pravni i politički aspekti podrške održivom razvojurgf.bg.ac.rs/predmet/ro/v semestar/energetika...
TRANSCRIPT
Nepreciznost zakonskog okvira
Tradicionalno zakonodavstvo ne uzima u obzir elementarne ekološke indikatore (“nehotično izazivanje štete”)
Poštovanje propisa
Preciznost i destimulativnost zakonskih ograničenja
Društveno tolerantan rizik i visina ekoloških standarda
Standardi se utvrđuju na bazi procene rizika od pojave ekoloških šteta (neizvesnost i rizik)
Društveno prihvatljiv rizik
Spor ekološkog i zagađivačkog lobija
Definisanje ekoloških standarda
Prepreke pooštravanju ekoloških propisa
Vrednovanje ljudskog života
Neantropocentrično ekološko pravo
Kolizija i “raspršenost” propisa
Princip obazrivosti i procena ekološkog uticaja
Buduća zagađenja
Visina i struktura kazni
Visina kazne – izbegavanje privredne/ekološke krize
Struktura kazneTroškovi otklanjanja samog zagađenja
Kompenzacija štete
Destimulativni penali
Troškovi monitoringa
Od sredine 60-ih raste učestanost i publicitet
Rastu procenjene razmere šteta
Manjak predostrožnosti
Nedostatak ili zastarelost uputstava za vanredne situacije
Rizik namerno potcenjen
Umanjuju se razmere štete
Odbijanje odgovornosti i neprihvatanje obaveze obeštećenja
Oduglovačenje sudskih sporova, vanparnične nagodbe, ....
Sudski sporovi povodom ekoloških nesreća
Sprovođenje zakona
Potpuno i brzo informisanje
NVO
Striktna umesto krivične ili građanske odgovornosti
Retroaktivana odgovornost
Zaštita okoline ka politički prioritet
Pronalaženje kompromisa
Ekološka svest birača
Ekološki cajtnot
Ekološki pokreti i partije
Prepreke oštrijem kursu
Manjak čistih tehnologija
Ogroman otpis kapitala
Vremenski horizont političara
Arsenal političkih mera
Mere protiv zagađujućih tehnologija
Podrška čistijim tehnologijama
Ekološke etikete i razvoj ekološkog tržišta
Obnovljivi izvori energije (OIE)
Troškovi korišćenja OIE generalno iznad troškova korišćenja tradicionalnih goriva
Ulaganja u israživanje i razvoj OIE u poređenju sa ulaganjem u fosilna goriva ili nuklearnu energijuznatno niža
Komercijalno širenje OIE vrlo teško bez različitih podsticajnih mera
Opravdanje
Cena električne energije dobijene iz fosilnih goriva ne obuhvata punu ekonomsku cenu njene proizvodnje (ne obuhvata eksterni trošak)
Prisustvo nekontrolisanih skokova cena energije
Imperativ
Razvoj institucionalnih instrumenata za primenu OIE
Razvoj programa za sigurno snabdevanje, očuvanje i efikasno korišćenje energije
Poštovanje strogih ekoloških standarda
Mehanizmi podrške u EU
Directive 2001/77/EC on the promotion of electricity produced from renewable energy sources in the internal electricity market
Directive 2002/91/EC on the energy performance of buildings
Directive 2003/30/EC on the promotion of the use of biofuels or other renewable fuels for transport
Direktiva o promociji električne energije iz OIE
Kvantifikacija nacionalnih ciljeva korišćenja električne energije proizvedene iz OIE(12% ukupne potrošnje i 22% električne energije iz OIE do 2010. godine)
Formiranje odgovarajućih mehanizama podrške radi njihove realizacije
Politika podrške na nivou zemalja članica
Podsticajna tarifa
Regulisane, garantovane minimalne cene, odnosno dodatna premija na tržišnu cenu koja se plaćaju proizvođaču električne energije
Odgovarajuća regulativa uvodi obavezu javnog servisa da proizvođaču plati cenu koju je Vlada definisala i zbog toga mora biti praćena odgovarajućom državnom finansijskom podrškom
Visina tarifa je obično definisana za određeni vremenski period da bi investitorima garantovala siguran prihod u znatnom delu životnog ciklusa projekta.
Veoma efikasan sistem i donosi veoma brzo povećanje količine energije proizvedene iz OIE.
Sistem ne uzma u obzir efikasnost proizvodnje energije
Obavezne kvote/zeleni sertifikat
Kvotama se definiše minimalni deo proizvodnje ili potrošnje električne energije iz OIE
Vlada postavlja okvire u kojima tržište mora proizvoditi, podati ili distribuirati određene količine električne energije iz OIE
Uvođenje zelenih serifikata - potvrda o ″čistom″ poreklu električne energije
Obaveza se može uvesti bilo na stranu potrošnje, bilo na stranu proizvodnje
Sekundarno tržište zelenih sertifikata, koje obezbezbeđuje prihod proizvođačima OIE (sekondarno tržište definiše cenu zagađivanja)
Sistem ponuda
Sistem javnih ponuda se koristi radi izbora korisnika investicionih ili proizvodnih subvencija ili nekih drugih prava (lokacije za vetrogeneratore, male hidro elektrane i sl.)
Unapred poznati kriterijumi za vrednovanje ponuda
Ponuđači sa najpovoljnijim tehničkim i komercijalnim uslovima imaju garantovanu prodaju nacionalnoj mreži u unapred definisanom periodu.
Takmičarska priroda ovog sistema obezbeđuje njegovu ekonomsku efikasnost
Pomoćni mehanizmi
Investicione subvencije20 do 50% od investicionih troškovakrediti sa niskim kamatnim stopamaporeskie olakšice za investicije u OIE
Fiskalne mereporez na korišćenje fosilnih gorivaniža stopa PDV-aoslobađanje od poreza za ″zelene″ fondoveporeski atraktivne amortizacione šeme
Pomoćni mehanizmi
Sistem zelenih cenavolja potrošača da plate više za električnu energiju iz OIEinicijalni mehanizamsuštinski u suprotnosti sa principom „zagađivač plaća“
Subvencije proizvodnji električne energije iz OIE u 2001. i projekcija za 2010. godinu
1.451.7354796Velika Britanija
1.281.89220100Švedska
2.652.781537323Španija*
5.691.9867959Holandija
5.886.3124931067Italija
6.586.2133261047Nemačka*
3.133.13814112Francuska*
3.874.19499273Danska*
2.702.75527Belgija
4.112.49702122Austrija*
2010200120102001
Subvencija€ centa / kWh
Subvencijamiliona €/godišneDržava
*koristi podsticajnu tarifu
Praksa u EU
Germany applies a mixture of incentives for renewables, such as a feed-in tariff arrangement which guarantees renewable energy producers up to 90% of the retail domestic electricity price (so they get about EUR 8.86 c/kWh total). In November 2001 the German parliament decided to increase its subsidies for solar and some other renewable technologies from DM 300 to DM 400 million per year.
Germany also provides producer subsidies to its coal industry amounting to US$ 115 per tonne for 34 Mt coal in 2000 - total US$ 3.9 billion. Since the late 1980s the domestic hard coal production price has been at least EUR 100/t above the imported cost, and subsidies reached a high of EUR 7.9 billion in 1989. By 2002 production had declined to about 25 Mt/yr and the subsidy was down to EUR 3.5 billion.
Praksa u EU
Denmark has a wide range of incentives for renewables and particularly wind energy. In 2000 it produced 4 TWh (out of 36 TWh gross total, about 11%) thus, and is aiming at 15%. Its utility buy-back rates for privately-generated wind electricity in 1999 averaged DKr 0.60/kWh, including a DKr 0.27/kWh subsidy funded by carbon tax (now US$ 6.8 cents & 3.2 cents respectively).
Sweden subsidises renewables (principally large-scale hydro) by a tax on nuclear capacity, which (late in 2001) works out at EUR 0.32 cents/kWh.
In Norway the government subsidises wind energy with a 25% investment grant and then production support per kWh, the total coming to NOK 0.12/kWh, against a spot price of around NOK 0.18/kWh (US$ 1.3 cents & 2 cents respectively).
Praksa u EU
Spain has a fixed tariff of EUR 6.28 c/kWh for wind energy or a market-related tariff plus an environmental premium of 2.9 c/kWh (in 2002). The tariffs for renewables are edjusted annually to be 80-90% of the predicted retail electricity price.
Greece has a feed-in tariff of 6.1-7.5 c/kWh, whereas the Netherlands relies on exemption from energy taxes to encourage renewables.
The UK does not use any feed-in tariff arrangement, but a specific indication of the cost increment over power generation from other sources is given by the 4.5 - 5.0 p/kWh market value for the Renewables Obligation in early 2004, by which utilities can cover the shortfall in producing a certain proportion of their electricity from renewables by paying this amount and passing the cost on to the consumer. In addition there is a Climate Change Levy of 0.43 p/kWh on non-renewable sources (at present including nuclear energy, despite its lack of greenhouse gas emissions), which corresponds to a subsidy.
Small-scale photovoltaic (PV) input is encouraged by high feed-in tariffs, eg 48 c/kWh in Germany and 50 c/kWh in Portugal.
Nema zajednička podsticajna politika korišćenju OIE za zadovoljenje toplotnih potreba
Direktiva o energetskim karakteristikama zgrada daje mogućnost za promociju OIE za potrebe grejanja
Razne vrste poreskih olakšica i subvencija pri izgradnji kapaciteta i oslobađanje od poreskih davanja (često za konkretne privredne projekte)
OIE za zadovoljenje toplotnih potreba
Biogoriva za potrebe transporta
Direktive o promociji biogoriva - povećanje korišćenja na 5,75% u 2010. godini
Regulativa koja daje mogućnost potpunog oslobađanja od poreza (u par zemalja značajno smanjeni porezi na biodizel i bioetanol)
Na nivou EU još uvek nema zajedničkog pristupa promotivnoj politici i u dosta zemalja neznatan napredak
OIE u Srbiji
Značajni potencijali OIE – za autonomne i lokalne svrhe,za potrebe "male energetike“, radi zadovoljenja niskotemperaturnih toplotnih potreba
Primena tehnologija i opreme za sagorevanje i gasifikaciju čvrste biomase Individualne farme sa zatvorenim ciklusom materije i energije putem biogasa;Male hidro elektrane (< 10 MW) postavljene na potocima i malim rekama, akumulacijama za vodosnabdevanje i sistemima za navodnjavanje.Projekti korišćenja solarne energije za grejanje i proizvodnju tople vode;Projekti korišćenja geotermalne energije u sistemima daljinskog grejanja, snabdevanja toplom vodom i za poljoprivrednu proizvodnju;Projekti korišćenja vetra za proizvodnju električne energije.