposlenog lica.

Utvrivanje posebnih materijalni uslova vri nadleni opinski organ u svakom pojedinom sluaju. Ako se radi o voenju zajednike radnje, dodatni uslov je prezentiranje ugovora izmeu lica koja namjeravaju obavljati registrovanu djelatnost.

Prestanak rada samostalnog (individualnog) poduzetnika. Utvruje se rjeenjem, a moe nastupiti odjavom po sili zakona u drugim zakonom odreenim sluajevima. Po sili zakona do prestanka moe doi u slijedeim sluajevima:

a) smru ili trajnim gubitkom poslovne sposobnosti poduzetnika, ako nasljednici ne nastave rad.

b) kada prestanu prirodni i drugi uslovi za obavljanje djelatnosti (npr. iscrpljena ruda).

c) ako je izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

d) danom stupanja samostalnog (individualnog) poduzetnika na izdravanje zatvorske kazne due od 6 mjeseci.

e) ako je utvrena nitavost upisa u registar.

V. DRUTVA LICA

19. DRUTVO SA NEOGRANIENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOU LANOVA (JAVNO TRGOVAKO DRUTVO) D.N.O.Pojam. Javno trgovako drutvo je poslovni subjekt iji osnivai za obaveze drutva odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Nastaje ugovorom izmeu najmanje 2 osnivaa (fizika ili pravna lica). Njegove osnovne karakteristike su:a) posluje pod personalnom firmoj, tj u firmi se obavezno navode imena svih lanova, nekolicine ili ime samo jednog lana uz obaveznu oznaku i ostali (ortaci, partneri).

b) firma obavezno sadri i skraenicu D.N.O.

c) svi lanovi drutva imaju jednake uloge i ravnopravno upravljaju drutvom, s tim to neki lan svoje upravljako pravo moe ugovorom u cjelini ili djelomino prenijeti na jednog ili vie drugih lanova.

d) drutvo se obavezno registruje i ima pravnu sposobnost.

e) za obaveze drutva lanovi odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom imovinom.

Osnivanje drutva. Kao osnivai se mogu pojaviti svi pravni subjekti domaa i strana lica, fizika ili pravna. Osnivaki akt je istovremeno i najvii opi akt drutva je osnivaki ugovor. Zakljuuju ga osnivai u pismenoj formi. Obavezni elementi osnivakog akta su:

- podatci o osnivaima (imena, adrese, odnosno nazivi i sjedita).

- odredbe o firmi pod kojima posluje drutvo (mora sadravati ime najmanje jednog lana).

- sjedite drutva.

- djelatnost u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti ( u nekim djelatnostima se ovaj tip drutva ne moe osnovati, (npr. u bankarskim i poslovima osiguranja).

Obzirom da je osnivaki ugovor istovremeno i najvii pravni akt drutva, njime bi trebalo regulisati pitanja osnivakih uloga, upravljanja i zastupanja, nain podjele dobiti i pokrivanja gubitaka, zabranu konkurencije, odgovornost za obaveze drutva, pristupanje drutvu i istupanje iz drutva, te prestanak drutva.

Pravni subjektivitet drutvo stie registracijom. U postupku osnivanja i registracije se primjenjuje normativni sistem. Prijavu za upis u registar potpisuju svi lanovi (osnivai) drutva. Imovina drutva se ne upisuje u sudski registar, obzirom da lanovi odgovaraju za obaveze drutva neogranieno solidarno.

20. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA D.N.OOsnivaki kapital i imovina drutva. Minimum osnivakog kapitala nije propisan. Odreuje se osnivakim ugovorom, aon po pravilu predstavlja zbir jednakih uloga osnivaa, odnosno lanova. Druvo ima sovju imovinu koja je razliita od imovine lanova, a sastoji se od osnivakih uloga lanova i ekonomskih vrijednosti koje drutvo stekne svojim poslovanjem.Ulozi lanova javnog trgovakog drutva D.N.O. mogu biti u novcu stvarima i pravima, te radu i uslugama. Ulozi su po pravilu jednake vrijednosti, ali se ugovorom moe utvrditi i drugaije. Bito je naglasiti da se ugovorom ne moe iskljuiti primjena prinudne zakonske norme o neogranienoj solidarnoj odgovornosti lanova.

Javno trgovako drutvo se po pravilu osniva simultano, to znai da su osnivai obavezni odjenom unijeti svoje uloge i to prije upisa drutva u javni registar. Meutim, Federalni zakon omoguava da ulozi ne budu uneseni prije registracije drutva, ve u roku koji je odreen osnivakim ugovorom. Ako rok nije utvren ugovorom, zakonom je propisano da je krajnji rok za uplatu, odnosno unoenje uloga 2 mjeseca od dana upisa drutva u registar. Osnivakim ugovorom se mora rijeiti i pitanje pravnih posljedica u sluaju da neki od osnivaa ne unese ugovoreni ulog u roku. U takvom sluaju mogua su razliita rjeenja sporazumno produenje roka, smanjenje osnivakog kapitala za neuplaeni dio, poveana uplata od ostalih osnivaa ili raskid ugovora. Kanjenje se moe sankcionisati i zateznim kamatama, odnosno ugovornom kaznom.

Ulozi osnivaa po pravilu ulaze u imovinu drutva, tj. nad njima prestaje vlasnitvo ulagaa. Izuzetno, ulog u odreenim stvarima ulaga moe dati samo na koritenje drutvu, uz zadravanje prava vlasnitva (lizing ili zakup). lan drutva ne moe jednostrano smanjiti, poveati niti povui svoj ulog.

Raspolaganje udjelima je pravno mogue, ali je razliit reim predvien za interni i eksterni promet udjela. Naime interni prenos udjela na lanove drutva je slobodan i moe biti na jednog ili vie lanova u zavisnosti od toga da li je ugovorom omogueno da udjeli, odnosno ulozii budu razliite vrijednosti. Eksterni prenos treim licima je ogranien, jer lanovi drutva imaju pravo pree kupovine.

Upravljanje javnim trgovakim drutvom. Svaki lan ima pravo i obavezu da upravlja drutvom u skladu sa ugovorom. Sadraj obim i nain upravljanja se po pravilu odreuje osnivakim ugovorom. Moe se regulisti da drutvom upravlja samo jedan lan ili nekoliko lanova, a mogu upravljati i svi lanovi. Pored toga, svaki lan moe uz saglasnost ostalih lanova prenijeti svoje pravo upravljanja i na lica koja nisu lanovi drutva, pod uslovom da to nije iskljueno osnivakim ugovorom. Pritom je lan koji nosi ovlatenja odgovoran samo za izbor (culpa in eligendo), a ne i za rad izabranog lica.Termin upravljanja drutvom odgovara i terminu voenja poslova drutva. Nain voenja poslova moe biti organizovano kao pojedinano (individualno) i skupno (kolektivno) poslovodstvo. Ako osnivakim ugovorom nije izriito regulisano drugaije, pretpostavlja se da je voenje poslova individualno, to podrazumijeva da je svaki od ovlatenih lanova u mogunosti samo voditi cjelokupno poslovanje drutva.

Meutim, ako se neki od lanova koji imaju ovlatenje na upravljanje, odnosno poslovodstvo, protive preduzimanju neke radnje, ostali lanovi nemaju pravo preduzeti takvu radnju (pravo protivljenja i pravo veta). Pravom protivljenja se ne moe posluiti lan koji je svoje ovlatenje na upravljanje i voenje prenio na druge lanove drutva ili na trea lica. Bitno je naglasiti da protivljenje nije doputeno, ako je preduzimanje mjera i radnji nuno za opstanak drutva ili njegove imovine. Ako lan drutva uprkos protivljenju (vetu) drugih ovlatenih lanova preduzima radnju ili pravni posao, odogovran je za tetu koju je prouzrokovao takvim postupanjem i zbog toga moe biti iskljuen iz drutva. Istovremeno, preduzeta radnja je punovana prema treim licima, iz razloga pravne sigurnosti.

Skupno (kolektivno) poslovodstvo podrazumijeva upravljanje i voenje poslova od strane svih ovlatenih lanova zajedno, tj. za preduzimanje svakog posla potrebna je saglasnost tih lanova. Skupno poslovodstvo je izuzetak i mora se utvrditi osnivakim ugovorom. Saglasnost se trai za svaki pojedini posao, odnosno ne moe se dati unaprijed za sve budue poslove. Izuzetno jedal ili nekolicina ovlatenih lanova mogu i bez saglasnosti ostalih lanova preduzeti neku radnju u sluaju kanjenja drutva u izvravanju dospjelih obaveza ili radi izbjegavanja nastanka tete.

Obzirom da su odredbe o nainu organizovanja poslovnog organa i izvravanju poslovodne funkcije dispozitivne prirode, mogu se ugovoriti i drugi naini voenja poslova.Po obimu ovlatenja u voenju poslovodne funkcije razlikuju se redovno i vanredno poslovodstvo. Redovno se odnosi na uobiajeno poslovanje drutva u okviru registrovane djelatnosti, a vanredno je odno koje prelazi okvire redovno poslovanja (npr. raspolaganje nekretninama drutva, osnivanje podrunice, transformacija i statusne promjene i sl.). Za sve poslove vanrednog poslovanja mora postojati saglasnost svih lanova drutva. U praksi je teko precizirati koji su poslovi redovni, a koji vanredni, tako da to predstavlja faktiko pitanje.

Za davanje prokure u javnom trgovakom drutvu je potrebna saglasnost svih lanova ovlatenih za poslovanje drutva. Izuzetno, ako postoji opasnost od odgaanja, prokuristu moe postaviti svaki lan drutva i on ima pojedinano poslovodstvol. S druge strane prokuru moe opozvati svaki lan poslovodstva. Svaki lan drutva ima pravo da bude informiran o svim poslovima i da ostvari uvid u poslovne knjige i isprave drutva.

U veini pravnih sistema prihvaeno je naelo jednoglasnosti pri donoenju odluka. Meutim osnivakim ugovorom se moe predvidjeti i donoenje odluka veinom glasova.

Pravo na dobit i pokrivanje gubitaka drutva. lanovi javnog trgovakog drutva imaju pravo na dobit i obavezu pokrivanja gubitaka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije predvieno drugaije. Dobit i gubitak se mogu dijeliti po 2 principa: kapitalnom i personalnom ili kombinacijom jednog ili drugog.

Kapitalni nain podrazumijeva da se jedan dio (obino 1/3) ukupne dobiti drutva za tekuu poslovonu godinu dijeli na lanove drutva srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu. Po ovom naelu, oni iji je ulog u radu i uslugama su bez uea u dobiti.

Personalni princip se primjenjuje na preostali dio godinje dobiti, tako to se prvo pokrije eventualni poslovni gubitak drutva, pa se ostatak dijeli na sve lanove drutva u jednakim iznosima po glavama. Bitno je naglasiti da je jednom utvreni omjer u raspodjeli dobiti i pokrivanju gubitaka stalan i moe se promijeniti samo izmjenom osnivakog ugovora.

Ugovorom se moe predvidjeti da lanovi drutva iji se ulog sastoji iskljuivo od rada i usluga uestvuju samo u podjeli dobiti, tj. da ne uestvuju u snoenju gubitaka. Meutim, nitave su klauzule koje obavezuju lanove samo u snoenju poslovnih gubitaka drutva. Takoe su nedoputene klauzule prema kojima lanovi drutva iji se ulog sastoji iskljuivo iz novca, stvari i prava uestvuju samo u podjeli dobiti drutva (zabrana lavovske klauzule).Zabrana konkurencije ispoljava se u 2 pravca:

a) zabrana djelatnosti lan javnog trgovakog drutva ne moe bez izriite saglasnosti ostalih lanova voditi izva drutva poslove iz registrovane djelatnosti drutva.

b) zabrana lanstva lan javnog trgovakog drutva ne moe biti lan drugog trgovakog drutva u kome je lino odgovoran, tj. ne moe bez saglasnosti ostalih lanova postati lan nekog drugog javnog trgovakog drutva, komplementar u komanditnom drutvu, nisti samostalni obrtnik.

Institut zabrane konkurencije traje dok postoji drutvo, a ugovorom se moe i produiti, ali najdue na 2 godine, od dana gubitka lanstva ili svojstva na koje se zabrana odnosi. U sluaju povrede odredaba o zabrani konkurencije, drutvo ima osnov da trai:

- nadoknadu tete.

- ustupanje poslova kao da su zakljueni za drutvo.

- prenos ostvarene koristi ili prava iz zakljuenih poslova od lica koje je prekrilo zabranu.

Istupanje iz drutva i pristupanje drutvu. Postoje 3 osnovna naina prestanka lanstva u drutvu i to:

- dobrovoljnim istupanjem ili otkazom lana ako je drutvo osnovano na neodreeno vrijeme. Otkazni rok traje najmanje 6 mjeseci i mora isticati posljednjeg dana poslovne godine. Otkaz mora biti pismen, jasan i bezuslovan. Moe se opozvati, ali opoziv mora stii prije samog otkaza ili istovremeno sa njim.

- iskljuenjem lana iz drutva ovo pitanje u veini prava nije detaljno regulisano, pa se mora urediti osnivakim ugovorom.

- neovisno od volje lanova drutva usljed smrti ili gubitka poslovne sposobnosti fizikog lica, ili steaja pravnog lica.

lan drutva kome je prestalo lanstvo odgovara za obaveze drutva nastale do trenutka prestanka njegovog lanstva. S druge strane, ovlaten je od drutva zahtijevati obraun na kraju svake poslovne godine i isplatu dobiti koja mu pripada, sve dok ne zavre poslovi koji su zakljueni do trenutka prestanka njegovog lanstva.

Status lana javnog trgovakog drutva se po pravilu moe stei i naknadnim pristupanjem uz saglasnost svih lanova.

Pravni odnosi drutva i lanova prema treim licima. Naelno svaki lan je ex lege ovlaten za zastupanje drutva, ali se osnivakim ugovorom moe regulisati drugaije. U takvom sluaju se u javni registar obavezno upisuju lanovi koji su ovlateni za zastupanje, s tim da zahtjev za upis potpisuju svi lanovi drutva.

Zastupanje javnog trgovakog drutva moe biti pojedinano i skupno. Prezumira se pojedinano. Skupno zastupnitvo se ugovorom moe regulisati u 2 varijante: kao skupno zastupnitvo svih lanova drutva i kao skupno zastupnitvo samo nekih lanova, ali najmanje 2.

Osnivakim ugovorom jemogue da se iz zastupanje iskljue svi lanovi, tako da drutvo zastupa jedan ili vie prokurista. U ovom sluaju se ugovorom moe regulisati i da lanovi drutva koji su ovlateni pojedinano zastupanje mogu drutvo zastupati samo zajedno sa prokuristom. Kod skupnog zastupanja mogue je zastupanje zajedno sa prokuristom.lan drutva kao ovlateni zastupnik moe preduzimati sve pravne radnje, ukljuujui i raspolaganje nekretninama. Njegova ovlatenja se mogu ograniiti ugovorom, s tim to ta ogranienja nemaju prema savjesnim treim licima, ve djeluju samo unutar drutva. Bitno je naglasiti da lanovi drutva koji su ovlateni za zastupanje ne mogu preduzimati pravne radnje kojima bi se mijenjao pravni status D.N.O.

Odgovornost za obaveze drutva. Javno trgovako drutvo kao poslovnopravni subjekt odgovara neogranieno za svoje obaveze. Osim toga, za obaveze drutva njegovi lanovi odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom svojo