pkiep 127 kozic mikulic odrzivi turizam

Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 57

Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj

STRUNI RAD

Ivan Koi*Josip Mikuli**

Saetak

Polazei od pretpostavke da je turizam danas znaajan segment hrvatskog

gospodarstva, dok bi se u budunosti prvenstveno s obzirom na ekoloki

aspekt mogao pretvoriti u prijetnju i ogranienje ukupnom gospodarskom

rastu i razvoju, u radu se ispituju mogunosti uspostave sustava pokazatelja

za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj. Ukratko su prikazani

relevantni meunarodni metodoloki okviri, analizirani su postojei izvori

statistikih podataka u Hrvatskoj te je ocijenjena njihova primjerenost za

uspostavu sustava pokazatelja. Dane su i preporuke za konkretnu izgradnju

sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj.

Kljune rijei: odrivost, turizam, Hrvatska JEL klasifikacija: Q01, Q26, Q56

* Ivan Koi, asistent, Institut za turizam, Zagreb, e-mail: [email protected].** Josip Mikuli, vii asistent, Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet, e-mail: [email protected].

Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj58

1. Uvod

Rastua svijest i briga razvijenih zemalja o tetnim posljedicama ubrzane

industrijalizacije na ljudsko okruenje rezultirale su nastankom koncepta

odrivog razvoja. Afirmaciji ovog koncepta u politikim, gospodarskim,

akademskim i opedrutvenim krugovima pridonijeli su Ujedinjeni narodi

(UN) koji su 1983. godine osnovali i prvi puta sazvali opu skuptinu

Svjetske komisije za okoli i razvoj (World Commission on Environment

and Development, WCED). Zakljuci rasprava kao i preporuke svjetskim

liderima saeti su u dokumentu Naa zajednika budunost (Our Common Future), svojevrsnom razvojno-ekolokom manifestu, u kojem se

odrivi razvoj definira kao razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe sadanjih

generacija, a da se pritom ne dovodi u pitanje mogunost zadovoljenja

potreba buduih generacija (WCED, 1987: 43).

S obzirom na to da se WCED nije eksplicitno osvrtao na turizam kao

podsustav ukupnog gospodarskog sustava, koncept odrivosti turizma

nastaje tek mnogo godina kasnije. Najpoznatija definicija odrivog turizma

je ona Svjetske turistike organizacije (United Nations World Tourism

Organization, UNWTO) koja ga, u skladu s opim konceptom odrivosti,

definira kao turizam koji zadovoljava potrebe turista i receptivnih regija

u sadanjosti, pri emu se uvaju i unapreuju mogunosti za budunost

(UNWTO, 1998: 21). Tri sastavna stupa, odnosno dimenzije odrivosti,

kako opeg gospodarskog tako i turistikog razvoja pritom su ekoloka,

drutvena i ekonomska odrivost, a odrivim turizmom moe se smatrati

samo onaj koji ima sve tri dimenzije istodobno, tj. koji ne degradira prirodnu

i kulturnu resursnu osnovu, koji nije u koliziji s potrebama i eljama

lokalnog stanovnitva, niti samih turista, ali koji takoer jami i razuman

povrat na uloena sredstva.

Unato vanosti koncepta odrivosti turizma, odnosno odrivog turizma,

u literaturi ne postoji jedinstvena definicija tog koncepta, ve se u

razliitim radovima moe pronai velik broj sadrajno razliitih definicija

(Butler, 1999). Tako je u mnogim definicijama odrivog turizma stavljen

disproporcionalno snaan naglasak na jednu od navedene tri dimenzije, prije


svega na ekoloku, ili se pak konceptualna domena proiruje dodavanjem

novih dimenzija, kao to su kulturna, politika i poslovno-upravljaka

odrivost (Bramwell et al., 1996). Takoer se i sam pojam odrivosti u

razliitim radovima tumai na razliite naine. Polazei od znaenja glagola

to sustain, korijena pridjeva sustainable, to bi u hrvatskom prijevodu

znailo opstojati, Butler (1993) obrazlae da sam pojam odrivog turizma ne implicira racionalno koritenje prirodnih i antropogenih resursa prema

naelima odrivog razvoja, ve samo postojanost i opstojnost turizma na

nekom podruju (Wall, 1996). S obzirom na to da postojanost i opstojnost

turizma nuno ne implicira utemeljenost razvoja na naelima odrivosti,

prema ovim bi autorima trebalo napraviti jasnu razliku izmeu odrivog turizma i odrivog razvoja turizma, tj. razvoja turizma prema naelima prethodno definiranog koncepta odrivog razvoja. Meutim, iako inzistira

na jasnoj terminolokoj distinkciji, Butler (1993) priznaje da pojam odrivog

turizma, u pravilu, podrazumijeva turizam koji poiva na postulatima

odrivog razvoja. S obzirom na ove konceptualne prijepore, u ovom se radu

koristi izraz odrivost turizma, prvenstveno zbog razgraniavanja pojmova

turizam i odrivost, odnosno naglaavanja samostalnosti koncepta

odrivosti koji postoji i u mnogim drugim znanstvenim podrujima.

Takoer, valja istaknuti da se u sluaju mjerenja i ocjenjivanja stanja ne

moe unaprijed pretpostaviti da je turizam odriv, to bi upotreba izraza

odrivi turizam neupuenom itatelju mogla sugerirati.

Da bi se razvojem turizma moglo upravljati u skladu s navedenim naelima

odrivosti turizma, nuan preliminarni korak je utvrivanje trenutnog

stanja u odnosu na sva tri stupa, odnosno sve tri dimenzije odrivosti.

Tek ocjenom stanja, ali i kontinuiranim praenjem odrivosti, stvara se

potrebna informacijska osnova za djelotvorno upravljanje razvojem u

eljenom, odrivom smjeru. Potreba za praenjem odrivosti je posebno

vana u destinacijama koje karakterizira snana ovisnost o turizmu

mjerena relativno velikim udjelom turizma u bruto domaem proizvodu.

U tu kategoriju spada i Hrvatska kao atraktivna europska destinacija

ljetnog odmorinog turizma. Ako se pritom jo uzme u obzir da je turizam

jak katalizator hrvatskog izvoza, ovisnost Hrvatske o turizmu moe se

okarakterizirati opasno visokom, a u skladu s tim je i izrazito velika


potreba za sustavnim praenjem odrivosti turizma. Tu potrebu dodatno

potencira injenica da probijanje praga odrivosti u kratkom roku ne mora

nuno biti vidljivo. Neodrivi razvoj se tako u sadanjosti moe odvijati

nezapaeno, a ak moe poluiti i odreene pozitivne uinke u kratkom i

srednjem roku, maskirajui potencijalno tetne implikacije za budunost.

Primjerice, za oekivati je da bi intenzivna izgradnja smjetajnih

kapaciteta apartmanizacijom obalnih podruja rezultirala poboljanjem

ekonomskih uinaka u kratkom roku. Meutim, jasno je takoer da bi se

time nepovratno unitio prirodni resurs, to bi moglo ugroziti ekoloku

i drutvenu ravnoteu. Takav bi proces u srednjem i dugom roku mogao

poluiti uinak bumeranga te tetno djelovati na ekonomsku odrivost zbog

naruene konkurentnosti na meunarodnom tritu uslijed umanjene

atraktivnosti destinacije.

Zbog velike potrebe za praenjem odrivosti turizma u Hrvatskoj, cilj je

ovog rada napraviti prvi korak, odnosno ispitati mogunosti uspostave


U tu svrhu se u radu najprije daje pregled najznaajnijih meunarodnih

metodolokih okvira za razvoj sustava pokazatelja odrivosti turizma.

Zatim se analiziraju izvori statistikih podataka te njihova dostatnost

za uspostavu sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma

u Hrvatskoj. Na kraju se daju smjernice i preporuke za implementaciju

takvog sustava u praksi.

2. Pregled meunarodnih metodolokih okvira

Od poetka 1990-ih godina razne meunarodne organizacije, akademske

institucije i vladine agencije rade na razvoju sustava pokazatelja odrivosti,

kako openito gospodarskog tako i turistikog razvoja. Danas se u literaturi

moe nai razmjerno velik broj primjera sustava pokazatelja za ocjenu i

praenje odrivosti turizma s detaljnim opisom primijenjene metodologije.

Veina se tih primjera znatno oslanja na metodologiju Svjetske turistike

organizacije te je stoga najprije dan njezin kratki prikaz. Osim metodologije

UNWTO-a, u ovom je dijelu rada ukratko prikazana i metodologija


Europske agencije za okoli (European Environmental Agency, EEA) te s

njom povezani prijedlozi sustava pokazatelja odrivosti turizma Statistikog

ureda Europske unije (Eurostat) i Skupine za odrivi turizam Europske

komisije (Tourism Sustainability Group, TSG) koji su osobito relevantni za

zemlje tzv. europskog kruga.

Metodologija UNWTO-a potjee s poetka 1990-ih godina, kada se

u sklopu Svjetske turistike organizacije pojavila inicijativa za razvoj

pokazatelja odrivosti turizma koji bi sluili kao alat za saimanje i

prezentiranje kljunih informacija potrebnih za donoenje kvalitetnih

odluka u upravljanju turistikom destinacijom. Godine 1992. predloena je

inicijalna lista pokazatelja na nacionalnoj razini, koja je potom bila testirana

na skupini zemalja koja je ukljuivala Kanadu, Meksiko, Nizozemsku, SAD

te Argentinu. Na osnovi steenih iskustava, UNWTO 1996. godine izdaje

svojevrsni prirunik za uspostavu sustava pokazatelja odrivosti u turizmu

pod nazivom What Tourism Managers Need to Know A Practical Guide to

the Development and Use of Indicators of Sustainable Tourism, nakon ega

je uslijedilo odravanje brojnih regionalnih radionica i opsena primjena

predloenih pokazatelja u razliitim turistikim destinacijama i na

razliitim razinama nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj. U tom su procesu

prikupljena brojna praktina iskustva koja su 2004. godine u integralnom

obliku objavljena u priruniku za uspostavu sustava pokazatelja odrivosti

u turizmu pod nazivom Indicators of Sustainable Development for Tourism

Destinations A Guidebook (UNWTO, 2004).

Sama metodologija UNWTO-a relativno je jednostavna. Ona predstavlja

svojevrsni dijagram toka koji se sastoji od dvanaest kljunih koraka

grupiranih u tri faze. Valja istaknuti da je metodologija UNWTO-a u

veoj mjeri usmjerena na razvoj sustava pokazatelja odrivosti turizma

na razini destinacije, pri emu se pod pojmom destinacije ne mora nuno

podrazumijevati pojedino turistiko mjesto, ve to moe biti i itava regija

ili drava u cjelini.

UNWTO-ovom metodologijom se predlau sljedee faze i koraci u razvoju

sustava pokazatelja:


I) Inicijalna faza istraivanja i organiziranja

Korak 1: Definiranje (opis) destinacije

Korak 2: Primjena participativnog procesa (ukljuivanje svih dionika)

Korak 3: Identifikacija turistike imovine i rizika (destinacije)

Korak 4: Dugorona vizija (turistikog razvoja) destinacije

II) Faza razvoja pokazatelja

Korak 5: Izbor prioriteta i pitanja (turistike) politike (destinacije)

Korak 6: Identifikacija eljenih pokazatelja

Korak 7: Pregled izvora podataka

Korak 8: Postupci selekcije (podataka i pokazatelja)

III) Faza implementacije

Korak 9: Vrednovanje izvedbenih postupaka (odabir najadekvatnijih

rjeenja)

Korak 10: Prikupljanje i analiza podataka

Korak 11: Odgovornost i komuniciranje (svih sudionika)

Korak 12: Praenje i vrednovanje primjene pokazatelja

Osim detaljnog opisa same metodologije, UNWTO (2004) analizira i

pedesetak znaajnih tema, odnosno problema odrivog razvoja turizma.

Uz svaku temu su na konceptualnoj razini predloeni i pokazatelji, a lista

osnovnih pokazatelja, koji su openito relevantni, prikazana je u tablici 1.

UNWTO-ovu metodologiju i pokazatelje treba shvatiti kao znaajan

pionirski pothvat u razvoju sustava pokazatelja odrivosti turizma. Prvotna

namjera te inicijative bila je izgradnja univerzalno primjenjivog sustava

pokazatelja koji bi se mogao koristiti za bilo koju turistiku destinaciju

u bilo kojem dijelu svijeta. Iako taj proces jo uvijek nije u potpunosti

zavren, metodologija i osnovni pokazatelji UNWTO-a mogu posluiti

kao polazite bilo kojem nacionalnom, regionalnom ili lokalnom projektu

razvoja sustava pokazatelja odrivosti turizma.


Tablica 1. UNWTO: osnovni pokazatelji odrivosti turizmaTema Osnovni pokazatelj(i)

Zadovoljstvo lokalnog stanovnitva turizmom Razina zadovoljstva lokalnog stanovnitva turizmom (anketa)

Uinci turizma na lokalnu zajednicu

Omjer broja turista i lokalnih stanovnika (prosjeno i u vrhu sezone po danu)

Postotak lokalnog stanovnitva koje vjeruje da turizam moe pomoi u izgradnji infrastrukture i pruanju novih usluga (anketa)

Broj i kapacitet drutvenih usluga raspoloivih lokalnoj zajednici (postotak usluga koji se moe pripisati turizmu)

Odravanje zadovoljstva turista

Razina zadovoljstva posjetitelja (anketa)

Percepcija dobivene vrijednosti za novac (anketa)

Postotak povrataka turista

Sezonalnost turizma

Dolasci turista po mjesecima i tromjesejima

Stopa popunjenosti registriranog (slubenog) smjetaja po mjesecima (vrh sezone u odnosu na vansezonsko razdoblje) i postotak ukupne popunjenosti u najpopunjenijem tromjeseju ili mjesecu

Postotak poduzea koja rade cijelu godinu

Ukupan broj i postotak radnih mjesta u turizmu koja su otvorena cijele godine (u odnosu na privremena radna mjesta, otvorena samo tijekom sezone)

Gospodarske koristi od turizma

Ukupan broj lokalnih stanovnika (i omjer mukaraca i ena) zaposlenih u turizmu (kao i omjer turistike i ukupne zaposlenosti)

Prihodi generirani turizmom kao postotak ukupnih prihoda generiranih u lokalnoj zajednici

Upravljanje energijom

Potronja energije po stanovniku iz svih raspoloivih izvora (ukupno i u turizmu po osobi po danu)

Postotak poduzea koja sudjeluju u programima ouvanja energije ili primjenjuju politike i tehnike tednje energije

Postotak potronje energije iz obnovljivih izvora (na razini destinacije i na razini poduzea)

Raspoloivost i ouvanje vode

Potronja vode (ukupni obujam i u litrama dnevno po turistu)

Uteda vode (postotak smanjene potronje ili reciklirane vode)

Kakvoa pitke vode

Postotak turistikih poduzea ija voda za pie zadovoljava meunarodne standarde

Uestalost zaraza koje su uzrokovane pijenjem vode (broj/postotak posjetitelja koji izvjetavaju da su imali tegoba uzrokovanih zarazom tijekom boravka)

Postupanje s otpadnim vodama iz domainstva

Postotak otpadnih voda iz domainstva koji se zbrinjava (na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini)

Postotak turistikih poduzea (ili smjetajnih objekata) koji su ukljueni u sustav zbrinjavanja otpadnih voda

Upravljanje krutim otpadom (smeem)

Koliina smea koja se proizvodi u destinaciji (mjeseno, u tonama)

Omjer volumena recikliranog smea u m3 i ukupnog obujma smea (specificirano prema razliitim oblicima)

Broj kontejnera za smee na javnim povrinama

Kontrola razvojaPostojanje procesa planiranja razvoja ili upotrebe zemljita, ukljuujui turizam

Postotak povrine koja se kontrolira (gustoa, prostorni razmjetaj itd.)

Kontroliranje intenziteta turizma

Ukupan broj turistikih dolazaka (prosjek, mjeseno, u vrhu sezone)

Broj turista po m2 (plae ili neke druge turistike atrakcije) te po km2 destinacije (prosjeni broj i prosjek u vrhu sezone)

Izvor: UNWTO (2004).


Za zemlje tzv. europskog kruga, koji ine lanice Europske unije te zemlje

koje namjeravaju stupiti u njezino lanstvo ili su s Unijom povezane bliskim

politiko-gospodarskim vezama, posebno su vane preporuke institucija

EU-a. Pritom naroito treba izdvojiti dva primjera, listu pokazatelja

odrivosti turizma Statistikog ureda Europske unije i listu pokazatelja

odrivosti turizma Skupine za odrivi turizam Europske komisije. Obje

liste su objavljene sredinom 2000-ih godina (Eurostat 2006a, 2006b; TSG,

2007). Budui da se obje u relativno velikoj mjeri oslanjaju na metodologiju

Europske agencije za okoli, u nastavku se daje kratki opis njezinog teorijsko-

metodolokog okvira za uspostavu sustava pokazatelja odrivosti.

Teorijsko-metodoloka osnova za uspostavu sustava pokazatelja odrivosti

turizma koju preporuuje Europska agencija za okoli nosi naziv DPSIR

okvir. Kratica je to punog naziva Drivers-Pressures-State-Impact-Responses

(pokretai, pritisci, stanje, utjecaj, odgovori). Valja spomenuti da se zapravo

radi o proirenom Pressures-State-Responses modelu (pritisci, stanje,

odgovori), koji su izvorno razvili strunjaci Organizacije za ekonomsku

suradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development,

OECD). DPSIR okvir u sutini predstavlja sustavni prikaz interakcije ljudi

i okolia te je vrlo koristan za opis odnosa izmeu uzroka i posljedica

problema koji pri toj interakciji nastaju (EEA, 1999). Grafiki prikaz DPSIR

okvira dan je na slici 1.

Slika 1. DPSIR okvir

Izvor: EEA (1999).


Pokretai su pratee pojave i posljedice drutvenog i gospodarskog razvoja

koje stvaraju pritiske na okoli ije se stanje mijenja, zbog ega dolazi do

negativnih utjecaja na zdravlje ljudi i ekosustave to u konanici zahtijeva

odgovore drutva. Ti odgovori drutva onda povratno utjeu kako na

pokretae tako i na pritiske, stanje i utjecaje. EEA preporuuje da izgradnja

sustava pokazatelja odrivosti slijedi upravo taj obrazac te su sljedee dvije

liste pokazatelja u veoj (Eurostatova), odnosno neto manjoj mjeri (TSG-

ova) zasnovane upravo na DPSIR okviru i to na nain da svaki pokazatelj

jasno odgovara jednoj fazi DPSIR okvira.

Tablica 2. Eurostat: pokazatelji odrivosti turizmaUkupan broj kreveta u hotelima i slinim smjetajnim objektima na 1.000 lokalnih stanovnika

Postotak broja putovanja (dolazaka turista i izleta) po vrstama prijevoza

Udio zaposlenih u turizmu u ukupnom broju zaposlenih osoba

Udio izdataka kuanstava za turizam u ukupnoj osobnoj potronji

Udio turizma u BDP-u

Ukupan broj noenja turista u svim vrstama smjetaja

Emisija CO2 iz energije koju troe turistiki objekti

Udio potronje vode turista po osobi u jednom danu u ukupnoj potronji vode po osobi u jednom danu

Udio turizmom generiranog smea u ukupnoj koliini stvorenog smea

Udio turizmom generiranog obujma isputenih otpadnih voda iz domainstva u ukupnom obujmu isputenih otpadnih voda

Udio teritorijalne povrine namijenjene specifinim aktivnostima za odmor i razonodu (npr. marine i golf igralita) u ukupnoj teritorijalnoj povrini

Udio teritorijalne povrine pokrivene umom i drveem u ukupnoj teritorijalnoj povrini

Udio zatiene zemljane i vodene povrine u teritorijalnoj povrini

Postotak turista koji su izloeni buci u hotelima i slinim smjetajnim objektima

Kvaliteta vode za kupanje kao postotak vodene povrine namijenjene za kupanje koja zadovoljava priznate standarde u ukupnoj vodenoj povrini namijenjenoj za kupanje

Udio turizmom generiranog obujma zbrinutih otpadnih voda u ukupnom obujmu zbrinutih otpadnih voda u pogonima za zbrinjavanje otpadnih voda iz domainstva

Postotak turistikih poduzea koja sudjeluju u priznatim programima zatite okolia

Ukupni izdaci namijenjeni odravanju i restauraciji kulturne i povijesne batine

Postotak ekoloki certificiranih turistikih objekata

Postojanje procesa planiranja uporabe zemljita i razvoja, koji se osobito odnosi na turizam

Izvor: Eurostat (2006a, 2006b).


Tablica 3. TSG: pokazatelji odrivosti turizmaOsnovni pokazatelj(i) Predmet ocjenjivanja Nain prikupljanja podataka

Ukupan broj dolazaka ili noenja po mjesecima Intenzitet turizma i sezonalnosti

Izvjetaji vlasnika smjetajnih objekata

Ukupan broj jednodnevnih posjetitelja godinje ili po mjesecima

Intenzitet turizma i sezonalnostiPrebrojavanje i anketiranje posjetitelja na dolaznim punktovima, odnosno kljunim mjestima zadravanja turista

Ukupan broj leajeva (po vrstama smjetaja)

Turistiki kapacitet i baza za izraun intenziteta

Postojei izvjetaji, odnosno redovita provjera

Prosjeni godinji postotak popunjenosti leajeva i soba

Poslovanje turistikih poduzea i baza za izraun intenziteta Izvjetaji poduzea ili anketa

Prosjena potronja po posjetitelju Ekonomski povrat od turizma Anketa posjetitelja

Postotak leajeva dostupnih cijele godine Sezonalnost

Postojei izvjetaji, odnosno redovita provjera ili anketa

Omjer prosjene popunjenosti (ili ukupnog broja noenja) tijekom najvie i najmanje popunjena tri mjeseca u godini

Sezonalnost Izvjetaji poduzea ili anketa

Ukupan broj leajeva na 1.000 lokalnih stanovnika

Potencijalni nesrazmjer i pritisak na lokalnu zajednicu i resurse

Pokazatelj ukupnog broja leajeva i demografska statistika

Omjer ukupnog broja turista i lokalnih stanovnika

Potencijalni nesrazmjer i pritisak na lokalnu zajednicu i resurse

Pokazatelji dolazaka i noenja te demografska statistika

Prosjena duljina boravka Vrijednost za lokalnu zajednicu u odnosu na utjecaj transporta Anketa posjetitelja i poduzea

Postotak posjetitelja koji dolaze prijevoznim sredstvima koja nisu osobni automobil ili zrakoplov

Trend promjene prijevoznog sredstva uinak na emisiju ugljinog dioksida

Anketa posjetitelja

Postotak sezonskih poslova u turizmu Kvaliteta posla i sezonalnost Anketa poduzea

Prosjena nadnica po satu rada u turizmu u odnosu na nadnicu po satu rada u industriji

Kvaliteta posla Anketa poduzea i komparativni sektorski pokazatelji

Postotak lokalnih stanovnika koji su zadovoljni utjecajem turizma

Prihvaenost turizma od strane lokalne zajednice i koristi od turizma

Anketa lokalnih stanovnika

Postotak poduzea s priznatim ekocertifikatima

Postojanje vrstog dokaza da je akcija u tijeku

Izvjetaji programa izdavanja certifikata i/ili anketa poduzea

Potronja vode (ukupna ili samo od turizma) ukupno i u vrhu sezone

Racionalnost upotrebe resursa i utjecaj na lokalnu zajednicu

Mjerenje od strane lokalnih vlasti ili podaci dobiveni od poduzea

Kvaliteta vode (morske i za pie)Ouvanje prirode i atraktivnost okolia za lokalne stanovnike i turiste

Redovita provjera vode

Koliina razasutog smea po odabranim mjestima

Atraktivnost okolia za lokalne stanovnike i turiste

Opaanje i anketa posjetitelja i lokalnih stanovnika

Stanje okolia odabranih mjesta Oteenost krajolika i bioraznolikostiOpaanje i anketa posjetitelja i lokalnih stanovnika

Postotak teritorija vrijednog krajolika (npr. duina obale) na kojem su izgraeni graevinski objekti

Smanjenje atraktivnosti Izvjetaji o upotrebi zemljita i opaanje

Postotak turistikih poduzea koja sudjeluju u programima certificiranja kvalitete

Ukljuenost poduzea, kvaliteta i konkurentnost

Izvjetaji programa certificiranja kvalitete i ankete poduzea

Postotak posjetitelja zadovoljnih opim iskustvom destinacije

Kvaliteta destinacije i zadovoljstvo posjetitelja Anketa posjetitelja


Postotak turistikih poduzea koja zadovoljavaju standarde za prihvat posjetitelja s posebnim potrebama

Mogunost pruanja usluge posjetiteljima bez diskriminacije

Izvjetaji inspekcija, odnosno anketa poduzea

Prisutnost razliitih dionika u upravljanju destinacijom

Ukljuenost u upravljanje destinacijom

Prisutnost/odsutnost u skladu s definicijom

Postotak poduzea koja su ukljuena u lokalna turistika udruenja

Stupanj ukljuenosti privatnih poduzea u upravljanje destinacijom

Izvjetaji o lanstvu

Postojanje slubeno usvojene i provoene strategije odrivosti turizma i akcijskog plana

Odlunost u provoenju odrivog upravljanja destinacijom

Postojanje/nepostojanje u skladu s definicijom

Izvor: TSG (2007).

Osim ovdje prikazanih metodologija i lista pokazatelja, postoje i drugi

relativno znaajni primjeri kao to su UN (2001), OECD (2003), EEA

(2005), no budui da oni nisu primarno usmjereni na turizam, ve openito

na odrivi razvoj, ovdje nisu detaljno obrazloeni. Tri izloena primjera su

najsveobuhvatnija i dostatna za stjecanje uvida u podruje i problematiku

pokazatelja odrivosti turizma. Pritom svakako valja imati na umu da

se uspostava sustava pokazatelja za mjerenje odrivosti turizma moe

okarakterizirati kao vrlo sloen zadatak, tim vie to bi takav sustav s jedne

strane trebao u to veoj mjeri obuhvatiti multidimenzionalnu prirodu

odrivog razvoja (Blackstock et al., 2006a, 2006b, 2006c), dok bi s druge

strane u praksi trebao biti primjenjiv te pouzdan i uinkovit.

3. Analiza trenutnog stanja i mogunosti uspostave sustava pokazatelja odrivosti turizma u Hrvatskoj

Osim odreenih parcijalnih pokuaja u sklopu razliitih strunih studija

koje su naruile regionalne i lokalne turistike zajednice, najznaajniju je

inicijativu za uspostavu cjelovitog sustava pokazatelja odrivosti turizma

na nacionalnoj razini poduzela Agencija za zatitu okolia (AZO), iji su

strunjaci u suradnji s vanjskim suradnicima izradili studiju pod nazivom

Konani nacrt nacionalne liste pokazatelja (NLP). U kontekstu razvoja sveobuhvatnog sustava pokazatelja za praenje stanja okolia u Hrvatskoj

predloili su i listu pokazatelja za, kako navode, tematsko podruje turizma.

U daljnjem tekstu slijedi pregled te liste pokazatelja s analizom postojeih


statistikih izvora u Hrvatskoj kako bi se moglo utvrditi koliko su postojei

podaci dostatni da se po uzoru na metodologije, odnosno primjere iz

prethodnog dijela rada uspostavi sustav pokazatelja odrivosti turizma za

Hrvatsku.

Agencija za zatitu okolia je 2009. godine izradila zavrnu verziju nacionalne

liste od 266 pokazatelja razvrstanih u 15 tematskih podruja s ciljem

praenja stanja i promjena okolia u Hrvatskoj. Metodologija definiranja tih

pokazatelja uvelike se oslanja na DPSIR okvir Europske agencije za okoli,

a meu 15 tematskih podruja nalazi se i podruje turizma. Predloeni

pokazatelji za podruje turizma su:

1. Dolasci turista (s potpokazateljem Dolasci turista po km2 te vezanim

pokazateljima Noenja turista i Turistiki intenzitet);

2. Noenja turista, ukljuujui noenja u vikendicama (s

potpokazateljima Noenja turista po stanovniku i Noenja turista

po km2 te vezanim pokazateljem Noenja turista prema vrstama

smjetajnih objekata i njihova iskoritenost);

3. Udio turista na krunim brodskim putovanjima (kruzerima);4. Broj posjetitelja u nacionalnim parkovima (s vezanim pokazateljem

Broj posjetitelja u zatienim podrujima);

5. Intenzitet turizma (s potpokazateljima Noenja turista prema

vrstama smjetajnih objekata i njihova iskoritenost, Broj postelja na

1.000 stanovnika, Broj postelja po km2 te Udio broja postelja obalnih

upanija u ukupnom broju postelja);

6. Turizam i prostor (s vezanim pokazateljima Noenja turista prema

vrstama smjetajnih objekata i njihova iskoritenost, Broj postelja na

1.000 stanovnika i Broj postelja po km2);

7. Turistika potronja kao dio osobne potronje (kuanstva);

8. Osobna turistika potronja;

9. Gospodarski uinci turizma direktni i indirektni (s vezanim

pokazateljima Turistika potronja kao dio osobne potronje i

Osobna turistika potronja);


10. Koritenje vode u turizmu (s vezanim pokazateljima Koritenje

vode prema namjeni, Zalihe slatke vode, Ukupno iscrpljena voda i

Ukupne akumulacije);

11. Proizvodnja otpada u stacionarnom turizmu (s vezanim pokazateljima

Ukupna koliina proizvedenog otpada te Koliina proizvedenog

komunalnog otpada).

Valja istaknuti da u dokumentu AZO-a neki od pokazatelja nisu jasno

definirani. Takoer se moe ustvrditi da predloena lista pokazatelja

ne pokriva ravnomjerno i u potpunosti sve tri dimenzije odrivosti

turizma. Zbog svega toga se predloena lista pokazatelja ne moe smatrati

konzistentnim i apsolutno efektivnim sustavom za ocjenu i praenje

odrivosti turizma, ve bi je prije trebalo shvatiti kao prijedlog moguih

pokazatelja. Ipak, ova inicijativa predstavlja vrijedan pokuaj uspostave

sustava pokazatelja odrivosti turizma te moe posluiti kao temelj za

daljnji razvoj sustava pokazatelja odrivosti turizma u Hrvatskoj.

Najvaniji izvor statistikih podataka u Hrvatskoj su baze podataka i

publikacije Dravnog zavoda za statistiku (DZS). Za podruje turizma

vane podatke takoer prikupljaju Institut za turizam, Hrvatska narodna

banka, Financijska agencija, razliita udruenja, trgovaka drutva te razne

druge organizacije i institucije (Ivandi i Marui, 2009). Za potrebe ovog

rada odabrana su i detaljnije analizirana dva najvanija izvora podataka

koji sadre veinu podataka relevantnih za uspostavu sustava pokazatelja

odrivosti turizma sukladno prethodno prikazanim metodologijama i

primjerima. To su prije svega publikacije DZS-a te istraivanja TOMAS

Ljeto: Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, koja provodi Institut za

turizam.

DZS podatke objavljuje u svojim periodinim publikacijama. Organizirani

su u 15 tematskih cjelina, a najvanije publikacije su: Statistiki ljetopis,

Mjesena statistika izvjea, Statistike informacije, Priopenja te

Statistika izvjea (Dravni zavod za statistiku, 2009a).


Sukladno prikazanim metodologijama i primjerima pokazatelja odrivosti

turizma, a za potrebe budue izrade sustava pokazatelja odrivosti turizma

u Hrvatskoj, u publikacijama DZS-a trenutno se mogu pronai podaci

navedeni u tablici 4.

Tablica 4. Podaci DZS-a relevantni za odrivost turizmaPodatak Vremensko-prostorna razina agregacije

Ukupan broj stanovnika Godina, drava, upanija, grad, opina, naselje

Dolasci turista Godina, mjesec, drava, upanija, grad, opina

Noenja turista Godina, mjesec, drava, upanija, grad, opina

Smjetajni kapacitet broj soba Godina, drava, upanija, grad, opina (samo obalni gradovi i opine)

Smjetajni kapacitet broj postelja Godina, drava, regija, upanija, grad, opina

Popunjenost smjetajnog kapaciteta sobe Godina, mjesec, drava

Popunjenost smjetajnog kapaciteta postelje Godina, mjesec, drava

Izdaci kuanstva za potronju (koji se mogu pripisati turizmu) Godina, drava

Poslovni subjekti koji se bave djelatnou pruanja smjetaja te pripreme i posluivanja hrane

Godina, tromjeseje, drava, upanija

Ukupan broj zaposlenih Godina, mjesec, drava, upanija (samo godinji podaci)

Broj zaposlenih u djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i posluivanja hrane

Godina, mjesec, drava, upanija (samo godinji podaci)

Prosjene mjesene isplaene neto plae Godina, mjesec, drava, upanija (samo godinji podaci)

Prosjene mjesene isplaene neto plae zaposlenih u djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i posluivanja hrane

Godina, mjesec, drava, upanija (samo godinji podaci)

Prosjene mjesene isplaene plae po satu zaposlenih u pravnim osobama (ukupno) Godina, mjesec, drava

Prosjene mjesene isplaene plae po satu zaposlenih u djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i posluivanja hrane

Godina, mjesec, drava

Ukupna teritorijalna povrina Godina, drava, upanija

Povrine uma Godina, drava

Povrina obalnog mora Godina, drava

Potronja energije (ukupna koliina) Godina, drava

Potronja energije iz obnovljivih izvora (ukupna koliina) Godina, drava

Zatiena podruja prirode (broj i povrina) Godina, drava

Investicije u zatitu okolia Godina, drava, upanija

Tekui izdaci za zatitu okolia Godina, drava, upanija

Rezultati ispitivanja kakvoe mora na plaama Godina, drava, upanija

Isporuena voda iz javnog vodovoda (ukupna koliina) Godina, drava

Otpadne vode (ukupna koliina) Godina, drava

Proiene otpadne vode (ukupna koliina) Godina, drava

Isputene otpadne vode (ukupna koliina) Godina, drava

Izvor: Dravni zavod za statistiku.


Institut za turizam od 1987. godine kontinuirano provodi istraivanja pod

nazivom TOMAS Ljeto koja obuhvaaju razliita obiljeja putovanja i boravka

turista u Hrvatskoj za vrijeme ljeta. Sam naziv TOMAS, koji oznaava

koritenu metodologiju, potjee od istraivanja pod naslovom Touristisches

Marktforschungssystem Schweiz, izvorno provedenog u vicarskoj (orak

i Marui, 2009). Osnovna metoda tog istraivanja je osobni intervju na

uzorku od priblino 5.000 ispitanika anketiranih u 86 mjesta u sedam

obalnih upanija. Do sada je istraivanje TOMAS Ljeto provedeno osam puta

(1987., 1989., 1994., 1997., 2001., 2004., 2007. te 2010. godine), a osnovna

obiljeja turistike potranje koja su njime obuhvaena su sociodemografski

profil turista, motivacija za dolazak, obiljeja putovanja, obiljeja boravka u

destinaciji, zadovoljstvo ponudom te potronja turista. Podaci se objavljuju

u istoimenoj publikaciji koju izdaje Institut za turizam.

U publikaciji TOMAS Ljeto se za potrebe uspostave sustava pokazatelja

odrivosti turizma trenutno mogu pronai podaci prikazani u tablici 5. Svi

podaci su na godinjoj razini, a prikazani su za svaku od sedam obalnih

upanija posebno te zajedno za svih sedam upanija1.

Tablica 5. Podaci relevantni za odrivost turizma koji se objavljuju u publikacijama TOMAS Ljeto

Podatak Komentar

Uestalost dolaska Postotak turista u prvom, drugom, treem posjetu ili vie istom mjestu/istom objektu

Prijevozno sredstvoVrsta prijevoza kojom turisti dolaze u destinaciju (postotna razdioba po vrstama prijevoznih sredstava)

Stupanj zadovoljstva turistaNa temelju skale od 1 do 5 turisti pojedinano ocjenjuju tridesetak elemenata turistike ponude destinacije

Duljina boravka u turistikom mjestuUkupan broj noenja po boravku u destinaciji (podatak je prikazan samo na ukupnoj razini za svih sedam upanija zajedno)

Prosjena potronja na turistikom putovanju po osobi

U eurima, ralanjeno i po pojedinim trokovnim komponentama

Prosjena dnevna potronja turista u destinaciji U eurima

Izvor: orak et al. (2008).

1 Osim istraivanja TOMAS Ljeto, Institut za turizam takoer periodiki provodi istraivanja TOMAS Nautika i TOMAS Zagreb, a do sada su samo jednom provedena istraivanja TOMAS Tranzit, TOMAS Meunarodna brodska i kruna putovanja, TOMAS Nacionalni parkovi i parkovi prirode te TOMAS Kulturni turizam. Osnova metodologija i ciljevi u tim istraivanjima su u velikoj mjeri slini metodologiji i ciljevima istraivanja TOMAS Ljeto te zbog toga ovdje nisu posebno razmatrani.


Na kraju ovog dijela rada valja istaknuti da ovdje analizirani izvori podataka

ine, iako najvei, ipak samo dio ukupnih izvora podataka koji mogu biti

korisni u izgradnji sustava pokazatelja odrivosti turizma. Naime, korisni

se podaci takoer mogu pronai u publikacijama Agencije za zatitu okolia

te Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. To

se posebno odnosi na podatke vezane uz kakvou zraka i morske vode,

istou plaa, koliinu krutog otpada te emisiju ugljinog dioksida (CO2).

U publikacijama spomenutog ministarstva se takoer mogu pronai

korisni podaci vezani uz problematiku planiranja upotrebe zemljita. Valja

spomenuti da se korisni podaci mogu nai i u brojnim strunim studijama

i analizama razliitih autora. Ti izvori u ovom radu nisu analizirani jer

najee pruaju podatke samo za jednu godinu te se zbog toga odreena

pojava relevantna za odrivost turizma na osnovi tih izvora ne moe

periodiki i sustavno pratiti. Sve bi te izvore podataka valjalo identificirati

i uzeti u obzir prilikom pokuaja uspostave sustava pokazatelja odrivosti

turizma u Hrvatskoj.

4. Preporuke za uspostavu sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj

Iako je na osnovi prethodne analize oito da postoje odreeni aspekti

odrivosti turizma koji postojeim podacima nisu primjereno pokriveni

te da podaci nisu dostupni za sve hijerarhijske razine administrativnog

ustroja (tu se prije svega misli na razinu niu od upanijske), kao ni za sve

administrativne jedinice na istoj hijerarhijskoj razini (podaci iz istraivanja

TOMAS Ljeto odnose se samo na obalne upanije), moe se ustvrditi da

kritina masa podataka potrebnih za razvoj jednog eksperimentalnog

sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj

ipak postoji. To posebno vrijedi u sluaju razvoja sustava pokazatelja

na nacionalnoj razini, odnosno za dravu u cijelosti, budui da se svi

identificirani podaci na dravnoj razini prikupljaju gotovo bez iznimke.

Ta tvrdnja se takoer moe ocijeniti valjanom u sluaju razvoja sustava

pokazatelja na regionalnoj, tj. upanijskoj razini, gdje bi takav pothvat

uz odreene korekcije i dopune postojeih podataka takoer bio mogu.


Za potpuni uspjeh odreene bi podatke trebalo poeti prikupljati na svim

hijerarhijskim razinama administrativnog ustroja te zakonski propisati

prikupljanje dodatnih podataka, to je bila i sugestija ranije spomenute

inicijative Agencije za zatitu okolia.

Govori li se pak o tome koje bi odlike trebao imati sustav pokazatelja

odrivosti turizma, kako u Hrvatskoj tako i openito, nikako ne treba

smetnuti s uma odreene nedostatke koji se u razliitim primjerima

iz prakse pojavljuju kao posljedica jaza izmeu akademskog pristupa

i konkretnog djelovanja dravnih i meunarodnih institucija (Ceron i

Dubois, 2003), tj. jaza izmeu teoretskih razmatranja i praktine primjene.

Najei nedostaci sustava pokazatelja su trivijalnost i nerealistinost

pokazatelja, nemogunost njihove implementacije te njihova nepreciznost i

nemogunost kvantifikacije (Ceron i Dubois, 2003). Jedan od glavnih uzroka

tih nedostataka je loe definiranje samog koncepta odrivosti turizma, to

je pak posljedica nekritikog i nedovoljno prilagoenog preuzimanja tog

pojma iz openite literature o odrivom razvoju (Liu, 2003).

Uzimajui u obzir sve navedeno, moe se ustvrditi da postoje etiri

karakteristike koje pokazatelji trebaju imati da bi sustav pokazatelja

odrivosti turizma bio konzistentan i efektivan: dobar pokazatelj bi, dakle,

trebao biti intuitivan, izraunljiv te prostorno i vremenski komparabilan.

Prva karakteristika proizlazi iz tvrdnje da bi dobar pokazatelj trebao

nedvosmisleno ukazivati na koji se tono aspekt, odnosno dimenziju

odrivosti turizma odnosi. Druga karakteristika odnosi se na tvrdnju da

bi dobar pokazatelj informaciju koju nastoji pruiti trebao dati u obliku

eksplicitne, po mogunosti brojane vrijednosti. Trea karakteristika vezana

je uz tvrdnju da bi dobar pokazatelj trebao biti usporediv izmeu razliitih

jedinica iste hijerarhijske razine administrativnog ustroja, to znai da bi,

primjerice, vrijednost pokazatelja izraunata za jednu regiju neke drave

trebala biti usporediva s vrijednou istog pokazatelja izraunatom za drugu

regiju te iste ili neke druge drave. I na kraju, etvrta karakteristika odnosi

se na tvrdnju da bi dobar pokazatelj morao omoguiti praenje promjene

stanja u vremenu, to u krajnjoj liniji znai da bi dobar pokazatelj trebao


sluiti kao svojevrsni alat za kontinuirano praenje odrivosti turizma u

nekoj destinaciji.

Blancas et al. (2010) prezentiraju sustav pokazatelja za ocjenu odrivosti

turizma u panjolskim obalnim destinacijama zajedno s rezultatima njegove

primjene. Taj se primjer izdvaja iz nekoliko razloga. Autori pokazatelje odabiru

na temelju jasnih i unaprijed definiranih kriterija te odabiru dovoljan broj

pokazatelja da bi se potpuno i konzistentno pokrila sva tri aspekta odrivosti

turizma. Za grupiranje pokazatelja po vanosti i njihovo kombiniranje u

jedinstveni sintetiki indeks autori koriste egzaktnu, kvantitativnu metodu

multivarijatne analize analizu glavnih komponenata (principal components

analysis), to predstavlja najbolju moguu opciju u sluaju kada nije mogue

provesti opsenije i financijski zahtjevnije istraivanje u kojem bi zajedno sa

strunjacima sudjelovali i predstavnici lokalne zajednice. I na kraju, autori

potpuno transparentno, brojano i grafiki prikazuju rezultate primjene

sustava pokazatelja odrivosti turizma na skupini panjolskih obalnih

destinacija i to na nain koji omoguuje njihovu meusobnu komparaciju

prema stupnju odrivosti turizma.

Prilikom uspostave sustava pokazatelja odrivosti turizma u Hrvatskoj, bez

obzira na to je li rije o nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, svakako

bi valjalo uzeti u obzir sve prethodno navedeno s posebnim naglaskom na

prikazani primjer kao reprezentativan sluaj dobre prakse koju bi valjalo

uvaiti i u to veoj mjeri kritiki primijeniti prilikom bilo kakvog pokuaja

razvoja sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u

Hrvatskoj.

5. Zakljuna razmatranja

Relativno znaajan udio turizma u hrvatskom bruto domaem proizvodu

na srednji i dugi rok implicira potencijalne prilike, ali i prijetnje. Da bi

turizam kao podsustav ukupnog gospodarstva u budunosti bio snana

potpora ukupnom razvitku zemlje, njegov daljnji razvoj neminovno mora

biti usklaen s postulatima odrivosti.


S obzirom na to da je za djelotvorno upravljanje razvojem u smjeru odrivosti

neophodna detaljna informacijska podloga koja e biti od velike pomoi

donosiocima odluka, cilj ovoga rada je bio analizirati mogunosti uspostave


Koristi od takvog informacijskog sustava bile bi sljedee:

Omoguio bi uvid u stupanj odrivosti turizma na razini drave i/ili

pojedinih destinacija, koji bi ukazivao na podruja odrivosti (ekoloka,

ekonomska i drutvena) koja se istiu u pozitivnom i negativnom

smislu. Mogle bi se identificirati destinacije s najboljom i/ili najloijom

praksom te usporediti s ostalim promatranim destinacijama unutar

drave (tzv. nacionalni benchmarking). Odabirom metodologije koja

bi bila kompatibilna s relevantnim destinacijama u inozemstvu,

omoguio bi se i meunarodni benchmarking cjelokupne drave i/ili

pojedinih njenih regija/destinacija.

Ukazivao bi na mogue snage/prilike te slabosti/prijetnje, to bi

olakalo donoenje odluka u podruju turistiko-razvojne politike. S

obzirom na oekivani skori ulazak Hrvatske u EU, vanost sustavne

informacijske osnove o odrivosti turizma ogledat e se i u okviru

eventualne zajednike europske turistike politike.

Potpomogao bi izradu konkretnih instrumenata koji bi bili u funkciji

upravljanja odrivim razvojem turizma. Prije svega se to odnosi na (i)

dokumente prostornog ureenja i zakonodavstvo vezano uz ouvanje

okolia (ekoloka i drutvena odrivost); (ii) strateke dokumente

opeg gospodarskog razvoja RH, kao krovne strategije razvoja turizma,

i specifine turistiko-razvojne strategije (ekonomska i drutvena

odrivost) te (iii) zakone, pravilnike, inicijative i aktivnosti za

ouvanje lokalnog i/ili regionalnog identiteta destinacija te openito

kvalitete ivota lokalnog stanovnitva (drutvena odrivost).

Omoguio bi sustavno i kontinuirano praenje razine odrivosti kroz

vrijeme, a shodno tome i evaluaciju poduzetih mjera i aktivnosti

te oekivanih i neoekivanih dogaaja koji posredno i neposredno

utjeu na odrivost turizma.


Na osnovi pregleda najznaajnijih meunarodnih metodologija za razvoj

sustava za ocjenu i praenje odrivosti turizma te analize raspoloivosti

relevantnih podataka u slubenoj statistici, moe se zakljuiti da

postojea podatkovna osnova nije savrena, ali je dostatna za uspostavu

eksperimentalnog sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti

turizma. Nedostaci se ogledaju u i) neadekvatnoj pokrivenosti odreenih

aspekata odrivosti; ii) nedostupnosti podataka za sve razine teritorijalno-

administrativnog ustroja (prije svega nie od upanijskih) te iii) nedostupnosti

podataka za sve jedinice iste razine teritorijalno-administrativnog ustroja

(primjerice, podaci istraivanja TOMAS Ljeto pokrivaju samo obalne

upanije). Shodno tome, kvaliteta podatkovne osnove za uspostavu

sustava pokazatelja odrivosti turizma mogla bi se znaajno unaprijediti

prikupljanjem podataka na svim razinama administrativno-teritorijalnog

ustroja te donoenjem zakona koji bi propisali prikupljanje dodatnih

podataka relevantnih za ocjenjivanje odreenih kategorija odrivosti.

Trenutno je najizvedivija uspostava sustava pokazatelja odrivosti turizma

na razini cjelokupne drave i na razini upanija, a analiza, preporuke i

smjernice dane u ovom radu mogu posluiti kao polazite za realizaciju

takvog sustava u praksi.

Literatura

Agencija za zatitu okolia, 2009, Konani nacrt nacionalne liste pokazatelja (NLP) 2009., http://www.azo.hr/NacionalnaListaPokazateljaNLP (pristupljeno 07. prosinca 2010.).

Blackstock, Kirsty, James Scott, Vicki White i Gillian McCrum, 2006a, Indicators and Sustainable Tourism: Literature Review, Aberdeen: The Macaulay Institute, http://www.macaulay.ac.uk/ruralsustainability/LiteratureReview.pdf (pristupljeno 18. srpnja 2011.).

Blackstock, Kirsty, James Scott, Vicki White i Gillian McCrum, 2006b, Indicators and Sustainable Tourism: Summary of Interview Findings, Aberdeen: The Macaulay Institute, http://www.macaulay.ac.uk/ruralsustainability/SummaryofInterviewFindings.pdf (pristupljeno 18. srpnja 2011.).


Blackstock, Kirsty, James Scott, Vicki White i Gillian McCrum, 2006c, Indicators of Sustainability and Sustainable Tourism: Some Example Sets, Aberdeen: The Macaulay Institute, http://www.macaulay.ac.uk/ruralsustainability/ExampleSetsofIndicators.pdf (pristupljeno 18. srpnja 2011.).

Blancas, Francisco Javier, Mercedes Gonzalez, Macarena Lozano-Oyola i Fatima Perez, 2010, The assessment of sustainable tourism: Application to Spanish coastal destinations, Ecological Indicators, 10(2), str. 484-492.

Bramwell, Bill, Ian Henry, Guy Jackson, Ana Goytia Prat, Greg Richards i Jan van der Straaten, ured., 1996, Sustainable Tourism Management: Principles and Practice, Tilburg: Tilburg University Press.

Butler, Richard W., 1993, Tourism An Evolutionary Perspective u James Gordon Nelson, Richard W. Butler i Geoffrey Wall, ured.,Tourism and Sustainable Development: Monitoring, Planning, Managing, str. 27-44, Waterloo: University of Waterloo.

Butler, Richard W., 1999, Sustainable tourism: a state-of-the-art review, Tourism Geographies, 1(1), str. 7-25.

Ceron, Jean-Paul i Ghislain Dubois, 2003, Tourism and Sustainable Development Indicators: The Gap between Theoretical Demands and Practical Achievements, Current Issues in Tourism, 6(1), str. 54-75.

orak, Sanda, Zvjezdana Hendija, Neven Ivandi i Zrinka Marui, 2008, Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS Ljeto 2007, str. 1-9, Zagreb: Institut za turizam.

orak, Sanda i Zrinka Marui, 2009, O istraivanjima TOMAS u Sanda orak i Zrinka Marui, ured., TOMAS Trendovi 1987-2008, str. 1-9, Zagreb: Institut za turizam.

Dravni zavod za statistiku, 2009a, Program publiciranja 2010., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2009b, Statistiki ljetopis Republike Hrvatske 2009., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.


Dravni zavod za statistiku, 2010a, Kalendar objavljivanja statistikih podataka za 2011., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010b, Mjeseno statistiko izvjee, br. 10, Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010c, Statistike informacije 2010., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010d, Turizam u 2009., Statistika izvjea, Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010e, Turizam u primorskim gradovima i opinama u 2009., Statistika izvjea, Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010f, Zaposlenost i plae u 2009., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010g, Turizam u listopadu 2010., Priopenje, br. 4.4.1/10, Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010h, Anketa o potronji kuanstava, Priopenje, br. 14.1.1., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010i, Broj i struktura poslovnih subjekata u rujnu 2010., Priopenje, br. 11.1.1/3., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010j, Broj i struktura poslovnih subjekata, po upanijama, Priopenje, br. 11.1.2/1., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010k, Zaposleni prema djelatnostima u listopadu 2010., Priopenje, br. 9.2.1/10. Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010l, Prosjene mjesene isplaene plae po satu zaposlenih u pravnim osobama za rujan 2010., Priopenje, br. 9.1.6/9., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.


Dravni zavod za statistiku, 2010m, Prosjene mjesene isplaene neto plae zaposlenih za rujan 2010., Priopenje, br. 9.1.1/9., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010n, Skupljanje, proiavanje i distribucija vode u 2009., Priopenje, br. 6.1.5., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010o, Javna odvodnja u 2009., Priopenje, br. 6.1.6., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

Dravni zavod za statistiku, 2010p, Investicije u zatitu okolia u 2009., Priopenje, br. 6.1.8., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

EEA (European Environment Agency), 1999, Environmental indicators: Typology and overview, Technical Report, br. 25, Copenhagen: European Environment Agency, http://www.eea.europa.eu/publications/TEC25 (pristupljeno 18. srpnja 2011.).

EEA (European Environment Agency), 2005, EEA core set of indicators Guide, Technical Report, br. 1/2005, Copenhagen: European Environment Agency, http://www.eea.europa.eu/publications/technical_report_2005_1 (pristupljeno 18. srpnja 2011.).

Eurostat, 2006a, Methodological work on measuring the sustainable development of tourism, Part 1: Technical Report, Working papers and studies, Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-DE-06-002/EN/KS-DE-06-002-EN.PDF (pristupljeno 18. srpnja 2011.).

Eurostat, 2006b, Methodological work on measuring the sustainable development of tourism, Part 2: Manual on sustainable development indicators of tourism, Working papers and studies, Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-DE-06-001/EN/KS-DE-06-001-EN.PDF (pristupljeno 18. srpnja 2011.).

Ivandi, Neven i Zrinka Marui, 2009, Je li sustav statistike turizma u Hrvatskoj spreman za izradu satelitskog rauna turizma?, Turizam, 57(2), str. 185-205.


Liu, Zhenhua, 2003, Sustainable Tourism Development: A Critique, Journal of Sustainable Tourism, 11(6), str. 459475.

OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development), 2003, OECD Environmental Indicators Development, Measurement, and Use, Paris: OECD, http://www.oecd.org/dataoecd/7/47/24993546.pdf (pristupljeno 18. srpnja 2011.).

TSG (Tourism Sustainability Group), 2007, Action for More Sustainable European Tourism, Bruxelles, Luxembourg: Tourism Sustainability Group, http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_getdocument.cfm?doc_id=237 (pristupljeno 18. srpnja, 2011.).

UN (United Nations), 2001, Indicators of Sustainable Development: Guidelines and Methodologies, New York, NY: United Nations.

UNWTO (United Nations World Tourism Organization), 1996, What Tourism Managers Need to Know: A Practical Guide to the Development and Use of Indicators of Sustainable Tourism, Madrid: World Tourism Organization.

UNWTO (United Nations World Tourism Organization), 1998, Guide for local authorities on developing sustainable tourism, Madrid: World Tourism Organization.

UNWTO (United Nations World Tourism Organization), 2004, Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations: A Guidebook, Madrid: World Tourism Organization.

Wall, Geoffrey, 1996, Is Ecotourism Sustainable?, Environmental Management, 2(3/4), str. 207-216.

WCED (World Commission on Environment and Development), 1987, Our Common Future, Oxford: Oxford University Press.

pkiep 127 kozic mikulic odrzivi turizam

Documents