plan upravljanja np kornati 2014...2023

Plan upravljanja NP Kornati

1/53

NN aa cc ii oo nn aa ll nn ii pp aa rr kk

KKoorrnnaattii

PP LL AA NN UU PP RR AA VV LL JJ AA NN JJ AA

((22001144.. …… 22002233..))

Murter, 12. studenog 2014.


2/53

NOSITELJ IZRADE:

Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“

ZA NOSITELJA IZRADE:

Robert Bobinac, ravnatelj

IZRAĐIVAČKI TIM:

Vladislav Mihelčić, stručni voditelj

Zlatko Ružanović, biolog – savjetnik

Martina Markov Podvinski, biolog – savjetnik

Željko Kramarić, vanjski suradnik – konzultant


3/53

Sadržaj

1. UVOD

1.1. Obuhvat Nacionalnog parka Kornati

1.2. Zakonodavni okvir upravljanja Nacionalnim parkom Kornati 1.2.1. Plan upravljanja Nacionalnim parkom Kornati

1.3. Nadležno ministarstvo i ustanove zaštite prirode 1.3.1. Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“

1.4. Ekološka mreža Republike Hrvatske

2. OPIS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

2.1. Fizički okoliš 2.1.1. Geografska osnova 2.1.2. Geološka osnova 2.1.3. Klimatske prilike 2.1.4. Fizika mora

2.2. Biotički okoliš 2.2.1. Kopnena flora 2.2.2. Kopnena fauna 2.2.3. Morska flora 2.2.4. Morska fauna

2.3. Društveno – gospodarski i kulturološki podaci 2.3.1. Povijesni prikaz 2.3.2. Sadašnje stanje

2.4. Sustav posjećivanja Nacionalnog parka Kornati

3. POLAZNA OSNOVA I UKLJUČIVANJE DIONIKA

3.1. Privremene upravljačke odrednice za izradu Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati

3.2. Uključivanje dionika

3.3. „MedPAN South“ projekt

4. UPRAVLJANJE

4.1. Vizija Nacionalnog parka Kornati

4.2. Teme, ciljevi i aktivnosti 4.2.1. Tema: Prirodne vrijednosti 4.2.2. Tema: Kulturna baština i tradicijske vrijednosti 4.2.3. Tema: Posjećivanje 4.2.4. Tema: Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“

4.3. Zone upravljanja 4.3.1. Zona I: Zona stroge zaštite 4.3.2. Zona II: Zona usmjerene zaštite 4.3.3. Zona III: Zona korištenja

4.4. Planirani ljudski resursi

4.5. Financijski aspekti i procjena troškova

4.6. Praćenje provedbe plana

5. LITERATURA 6. PRILOZI


4/53

1. UVOD

1.1. Obuhvat Nacionalnog parka Kornati

Sve poznatija vrijednost i ljepota Kornatskog otočja doveli su šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća do znatnog povećanja turističkog posjećivanja ovog prostora. Istodobno, kod lokalnog stanovništva (prvenstveno Murterina kao pretežitih vlasnika nekretnina u Kornatima) rađala se svijest o opasnostima i - za Kornate - štetnim posljedicama koje sa sobom donosi masovni turizam.

Prve konkretne zamisli o zaštiti Kornatskog otočja zabilježene su 1965. godine. Tada je Sven Kulušić u svom radu pod naslovom „Kornatska otočna skupina“ naveo i slijedeće: „… Kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljat će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakova kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život. U kolikoj mjeri je to ostvarivo, to je pitanje na koje može pružiti odgovor samo zajednica, ne isključujući mogućnost stvaranja nacionalnog parka. …“

Godine 1967. tadašnje Izvršno vijeće Sabora Hrvatske donijelo je odluku o proglašenju Kornatskog otočja (sva četiri otočna niza) i jugoistočnog dijela Dugog Otoka sa zaljevom Telašćica rezervatom prirodnih predjela („Narodne novine“, br. 31/67).

Godine 1976. načinjen je elaborat u smislu prijedloga za raspravu Prostornog plana područja posebne namjene, odnosno prijedlog za proglašenje dijela Kornatskog otočja i jugoistočnog dijela Dugog Otoka nacionalnim parkom, a godine 1980. Sabor Republike Hrvatske je proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati („Narodne novine“, br. 31/80) koji je obuhvatio tzv. Donje Kornate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i jugoistočni dio Dugog Otoka sa zaljevom Telašćica. U granicama parka našlo se područje ukupne površine 26.200 hektara, koje se protezalo na tadašnje dvije općine: Šibenik i Zadar.

Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati je naveo razloge proglašenja ovoga područja nacionalnim parkom, pa u tom smislu naglašava njegove:

Ř geomorfološke vrijednosti na kopnu i u moru, Ř kopnenu vegetaciju (antropogenog karaktera), Ř živi svijet mora i Ř oceanografske specifičnosti.

Godine 1988., zbog razlilčitog pristupa upravljanju parkom od strane tadašnjih dviju općina na čijem se teritoriju park nalazio, proglašen je Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati („Narodne novine“, br. 14/88) kojim se sjeverozapadni dio dotadašnjeg NP Kornati, do granica tadašnjih općina, izdvojio u Park prirode Telašćica, a jugoistočni - znatno veći – dio, koji se nalazio u Općini Šibenik, zadržao je status i ime Nacionalni park Kornati. Takav Nacionalni park Kornati je obuhvatio 22.375 hektara površine i uključio je 91 otok, otočić i hrid.

Godine 1997. Sabor Republike Hrvatske je proglasio Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati („Narodne novine“, br. 13/97) kojim je područje parka smanjeno na približno 21.700 hektara i u kojem se našlo ukupno 89 otoka, otočića i hridi. Ovim Zakonom je određeno područje obuhvata Nacionalnog parka Kornati koje je i danas na snazi (citat dijela Zakona): „Granica Nacionalnog parka Kornati počinje od točke koja je udaljena jednu morsku milju prema jugozapadu od otočića Purare, odakle skreće prema jugoistoku obuhvaćajući otočne skupine Puh i Samograd na udaljenosti od 500 m, dalje ide prema sjeverozapadu na istoj udaljenosti od obalnih crta, obuhvaćajući otoke Mrtovnjak, Velu i Malu Smokvicu, Kornat, Malu i Velu Svršatu, te sredinom prolaza Vela Proversa, obuhvaćajući otok Donju Abu sredinom prolaza između Donje Abe i rta Vidilica na Dugom otoku, dalje skreće prema jugoistoku sredinom prolaza između Donje Abe i Abice, te skreće prema jugozapadu, prolazeći sredinom prolaza između Male Sestrice i Malog Obručana, idući u istom pravcu do udaljenosti jedne morske milje od otočića Mali Obručan, odakle skreće prema jugoistoku na istoj udaljenosti od vanjskog otočnog niza prema početnoj točki kod otočića Purare.“

1.2. Zakonodavni okvir upravljanja Nacionalnim parkom Kornati

Zaštita prirode i cjelovito očuvanje prirode i njezinih dijelova u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13). Sukladno tome Zakonu, ciljevi i zadaće zaštite prirode jesu:

Ř očuvati i/ili obnoviti bioraznolikost, krajobraznu raznolikost i georaznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,

Ř utvrditi i pratiti stanje prirode, Ř osigurati sustav zaštite prirode radi njezina trajnoga očuvanja,


5/53

Ř osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica,

Ř pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime,

Ř spriječiti ili ublažiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti.

Zaštita i očuvanje prirode temelje se na slijedećim načelima:

Ř svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti i očuvanju općekorisne uloge prirode,

Ř neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo, Ř u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela održivog korištenja, Ř zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati radi

izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete,

Ř predostrožnosti, kada postoji prijetnja od ozbiljne ili nepopravljive štete za prirodu, Ř javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Nacionalni park ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U nacionalnom parku su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara. Iznimno, u nacionalnom parku se može dopustiti obavljanje ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja, te obavljanje drugih djelatnosti sukladno pravilniku o zaštiti i očuvanju. Djelatnosti se mogu ograničiti radi očuvanja izvornosti prirode nacionalnog parka.

Pravno obvezujući dokumenti koji proizlaze iz Zakona o zaštiti prirode, a koji pobliže uređuju pitanja zaštite i očuvanja Nacionalnog parka Kornati jesu:

Ř Prostorni plan područja posebnih obilježja (uređuje organizaciju, te način korištenja, uređenja i zaštite prostora nacionalnog parka);

Ř Plan upravljanja (određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva upravljanja i pokazatelje učinkovitosti upravljanja);

Ř Pravilnik o zaštiti i očuvanju (pobliže propisuje uvjete i mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja nacionalnog parka i upravne mjere za nepoštivanje odredbi toga pravilnika).

Gledano u vremenskom slijedu, prvi preduvjeti za ostvarivanje učinkovitog upravljanja područjem Nacionalnog parka Kornati postavljeni su 1986. godine kada je tadašnja Skupština općine Šibenik donijela Odluku o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku Kornati („Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik“, br. 20/86). Godine 1990. Sabor Republike Hrvatske je donio Odluku o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati („Narodne novine“, br. 2/90), a 1996. godine je ravnatelj tadašnje Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine donio Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati („Narodne novine“, br. 38/96).

Godine 2003. Hrvatski sabor je donio novi Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati („Narodne novine“, br. 118/03), a 2010. godine je donesen i novi Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati („Narodne novine“, br. 141/10 i 53/11). Ovi dokumenti su i danas na snazi.

1.2.1. Plan upravljanja Nacionalnim parkom Kornati

U veljači 2004. godine Upravno vijeće Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ je donijelo dokument pod naslovom „Privremene upravljačke odrednice za izradu Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati“, kao „prethodnicu“ u izradi Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, upravljanje Nacionalnim parkom Kornati se provodi na temelju Plana upravljanja. Plan upravljanja se donosi za razdoblje od deset godina, s tim što se nakon proteka razdoblja od pet godina analizira provedba Plana upravljanja i ostvareni rezultati, te se po potrebi obavlja revizija Plana upravljanja na način i u postupku kako je to propisano za njegovo donošenje.

Plan upravljanja Nacionalnim parkom Kornati donosi Upravno vijeće Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“, uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode i prethodno mišljenje Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Tijekom izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ mora osigurati sudjelovanje javnosti. Prijedlog Plana upravljanja Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ je dužna staviti na uvid javnosti sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode.


6/53

Plan upravljanja se provodi Godišnjim programom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja Nacionalnog parka Kornati. Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ dostavlja osnivaču izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u Nacionalnom parku Kornati dužne su se pridržavati Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati.

1.3. Nadležno ministarstvo i ustanove zaštite prirode

Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove, te nadzor nad stručnim radom, zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Ministarstvo je nadležno za provedbu Zakona o zaštiti prirode i međunarodnih konvencija iz područja zaštite prirode, za koordinaciju upravnih i stručnih poslova vezanih za zaštitu prirode, te za planiranje održivog korištenja prirodnih dobara. Ministarstvo između ostalog daje suglasnost i za planove upravljanja i godišnje programe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka i parka prirode s cjenikom usluga vezanih za korištenje zaštićenih prirodnih vrijednosti (koji proizlaze iz planova upravljanja).

Stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku obavlja Državni zavod za zaštitu prirode. Državni zavod između ostalog daje stručno mišljenje i za planove upravljanja i godišnje programe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka i parka prirode s cjenikom usluga vezanih za korištenje zaštićenih prirodnih vrijednosti (koji proizlaze iz planova upravljanja).

Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove. Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade Republike Hrvatske. Javne ustanove obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju. Javna ustanova obavlja djelatnost kao javnu službu. Javna ustanova može obavljati i druge djelatnosti utvrđene aktom o osnivanju i statutom ustanove koje služe obavljanju osnovne djelatnosti.

1.3.1. Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“

Kada je 1980. godine proglašen Nacionalni park Kornati, u granicama parka se našlo područje koje se protezalo na tadašnje dvije općine: Šibenik i Zadar. Godine 1981. osnovana je Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u tadašnjoj Općini Šibenik, a godine 1982. osnovana je Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u tadašnjoj Općini Zadar. Vec slijedeće godine između Skupštine Općine Šibenik i Skupštine Općine Zadar zaključen je Samoupravni sporazum o zajedničkom unapređenju, čuvanju i zaštiti Nacionalnog parka Kornati. Godine 1985. nakon neuspjelog usuglašavanja stavova SO Šibenik i SO Zadar oko upravljanja područjem Nacionalnog parka Kornati, Skupština Zajednice Općina Split donijela je Odluku o osnivanju Radne organizacije Nacionalni park Kornati u osnivanju. Slijedeće godine okončan je likvidacijski postupak ranijih dviju Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati.

Godine 1988., zbog različitog pristupa upravljanju Nacionalnim parkom Kornati od strane tadašnjih dviju općina na čijem se teritoriju park nalazio, sjeverozapadni dio dotadašnjeg Nacionalnog parka Kornati, do granica tadašnjih općina, izdvojen je u Park prirode Telašćica, a jugoistočni, znatno veći dio, koji se nalazio u Općini Šibenik, zadržao je status i ime Nacionalni park Kornati.

Nacionalnim parkom Kornati danas upravlja Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“, koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske. Javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja Nacionalnog parka Kornati u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Javna ustanova nadzire i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području Nacionalnog parka Kornati.

Javnom ustanovom „Nacionalni park Kornati“ upravlja Upravno vijeće, a voditelj Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ je ravnatelj, koji organizira i vodi poslovanje ustanove. Stručni rad Javne ustanove vodi stručni voditelj.

Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ je ustrojena na slijedeći način:

Unutarnja ustrojstvena jedinica

Ukupan broj djelatnika

Zaposleni na proračunu

Zaposleni na vlastitim

prihodima

Sezonski zaposleni na

vlastitim prihodima

Ured ravnatelja 2 2 0 0


7/53

Odsjek stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja i korištenja Nacionalnog parka

3 2 1 0

Pododsjek nadzora 5 5 0 0

Pododsjek ta tehničke poslove i održavanje

11 7 0 4

Pododsjek za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko-turističku djelatnost

15 2 1 12

Pododsjek općih i zajedničkih poslova

4 4 0 0

UKUPNO: 40 22 2 16

Od značajnijih materijalnih dobara, Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ posjeduje:

đ NEKRETNINE

Ř zgrada tlocrtne površine oko 170 m2 s okućnicom u uvali Vrulje na otoku Kornatu, koju je Republika Hrvatska dodijelila Javnoj ustanovi na korištenje,

Ř kamena kućica tlocrtne površine 60 m2 u uvali Vrulje na otoku Kornatu, u posjedu Javne ustanove, Ř dvije drvene kućice na otočiću Ravni Žakan, od kojih je jedna tlocrtne površine 16 m2, a druga 12 m2, u

vlasništvu Javne ustanove, Ř unajmljene uredske prostorije tlocrtne površine oko 140 m2 u Murteru, Ř unajmljene poslovne prostorije za skladište u Murteru tlocrtne površine oko 40 m2, s okućnicom

površine oko 25 m2, Ř unajmljene poslovne prostorije za recepciju i suvenirnicu u Murteru, tlocrtne površine oko 30 m2.

đ PLOVILA

Ř motorna brodica „Kasela“, dužine 11,20 m, stakloplastika, kupljena 1998. godine, u uporabi, Ř motorna brodica „Lunga“, dužine 11,20 m, stakloplastika, kupljena 1999. godine, u uporabi, Ř motorna brodica „Purara“, dužine 11 m, željezo, kupljena 1995. godine, u uporabi, Ř četiri gumena glisera dužine 5 m, kupljeni 2002. godine, u uporabi, Ř motorna jedrilica „Bisaga“, dužine 12,60 m, stakloplastika, proizvedena 1999. godine, ustupljena od

Ministarstva kulture 2005. godine, u uporabi, Ř gliser marke Starcraft 1700, dužine 5,11 m, poliester, proizveden 1997. godine, ustupljen od

Ministarstva kulture 2005. godine, nije u uporabi.

đ AUTOMOBILI

Ř Volskwagen SHARAN, kupljen 2005. godine, u uporabi, Ř Renault CLIO, kupljen 2010. godine, u uporabi, Ř Renault KOLEOS, kupljen 2012. godine, u uporabi.

Sredstva za rad Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ i obavljanje djelatnosti osiguravaju se iz:

Ř državnog proračuna, Ř prihoda od korištenja Nacionalnog parka Kornati, Ř prihoda od nadoknada, Ř drugih izvora utvrđenih zakonom i posebnim propisima (Europski fondovi, Svjetska banka, HBOR itd.).

1.4. Ekološka mreža Republike Hrvatske

Uredbom o ekološkoj mreži ("Narodne novine", br. 124/13) proglašena je ekološka mreža Republike Hrvatske, propisan je popis vrsta i stanišnih tipova čije očuvanje zahtijeva određivanje područja ekološke mreže, propisani su kriteriji za određivanje područja ekološke mreže, ciljne vrste i stanišni tipovi radi kojih se uspostavlja područje ekološke mreže, te je utvrđen kartografski prikaz ekološke mreže.

Uredbom su se u pravni poredak Republike Hrvatske prenijele sljedeće direktive Europske unije:


8/53

Ř Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),

Ř Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.).

Ekološkom mrežom proglašenom Uredbom smatraju se područja Natura 2000.

Ekološkom mrežom proglašavaju se:

Ř područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti,

Ř područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju.

Nacionalni park Kornati je uvršten u ekološku mrežu Republike Hrvatske i to kao jedno od područja očuvanja značajna za ptice i kao jedno od područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove.

Područje očuvanja značajno za ptice:

HR1000035 Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Status vrste

Alectoris graeca jarebica kamenjarka gnjezdarica

Anthus campestris primorska trepetljika gnjezdarica

Bubo bubo ušara gnjezdarica

Caprimulgus europaeus leganj gnjezdarica

Circaetus gallicus zmijar gnjezdarica

Circus cyaneus eja strnjarica zimovalica

Falco columbarius mali sokol zimovalica

Falco peregrinus sivi sokol gnjezdarica

Gavia arctica crnogrli plijenor zimovalica

Lanius collurio rusi svračak gnjezdarica

Lanius minor sivi svračak gnjezdarica

Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac gnjezdarica

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove:

HR4000001 Nacionalni park Kornati

Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa Znanstveni naziv vrste / Šifra stanišnog tipa

Dobri dupin Tursiops truncatus

Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea 6220*

Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides

5330

Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330

Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120*

Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom 8210

Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)

62A0

Grebeni 1170

Velike plitke uvale i zaljevi 1160

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.

1240

Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion) 9320


9/53


10/53


11/53

2. OPIS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

2.1. Fizički okoliš

2.1.1. Geografska osnova

Kornatsko otočje, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje 149 kopnenih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni sustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 1/12 svih otoka hrvatskog Jadrana, a tek 1/300 ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.

Od Balabre do Samograda na ukupnoj dužini od 35 km ili 19 NM (izmedu Dugog Otoka i Žirajskih otocica) i od Mane do Gangarola u širini od 13 km ili 7 NM (između otvorenog Jadrana i Pašmana, Vrgade i Murtera) smještena su čak četiri otočna niza razvrstana u dvije grupe:

Ř Gornje Kornate – Sitski i Žutski otočni niz s ukupno 51 kopnenom jedinicom; Ř Donje Kornate – Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz s ukupno 98 kopnenih jedinica.

Nacionalni park Kornati je obuhvatio najveći dio Donjih Kornata, dok su Gornji Kornati zaštićeni kategorijom značajnog krajobraza kojom upravlja Javna ustanova Zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije.

Nacionalni park Kornati:

Broj otoka 89

Ukupna površina 217 km2

Površina kopnenog dijela 50 km2

Površina morskog dijela 167 km2

Prosječna površina otoka 0,55 km2

Prosječna površina otoka, bez otoka Kornata 0,19 km2

Koeficijent razvedenosti obale 9,54

Duljina obale 238 km

Najviša točka 237 m

Najdublja točka 125 m

Broj „naseljenih“ uvala 24

Broj vlasnika nekretnina oko 620

Broj stanovnika 25

Glavne djelatnosti maslinarstvo, ovčarstvo, pčelarstvo, turizam (prijevoz, ugostiteljstvo, smještaj, ronilački turizam)

6

21

33

29

0 5 10 15 20 25 30 35

> 1km2

0,1 - 1 km2

0,01 - 0,1 km2

< 0,01 km2

po

vrš

ina

oto

ka

broj otoka

2.1.2. Geološka osnova

Kornatski krš u sebi krije brojne tajne - kako u geološkom, tako i u biološkom pogledu. Različite paleontološke, sedimentološke i litološke karakteristike stijena koje nalazimo u Kornatima pričaju zanimljivu priču o dinamici Zemlje u geološkoj prošlosti na ovim terenima.


12/53

Najstarije stijene koje nalazimo u Kornatima istaložene su u vrijeme mlađeg mezozoika, ili preciznije, u vrijeme prijelaza donje u gornju kredu, dakle prije nekih 100-tinjak milijuna godina. Ove stijene su uglavnom dolomiti (kasnodijagenetski) nastali rekristalizacijom primarno istaloženih vapnenaca u zapadnom dijelu tadašnjeg plitkog, toplog i prozračnog Zemljinog oceana nazvanog Tethys. Iznad dolomita nalaze se gornjokredni vapnenci u kojima je, idući prema mlađim stijenama, sve manje dolomitnog sadržaja. Vapnenci su također istaloženi u plitkom moru, ali u njima se ipak primjećuje i povremeno značajno produbljavanje sedimentacijskog bazena u kojima su stvarani.

Krajem krede (prije 65 milijuna godina), zbog unutarnjih Zemljinih sila i podvlačenja (subdukcije) Afričke ploče pod Euroazijsku, prostor današnjih Kornata se borao, rasjedao i navlačio. Zbog tih tektonskih zbivanja, morsko dno je izronilo i tada se bilježi prvo okršavanje kornatskih karbonata. Kopnena faza je trajala 30-tak milijuna godina, a u paleogenu je nastupio novi prodor mora na ove terene i to u obliku većih ili manjih, otvorenijih ili zatvorenijih bazena u kojima su od organizama kao biološkog i sedimentacijskog materijala prevladavale foraminifere (jednostanični organizmi s vapnenačkom ljušturom). Ove foraminifere su dale praktički sav „građevinski“ materijal za vapnence iz tog vremena koje danas nalazimo na nekoliko mjesta u području Kornatskih otoka (Lavsa, Gustac, Ravni Žakan, Kurba Vela, Kornat). Daljnje tektonski uvjetovano produbljavanje sedimentacijskog bazena dovelo je do taloženja fliških naslaga, koje u Kornatima nalazimo samo u području uvale Gujak na otoku Kornatu i to na sasvim malom prostoru. Krajem eocena (srednji dio paleogena), kornatski prostor je potpuno izronio i od tada do danas neprekidno traje jako okršavanje.

Drugi geološki uzrok iznimnih vrijednosti Kornatskog otočja proizašao je iz relativno brzog i znatnog izdizanja nivoa mora u posljednjih 15-20 tisuća godina (holocenska transgresija). Naime, u vrijeme posljednjeg ledenog doba (würmska oledba) prije 20-tak tisuća godina, zbog goleme količine vode zarobljene u tadašnjim ledenim polarnim kapama, nivo mora je u odnosu na današnje stanje bio preko 130 metara niži. Kornati su tada bili sastavni dio kopna, a more je u Jadransku depresiju prodiralo samo do Jabučke kotline. Uslijed globalnog zatopljavanja i relativno brzog taljenja velikih ledenih polarnih kapa, nivo mora je naglo „skočio“ za preko 130 metara, što je prouzročilo da se dotadašnje kopneno (brdsko) područje odjednom pretvori u usitnjeno otočno (samo vrhovi dotadašnjih brda ostali su na „suhom“), a brojni krški oblici (spilje, jame itd.) odjednom su se našli pod morem pružajući staništa i zaklone najrazličitijim novopridošlim morskim organizmima. Postoje pretpostavke da je otok Kornat s kopnom bio spojen do prije nekih 9-10 tisuća godina, a s Dugim Otokom do prije 2100 – 2400 godina (u vrijeme Hipokrata, Aristotela, Cezara itd.).

Čuvene kornatske „krune“ (strmci ili litice) okrenute prema otvorenom moru, a koje nalazimo na većini vanjskih otoka u „pučinskom“ otočnom nizu, posebna su odlika i vrijednost ovog prostora. Zbog različitih zbivanja koji se odvijaju u Zemljinoj unutrašnjosti i golemih sila koje nastaju kao njihova posljedica, Afrička tektonska ploča se već milijunima godina pomiče prema istoku, sjeveroistoku i sjeveru i podvlači (subducira) pod Euroazijsku tektonsku ploču. Cijeli sredozemni prostor, a samim tim i jadranski i kornatski, leži upravo na ovoj seizmički aktivnoj zoni, u kojoj su se - kao posljedica - zbivala (i još uvijek se zbivaju) intenzivna boranja, rasjedanja i navlačenja Zemljine kore. Jedan od golemih rasjeda nastalih kao posljedica subdukcije, proteže se od istarskog poluotoka, pruža se duž jugozapadnih rubova sjevernih hrvatskih otoka, te završava negdje među srednjedalmatinskim otocima. Ovaj rasjed najljepše se oslikava upravo u kornatskim „krunama“. Kornatske okomite litice predstavljaju plohu rasjeda (paraklazu) po kojoj je došlo do kretanja susjednih blokova zemljine kore na ovim prostorima. Korozija, erozija i abrazija samo su dodatno ukrasili ovu golemu plohu koja se na nekim mjestima u Kornatima okomito spušta i preko 90 metara u morske dubine („krune“ otoka Piškera i Rašip). Najviša „kruna“ u Kornatima nalazi se na otoku Klobučar (82 m iznad nivoa mora), a najduža (iznad nivoa mora) na otoku Mana (1350 m).

2.1.3. Klimatske prilike

Sukladno dosadašnjim istraživanjima, Kornatsko je otočje u meteorološkom smislu smješteno između dva različita područja: sjevernog Jadrana, koji je u proljeće i jesen više pod utjecajem đenovskih ciklona, i južnog Jadrana, koji je ljeti trajnije zahvaćen subtropskim pojasom visokog atmosferskog tlaka.

Klima je na cijelom području Kornata gotovo potpuno izjednačena. Zbog oskudne kopnene vegetacije, rosa je obično obilna i donekle nadomješta kišu. Prema Koeppenovoj podjeli, Kornati imaju klimu masline, Cs'a (umjereno topla kišna klima sa suhim i vrućim ljetom i najviše kiše u jesen). Temperatura zraka koleba od prosječnih 8°C u veljači do prosječnih 25°C u srpnju i kolovozu, odnosno godišnje prosječno oko 16°C. Najviša zabilježena maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji V. Sestrica u Kornatima iznosila je 36,4°C, a najniža minimalna –3,8°C. Čak 270 dana u godini toplije je od 10°C. Hladnih dana (temperatura niža od 0°C) u godini ima prosječno 4,2. Topli dani (najviša temperatura zraka barem 25°C) traju 90 dana godišnje (počinju u svibnju i traju do listopada), dok vrućih dana (najviša temperatura barem 30°C) ima oko 40, a traju od svibnja do rujna (najviše ih je u kolovozu = 16,9).

Naoblaka je malena: u najoblačnijim zimskim mjesecima, oblaci zastiru u prosjeku tek nešto više od polovice nebeskog svoda, a ljeti niti četvrtinu. Kolovoz u prosjeku ima 2 oblačna dana i čak 22 vedra (u cijeloj godini vedrih dana ima duplo više nego oblačnih, 151:74). Medutim, zanimljivo je da gotovo svakog oblačnog dana pada kiša. Glavni kišni maksimum je u listopadu (u ostalim dijelovima Hrvatske to je studeni). Najčešći vjetar u Kornatima je bura (19,4 %), a najjači jugo. Ljeti prevladava maestral. U principu, dominira pomicanje zračnih masa od mora prema kopnu. Prevladavaju vjetrovi jakosti 1 do 3 bofora i to u 70 % slučajeva (od laganog povjetarca do slabog vjetra). Jaki vjetrovi (6 ili više bofora) pušu oko 37 dana u godini, s tim da ih ni u


13/53

prosincu, kada su najčešći, nema više od 5 dana. Olujnog vjetra ima 5,8 dana godišnje, najčešće u prosincu. Tišina se javlja u 15,4 % slučajeva godišnje.

Sunce u Kornatima sja između 2600 i 2700 sati godišnje. Zimi je dnevno osunčavanje oko 4 sata, a ljeti oko 11 sati. Ultraljubičasto zračenje u Kornatima iznosi svega oko 5 % ukupnog zračenja.

2.1.4. Fizika mora

U Kornatima nažalost, do danas nisu napravljena nikakva značajnija fizikalna istraživanja mora, ali u neposrednoj blizini otočja (Zmajanski, Kaprijski i Žirajski kanal) obavljena su određena istraživanja morskih strujanja. Zabilježeno je da u Zmajanskom, Kaprijskom i Žirajskom kanalu ljeti prevladavaju dugoperiodične gradijentske struje smjera NW ili N (što je u zavisnosti o orjentaciji kanala). Na gradijentske struje superponirane su struje morskih dobi i to tako da se, pri nadiranju plimnog vala iz Otrantskih vrata prema sjeverozapadu, pojačava NW (ili N) strujanje, dok za vrijeme povlačenja plimnog vala NW strujanje slabi, ili mijenja smjer na SE ili S. Plimne oscilacije naročito su izražene u pridnenom sloju, jer je intenzitet gradijentskih struja u tom dijelu morskog stupca znatno slabiji nego u površinskom. Strujanje je najčešće dvoslojno (vertikalna stratifikacija je baroklina). Jak vjetar međutim, može poremetiti ovu dvoslojnu vertikalnu strukturu strujanja. Ipak, utjecaj vjetra izražen je samo u površinskom sloju. Maksimalne brzine struja u površinskom sloju variraju od 30 cm/s (Zmajanski kanal) do 61 cm/s (Žirajski kanal). S druge strane, u pridnenom sloju maksimalne brzine struja znatno su manjeg intenziteta: od 12 cm/s (Zmajanski kanal) do 21 cm/s (Žirajski kanal). Općenito, intenzitet strujanja povećava se od obale prema otvorenom moru. Stanje morskih struja u području Kornata nedvojbeno je slično ili identično kao u području Žirja.

2.2. Biotički okoliš

2.2.1. Kopnena flora

Iako se flora Kornatskog otočja proučava već gotovo 200 godina, ona ipak još uvijek nije u potpunosti poznata. Najviše proučavana – vaskularna flora (papratnjače, golosjemenjače i kritosjemenjače) Kornatskog arhipelaga do sada je uključila 537 biljnih taksona, što čini oko 10% od ukupnog broja zabilježene vaskularne flore na području Hrvatske. Procjena je da u području Kornatskog otočja egzistira oko 700 – 800 biljnih svojti.

U vegetacijsko-fitogeografskom smislu, Kornati pripadaju eumediteranskoj vegetacijskoj zoni mediteransko-litoralnog pojasa mediteranske regije, a fitogeografski pripadaju istočnojadranskom sektoru jadranske provincije. U tom smislu osnovicu klimazonalne šumske vegetacije izgrađuje as. Myrto-Quercetum ilicis, vegetaciju stijenjača as. Phagnalo-Centaureetum ragusinae, a priobalnih grebenjača as. Plantagini-Limonietum cancellati. Veći otoci obrasli su pašnjačkim oblicima vegetacije koja je izrazito siromašna vrstama, jer su tijekom dugog povijesnog razdoblja šume sustavno paljene kako bi se dobile pašnjačke površine. Kao značajnije biljne vrste ovog područja svakako treba spomenuti dubrovačku zečinu (Centaurea ragusina), bijelu šupaljku (Corydalis acaulis), pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), ilirsku peruniku (Iris illyrica), uskolisni slak (Convolvulus lineatus), drvenastu mlječiku (Euphorbia dendroides), vrste iz porodica kaćunovica (Orchidaceae) itd.

Današnja vegetacija mogla bi se svrstati u dvadesetak biljnih zajednica od kojih su neke samo fragmentarno zastupljene. Među značajnijim zajednicama mogu se navesti:

Ř hazmofitska vegetacija pukotina stijena – zajednica busine i dubrovačke zečine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae), kao endemična zajednica vezana za vapnenačke stijene eumediteranskog vegetacijskog pojasa (područje strmaca) s karakterističnom vrstom dubrovačkom zečinom (Centaurea ragusina) kao ilirsko - jadranskim endemom;

Ř halofilna vegetacija vapnenačkih obalnih grebena - zajednica uskolisnog trputca i mrižice (Plantagini-Limonietum cancellati) s karakterističnim vrstama: uskolisni trputac (Plantago holosteum) i rešetkasta mrižica (Limonium cancellatum);

Ř sastojine drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides) sa statusom rijetke vrste u Hrvatskoj; Ř šumska zajednica mirte i crnike (Myrto-Quercetum ilicis) sa svojim degradacijskim stadijima; Ř vegetacija kamenjarskih pašnjaka, kao najraširenija na kornatskom otočju s zajednicom kovilja i

ljekovite kadulje s kostrikom (Stipo-salvietum officinalis brachypodietosum ramosi) - vezana za razmjerno jako degradirane vapnenačke kamenjare i zajednica vlasulje i smilice (Festuco koelerietum splendentis), vezana za površine koje su relativno manje degradirane od prethodne zajednice. Obje zajednice imaju izgled „pustih“ kamenjara i nastale su kao krajnji stadij u degradaciji šumske vegetacije.

Kopnena vegetacija nedvojbeno je rezultat dugotrajnog (višemilenijskog) prisustva i aktivnosti čovjeka u ovim prostorima.

2.2.2. Kopnena fauna


14/53

O fauni kornatskog otočja, nažalost, vrlo malo se zna. Niti jedna skupina kopnene faune nije sustavnije istraživana, a publicirani radovi gotovo da i nepostoje. Na simpoziju o Nacionalnom parku Kornati održanom 1995. godine u Murteru, od cijelokupne faune otočja prikazan je jedan jedini prilog i to o kornjašima (Coleoptera). Čak i u tom radu oslikava se problem neistraženosti kopnene faune. Naime, u radu je navedeno kako je prema literaturnim podacima do danas u Kornatima zabilježeno 168 svojti kornjaša, što je nedvojbeno nedovoljno s obzirom na činjenicu da tih 168 svojti čini tek 4,4 % faune kornjaša za koju je utvrđeno da nastanjuje istočno-jadranske otoke.

Pojedini podaci o fauni otočja stari su gotovo stotinjak godina, dok se neki baziraju na usmenim priopćenjima koje je teško provjeriti, ili ih uzeti za ozbiljno. No, u posljednje vrijeme pokrenuli su se pojedini projekti u smislu istraživanja i inventarizacije otočne faune (sove, galebovi, morski vranci, vodozemci, gmazovi, kopneni puževi, šišmiši …).

Relativno siromaštvo faune na kopnu (i po broju vrsta i po broju jedinki), neprijeporno je rezultat oskudnog vegetacijskog pokrivača, odnosno prisustva i aktivnosti čovjeka u Kornatima.

2.2.3. Morska flora

Bentoska flora Nacionalnog parka Kornati (do sada) broji 352 svojte, što čini oko 52 % od ukupnog broja zabilježenih bentoskih svojti u Jadranu (682 svojte) i 3 vrste morskih cvjetnica. Brojem prevladavaju svojte iz odjeljka crvenih algi (Rhodophyta) s 225 svojti, zatim slijede svojte iz odjeljka smeđih algi (Phaeophyta) s 75 svojti i iz odjeljka zelenih algi (Chlorophyta) s 52 svojte. Ovaj odnos broja svojti između crvenih i smeđih algi (R/P količnik) pokazuje da bentoska flora ima umjereno subtropski značaj.

Od flornih elemenata u istraženoj flori bentoskih algi, najbolje su zastupljeni atlantski elementi s 123 svojte, zatim mediteranski s 96 svojti, te kozmopolitski i subkozmopolitski elementi s 60 svojti. Do sada je određeno 13 jadranskih endema, što čini 3,6 % od ukupno do sada određenih bentoskih algi u Kornatima.

Posebna pozornost posvećena je istraživanju posebno zaštićene zone podmorja oko otočića Purara, gdje je do sada određeno 228 svojti bentoskih alga, što čini oko 64% od ukupno do sada određenih bentoskih algi u nacionalnom parku. Što se bioloških resursa NP Kornati tiče, moglo bi se sa dosta sigurnosti tvrditi da su biocenoze morskog dna, a naročito njihov florni dio, u daleko najboljem stanju.

U posljednjih desetak godina je na pet lokacija u području parka zabilježeno prisustvo invazivne alge Caulerpa racemosa. U nekoliko se navrata ova alga pokušala ukloniti (slatkom vodom, pokrivanjem neprozirnom folijom, i čupanjem), ali bez ikakvog uspjeha.

2.2.4. Morska fauna

Više pozornosti istraživanju morske faune (posebice životnim zajednicama morskog dna i naseljima riba) posvećeno je tek u novije vrijeme. Prema dosadašnjim istraživanjima, utvrđeno je preko 850 svojti makro i meiofaune. U usporedbi s drugim područjima Jadrana i Sredozemlja, realna je pretpostavka da u akvatoriju Kornatskog otočja živi barem 2500 do 3000 svojti bentoske i pelagičke faune.

Kao primjeri poznavanja brojnosti nekih skupina morske faune, moguće je navesti:

Ř koralji (Anthozoa) - Jadran 56 vrsta, Kornatsko otočje 22 vrste (39% od ukupnog broja u Jadranu), Ř mekušci (Mollusca) - Jadran 95, vrsta, Kornatsko otočje 177 vrsta (19% od ukupnog broja u Jadranu), Ř mnogočetinaši (Polychaeta) - Jadran 569 vrsta, Kornatsko otočje 127 vrsta (22% od ukupnog broja u

Jadranu), Ř desetonožni raci (Crustacea-Decapoda) - Jadran 213 vrsta, Kornatsko otočje 55 vrsta (26% od ukupnog

broja u Jadranu), Ř bodljikaši (Echinodermata) - Jadran 103 vrste, Kornatsko otočje 64 vrste (62% od ukupnog broja u

Jadranu), Ř ribe (Pisces) - Jadran 410 vrsta, Kornatsko otočje 160 vrsta (39% od ukupnog broja u Jadranu).

Za dosadašnja istraživanja morske faune Kornatskog arhipelaga moglo bi se reći da su rađena povremeno i neusklađeno. Ipak, prikupljen je relativno velik broj podataka koji, nažalost, nikada nisu objedinjeni i analizirani.

Pelagički ekosustavi i bentoska mikro i meiofauna ostali su do danas gotovo nepoznati – osim krednjaka (Foraminifera) kojih je pretežito na strmcima vanjskih otoka utvrđeno oko 150 vrsta. Nažalost, nedostaju bilo kakvi podaci za neke taksonomske skupine kao npr.:

Ř praživotinje (Protozoa), (osim krednjaka – Foraminifera), Ř virnjaci (Turbellaria), Ř oblici (Nematodes),


15/53

Ř vrpčari (Nemertina), Ř neke redove rakova (Crustacea) itd.

Nedostaju također i podaci o tzv. „manjim“ vrstama makrofaune, npr.: obrubnjaci (Hydrozoa), morski puževi (Gastropoda), plivači-kozice (Decapoda-Natantia). Isto tako nedostaju i podaci o brojnim vrstama morske faune značajne za pelagički sustav, npr.: planktonski žarnjaci (Cnidaria), rebraši (Ctenophora), listonošci (Phyllopoda), četinočeljusti (Chaethognatha), planktonski plaštenjaci (Tunicata) i ihtioplankton, zatim vrste značajne u specifičnim staništima bentoskog ekosustava kao što su fital i sedimentno dno npr.: oblići (Nematodes), dijelom mnogočetinaši (Polychaeta), ljuskari (Ostracoda), raci (Copepoda-Harpacticoida), rakušci (Amphipoda) i drugo.

2.3. Društveno – gospodarski i kulturološki podaci

2.3.1. Povijesni prikaz

Nevjerojatan spoj prirode i čovjeka, koji u „negostoljubivim“ Kornatima živi već više tisuća godina, a koji se ogleda između ostalog i u uvijek skromnim, ali dojmljivim objektima (porti, stanovi, suhozidi, maslinici, mulići, utvrda, kaštel, crkvice, solana, gradine itd.), dodatni su i svakako vrijedni ukras ovog prostora.

Velika udaljenost od obale, bogatstvo ribljeg fonda, gusarski prepadi, dobri pašnjaci, nemirni kopneni prostori, škrto krško tlo, dobro sklonište za ružna vremena na moru. Sve su to razlozi zbog kojih su Kornati kroz cijelu ljudsku povijest uvijek bili istovremeno i primamljivo i krajnje opasno područje. Stalno na granici naseljenosti i nenaseljenosti, mira i nemira, bogatstva i siromaštva, Kornati su bili i ostali izazov različitim kulturama i različitim interesima.

Prvi tragovi o prisutnosti čovjeka u području Kornatskog otočja datiraju još iz doba neolitika. Ostaci kamene sjekire iz tog doba nađeni su u podnožju brda Pedinka na otoku Kornatu. Međutim, prva prava i potvrđena kolonizacija Kornatskog otočja započela je u vrijeme Ilira. Male četverokutne nastambe, pojedinačne ili u grupama (kao što su ispod Pedinke, iznad Željkovaca, Pod selo kod Trtuše i Grbe na Žutu), gradine (Šćikat, Stražišće, Tureta, Grba) i gomile (tumulusi; gotovo na svim uzvišenjima na otoku Kornatu i Žutu), svjedoče o značajnoj i najdužoj naseljenosti otočja upravo u pretpovijesno doba. Stočarstvo je bila glavna privredna djelatnost, ali i ribarstvo je imalo veliku važnost.

Rimska gradnja Villae rusticae u Proversi i bazena za ribe na Svršati, presjekli su jedinstveni životni prostor Ilira na Kornatima i na Dugom Otoku, što je po nekim autorima vjerojatno bio kritični događaj za kontinuitet i intenzitet ilirske naseljenosti na ovim prostorima. Ostali tragovi antičke gradnje koji svjedoče o rimskoj kolonizaciji Kornata, danas su uglavnom pod morem: pristanište u Piškeri i Šipnatama, lučki uređaji u Veloj Proversi, solana u Šipnatama. Vrijeme Bizanta ostavilo je svakako najmarkantniju kulturnu građevinu koju danas nalazimo u Kornatima: utvrdu Tureta na otoku Kornatu (graditeljstvo kasne antike i ranog srednjeg vijeka). Za utvrdu se pretpostavlja da je imala vojnu namjenu sa svrhom osiguranja i kontrole plovidbe ovim tada prilično nesigurnim dijelom Jadranskog mora.

Vrlo zanimljivo zdanje iz doba Bizanta jest i starokršćanska trobroda bazilika u podnožju utvrde Tureta, kojoj je i danas vidljiv veći dio apside i dio nekadašnjih temelja, a koja je (s obzirom na svoju veličinu) vjerojatno služila većem broju ljudi. U neposrednoj blizini crkve (u današnjem toru za ovce), nalaze se tragovi temelja nekadašnje zgrade za koju se dvoji se da li se radilo o samostanu templara ili o benediktinskom samostanu.

Dolazak Hrvata na Jadransko more prouzročilo je veće demografske promjene na svim otocima, pa tako i na Kornatima. Romansko stanovništvo je, zbog najezde Hrvata, bilo prinuđeno bježati s kopna i potražiti utočište na otocima. S obzirom da more nije bilo prepreka Hrvatima, uskoro je došlo do sukoba s tadašnjom Venecijom koja je nastojala dominirati Jadranskim morem. To vrijeme – vrijeme slabljenja Bizanta, jačanja Venecije i dolazak Hrvata na Jadran – bilo je kritično za naseljenost Kornata. Tada su Kornati bili za život prilično nesiguran prostor, pa se pretpostavlja da sve do 13. stoljeća na njima nije bilo stalnog stanovništva. U 13. stoljeću Kornati su ponovno počeli oživljavati. Iz srednjeg vijeka datiraju vrlo zanimljive kulturne građevine u području parka. Najdojmljivija je svakako crkvica Gospe od Tarca, skromna jednobroda sakralna građevina (tip ruralne kasnoromaničke crkve) sagrađena na mjestu starokršćanske bazilike i izgrađena najvjerojatnije od ostataka te starije crkve. Vrijeme gradnje Gospe od Tarca nije sasvim jasno, pa tako postoje pretpostavke da se radi o 12./13. stoljeću, 14., odnosno 15./16. stoljeću. U ovoj crkvici i danas se održavaju mise (svake prve nedjelje u srpnju) čije je značenje preraslo isključivo religiozne okvire i postalo sastavni dio turističke atrakcije ovog prostora.

Iz kasnog srednjeg vijeka datiraju ostaci skladišta za sol i potopljeni ostaci solane u uvali Lavsa (vjerojatno druga polovica 14. stoljeća). Interes za Kornatima naročito se povećao nakon uvođenja novog načina lova srdele 1524. godine (upotreba svjetla). Isključivo pravo na ribolov u Kornatima u to vrijeme imali su saljski ribari. Na otočiću Vela Panitula početkom 16. stoljeća izgrađen je mletački kaštel koji je prije svega služio kao mjesto za ubiranje poreza na ribu od kornatskih ribara. Mletačka vlast je naime, 1532. godine naredila kornatskim ribarima da sav svoj ulov dovoze na otočić Vela Panitula radi ubiranja poreza. U neposrednom susjedstvu mletačkog kaštela, na otoku Piškera (Jadra) ribari su podigli naselje s 36 objekata, što je za to


16/53

vrijeme i s obzirom na prostor bilo prilično veliko. U sklopu naselja izgrađena je i jednobroda crkvica s gotičkim konstrukcijskim elementima, posvećena 1560. godine. U naselju su ribari boravili samo u vrijeme ljetnog „mraka“ (najpovoljnije vrijeme za lov plave ribe – kada na nebu nema mjeseca).

Po svemu sudeći, padom Mletačke Republike krajem 18. stoljeća, kaštel i cijelo naselje Piškera naglo su se ugasili. Danas su još uvijek vidljivi tragovi ondašnjeg ribarskog naselja, dok se kaštel sveo samo na ostatke ostataka. Crkvica je s druge strane obnovljena, te je i danas u funkciji. U 17. stoljeću u Kornate su spletom okolnosti stigli koloni iz Murtera, Betine i Zaglava, čija se gospodarska djelatnost ograničavala gotovo isključivo na stočarstvo (Murterini se u Kornatima prvi put spominju 1627. godine). Od tada pa sve do kraja 19. stoljeća, prilike u Kornatima gotovo da se i nisu mijenjale. Ipak, 1682. godine spominje se prvi put da Murterini, stanovnici Pašmana i susjednog kopna prave „smetnje“ saljskim ribarima. Nakon toga, sukobi oko ribolova u Kornatima sve više su se pojačavali.

Krajem 19. stoljeća, dotadašnji koloni došli su u vlasništvo nad Kornatima (stanovnici s otoka Murtera otkupili su preko 90 % Kornatskog otočja). Gospodarstvo i život u Kornatima dobili su sasvim novi značaj. Do tada gotovo isključivo pašnjački krajolik, doživio je najveću transformaciju u smislu povećanja obradivih površina (maslinarstvo). U isto vrijeme iznikao je i složeni mozaik suhozidnih ograda, danas jedna od najzanimljivijih kulturnih atrakcija u području parka. U to vrijeme izgrađeni su i karakteristični Kornatski „stanovi“, mali ruralni kompleksi smješteni uz rubove polja u Kornatima. Porti, naselja u maritimno pogodnijim uvalama, dobili su svoj puni značaj tek u 20. stoljeću.

Dvadesetih godina 20. stoljeća zabilježena su zadnja krčenja zemljišta (širenje agrarnih površina). Od tog vremena započela je stagnacija tradicijskog gospodarstva, a posljednjih nekoliko desetljeća turizam kao nova gospodarska grana zauzeo je dominantno mjesto. Nažalost, poslijedice razvoja turizma su takve da su Kornati u posljednjih 50-tak godina proživjeli veće promjene nego tijekom cijele njihove dotadašnje povijesti.

2.3.2. Sadašnje stanje

Kopneni dio Nacionalnog parka Kornati u potpunosti je u privatnom vlasništvu. Zabilježeno je ukupno 620 vlasnika nekretnina (uglavnom žitelji Murtera).

S obzirom da je područje Nacionalnog parka Kornati prostor čije su vrijednosti - pored onih prirodnih - i one stvorene ljudskim radom (npr. vrlo vrijedna i prevladavajuća vegetacija kamenjarskog pašnjaka), i da ljudi još uvijek koriste taj prostor za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti (maslinarstvo, ovčarstvo, pčelarstvo) i ribolov u odgovarajućim uvjetima i ograničenjima (radi vlastite prehrane za vrijeme boravka u području parka), izuzetno je važno određenje načina djelovanja vlasnika posjeda na otocima. U funkciji navedenih djelatnosti su i izgrađeni objekti koji predstavljaju nužan prostor za obavljanje djelatnosti. To je ujedno i tradicijska osnova nastanka, pa zato i jedna od vrijednosnih sastavnica parka.

U tako određenu strukturu kultiviranog dijela prostora, koji se i dalje se koristi, kao i onog koji je ostao u prirodnom stanju, unosi se turizam kao rezultat novih interesa. Prevladavajući oblik turizma je plovidba i razgledavanje uz kraći ili duži boravak, ali po pravilima zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog područja. Turizam je dakle, ograničen i specifičan. Ostali oblici turizma odnose se na ronilačko posjećivanje, ugostiteljstvo (restorani i konobe), te smještaj u postojećim objektima.

2.4. Sustav posjećivanja Nacionalnog parka Kornati

Nacionalni park Kornati se posjećuje isključivo plovilom. S tim u svezi posjetitelje je moguće podijeliti u dvije osnovne grupe:

Ř pojedinačni posjetitelji (koji park posjećuju vlastitim ili unajmljenim plovilom – „charterom“), Ř grupni posjetitelji (koji park posjećuju u organizaciji pravne ili fizičke osobe koja provodi izlete u park).

Aktivnosti posjetitelja u području parka su slijedeće:

Ř plovidba (krstarenje), osim u zonama stroge zaštite, Ř autonomno ronjenje na 9 određenih lokaliteta, Ř kupanje na udaljenosti do 50 m od obale, Ř pješačenje po stazama određenim Prostornim planom, Ř posjećivanje konoba i restorana, Ř noćenje (uglavnom na plovilu, ali i u unajmljenoj kući).

Za ulazak u Nacionalni park Kornati plaća se ulaznica. Ulaznica se naplaćuje po plovilu, neovisno o broju osoba koje se nalaze na plovilu. Cijena ulaznice ovisi o:


17/53

Ř mjestu kupnje (ulaznica kupljena unutar parka skuplja je od ulaznice kupljene izvan parka, prije ulaska u park),

Ř veličini plovila (plovila pojedinačnih posjetitelja su podijeljena u 4 grupe prema duljini, a izletničkim plovilima se naplaćuje po zabilježenom mjestu na plovilu).

Kod ronilačkog posjećivanja (koje mora biti najavljeno i organizirano od strane ronilačkog centra koji s Javnom ustanovom ima sklopljen odgovarajući ugovor), iznos za ulaznicu se fakturira „po roniocu“ u ronilačkoj grupi.

S obzirom na broj posjetitelja Nacionalnog parka Kornati, u posljednjih 5 godina registrirano je slijedeće:

godina broj prodanih ulaznica ukupno prodanih ulaznica pojedinačna plovila izletnička plovila

2008. 10.161 650 10.811

2009. 11.960 590 12.550

2010. 12.151 599 12.750

2011. 12.947 624 13.571

2012. 13.027 614 13.641

Napomena: Ulaznica se naplaćuje po plovilu (ovisno o duljini plovila – za pojedinačna plovila, odnosno o kapacitetu plovila – za izletnička plovila), neovisno o broju osoba koje se nalaze na plovilu.

Broj prodanih ulaznica po godinama

0

5.000

10.000

15.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

godina

bro

j p

rod

an

ih u

laz

nic

a

Pojedinačna plovila Izletnička plovila Ukupno


18/53

3. POLAZNA OSNOVA I UKLJUČIVANJE DIONIKA

3.1. Privremene upravljačke odrednice za izradu Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati

Dana 27. veljače 2004. godine Upravno vijeće Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ je donijelo dokument pod naslovom „Privremene upravljačke odrednice za izradu Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati“. Prepoznati su određeni procesi koji se događaju unutar parka: prirodni procesi na kopnu i prirodni procesi u moru, te kulturni procesi koji su posljedica života čovjeka u prostoru parka i kulturni procesi koji su posljedica posjećivanja prostora parka. Navedeno je da je ravnoteža prirodnih i kulturnih procesa ozbiljno narušena, te da je glavna svrha upravljanja ovim prostorom „ponovna uspostava narušenog sklada“. S tim u svezi određena su tri temeljna cilja upravljanja s odgovarajućim „užim ciljevima“ upravljanja i to:

Ř očuvanje prostora Nacionalnog parka Kornati kroz prikupljanje podataka, te uređenje načina i uvjeta korištenja prostora parka:

§ inventarizacija i praćenje stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti područja, § uspostava GIS-a za Nacionalni park Kornati § prilagođavanje i usklađivanje legislative § stvaranje nužne infrastrukture

Ř održivi razvitak područja kroz suradnju Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ i lokalnog stanovništva:

§ razvoj primjerenih turističko-ugostiteljskih djelatnosti § jačanje suradnje lokalnog stanovništva i Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ na

poslovima nadzora i održanja tradicijskih djelatnosti § razvoj programa „Život u kornatskoj obitelji“ § poticanje i razvoj tradicionalne proizvodnje § izmiještanje komercijalnih djelatnosti na rubna područja

Ř unaprjeđenje svijesti kod šire javnosti o važnosti prirode i to kroz edukaciju i povezivanje posjetitelja i lokalnog stanovništva s prirodom:

§ uspostava posjetiteljskih centara u Nacionalnom parku Kornati i u Murteru § organiziranje i vođenje poučnih tura § postizanje odgovarajućeg stupnja povezanosti i održivosti u obavljanju djelatnosti u

Nacionalnom parku Kornati § osmišljavanje promidžbenih aktivnosti § razvoj edukativnih i ekoloških programa

U sklopu pojedinog užeg cilja upravljanja određene su i odgovarajuće aktivnosti („akcijski planovi“), koje se na ovom mjestu neće navoditi, a koje su uzete u obzir prilikom izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati.

3.2. Uključivanje dionika

U sklopu izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati, održano je 5 službenih radionica s različitim dionicima. Na radionicama (osim I i III) je podijeljen odgovarajući upitnik, sa svrhom da dionici koji na samoj radionici nisu uspjeli iskazati sve svoje stavove i mišljenja, mogu to učiniti naknadno pisanim putem, dostavom popunjenog upitnika na adresu Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“.

Prva radionica je održana 10. rujna 2008. godine i na njoj su sudjelovali djelatnici Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ (10 djelatnika). Na radionici se raspravilo o vrijednostima parka, prijetnjama, kako „drugi“ vide park, te vizija razvoja parka. Na radionici se zaključilo da su temeljne vrijednosti parka „otočnost“, bogato podmorje, ugođaj mira, krajobrazne ljepote, kulturna baština i tradicija, te nezagađenost. Pod glavnim prijetnjama prepoznati su „divlja gradnja“, nekontrolirani i pretjerani nautički turizam, otpadne vode, zamiranje tradicije, nedozvoljeni ribolov, širenje alepskog bora i problematična zakonska regulativa. Dionici su također pretpostavili da je Javna ustanova u javnosti prepoznata kao ustanova koja spriječava aktivnosti i ukida prava, kao nametnutu produženu „ruku“ države, ali i kao ustanovu koja može pomoći. Naglašeno je da razvoj mora biti takav da Kornati ostanu „isti“, da domicilno stanovništvo „preživi“ u tom prostoru, da Kurnatari rade u zaštiti i očuvanju parka, da park bude čist, da korisnici budu zadovoljni i da Kornati budu „biser Hrvatske“.

Druga radionica je održana 11. veljače 2009. godine s lokalnim stanovništvom, vlasnicima nekretnina i stanovnicima u Nacionalnom parku Kornati (80-tak sudionika). Raspravljalo se o vrijednostima parka i prijetnjama, te o prijedlozima za budućnost. Rečeno je da su osnovne vrijednosti parka čovjek, Kurnatar, „otočnost“, „krune“, bioraznolikost, pašnjaci i podmorje, da su prijetnje invazivne vrste (kaulerpa i alepski bor), onečišćenja obale i uvala, nedozvoljeni i nekontrolirani ribolov, neprimjerena plovidba (brzina plovidbe, broj plovila), loši pristupni putevi poljima, potrošački mentalitet u turizmu, preveliki broj posjetitelja, te neobrazovanost posjetitelja. Naglašeno je da u budućnosti treba osigurati pomoć u održavanju pašnjaka i suhozida, poticati tradicionalnu poljoprivredu, smanjiti broj „divljih ovaca“, „domicila“ staviti u ulogu zaštitara, regulirati ribolov, uspostaviti brodsku vezu između Murtera i Kornata (barem vikendom), uspostaviti dobre


19/53

koncesionarske odnose, uspostaviti sezonsku ambulantu u području parka, postaviti plutače za privez plovila, postaviti više poučnih staza i informativnih tabli, te razviti prostor kao primjer održivog korištenja.

Na trećoj radionici, održanoj 21. i 22. travnja 2009. godine, sudjelovali su djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode i Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ (6 sudionika). Raspravljalo se o zoniranju parka s obzirom na upravljanje, te je zaključeno da zone unutar parka treba podijeliti na zone stroge zaštite (bez posjećivanja), zone aktivne zaštite (očuvanje staništa) i zone korištenja (naselja, turizam i rekreacija). Rasprava se razvila oko pitanja da li u istu zonu treba staviti (a) morsko dno sa stupcem morske vode u kojem nema nikakvih aktivnosti i (b) pripadajuću morsku površinu na istom području na kojoj je dopuštena plovidba bez zaustavljanja (pitanje „2D“ ili „3D“ zoniranja).

Četvrta radionica je održana 14. prosinca 2009. godine i na njoj su sudjelovali predstavnici brodara koji obavljaju djelatnost u području parka (15 sudionika). Tema radionice je bila vezana za probleme brodara u području parka, te prijedlozi rješenja tih problema. Na radionici je naglašeno da je premalo mjesta za privez plovila u području parka, pa bi trebalo postaviti odgovarajući broj plutača i pontona na odgovarajućim mjestima, uspostaviti „morska odmorišta“ s WC-ima i kontejnerima za otpad, postaviti više poučnih staza i informativnih tabli, ograničiti brzinu kretanja plovila (posebice velikih glisera), uspostaviti sustav turističkih vodiča – interpretatora (DVD, tečajevi za turističke vodiče, interpretatori – djelatnici parka).

Peta radionica je održana 15. prosinca 2009. godine s ugostiteljima i ronilačkim centrima koji obavljaju djelatnost u parku (20 sudionika). Dionici su naglasili (ugostitelji) da se u području parka gubi tradicija, da je sve podređeno profitu, da je park pretjerano sezonskog karaktera, da bi Javna ustanova trebala pomoći oko uređenja septičkih jama, da bi Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati trebalo izmijeniti i dopuniti, da ugostiteljstvo u parku treba biti posebnog karaktera (ne kao na „kopnu“), te da sustav naplate ulaznica i cijene ulaznica treba stabilizirati. Također je istaknuto (ronilački centri) da je cijena ulaznice za ronilačko posjećivanje previsoka, da treba proširiti ronilačke zone i zaštititi ih od ribilovnih alata, te da treba dodatno ograničiti ribolov radi očuvanja živog svijeta u podmorju.

Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ je 2009. godine sastavila anketni upitnik za posjetitelje Nacionalnog parka Kornati (individualne i grupne), kako bi kroz odgovore na postavljena pitanja došla do dodatnih podataka i prijedloga važnih za izradu Plana upravljanja. Nažalost, odaziv je bio preslab, pa su djelatnici parka primijenili drugačiju praksu: podatke i prijedloge su pribavljali kroz neredovite i neslužbene razgovore s posjetiteljima u području parka („in situ“). Okvirni rezultati tih razgovora mogu se svesti na problem nedovoljne infrastrukture u području parka namijenjene posjetiteljima (plutače i pontoni za privez plovila, poučne staze, posjetiteljski centri).

Isto tako, djelatnici Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ su kroz brojne i dugogodišnje službene i neslužbene razgovore s lokalnim stanovništvom (vlasnicima nekretnina i stanovnicima), posjetiteljima, pravnim i fizičkim osobama koje u području parka obavljaju djelatnost i drugim korisnicima prostora Nacionalnog parka Kornati, došli do brojnih važnih i vrijednih podataka o različitim idejama, željama, problemima i prijedlozima rješenja tih problema.

Svi su ovi podaci, ideje i prijedlozi posredno ili neposredno uvaženi prilikom izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati.

3.3. „MedPAN South“ projekt

Izrada Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati započela je već početkom 2008. godine i slijedila je strukturu i načela izrade tada postojećih planova upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Republici Hrvatskoj (NP Plitvička jezera, NP Risnjak, NP Sjeverni Velebit, NP Paklenica, PP Velebit i PP Učka).

S druge strane, kako bi se ubrzao proces uspostave učinkovitog upravljanja zaštićenim morskim prirodnim područjima, krajem 2008. godine započeo je projekt „MedPAN South – Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj“. Projekt u Hrvatskoj je provodila je Udruga Sunce, a bio je dio većeg regionalnog projekta koordiniranog od strane Mediteranskog ureda WWF-a koji je imao za cilj povećanje učinkovitosti očuvanja važne obalne i morske biološke raznolikosti Sredozemlja kroz poboljšanje upravljanja postojećim zaštićenim morskim prirodnim područjima, te promicanje uspostave novih.

Ciljevi projekta u Hrvatskoj bili su:

Ř pružiti potporu javnim ustanovama zaštićenih morskih prirodnih područja u Hrvatskoj u razvoju njihovih planova upravljanja,

Ř ojačati kapacitet javnih ustanova uključenih u projekt po pitanjima upravljanja zaštićenim morskim prirodnim područjima,

Ř unaprijediti „mrežu“ hrvatskih morskih zaštićenih prirodnih područja i drugih odgovarajućih ustanova, te potaknuti njihovo uklučivanje u MedPAN i AdriaPAN organizacije zbog razmjene podataka, dobrih praksi i rješenja u problemima upravljanja morskim zaštićenim prirodnim područjima.


20/53

Tijekom provedbe projekta organizirane su tematske radionice za postupan razvoj planova upravljanja. Pružena je tehnička potpora u razvoju pojedinih etapa tih planova (stručnjaci, studije itd.), a organizirane su i radionice i studijske razmjene vezane za posebnosti morskih zaštićenih prirodnih područja.

U projekt su, kao partneri, bili uključeni Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode koje u bitnom dijelu područja kojim upravljaju imaju i morski okoliš. Kao korisnici radionica uključile su se i odgovarajuće županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima koje na svom području imaju i more.

Iako je krajem 2008. i početkom 2009. godine već imala izrađen dobar dio nacrta Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati, Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ se uključila u projekt „MedPAN South – Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj“. Nakon određenog vremena donesena je odluka da se odustane od polaznog načela izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati (po uzoru na tada postojeće planove upravljanja) i prihvati načelo projekta „MedPAN South – Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj“.


21/53

4. UPRAVLJANJE

4.1. Vizija Nacionalnog parka Kornati

Plan upravljanja Nacionalnim parkom Kornati temeljni je strateški dokument za upravljanje Nacionalnim parkom Kornati u idućih deset godina (uz mogućnost njegove revizije nakon pet godina).

Da bi se učinkovito upravljalo Nacionalnim parkom Kornati, potrebno je imati jasnu viziju ovoga prostora u budućnosti. Vizija jest dogovoreni dugoročni cilj upravljanja Nacionalnim parkom Kornati svih zainteresiranih dionika:

Nacionalni park Kornati je otočje jedinstvene krajobrazne ljepote, očuvanog

podmorja, izvorne tradicije i usklađenih potreba Kurnatara i posjetitelja.

4.2. Teme, ciljevi i aktivnosti

Tri su glavne odrednice predviđene za dugoročno održivo upravljanje Nacionalnim parkom Kornati:

Ř očuvanje priodnih i kulturnih vrijednosti – očuvati i unaprijediti biološku i krajobraznu raznolikost, kulturnu baštinu i tradicijske vrijednosti;

Ř edukacija i rekreacija posjetitelja – promovirati i razvijati mogućnosti za razumijevanje i uživanje u specifičnim kvalitetama Nacionalnog parka Kornati;

Ř jačanje lokalne zajednice – jačati interes lokalnog stanovništva u održivom korištenju prirodnih i kulturnih bogatstava Nacionalnog parka Kornati, s ciljem socio-ekonomskog razvoja.

Radi lakšeg upravljanja i jasnijeg ostvarivanja vizije, ciljevi upravljanja su grupirani u nekoliko tema:

Ř prirodne vrijednosti, Ř kulturna baština i tradicijske vrijednosti, Ř posjećivanje, Ř Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“.

4.2.1. Tema: Prirodne vrijednosti

Već je ranije rečeno (Poglavlje 1.1.) da je Nacionalni park Kornati proglašen prvenstveno zbog geomorfoloških vrijednosti, kopnene vegetacije (antropogenog karaktera), živog svijeta u moru, te oceanografskih specifičnosti. Pored toga, područje Nacionalnog parka Kornati je uvršteno u prijedlog ekološke mreže Natura 2000 i to zbog određenih kopnenih biljaka, ptičjih vrsta, vrijednih kopnenih i morskih staništa, te zbog prisustva dobrog dupina u akvatoriju parka i oko njega (Prilog 1).

Nažalost, prirodne vrijednosti u Nacionalnom parku Kornati nisu u dovoljnoj mjeri istražene, niti su postojeća istraživanja sustavno provođena. Ova činjenica uvelike otežava mogućnosti praćenja stanja prirodnih vrijednosti i određivanje i provođenje učinkovitih mjera zaštite i očuvanja područja Nacionalnog parka Kornati. Značajan problem prilikom istraživanja predstavlja otežani i relativno skupi boravak istraživača u tom prostoru (problem smještaja, prehrane, rada, kretanja po parku – posebice po moru, itd.), ali isto tako i specifičnost istraživanja u morskom okolišu (autonomno ronjenje i slično).

Pored postojećih rezultata istraživanja, glavninu informacija o stanju prirodnih vrijednosti u Nacionalnom parku Kornati pribavili su djelatnici Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ neposrednim opažanjem na terenu, te u kontaktima s lokalnim stanovništvom. Ipak, posljednjih godina broj relevantnih znanstvenih i stručnih istraživanja raste, a rezultati tih istraživanja otvaraju mogućnosti boljeg planiranja upravljanja prirodnim vrijednostima Nacionalnog parka Kornati.

U području Nacionalnog parka Kornati među najznačajnije prirodne vrijednosti za koje je potrebno upravljanje (istraživanje i praćenje stanja) spadaju:

Ř naselja posidonije, Ř koraligenske zajednice, Ř riblji fond, Ř dobri dupin, Ř kvaliteta morske vode, Ř špilje (nadmorske i podmorske) Ř vegetacija kamenjarskog pašnjaka, Ř ptice,


22/53

Ř šišmiši, Ř slatkovodne lokve.

Potreba za upravljanjem se u prvom redu odnosi na istraživanje navedenih vrijednosti, odnosno utvrđivanje trendova stanja tih vrijednosti kako bi se – u slučaju negativnih trendova – što prije donijele mjere za njihovo zaustavljanje.

U uvalama u kojima je dopušteno sidrenje uočena je značajna degradacija biocenoza morskog dna, posebice naselja morskih cvjetnica. Glavni uzrok ovom problemu po svemu sudeći leži u intenzivnom i nekontroliranom sidrenju plovila posjetitelja. Isto tako, na podmorskim „krunama“ vanjskog otočnog niza mjestimično se primjećuje degradacija u koraligenskoj zajednici i to u smislu prorjeđivanja velike i žute rožnjače, te smanjenja populacije crvenog koralja. Zabilježeno je i smanjenje ribljeg fonda, što se pripisuje nedovoljno nadziranom i pretjeranom ribolovu.

Na pet točaka u području parka zabilježeno je prisustvo invazivne vrste Caulerpa racemosa. Pretpostavlja se da se njezin areal iz godine u godinu širi, te da se rasprostire na znatno većem području od onog koji je do sada zabilježen.

U području Nacionalnog parka Kornati postoje dvije manje lokve sa slatkom vodom – na otoku Lavsa i u polju Tarac na otoku Kornatu. Lokve su antropogene i služe napajanju ovaca i povremenom zalijevanju manjih poljoprivrednih površina. Naravno, ove lokve koriste i ptice, šišmiši i drugi organizmi za svoje potrebe. Lokva na Lavsi je u relativno dobrom stanju, ali lokva u polju Tarac pokazuje znakove obraštanja i zapunjavanja sedimentnim materijalom. U ljetnim mjesecima lokva u Tarcu često presuši.

Vegetacija kamenjarskog pašnjaka, koja prevladava na kopnenom dijelu parka i koja je jedan od značajnih prirodno-kulturnih vrijednosti Nacionalnog parka Kornati, pokazuje znakove degradacije. Na štetu kamenjarskog pašnjaka, sve veće površine zauzima alepski bor (alohtona vrsta) i crnika (autohtona vrsta). Problem degradacije kamenjarskog pašnjaka leži prije svega u napuštanju tradicijskog ovčarstva.

Veliki problem u Nacionalnom parku Kornati predstavlja otpad. Obala i priobalni morski pojas do dubine utjecaja valova (15 – 20 m) su u brojnim uvalama u Nacionalnom parku Kornati onečišćeni zbog značajnog nakupljanja otpada kojeg donose morske struje iz južnog dijela Jadrana. Količina akumuliranog otpada je veća što je uvala zatvorenija i više okrenuta prema jugoistoku (smjeru odakle puše jugo). Akcije čišćenja koje se s tim u svezi provode, ne pokazuju trajnije pozitivne rezultate s obzirom da se poslije svakog jačeg vjetra (posebice juga) nakupljaju nove količine otpada.

Zabilježene su i određene količine otpada u krškim jamama, posebice u jamama u neposrednoj blizini naselja. Ovaj otpad je svakako rezultat neodgovornog ponašanja vlasnika nekretnina na tom području.

Dodatne probleme očuvanju prirodnih vrijednosti predstavljaju i zaostali ribolovni alati u moru, posebice na podmorskim krunama (ribolovne mreže koje „zapnu“ na podmorskom zidu teško je izvaditi, pa ih ljudi ostavljaju).

U narednih deset godina se planira sustavno provoditi istraživanja (inventarizacija, kartiranje i praćenje stanja) najvažnijih sastavnica prirodnih vrijednosti u području parka i to prvenstveno morskih i kopnenih staništa, ribljeg fonda, morskih sisavaca, morskih kornjača, šišmiša i ptica. Isto tako se planira istražiti sedimentološka obilježja morskog dna, kvalitetu morske vode, te onečišćenja iz atmosfere. Slatkovodne lokve će se obnoviti (produbiti), a invazivne vrste staviti pod nadzor u smislu bilježenja njihovih pojava i eventualnog uklanjanja kada je to moguće. Problem otpada će se rješavati na jedini mogući način: intenzivnim i stalnim uklanjanjem.

Kazalo za tablice koje slijede:

P = prioritet u izvršenju (1 – visoki prioritet, 2 – srednji prioritet, 3 – niski prioritet) 2014. … 2023. = godina izvršenja Plana upravljanja DZZP = Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb KO = konzervatorski odje MGIPU = Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja MZOIP = Ministarstvo zaštite okoliša i prirode NVO = nevladina organizacija VS = vanjski suradnik


23/53

TEMA A: PRIRODNE VRIJEDNOSTI

OPĆI CILJ: Nesmetano odvijanje prirodnih procesa u području parka

INDIKATOR OPĆEG CILJA: Stanje i trend stanja prirodnih vrijednosti u području parka

SPECIFIČNI CILJ: AA – Ciljane vrste i staništa u moru su u povoljnom (prirodnom) stanju

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Stanje i trend stanja ciljanih vrsta i staništa u moru

AKTIVNOST Br.

aktivn.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja plana s naznakom troškova

Sur. KATKOROČNI SREDNJEROČNI DUGOROČNI

2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Kartirati morska staništa prema Direktivi o staništima Europske unije

AA1 Kartirano 1/3 morskog područja parka

Kartirano 2/3 morskog područja parka

Kartirano cijelo morsko područje parka

1

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

VS

Istražiti i pratiti stanje naselja morskih cvjetnica (Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera noltii i Z. marina), te poduzeti odgovarajuće mjere za očuvanje

AA2 Uspostavljen sustav praćenja stanja naselja

Utvrđen trend razvoja neselja i eventualno poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje

1

20.0

00

20.0

00

20.0

00

20.0

00

VS

Istražiti i pratiti prisutnost dobrog dupina (Tursiops truncatus), te poduzeti odgovarajuće mjere za očuvanje

AA3 Utvrđena brojnost dobrog dupina i uspostavljen sustav praćenja pojavljivanja

Utvrđen trend brojnosti dobrog dupina i eventualno poduzete odgovarajuće mjere za njegovu zaštitu

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

VS

Evidentirati nalaze morskih kornjača, te poduzeti odgovarajuće mjere za očuvanje

AA4 Uspostavljen sustav evidentiranja morskih kornjača u području parka

Evidentirane pojave morskih kornjača i eventualno poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje njihovog koridora u području parka

1

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

---

Istražiti i pratiti stanje koraligena, posebice velike i žute rožnjače (Paramuricea clavata i Eunicella cavolini), te crvenog koralja (Corallium rubrum), te poduzeti odgovarajuće mjere za očuvanje

AA5 Uspostavljen sustav praćenja stanja koraligena u području parka

Utvrđen trend stanja koraligena i eventualno poduzete odgovarajuće mjere za njegovo očuvanje

2

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

VS

Istražiti i pratiti stanje gospodarski značajnih vrsta riba, rakova i glavonožaca, te poduzeti odgovarajuće mjere za očuvanje

AA6 Uspostavljen sustav praćenja stanja ribljeg fonda, rakova i glavonožaca

Utvrđen trend stanja ribljeg fonda, rakova i glavonožaca i eventualno poduzete odgovarajuće mjere za njihovo očuvanje

1

30.0

00

30.0

00

30.0

00

VS


24/53

Istražiti rasprostranjenost i brojnost periske (Pinna nobilis) i pratiti njeno stanje

AA7 Kartirana pojava periske u priobalju 1/3 morskog dijela parka

Kartirana pojava periske u priobalju 2/3 morskog dijela parka

Kartirana pojava periske u cijelom priobalju morskog dijela parka

2

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

---

Batimetrijsko-biocenološki istražiti morske dijelove parka, a posebice područja zona stroge zaštite

AA8 Obavljeno istraživanje zone stroge zaštite otočića Kolobučar

Obavljeno istraživanje zone stroge zaštite otočića Purara

Obavljeno istraživanje zone stroge zaštite otočića Obručani

3

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

VS

Istražiti i pratiti stanje preplavljenih ili dijelom preplavljenih morskih špilja u parku

AA9 Napravljen popis preplavljenih ili dijelom preplavljenih morskih špilja

Obavljena biospeleološka istraživanja špilja

Utvrđeni trendovi stanja špilja i eventualno poduzete odgovarajuće mjere za njihovo očuvanje

1

30.0

00

30.0

00

30.0

00

VS

SPECIFIČNI CILJ: AB – Ciljane vrste i staništa na kopnu su u povoljnom (prirodnom) stanju

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Stanje i trend stanja ciljanih vrsta i staništa na kopnu

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Utvrditi vrste i brojnost šišmiša i pratiti njihovo stanje

AB1 Utvrđene vrste i brojnost šišmiša u području parka

Uspostavljen sustav praćenja stanja šišmiša

Poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje šišmiša u području parka

2

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

VS

Kartirati i pratiti stanje vegetacije kamenjarskog pašnjaka s posebnim osvrtom na biljne vrste s popisa Natura 2000

AB2 Izrađena vegetacijska karta kopnenog dijela parka na temelju digitalnih orto-foto snimaka

Vegetacijska karta provjerena i potvrđena obilaskom terena, te je uspostavljen sustav praćenja stanja na odgovarajućim lokalitetima

Zabilježene su eventualne promjene u vegetaciji i poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje

2

50.0

00

50.0

00

50.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

VS

Utvrditi brojnost i rasprostranjenost ptica, posebice gnjezdarica i zimovalica s popisa Natura 2000, te pratiti njihovo stanje

AB3 Utvrđena brojnost i rasprostranjenost ptica u području parka

Uspostavljen sustav praćenja brojnosti i rasprostranjenosti ptica

Poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje ptica u području parka

1

30.0

00

30.0

00

30.0

00

VS

Revitalizirati slatkovodne lokve u Tarcu i na Lavsi i pratiti njihovo stanje

AB4 Revitalizirane lokve u Tarcu i na Lavsi (uklonjen višak sedimenta)

Uspostavljen sustav praćenja stanja lokvi u Tarcu i na Lavsi

Poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje lokvi (periodično uklanjanje viška sedimenta)

3

50.0

00,0

0

50.0

00,0

0

Hrvatske vode


25/53

Kartirati kopnena staništa prema Direktivi o staništima Europske unije s posebnim osvrtom na kopnena staništa i biljne vrste s popisa Natura 2000

AB5 Kartirano 1/3 kopnenih područja parka

Kartirano 2/3 kopnenih područja parka

Kartirano cijelo kopneno područje parka

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

---

Kartirati podzemna staništa prema direktivi o staništima Europske unije

AB6 Kartirano 1/3 podzemnih staništa parka

Kartirano 2/3 podzemnih staništa parka

Kartirana sva podzemna staništa u području parka

2

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

VS

SPECIFIČNI CILJ: AC – Fizikalno-kemiski parametri morske vode su u granicama prirodnog stanja

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Stanje i trend stanja fizikalno-kemijskih parametara i procesa u području parka

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Napraviti sedimentološku (granulometrijsku) kartu podmorja

AC1 Napravljena 1/3 sedimentološke karte podmorja parka

Napravljene 2/3 sedimentološke karte podmorja parka

Napravljena sedimentološka karta podmorja parka

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

VS

Pratiti stanje fizikalno-kemijskih parametara morske vode

AC2

Utvrđeni parametri i uspostavljen sustav praćenja stanja tih parametara na odgovarajućim lokacijama u parku

Utvrđene eventualne promjene u mjerenim fizikalno-kemijskim parametrima i poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje

2

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

---

Pratiti onečišćenje iz atmosfere AC3 Uspostavljen sustav praćenja onečišćenja iz atmosfere

Utvrđene eventualne promjene u vrsti i intenzitetu onečišćenja iz atmosfere

3

100.

000

100.

000

100.

000

100.

000

100.

000

VS

SPECIFIČNI CILJ: AD – Spriječiti i/ili nadzirati pojavu i širenje invazivnih vrsta

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Rasprostranjenost invazivnih vrsta u području parka

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.


26/53

Ukloniti stabla alepskog bora AD1 Uklonjena stabla alepskog bora s 1/3 kopnene površine parka

Uklonjena stablja alepskog bora s 2/3 kopnene površine parka

Uklonjena stabla alepskog bora u području parka

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

---

Nadzirati pojavu i širenje algi iz roda Caulerpa, te ih po mogućnosti ukloniti iz podmorja parka

AD2 Pregledana ciljana područja u parku s obzirom na moguće prisustvo kaulerpe i poduzete odgovarajuće mjere za njeno uklanjanje ili spriječavanje širenja

1

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

--- ---

Nadzirati pojavu i širenje ostalih invazivnih vrsta u području parka, te ih po mogućnosti odstraniti

AD3 Evidentirane nove invazivne vrste u području parka i poduzete odgovarajuće mjere za njihovo odstranjivanje ili spriječavanje širenja

1

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

--- ---

SPECIFIČNI CILJ: AE – U moru i na kopnu nema antropogenog otpada

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Količina uklonjenog antropogenog otpada

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Ukloniti otpad s obale i iz podmorja u neposrednom priobalju

AE1 U NP Kornati se provode akcije čišćenja obale i podmorja od naplavljenog otpada

U NP Kornati se provode akcije čišćenja obale i podmorja od naplavljenog otpada

Obalni pojas i podmorje u neposrednoj blizini su zadovoljavajuće čisti od otpada

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

NVO

Ukloniti otpad iz speleo-objekata AE2 U NP Kornati se provode akcije čišćenja speleo-objekata od nagomilanog otpada

U NP Kornati se provode akcije čišćenja speleo-objekata od nagomilanog otpada

Speleo-objekti su zadovoljavajuće čisti od otpada

2

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

NVO

Ukloniti zaostale ribolovne alate s morskog dna

AE3 U NP Kornati se provode akcije čišćenja podmorja od zaostalih ribolovnih alata

U NP Kornati se provode akcije čišćenja podmorja od zaostalih ribolovnih alata

Podmorje parka je zadovoljavajuće čisto od zaostalih ribolovnih alata

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

NVO

Unaprijediti sustav prikupljanja i odvoženja otpada iz područja parka

AE4 Ustanova je sastavila dokument o unaprjeđenju sustava prikupljanja i odvoženja otpada iz NP Kornati

Platoi s kontejnerima za otpad se uređuju i prilagođavaju potrebama i mogućnostima

Sustav prikupljanja i odvoženja otpada iz NP Kornati je primjeren i učinkovit

1

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

Općina Murter - Kornati


27/53

4.2.2. Tema: Kulturna baština i tradicijske vrijednosti

O kulturnoj baštini i tradicijskim vrijednostima područja NP Kornati pisano je u mnogo navrata. U području Nacionalnog parka Kornati moguće je vidjeti brojne autentične tragove ranijih kultura (ilirske gradine i gomile po kornatskim vrhovima, rimski bazen za ribu na Svršati i solana u Šipnatama, bizantska utvrda Tureta i ranokršćansa bazilika kod polja Tarac, mletački kaštel na Veloj Panituli i solana u Lavsi, ribarsko naselje na Piškeri itd.). Iako postoje neka istraživanja, većina ostataka tih kultura nije u dovoljnoj mjeri istražena, niti je kulturno-turistički valorizirana.

Jedna od najznačajnijih vrijednosti Nacionalnog parka Kornati jest kamenjarski pašnjak koji dominira kopnenim dijelom ovoga prostora. Kamenjarski pašnjak je posljedica višestoljetnog bavljenja ovčarstvom lokalnog stanovništva, a podrazumijeva i više stotina kilometara dugačke suhozide koji su odvajali posjede i stada ovaca pojedinih vlasnika. Nažalost, zbog zamiranja tradicionalnog ovčarstva, na područje kamenjarskog pašnjaka se naseljava alepski bor (alohtona vrsta koja se širi iz smjera sjeverozapada) i crnika (autohtona vrsta hrasta), a Kornati postupno gube svoju krajobraznu prepoznatljivost zbog koje su, između ostalog, i proglašeni nacionalnim parkom.

Maslinarstvo je u ovom području najznačajnija tradicionalna djelatnost lokalnog stanovništva. Prema nekim procjenama, u području Nacionalnog parka Kornati postoji oko 18.000 stabala maslina, ali se pretpostavlja da se od tog broja održava svega 50 – 60 %. Problemi u očuvanju tradiocionalnog maslinarstva se ogledaju u otežanom pristupu maslinicima (moguće im je pristupiti jedino pješice po neuređenim putevima i stazama), otežanom transportu ubranih plodova do obale (broda) i značajnoj udaljenosti tih maslinika od kopna i uljare u Murteru.

U narednih deset godina se planira rekognoscirati i konzervirati veći broj ostataka ranijih kultura, te im dati turistički značaj. Isto tako se planira pomoći lokalnom stanovništvu u obavljanju tradicijskih djelatnosti u području parka i to kroz rekonstrukciju oštećenih suhozida, održavanje puteva i staza u kornatskim poljima i pomoć u prijevozu maslina, vode i drugih potrepština vezanih za obavljanje tradicijskih djelatnosti.


28/53

TEMA B: KULTURNA BAŠTINA I TRADICIJSKE VRIJEDNOSTI

OPĆI CILJ: Kulturna baština i tradicijske vrijednosti su očuvani i valorizirani

INDIKATOR OPĆEG CILJA: Stanje pojedinih ostataka ranijih kultura i intenzitet obavljanja tradicijskih djelatnosti

SPECIFIČNI CILJ: BA – Kulturna baština je konzervirana i turistički valorizirana

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Broj konzerviranih i valoriziranih ostataka ranijih kultura

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje utvrde Tureta

BA1

S nadležnom institucijom je potpisan sporazum o suranji na rekognnosciranju i konzerviranju utvrde Tureta

Na utvrdi Tureta se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Utvrda Tureta je rekognoscirana i konzervirana, te turistički valorizirana

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje crkve Gospe od Tarca

BA2

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju crkve Gospe od Tarca

Na crkvi Gospe od Tarca se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Crkva Gospe od Tarca je rekognoscirana i konzervirana, te turistički valorizirana

3

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje ranokršćanske bazilike u Tarcu

BA3

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju ranokršćanske bazilike u Tarcu

Na ranokršćanskoj bazilici u Tarcu se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Ranokršćanska bazilika je rekognoscirana i konzervirana, te turistički valorizirana

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje benediktinskog samostana u Tarcu

BA4

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju benediktinskog samostana u Tarcu

Na benediktinskom samostanu u Tarcu se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Benediktinski samostan u Tarcu je rekognosciran i konzerviran, te turistički valoriziran

2

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje nekadašnje rive kod polja Tarac

BA5

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju nekadašnje rive kod polja Tarac

Na nekadašnjoj rivi kod polja Tarac se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Riva kod polja Tarac je rekognoscirana i konzervirana, te turistički valorizirana

2

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje nekadašnjeg ribarskog naselja na Piškeri

BA6

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju nekadašnjeg ribarskog naselja na Piškeri

Na nekadašnjem ribarskom naselju na Piškeri se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Ribarsko naselje na Piškeri je rekognoscirano i konzervirano, te turistički valorizirano

2

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje crkve u naselju Piškera

BA7

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju crkve u naselju Piškera

Na crkvi u naselju Piškera se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Crkva u naselju Piškera je rekognoscirana i konzervirana, te turistički valorizirana

3

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje nekadašnje pasarele između Piškere i Vele Panitule

BA8

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju nekadašnje pasarele između Piškere i Vele Panitule

Na nekadašnjoj pasareli između Piškere i Vele Panitule se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Pasarela između Piškere i Vele Panitule je rekognoscirana i konzervirana, te turistički valorizirana

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO


29/53

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje mletačkog kaštela na Veloj Panituli

BA9

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju mletačkog kaštela na Veloj Panituli

Na mletačkom kaštelu na Veloj Panituli se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Mletački kaštel na Veloj Panituli je rekognosciran i konzerviran, te turistički valoriziran

2

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje solane u uvali Lavsa

BA10

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju solane u uvali Lavsa

Na solani u uvali Lavsa se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Solana u uvali Lavsa je rekognoscirana i konzervirana, te turistički valorizirana

3

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje nekadašnjeg skladišta za sol u uvali Lavsa

BA11

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju nekadašnjeg skladišta za sol u uvali Lavsa

Na nekadašnjem skladištu za sol u uvali Lavsa se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Skladište za sol u uvali Lavsa je rekognoscirano i konzervirano, te turistički valorizirano

3

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći (financijski i logistički) rekognosciranje i konzerviranje podmorskih arheoloških nalaza

BA12

S nadležnom institucijom je potpisan ugovor o suradnji na rekognnosciranju i konzerviranju podmorskih arheoloških lokaliteta

Na podmorskim arheološkim lokalitetima se obavljaju radovi rekognosciranja i konzerviranja

Odgovarajući podmorski arheološki lokaliteti su rekognoscirani i konzervirani, te turistički valorizirani

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

Inicirati i pomoći obavljanje poslova oko zaštite „filmskog grada“ na otoku Mana kao dijela kulturne baštine

BA13 S nadležnom institucijom su ugovoreni poslovi oko zaštite „filmskog grada“ na otoku Mana

Područje „filmskog grada“ je registrirano kao dio kulturne baštine

Područje „filmskog grada“ je uređeno i otvoreno za posjećivanje

3

10.0

00

10.0

00

MZOIP, KO

SPECIFIČNI CILJ: BB – Tradicijske djelatnosti u području parka se odvijaju nesmetano u punom intenzitetu

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Broj tradicionalno uzgajanih ovaca i broj tradicionalno održavanih stabala maslina

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Obnoviti porušene pašnjačke suhozide

BB1

Izrađen program obnove pašnjačkih suhozida i rekonstruirano 1/3 pašnjačkih suhozida u području parka

Rekonstruirano 2/3 pašnjačkih suhozida u području parka

Rekonstruirani pašnjački suhozidi u području parka

1

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00 Vlasnici,

Općina Murter – Kornati, NVO

Očistiti i urediti puteve i staze u kornatskim poljima (Trtuša, Tarac, Željkovci i Knežak)

BB2 Očišćeni i uređeni postojeći putevi i staze u poljima Trtuša i Tarac

Očišćeni i uređeni postojeći putevi i staze u poljima Željkovci i Knežak

Putevi i staze u kornatskim poljima su u funkciji obavljanja tradicijskih djelatnosti i posjećivanja

2

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00 Vlasnici,

Općina Murter – Kornati, NVO

Kontinuirano pružati pomoć lokalnom stanovništvu u prijevozu maslina, vode i drugih potrepština vezanih za obavljanje tradicijskih djelatnosti (na relaciji Murter – NP Kornati)

BB3 Godišnji broj prijevoza plovilima Javne ustanove na relaciji Murter – NP Kornati različitih potrepština lokalnog stanovništva sa svrhom obavljanja tradicijskih djelatnosti

Tradicijske djelatnosti u području parka u nesmetanom razvoju

1

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00 Vlasnici,

Općina Murter – Kornati


30/53

Stimulirati aktivnosti i surađivati s lokalnim stanovništvom na očuvanju tradicijskih djelatnosti u području parka

BB4 Broj valjanih ugovora o suradnji između Javne ustanove i lokalnog stanovništva u svezi s očuvanjem tradicijskih djelatnosti u području parka

1

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

Vlasnici nekretnina


31/53

4.2.3. Tema: Posjećivanje

Broj posjetitelja Nacionalnog parka Kornati (individualnih i grupnih) iz godine u godinu lagano raste. Glavninu individualnih posjetitelja čine nautičari koji u svojim (ili unajmljenim) plovilima obilaze akvatorij parka, dok grupne izlete u područje Nacionalnog parka Kornati organiziraju i provode brodari i turističke agencije sa šireg emitivnog područja (od Zadra do Rogoznice). Posebne izlete s ciljem ronilačkog posjećivanja organiziraju i provode ronilački centri s istog emitivnog područja kao i spomenuti brodari.

Zbog nepostojanja odgovarajuće infrastrukture namijenjene posjetiteljima (plutače za privez plovila, posjetiteljski centri, dovoljan broj edukativno-rekreativnih staza i slično), posjećivanje se u pravilu svodi na plovidbu akvatorijem, kupanje u moru, ronjenje i poneki pješački izlet na neki od vidikovaca. Posjetitelj najčešće ne dobije, ili dobije nekvalitetnu informaciju o prirodnim i kulturnim vrijednostima ovoga područja. S druge strane, ovakav način posjećivanja gotovo u potpunosti onemogućava primjenu temeljnih načela zaštite prirode u smislu nadzora broja posjetitelja, njihovog kretanja, te boravka i obavljanja različitih aktivnosti.

U narednih deset godina se planira postaviti sustav za privezivanje plovila posjetitelja u području parka (bove i pontoni), uspostaviti dva posjetiteljska centra (jedan u uvali Vrulje u području parka, a drugi u Murteru), nabaviti izletničko (multifunkcionalno) plovilo, postaviti veći broj poučnih staza, napraviti veći broj informativno-edukativnih materijala (table, brošure, posteri i slično), te organizirati veći broj informativno-edukativnih skupova i događanja (simpozij, „škole u prirodi“, javne prezentacije itd.).


32/53

TEMA C: POSJEĆIVANJE

OPĆI CILJ: Posjećivanje se odvija u skladu s načelima očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti područja parka, uz primjereni socio-ekonomski razvoj lokalnog stanovništva

INDIKATOR OPĆEG CILJA: Odgovarajuća turistička infrastruktura i broj lokalnog stanovništva uključenog u organiziranje i provođenje sustava posjećivanja

SPECIFIČNI CILJ: CA – Uspostavljena mjesta i intenzitet posjećivanja pojedinih lokacija u području parka

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Turistička infrastruktura namijenjena pristupu posjetitelja plovilima

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Postaviti bove i pontone CA1

Projektna dokumentacija, broj postavljenih bova i pontona sukladno postojećoj Studiji sidrišta i privezišta, zabrana klasičnog sidrenja u području parka

Broj intervencija službe nadzora radi spriječavanja nedopuštenog sidrenja (bacanjem sidra na morsko dno)

Stanje bioiocenoza morskog dna u uvalama namijenjenim posjećivanju

1

200.

000

700.

000

700.

000

700.

000

700.

000

700.

000

VS

SPECIFIČNI CILJ: CB – Uspostavljen sustav posjetiteljskih centara

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Broj posjetiteljskih centara

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Ustanoviti posjetiteljski centar u Vruljama

CB1 Izrađena dokumentacija i pribavljena dozvola za izgradnju posjetiteljskog centra u Vruljama

Izgrađen i uređen posjetiteljski centar u Vruljama

Posjetiteljski centar u Vruljama u funkciji

1

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

500.

000

500.

000

VS

Ustanoviti poslovno-posjetiteljski centar u Murteru

CB2 Izrađena dokumentacija i dobivena dozvola za izgradnju poslovno-posjetiteljskog centra u Murteru

Izgrađen i uređen poslovno-posjetiteljski centar u Murteru

Poslovno-posjetiteljski centar u Murteru u funkciji

1

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

VS

Nabaviti „izletničko“ plovilo minimalnog kapaciteta 120 putnika

CB3

Određena i usvojena šira namjena, gabariti i program rada „izletničkog“ plovila (izleti, istraživački brod, eko-škole, „pokretni“ posjetiteljski centar …), te izrađena projektna dokumetnacija za nabavu broda

Nabavljen „izletnički“ brod „Izletnički“ brod je u funkciji 2

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

VS

SPECIFIČNI CILJ: CC – Uspostavljen sustav poučnih staza

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Broj i duljina poučnih staza

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.


33/53

Postaviti poučne staze na kopnu CC1 Pripremljena sva projektna dokumentacija za postavljanje poučne staze na kopnu

Postavljena poučna staza Poučna staza u funkciji 1

30.0

00

30.0

00

30.0

00

30.0

00

---

Postaviti poučne staze u moru CC2 Pripremljena sva projektna dokumentacija za postavljanje poučne staze u moru


50.0

00

50.0

00

50.0

00

---

Postaviti nautičke poučne staze CC3 Pripremljena sva projektna dokumentacija za postavljanje nautičke poučne staze


20.0

00

20.0

00

20.0

00

---

SPECIFIČNI CILJ: CD – Razvijen sustav informiranja i edukacije

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Broj informativno-edukativnih materijala i suvenira, te održanih radionica

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Izraditi turistički vodič CD1 Turistički vodič je pripremljen za tiskanje

Turistički vodič je tiskan u odgovarajućoj nakladi

Turistički vodič je u ponudi parka 1

50.0

00,0

0

15.0

00,0

0

15.0

00,0

0

15.0

00,0

0

---

Izdavati periodični bilten NP Kornati CD2 Određeno je uredništvo, odabran izdavač i pripremljen materijal za prva dva broja biltena

Distribuiran prvi broj biltena Bilten izlazi periodično - 2 puta godišnje

2

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

---

Publicirati nove i dotiskivati postojeće informativno-edukativne materijale i suvenire (letci, brošure, posteri, zbornici, video i foto materijali, suveniri i slično)

CD3 Broj različitih suvenira i publikacija namijenjenih informiranju i educiranju posjetitelja 1

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

VS

Organizirati simpozij o prirodnim i kulturnim vrijednostima NP Kornati

CD4 Pripremljeno sve za održavanje simpozija o prirodnim i kulturnim vrijednostima NP Kornati

Održan simpozij o prirodnim i kulturnim vrijednostima NP Kornati

Temeljem simpozija, prikupljeni su brojni rezultati znanstvenih i stručnih istraživanja parka

1

20.0

00

300.

000

VS

Postaviti i održavati informativne table u području parka (granica parka, zone stroge zaštite, zabrana sidrenja, zabrana loženja vatre i slično)

CD5 Izrađen plan označavanja granica parka, zona stroge zaštite, zabrane sidrenja, zabrane loženja vatre itd.

Izrađene informativne table i postavljene na planiranim mjestima

Održavane informativne table 1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

---


34/53

Organizirati informativno-edukativne radionice o vrijednostima NP Kornati za zainteresirane subjekte

CD6 Pripremljen program informativno-edukativnih radionica

Obaviješteni svi mogući sudionici informativno-edukativnih radionica o pripremljenom programu

Održane informativno-edukativne radionice o vrijednostima NP Kornati

1

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

---

Organizirati i provoditi program „škole u prirodi“

CD7 Pripremljen program „Škola u prirodi“ za područje parka

Broj potencijalnih sudionika koji su obaviješteni o programu „Škola u prirodi“

„Škola u prirodi“ se provodi u području parka

1

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

---

Unaprijediti sustav naplate ulaznica CD8 Izrađen i usvojen program novog sustava naplate ulaznica

Primijenjen novi sustav naplate ulaznica

Sustav naplate ulaznica je primjeren i učinkovit

1

5.00

0

50.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

---

Unaprijediti sustav posjećivanja i razgledavanja

CD9 Izrađen i usvojen novi sustav posjećivanja i razgledavanja

Novi sustav posjećivanja i razgledavanja je u funkciji

Novi sustav posjećivanja i razgledavanja je primjeren i učinkovit

1

100.

000

100.

000

---


35/53

4.2.4. Tema: Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“

Problemi s kojima se Javna ustanova često susreće u obavljanju svoje djelatnosti vezani su između ostalog i uz poteškoće u primjeni zakonske regulative, npr. nedovoljne ovlasti čuvara prirode parka, preklapanje ovlasti s različitim institucijama, nejasna ili neprimjerena nadležnost pojedinih institucija itd.

Zbog određenih nedorečenosti i loših rješenja u Prostornom planu, u praksi je primjerice nemoguće učinkovito upravljati kretanjem posjetitelja u području parka, niti je moguće odrediti i primijeniti nosivi kapacitet područja u odnosu na dnevni broj plovila, što uvelike otežava zaštitu i očuvanje prostora parka.

S obzirom na specifičnost prostora Nacionalnog parka Kornati (udaljenost od obale, dominacija morskog ekosustava, veličina parka), rad Javne ustanove je znatno složeniji i skuplji u odnosu na rad ostalih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. Iz istih razloga je i nadzor otežan, kao i kontakt (komunikacija) s posjetiteljima i ostalim korisnicima ovoga prostora.

Radi bolje primjene načela dobre prakse u zaštiti prirode, u narednih deset godina se planira pojačati suradnju Javne ustanove s drugim organizacijama (domaćim i stranima) koje se bave zaštitom prirode. Također se planira prijaviti Nacionalni park Kornati za UNESCO-vu Listu svjetske baštine. Djelatnici parka će stalno raditi na unaprijeđenju svojih znanja i vještina, a poboljšavat će se i sva oprema i materijalno-tehnička sredstva potrebna za nesmetan i učinkovit rad Javne ustanove. Također se planira iniciranje i suradnja na donošenju nove, primjerenije i učinkovitije legislative koja se odnosi na područje parka.


36/53

TEMA D: JAVNA USTANOVA „NACIONALNI PARK KORNATI“

OPĆI CILJ: Učinkovit rad Javne ustanove

INDIKATOR OPĆEG CILJA: Broj pokrenutih i realiziranih projekata, te pokrenutih i provedenih mjera za očuvanje područja parka

SPECIFIČNI CILJ: DA – Kvalitetna suradnja s vanjskim subjektima

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Broj i intenzitet suradnje s vanjskim subjektima

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Unaprijediti suradnju s domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama koje se bave zaštitom i očuvanjem prirode (NP/PP-ovi, nevladine organizacije, mreže zaštićenih područja itd.)

DA1 Kvaliteta i kvantiteta suradnje s vanjskim subjektima se povećava NP Kornati surađuje s brojnim domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama

1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

---

Nominirati se za Listu svjetske baštine UNESCO-a

DA2 Pripremljena dokumentacija za pokretanje postupka uvrštavanja na UNESCO-vu Listu svjetske baštine

Podnešena prijava za uvrštavanje na UNESCO-vu Listu svjetske baštine

NP Kornati je na UNESCO-voj Listi svjetske baštine

3

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

MZOIP, DZZP

SPECIFIČNI CILJ: DB – Učinkovit rad djelatnika Javne ustanove

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Znanja i vještine djelatnika Javne ustanove i kvaliteta opreme za rad

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Educirati i motivirati djelatnike ustanove s ciljem učinkovitijeg rada

DB1 Broj radionica i edukativnih skupova na temu zaštite prirode, koje su pohađali djelatnici ustanove

Djelatnici ustanove su educirani, motivirani i učinkoviti u svom radu 1

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

---

Modernizirati i održavati opremu i materijalno-tehnička sredstva ustanove

DB2 Popis (broj) postojeće opreme i materijalno-tehnička sredstva ustanove koji su u funkciji, te broj nove nabavljene opreme za rad

Oprema i materijalno-tehnička sredstva ustanove su modernizirana i operativna

1

200.

000

200.

000

200.

000

200.

000

200.

000

200.

000

200.

000

200.

000

200.

000

200.

000

---

Postaviti sustav daljinskog video-nadzora za protupožarnu i drugu zaštitu i nadzor

DB3 Pripremljen je projekt za postavljanje daljinskog video-nadzora NP Kornati

Sustav daljinskog video-nadzora je postavljen u područje NP Kornati

Nad područjem NP Kornati provodi se daljinski video nadzor cijelog područja parka iz radnih prostorija ustanove u Murteru

2

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

1.00

0.00

0

500.

000

500.

000

VS


37/53

Unaprijediti sustav zaštite od požara DB4

Nabavljena je odgovarajuća vatrogasna oprema sukladno prioritetima i mogućnostima, te je uspostavljeno vatrogasno dežurstvo u vrijeme ljetne sezone

Nabavljena je odgovarajuća vatrogasna oprema sukladno prioritetima i mogućnostima, te je uspostavljeno vatrogasno dežurstvo u vrijeme ljetne sezone

Sustav zaštite od požara je moderan i učinkovit

1

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

50.0

00

VS

Izgraditi heliodrom u području parka DB5 Određena je lokacija i otkupljeno zemljište za izgradnju heliodroma

Izgrađen je heliodrom na odabranoj lokaciji

Heliodrom je u funkciji 1

200.

000

200.

000

VS

SPECIFIČNI CILJ: DC – Primjerena i provodiva legislativa

INDIKATOR SPECIFIČNOG CILJA: Odnos broja pokrenutih i provedenih mjera zaštite i očuvanja područja parka

AKTIVNOST Br.

aktivn.


P



2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

2021

.

2022

.

2023

.

Inicirati i surađivati na izmjenama i dopunama Prostornog plana

DC1

Ustanova je izradila dokument s primjedbama, prijedlozima i komentarima postojećeg Prostornog plana NP Kornati

Prostorni plan NP Kornati je u postupku izmjena i dopuna

Prostorni plan NP Kornati je u skladu s interesima lokalnog stanovništva i principima zaštite i očuvanja prostora parka

2

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

5.00

0

MZOIP, DZZP, MGIPU

Inicirati i surađivati na izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti i očuvanju

DC2 Izrađen prijedlog Pravilnika o zaštiti i očuvanju

Pravilnik o zaštiti i očuvanju je u postupku donošenja

Pravilnik o zaštiti i očuvanju je na snazi

1

1.00

0

1.00

0

MZOIP

Inicirati i surađivati na izmjenama i dopunama Plana zaštite od požara

DC3

Ustanova je izradila dokument s primjedbama, prijedlozima i komentarima postojećeg Plana zaštite od požara za NP Kornati

Plan zaštite od požara za NP Kornati je u postupku izmjena i dopuna

Plan zaštite od požara je primjeren i operativan za područje NP Kornati

2

2.00

0

2.00

0

VS

Aktivno surađivati na izradi i donošenju zakonske regulative koja se tiče zaštite i očuvanja područja NP Kornati

DC4 Omjer broja donesenih zakonskih akata koji se tiču zaštite i očuvanja NP Kornati i broja zakonskih akata koji se tiču zaštite i očuvanja NP Kornati u čijoj je izradi surađivala Javna ustanova

1

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

1.00

0

VS


38/53

4.3. Zone upravljanja

S ciljem učinkovitijeg upravljanja, a sa svrhom očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, područje Nacionalnog parka Kornati je podijeljeno u 3 zone upravljanja s pripadajućim podzonama:

1. Zona I: Zona stroge zaštite

Ř 1a - Podzona vrlo stroge zaštite Ř 1b - Podzona stroge zaštite

2. Zona II: Zona usmjerene zaštite

Ř 2a - Podzona tradicije i kulture Ř 2b - Podzona rekreacije

3. Zona III: Zona korištenja

Ř 3a - Podzona sidrišta Ř 3b - Podzona naselja

4.3.1. Zona I: Zona stroge zaštite

Zona stroge zaštite je namijenjena očuvanju prirodnih vrijednosti i nesmetanom odvijanju prirodnih procesa, bez neposrednog utjecaja ljudskih djelovanja. Načelno, nije dopušteno posjećivanje ove zone, a dopuštena su samo odgovarajuća odobrena znanstvena i stručna istraživanja.

đ 1a – Podzona vrlo stroge zaštite

Ř Opis: četiri zone stroge zaštite iz Prostornog plana, malo proširene – 1. Purara, Klint i Volić; 2. Mrtenjak; 3. Kolobučar; 4. Mali i Veli Obručan

Ř Kriterij: područje morskog dna, morskog stupca, morske površine i pripadajućeg otoka koje je Prostornim planom Nacionalnog parka Kornati određeno kao zona stroge zaštite

Ř Cilj: očuvanje prirodnih procesa bez neposrednog ljudskog utjecaja Ř Aktivnosti: istraživanja (inventarizacija, kartiranje i praćenje stanja) Ř Posjećivanje: zabranjeno

đ 1b – Podzona stroge zaštite

Ř Opis: more i morsko dno izvan svih ostalih podzona Ř Kriterij: područje mora i morskog dna unutar Nacionalnog parka Kornati u kojem, osim neškodljivog

prolaza plovila, nema neposrednog utjecaja ljudskih aktivnosti Ř Cilj: očuvanje prirodnih procesa bez bitnijeg neposrednog ljudskog utjecaja Ř Aktivnosti: istraživanja (inventarizacija, kartiranje i praćenje stanja), neškodljiv prolaz plovilima

posjetitelja Ř Posjećivanje: neškodljivi prolaz plovila

4.3.2. Zona II: Zona usmjerene zaštite

Zona usmjerene zaštite obuhvaća područje s prirodnim i kulturnim vrijednostima koje u najvećoj mjeri oslikavaju Nacionalni park Kornati. Ova je zona namijenjena posjećivanju i obavljanju tradicijskih djelatnosti radi očuvanja postojeće bioraznolikosti.

đ 2 a – Podzona tradicije i kulture

Ř Opis: kamenjarski pašnjak, maslinici („ograde“), šume, degradirane šume, ribolovne „pošte“, kulturna baština

Ř Kriterij: područja koje vlasnici stoljećima koriste za obavljanje tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti (ovčarstvo i maslinarstvo, ribolov za osobnu prehranu)

Ř Cilj: očuvanje kamenjarskog pašnjaka i maslinika na kopnenom dijelu parka, očuvanje ribljeg fonda Ř Aktivnosti: tradicionalno ovčarstvo i maslinarstvo, održivi ribolov za osobnu prehranu za vrijeme

obavljanja tradicionalnih djelatnosti, istraživanja Ř Posjećivanje: dozvoljeno samo tijekom dana (uz suglasnost vlasnika kada se radi o privatnom posjedu)

đ 2 b – Podzona rekreacije


39/53

Ř Opis: ronilačke pozicije, kupališne pozicije, pješački putevi, vidikovci, lokacije s kulturnom baštinom Ř Kriterij: područje u kojem se posjetitelji zadržavaju radi obavljanja odgovarajućih edukativno-

rekreativnih aktivnosti Ř Cilj: edukacija, rekreacija i senzibilizacija posjetitelja sa svrhom zadovoljavanja njihovih potreba u

odnosu na područje parka i sa svrhom podizanja svijesti o nužnosti očuvanja prirode Ř Aktivnosti: autonomno ronjenje, kupanje, plovidba, pješačenje, istraživanja Ř Posjećivanje: dozvoljeno samo tijekom dana

4.3.3. Zona III: Zona korištenja

Zona korištenja obuhvaća područja na kojima su izgrađeni objekti za boravak stanovnika i vlasnika nekretnina u Nacionalnom parku Kornati (postojeće ruralne cjeline), te uvale u kojima je dopušteno sidrenje i noćenje posjetitelja.

đ 3 a – Podzona naselja

Ř Opis: uvale s postojećim objektima za stanovanje i boravak Ř Kriterij: područje stanovanja i boravka vlasnika nekretnina i stanovnika Ř Cilj: omogućiti primjeren boravak i stanovanje vlasnicima nekretnina i stanovnicima Ř Aktivnosti: boravak i stanovanje, ugostiteljstvo, prikupljanje otpada, istraživanja Ř Posjećivanje: dozvoljeno

đ 3 b – Podzona sidrišta

Ř Opis: uvale u kojima je prema Prostornom planu dopušteno sidrenje Ř Kriterij: uvale za sidrenje plovila posjetitelja i njihovo noćenje Ř Cilj: omogućiti boravak i noćenje posjetiteljima, na način da se ne ugrožavaju postojeće stanje i

prirodni procesi Ř Aktivnosti: sidrenje i privezivanje plovila posjetitelja, noćenje na plovilu, plovidba, kupanje, istraživanja Ř Posjećivanje: dozvoljeno

ZONA OPIS POVRŠINA

(ha) % POVRŠINA

(u ha) %

ZONA I Zona stroge zaštite

1a - Podzona vrlo stroge zaštite

Zone stroge zastite sukladno Prostornom planu

1.864,06 8,60

13.015,97 60,04 60,04

1b - Podzona stroge zaštite

More i morsko dno izvan svih ostalih podzona

11.151,91 51,44

ZONA II Zona usmjerene zaštite

2a - Podzona tradicije i kulture

Kulturni ostaci 3,95 0,02

8.221,55 37,93

39,01

Maslinik 259,47 1,20

Pašnjak 4.362,32 20,12

Ribolov 3.389,15 15,63

Šuma 85,90 0,40

Degradirana šuma 120,76 0,56

2b - Podzona rekreacije

Kupališna zona 70,62 0,33

235,57 1,09 Pješačka staza 26,15 0,12

Ronilačka pozicija 128,08 0,59

Vidikovac 10,73 0,05

ZONA III Zona korištenja

3a - Podzona sidrišta

Sidrište 141,42 0,65

205,31 0,95 0,95 3b - Podzona naselja

Naselje 63,89 0,29

UKUPNO: 21.678,40 100,00 21.678,40 100,00 100,00


40/53

Zastupljenost pojedine zone upravljanja

60,04

39,01

0,95

0,00 10,00 20,00 30,00 40,00 50,00 60,00 70,00

Zona stroge zaštite

Zona usmjerene zaštite

Zona korištenja

postotak

Zastupljenost pojedine podzone upravljanja

8,60

51,44

37,93

1,09

0,65

0,29

0,00 10,00 20,00 30,00 40,00 50,00 60,00

1a - Podzona v rlo stroge zaštite

1b - Podzona stroge zaštite

2a - Podzona tradicije i kulture

2b - Podzona rekreacije

3a - Podzona sidrišta

3b - Podzona naselja

postotak


41/53


42/53

4.4. Planirani ljudski resursi

Radno mjesto

Vremenski raspored kadrovskog popunjavanja

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

2022.

2023.

URED RAVNATELJA

Ravnatelj

Pomoćnik ravnatelja

Administrativni tajnik

ODSJEK STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE, ODRŽAVANJA, OČUVANJA, PROMICANJA I KORIŠTENJA

Stručni voditelj

Biolog (za kopno)

Biolog (za more)

Geolog

Geograf

Planer – pejsažist

Informatičar

Agronom

PODODSJEK NADZORA

Glavni čuvar prirode

Čuvar prirode I vrste

Čuvar prirode II vrste

Čuvar prirode III vrste (4 djelatnika)

PODODSJEK ZA TEHNIČKE POSLOVE I ODRŽAVANJE

Voditelj pododsjeka za tehničke poslove i održavanje

Odjeljak za zaštitu od požara

Voditelj protupožarne zaštite i sigurnosti na radu

Vatrogasac (2 djelatnika)

Odjeljak za komunalne poslove

Voditelj odjeljka za komunalne poslove

Djelatnik za uređenje i održavanje zelenih površina (2 djelatnika)

Osoblje na poslovima održavanja čistoće (2 djelatnika)

Voditelj brodice

Mornar

Odjeljak za tehničke poslove

Voditelj odjeljka za tehničke poslove

Skladištar

PODODSJEK ZA PROMIDŽBENE AKTIVNOSTI I UGOSTITELJSKO-TURISTIČKU DJELATNOST

Voditelj pododsjeka za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko-turističku djelatnost

Odjeljak recepcija

Voditelj odjeljka recepcija

Recepcionar II vrste

* Recepcionar III vrste (10 djelatnika)

Odjeljak za prihvat i prijevoz posjetitelja

Voditelj odjeljka za prihvat i prijevoz posjetitelja

Vodič I vrste

Vodič II vrste

Vodič III vrste

Koordinator izleta

Voditelj broda

Mornar

Odjeljak za posjetiteljske centre

Kustos posjetiteljskog centra

Kućni majstor – domar posjetiteljskog centra

* Recepcionar posjetiteljskog centra (2 djelatnika)

* Prodavač suvenira u posjetiteljskom centru (2 djelatnika)

Prezentator u posjetiteljskom centru (2 djelatnika)

PODODSJEK OPĆIH I ZAJEDNIČKIH POSLOVA

Voditelj pododsjeka općih i zajedničkih poslova

Odjeljak za financijsko-računovodstvene poslove

Voditelj odjeljka za financijsko-računovodstvene poslove

Knjigovođa – blagajnik

Odjeljak za pravne, kadrovske i opće poslove

Voditelj odjeljka za pravne, kadrovske i opće poslove

Osoblje na poslovima održavanja čistoće


43/53

Tumač:

popunjeno radno mjesto

nepopunjeno radno mjesto - prioritetno

nepopunjeno radno mjesto

* sezonsko radno mjesto

4.5. Financijski aspekti i procjena troškova

Ukupni predviđeni trošak izvršenja Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati iznosi 34.261.000 kn.

Pregled troškova izvršenja Plana upravljanja po temama i ciljevima:

TEMA A: OPĆI CILJ Nesmetano odvijanje prirodnih procesa u području parka 3.310.000

SPECIFIČNI CILJ: AA – Ciljane vrste i staništa u moru su u povoljnom (prirodnom) stanju 880.000

SPECIFIČNI CILJ: AB – Ciljane vrste i staništa na kopnu su u povoljnom (prirodnom) stanju 880.000

SPECIFIČNI CILJ: AC – Fizikalno-kemijski parametri morske vode su u granicama prirodnog stanja

600.000

SPECIFIČNI CILJ: AD – Spriječiti i/ili nadzirati pojavu i širenje invazivnih vrsta 200.000

SPECIFIČNI CILJ: AE – U moru i na kopnu nema antropogenog otpada 750.000

TEMA B: OPĆI CILJ Kulturna baština i tradicijske vrijednosti su očuvani i valorizirani 1.360.000

SPECIFIČNI CILJ: BA – Kulturna baština je konzervirana i turistički valorizirana 360.000

SPECIFIČNI CILJ: BB – Tradicijske djelatnosti u području parka se odvijaju nesmetano u punom intenzitetu

1.000.000

TEMA C: OPĆI CILJ Posjećivanje se odvija u skladu s načelima očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti područja parka, uz primjereni socio-ekonomski razvoj lokalnog stanovništva

22.400.000

SPECIFIČNI CILJ: CA – Uspostavljena mjesta i intenzitet posjećivanja pojedinih lokacija u području parka

3.700.000

SPECIFIČNI CILJ: CB – Uspostavljen sustav posjetiteljskih centara 17.000.000

SPECIFIČNI CILJ: CC – Uspostavljen sustav poučnih staza 330.000

SPECIFIČNI CILJ: CD – Razvijen sustav informiranja i edukacije 1.370.000

TEMA D: OPĆI CILJ Učinkovit rad Javne ustanove 7.191.000

SPECIFIČNI CILJ: DA – Kvalitetna suradnja s vanjskim subjektima 150.000

SPECIFIČNI CILJ: DB – Učinkovit rad djelatnika Javne ustanove 7.000.000

SPECIFIČNI CILJ: DC – Primjerena i provodiva legislativa 41.000

UKUPNO: 34.261.000

Troškovi izvršenja Plana po temama

(općim ciljevima)

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

A B C D

Troškovi izvršenja Plana po

specifičnim ciljevima

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

16.000.000

18.000.000

AA AB AC AD AE BA BB CA CB CC CD DA DB DC


44/53

Troškovi izvršenja Plana po godinama

3.4

20

.00

0

3.2

01

.00

0

3.6

26

.00

0

3.2

84

.00

0

2.8

19

.00

0

4.6

10

.00

0

4.5

79

.00

0

3.5

74

.00

0

3.0

89

.00

0

2.0

59

.00

0

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

Godišnji troškovi izvršenja Plana po temama (općim ciljevima)

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

A B C D

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, financijska sredstva za rad Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ osiguravaju se iz državnog proračuna, prihoda od korištenja Nacionalnog parka Kornati, prihoda od naknada, te drugih izvora.

Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ za razdoblje 2007. – 2011. godine:

PRIHODI 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Državni proračun 3.641.072 3.264.424 3.066.971 3.196.527 2.946.413

Financijska imovina 0 0 350.000 0 0

Donacije i pomoći 0 0 443.418 840.000 900.000

Vlastiti prihodi 3.458.081 3.092.525 3.366.001 4.017.751 3.923.226

Prihodi ukupno 7.099.153 6.356.949 7.226.390 8.054.278 7.769.639

RASHODI 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Redovno poslovanje 6.743.582 5.654.291 5.596.102 5.890.479 7.772.361

Nabava nef. imovine 1.051.050 553.183 1.594.158 728.374 1.035.362

Rashodi ukupno 7.794.632 6.207.474 7.190.260 6.618.853 8.807.723

Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ za 2012. godinu:

PRIHODI 8.597.898

Prihodi iz Državnog proračuna za redovnu djelatnost 459.000

Prihodi iz Državnog proračuna za plaće 2.146.533

Prihodi iz vlastitih aktivnosti 3.826.769

Prihodi od prodaje opreme 11.120

Ostali prihodi (od Turističke zajednice RH) 964.000


45/53

Prihodi od donacija 41.039

Prihodi od zaduženja (NP Krka) 950.000

Višak prihoda iz 2011. za pokriće izdataka u 2012. 199.437

RASHODI 8.597.898

Rashodi za zaposlene 2.859.618

Rashodi za materijal, energiju i usluge 3.765.531

Financijski rashodi 96.325

Kapitalni izdaci 114.138

Izdaci za otplate zajmova 1.762.286

Očekuje se da će Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“, na temelju osmišljenih akcijskih planova, prikupiti dodatna sredstva od strane domaćih i međunarodnih organizacija i fondova koji bi trebali nadopuniti prihode koje Javna ustanova ima od strane državnog proračuna i naplate ulaznica ili koncesija. Očekivani redoviti prihodi i rashodi Javne ustanove, te troškovi izvršenja Plana upravljanja u periodu od 10 godina (pretpostavljen je godišnji rast redovitih prihoda po stopi od 2%), prikazani su u slijedećoj tablici:

Redoviti prihodi Redoviti rashodi

Višak prihoda Troškovi Plana

upravljanja

Potencijalni izvori

financiranja

2014. 8.000.000 6.000.000 2.000.000 3.420.000 1.420.000

2015. 8.160.000 6.160.000 2.000.000 3.201.000 1.201.000

2016. 8.323.200 6.323.200 2.000.000 3.626.000 1.626.000

2017. 8.489.664 6.489.664 2.000.000 3.284.000 1.284.000

2018. 8.659.457 6.659.457 2.000.000 2.819.000 819.000

2019. 8.832.646 6.832.646 2.000.000 4.610.000 2.610.000

2020. 9.009.299 7.009.299 2.000.000 4.579.000 2.579.000

2021. 9.189.485 7.189.485 2.000.000 3.574.000 1.574.000

2022. 9.373.275 7.373.275 2.000.000 3.089.000 1.089.000

2023. 9.560.741 7.560.741 2.000.000 2.059.000 59.000

87.597.768 67.597.768 20.000.000 34.261.000 14.261.000

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

Redov iti prihodi Redov iti rashodi Troškov i Plana Potencijalni izv ori prihoda

4.6. Praćenje provedbe plana

Cilj praćenja provedbe Plana upravljanja jest nadzirati i prikupljati rezultate planiranih aktivnosti, te ih analizirati kako bi se vidjelo da li Plan upravljanja postiže zadane ciljeve.

Aktivnosti u praćenju provedbe Plana upravljanja

Aktivnosti upravljanja koje se prate

M1 Osigurati da se od svih istraživanja (inventarizacija, kartiranje, praćenje stanja, rekognosciranja i sl.) dobiju odgovarajuća izvješća, o tome voditi evidenciju, a rezultate istraživanja ažurno unositi u GIS bazu podataka i redovito ih analizirati i pratiti trendove

AA1 – AA9, AB1- AB6, AC1 – AC3, AD1 – AD3, BA1 – BA13


46/53

M2 Voditi evidenciju o svim aktivnostima na uklanjanju otpada iz parka, kao i evidenciju o vrsti i količinama uklonjenog otpada

AE1 – AE4

M3 Osigurati da čuvari prirode i ostali djelatnici parka vode evidenciju o zapažanjima na terenu (izvješća)

AA3, AA4, AA7, AB2 - AB4, AD1 - AD3, BA1 - BA12, BB1 - BB2, CA1, CC1 - CC3, DD1 - DD3

M4 Osigurati da se ažurno vodi GIS baza podataka o zapažanjima na suhozidima i maslinicima, te redovito analizirati i pratiti trendove

BB1 - BB4

M5 Popisati postojeću turitičku infrastrukturu u području parka i redovito je ažurirati u GIS bazi podataka

CA1, CB1 - CB3, CC1 - CC3, CD5, DD4

M6 Voditi evidenciju o posjećenosti lokaliteta s turističkom infrastrukturom

CA1, CB1 - CB2, CC1 - CC3, CD5, CD8, CD9

M7 Održavati katalogizirani arhiv svih tiskanih i sličnih (digitalnih, …) materijala vezanih za Nacionalni park Kornati

CC1 – CC3, CD1 - CD3, CD5, DA1, DC1 - DC4

M8 Voditi evidenciju o svim edukativnim, informativnim, znanstvenim i stručnim skupovima i radionicama na kojima je tema Nacionalni park Kornati ili zaštita prirode općenito

CD4, CD6 - CD7

M9 Osigurati da djelatnici parka vode zapisnike i bilješke sa svih stručnih skupova u zemlji i inozemstvu

DA1, DB1

M10 Voditi evidenciju o svim materijalno-tehničkim sredstvima i opremi za rad Javne ustanove

DB2 - DB5

M11 Pripremiti punu procjenu Plana upravljanja tijekom pete godine njegove primjene i načiniti revidiranu verziju

Sve aktivnosti Plana upravljanja planiranih u prvih pet godina


47/53

5. LITERATURA

Bačić, A. (2011.) „Praćenje stanja bentoskih zajednica u plitkom infralitoralu Nacionalnog parka Kornati“ Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, 52.

Bakran-Petricioli, T.; Petricioli, D.; Požar-Domac, A. (1995.) „Rasprostranjenost termofilnih zvjezdača Hacelia attenuata (Gray) i Ophidiaster ophidianus (Lam.) u podmorju šire okolice NP Kornati“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 305-308.

Bakran-Petricioli, T.; Schultz, S.; Kruschel, C.; Petricioli, D.; Bačić, A.; Čelig, A.; Debogović, L.; Podgornik, G.; Vučur, T. (2009.) „Staništa Natura 2000 u infralitoralu Nacionalnog parka Kornati, izvješće“ Znanstveni projekt Istraživanje ugroženih staništa morem preplavljenog krša u obalnom moru Hrvatske, Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu prirode.

Barišić, T. (2011.) „Revizija i istraživanje NATURA speleoloških lokaliteta - izvješće“ Državni zavod za zaštitu prirode, 27.

Bašić, N.; Juraga, S.; Marković, A.; Modrušan, Z.; Poljičak, I.; Skračić, S.; Skračić, V. (1996.) „Program nove organizacije posjećivanja i razgledavanja Nacionalnog parka Kornati“ Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ i Marinaprojekt d.o.o. Zadar, 28.

Bedalov, M.; Gaži-Baskova, V. (1969.) „Rasprostranjenost vrste Convolvulus lineatus L. u flori Jugoslavije“ Acta Bot. Croat. 28, 417-418.

Belamarić, J. (1990.) „Jedinstveni podmorski svijet u Nacionalnom parku Kornati“ Ekološki glasnik, I, 3-4, 2-13. Belamarić, J. (1994.) „Makrobentos kornatskih podmorskih litica“ Doktorska disertacija – rukopis. Bognar, A.; Grizelj, M. (1995.) „Geomorfološke značajke arhipelaga Kornata“ Simpozij „Prirodna podloga,

zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 53-66. Bogunović, M.; Vidaček, Ž.; Husnjak, S.; Sraka, M. (1995.) „Pedološke značajke i mogućnosti korištenja tala

područja općine Tisno“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 71-88.

Božićević, S. (1990.) „Kakve je geološke građe Kornatsko otočje“ Ekološki glasnik, I, 3-4, 22-25. Bregović, P.; Bregar, B.; Crnčan, P.; Čuković, T.; Ćukušić, A.; Đud, L.; Fressel, N.; Hmura, D.; Malenica, M.;

Raguž, N. (2012.) „Biospeleološka istraživanja NP Kornati“ BIUS, Zbornik radova istraživačkog projekta Biološki kamp „Kornati '09“, Doprinos očuvanju bioraznolikosti Kornatskog otočja, Murter, 117-128.

Domac, R. (1957.) „Convolvulus cneorum L. u flori Jugoslavije“ Acta Bot. Croat. 16, 89–92. Dulčić, J.; Kraljević, M.; Pallaoro, A.; Tudor, M. (1995.) „Dužinsko-maseni odnos mlađi kantara (Spondyliosoma

cantharus L.) iz obalnih voda Nacionalnog parka Kornati“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 385-389.

Gaži-Baskova, V. (1975.) „Neka nova nalazišta biljnih vrsta na otoku Cresu, Kornatskom otočju i u kopnenim dijelovima Hrvatske“ Biosistematika 1 (1), 69-79.

Gaži-Baskova, V. (1983.) „Rijetke biljke u flori Dalmacije“ Zbornik Roberta Visijanija Šibenčanina. Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika 10, 223-227.

Gaži-Baskova, V.; Bedalov, M. (1976.) „Prilog poznavanju flore Kornatskog otočja“ Acta. Bot. Croat. 35, 233-237.

Gaži-Baskova, V.; Bedalov, M.; (1983.) „Flora Kornatskog otočja“ Zbornik Roberta Visijanija Šibenčanina. Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika 10, 443-454.

Gaži-Baskova, V.; Bedalov, M. (1983.) „Biljni pokrov Kornatskog otočja“ Zbornik Roberta Visijanija Šibenčanina. Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika 10, 455-462.

Gottstein, S.; Jalžić, B. (2007.) „Biospeleološka istraživanja vodene faune anhihalinih špilja i jama na području NP Kornati“ Subterranea Croatica, 9/V, 20-30.

Grković, S. (1995.) „Fragmenti o etnobaštini Kornata“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 471-477.

Grubelić, I. (1992.) „Comparative studies of litoral biocoenoses of the Kornati Islands“ Acta Adriat., 33(1/2): 127-161.

Grubelić, I. (1995.) „Osnovna obilježja bentoske faune otoka Purara, posebno zaštićenog dijela Nacionalnog parka Kornati“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 257-265.

Hilje, E. (1995.) „Spomenici srednjevjekovne arhitekture na Kornatima“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 497-500.

Host, J. (1802.) „Viaggio botanico. Botanički put po Istri, Kvarnerskim otocima i Dalmaciji“ U prijevodu K. Čvrljka. Matica Hrvatska – ogranak Rijeka 1993, 294.

Hrs-Brenko, M. (1995.) „Prilog poznavanju školjkaša (Bivalvia) Kornatskog otočja“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 297-303.

Izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (2011.) Narodne novine, br. 53, 11. svibnja 2011.

Jadrešić, V. (1995.) „Prinosi za gospodarsku i turističku budućnost Opć ine Tisno i Nacionalnog parka Kornati“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 583-593.

Jardas, I.; Pallaoro, A. (1995.) „Priobalna ihtionaselja područja Nacionalnog parka Kornati“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 331-342.

Jardas, I.; Pallaoro, A.; Zavodnik, D. (1995.) „Ihtiofauna područja Kornata i Murterskog mora“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 353-377.

Justić, D. (1990.) „Eutrofikacija Jadranskog mora – prijeteći preobražaj ekosistema“ Ekološki glasnik, I, 3-4, 44-51.


48/53

Kale, J. (2010.) „Prijedlog modela inventarizacije suhozida“ Prostor, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 18 (2010), 2 (40), 452-467.

Kalinić, N.; Hršak, J.; Vađić, V.; Lambaša -Belak, Ž.; Mihelčić, V.; Perković, B. (2003.) „Airborne fluoride contamination of soil and vegetation“ 14th International Conference Air quality – assessment and policy at local, regional and global scales, Dubrovnik, 629-637.

Kalinić, N.; Vađić, V.; Lambaša -Belak, Ž.; Žužul, S.; Mihelčić, V. (2007.) „Ukupna taložna tvar i teški metali na području Šibenika i kategorizacija kakvoće zraka prema starim i novim propisima“ 5. hrvatski znanstveno-stručni skup Zaštita zraka '07, Zadar, 193-203.

Kammigan, I. (2007.) „Vorkommen und Verteilung des Grossen Tummlers (Tursiops truncatus) im Nationalpark Kornati, Kroatien“ Diplomski rad, Sveučilište u Hamburgu, 105.

Kipson, S. (2013.) „Ekologija zajednica s dominacijom gorgonija u istočnom dijelu Jadranskog mora“ Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 191.

Korbar, T.; Surić, M.; Fuček, L.; Mihelčić, V.; Veseli, V.; Drobne, K. (2010.) „Geologija kornatskog otočja“ Vodič ekskurzija 4. Hrvatskog geološkog kongresa, Šibenik, A0, 129-136.

Koren, T.; Strišković, S.; Kuljerić, M.; Kapelj, S.; Cetinić, K. (2012.) „Doprinos poznavanju herpetofaune NP Kornati i otoka Žuta“ Zbornik radova istraživačkog projekta Biološki kamp „Kornati 09“ Bius, 129-135.

Kovač, D.; Fressel, N.; Aptreeva, V.; Drakulić, S.; Krasić, J.; Randi, D.; Ratko, M.; Rnjak, G.(2012.) „Inventarizacija faune šišmiša i prijedlog monitoringa šišmiša u NP Kornati“ Zbornik radova istraživačkog projekta Biološki kamp „Kornati 09“ Bius, 91-116.

Kraljević, M.; Dulčić, J.; Pallaoro, A.; Tudor, M. (1995.) „Dužinsko-maseni odnos cipla plutaša (Oedalechilus labeo Cuvier, 1829) iz obalnih voda Nacionalnog parka Kornati“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 379-384.

Kružić, P.; Bakran Petricioli, T.; Popijač, A.; Kipson, S.; Matas, V. (2009.) „Kartiranje morskih staništa na vanjskim strmcima NP Kornati - izvješće“ Projekt Sveučilišta u Zagrebu, 89.

Kružić, P.; Popijač, A.; Kvarantan, M.; Kipson, S.; Matas, V.; Lonić, V. (2009.) „Kartiranje naselja crvenog koralja (Corallium rubrum L. 1578) na strmcima PP Telašćica i NP Kornati - izvješće“ NATURA – Društvo za zaštitu prirode Hrvatske, 43.

Kulušić, S. (1965.) „Kornatska otočna skupina“ Geografski glasnik, 27, 215-245. Kulušić, S. (1995.) „Prostorni pojam i kolonizacija Kornata“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i

gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 511-535. Kulušić, S. (1999.) „Tipska obilježja gradnje „u suho“ na kršu hrvatskog primorja (na primjeru kornatskih

otoka)“ Hrvatski geografski glasnik, 61, 53-83. Kulušić, S. (2006.) „Knjiga o Kornatima“ Murterski zbor, 399. Leder, N.; Smirčić, A.; Vilibić, I.; Gržetić, Z. (1995.) „Značajke polja strujanja šireg akvatorija Kornatskog

otočja“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 231-245.

Lukač, G. (1990.) „O flori Kornatskog otočja“ Ekološki glasnik, I, 3-4, 53-56. Lukač, G. (1990.) „Ptičji svijet Kornatskog otočja“ Ekološki glasnik, I, 3-4, 52-53. Mamužić, P. (1975.) „Tumač za list Šibenik K 33-8. Osnovna geološka karta SFRJ 1:100.000“ Savezni geološki

zavod. Beograd. Mamužić, P.; Nedela-Devide, D. (1973.) „Tumač za list Biograd K 33-7. Osnovna geološka karta SFRJ

1:100.000“ Savezni geološki zavod, Beograd. Markov-Podvinski, M. (2011.) „Stanje i sezonska dinamika zajednica riba, glavonožaca i rakova u Nacionalnom

parku Kornati“ Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 220. Marković, A.; Skračić, V. (2007.) „Studija sidrišta i privezišta u Nacionalnom parku Kornati“ Javna ustanova

„Nacionalni park Kornati“ i Rijekaprojekt d.o.o., 57. Matić S.; Rauš, Đ.; Seletković, Z.; Španjol, Ž.; Anić, I.; Oršanić, M.; Tikvić, I.; Baričević, D. (2001.) „Prilog

poznavanju šuma i šumske vegetacije nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica“ Šum. list 11–12, 583–598.

Mavar, Z. (1995.) „Pristup valorizaciji i zaštiti integralnih vrijednosti prostora NP Kornati“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 455-470.

Mikac, A. (2013.) „Pojavnost i rasprostranjenost dobrog dupina (Tursiops truncatus) u središnjem dijelu hrvatskog Jadrana“ Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, 77.

Mitić, B. (2002.) „Iris adriatica (Iridaceae), a New Species from Dalmatia (Croatia)“ Phyton 42 (2), 305–314. Nikolić, T. (ur.) (2010.) „Flora Croatica“ baza podataka („On-line“). Nikolić, T.; Topić, J. (ur.) (2005.) „Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske“ Ministarstvo kulture Republike

Hrvatske – Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati (1990.) Narodne novine, br. 2, 17. siječnja

1990. Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati (2003.) Narodne novine, br. 118, 24. srpnja

2003. Odluka o proglašenju Kornatskog otočja rezervatom prirodnog predjela (1967.) Narodne novine, br. 31, 24.

srpnja 1967. Odluka o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (1986.) Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik,

br. 20, 29. srpnja 1986. Pandža, M. (2000.) „Asocijacija: Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić 1973 (Oleo-Ceratonion) u vegetaciji

Kornatskih otoka“ Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa (Zagreb), 267–268.

Pandža, M. (2002.) „New localities of the species Convolvulus cneorum L. (Convolvulaceae)“ Croatia. Nat. Croat. 11 (1), 113–118.

Pandža, M. (2003.) „Flora of the island of Žirje and the small islands around it (eastern Adriatic coast, Croatia)“ Acta Bot. Croat. 62 (2), 115–139.


49/53

Pandža, M. (2010.) „Kornati i Telašćica“ U Nikolić, T., Topić, J., Vuković, N. ur.: Botanički važna područja Hrvatske. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Školska knjiga d.o.o., Zagreb, 198 - 205.

Pandža, M.; Franjić, J.; Škvorc, Ž. (2002.) „The flora of some uninhabited Šibenik archipelago islands (Dalmatia, Croatia)“ Nat. Croat. 11 (4), 367–385.

Pandža, M.; Stančić, Z. (1995.) „Contribution to the flora of the Kornati Islands (Croatia)“ Nat. Croat. 4 (3), 133-142.

Pandža, M.; Stančić, Z. (2004.) „Second contribution to the flora of the Kornati islands (Croatia)“ Nat. Croat. 11 (1), 47-61.

Pavoković, G.; Radalj, A. (2009.) „Izviješće istraživanja gniježđenja i prstenovanja morskog vranca Phalacrocorax aristotelis desmarestii na Kornatima, Silbanskim grebenima, Rovinjskom otočju i Brijunskom otočju tijekom 2009. godine sa prijedlozima mjera zaštite” Udruga Animalia, 63.

Penzar, I.; Penzar, B. (1995.) „Kornatsko područje s meteorološkog stanovišta“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 91-103.

Pevalek, I. (1930.) „Vaskularna flora Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja I. Dugi i kornati“ Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 16, 119-158.

Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (1996.) Narodne novine, br. 38, 14. svibnja 1996. Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (2010.) Narodne novine, br. 141, 15. prosinca 2010. Privremene upravljačke odrednice za izradu Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati (2004.) Javna

ustanova „Nacionalni park Kornati, 27. veljače 2004. Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati (2003.) Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i

prostornog uređenja, Zagreb, 2003. Riđanović, J.; Šimunović, V. (1995.) „Hidrografske specifičnosti Kornata“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita,

društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 23-38. Schultz, S.; Bakran-Petricioli, T.; Kruschel, C.; Petricioli, D. (2012.) „Izvješće: Snimanje stanja infralitoralnih

zajednica u Nacionalnom parku Kornati s naglaskom na naselja morske cvjetnice Posidonia oceanica“ Sveučilište u Zadru, 21.

Skračić, V. (1995.) „Toponomastička građa – osnova za definiranje statusa naseljenosti Kornatskih otoka“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 501-509.

Skračić, V.; Bašić, N. (1999.) „Specifično (kolonatsko) gospodarstvo u zaštićenom prostoru NP Kornati“ Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ – Studija, 97.

Skračić, V. (gl.urednik) (2013.) „Toponimija kornatskog otočja“ Sveučilište u Zadru – Centar za jadranska onomastička istraživanja, 602.

Stagličić, N. (2013.) „Procjena učinkovitosti zaštićenih morskih područja istočnog Jadrana“ Doktorska disertacija, Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku, 197.

Škunca, L.; Magajne, M.; Rimac, A.; Hruševar, D.; Šemnički, P. (2012.) „Doprinos poznavanju flore NP Kornati i izrada osnove za buduće praćenje stanja staništa“ Zbornik radova istraživačkog projekta Biološki kamp „Kornati 09“ Bius, 57-90.

Špan, A.; Antolić, B. (1994.) „Benthic marine flora of Kornati National Park (Kornati Archipelago, Middle Adriatic, Croatia)“ Acta Adriat., 34 (1/2): 29-44.

Špan, A.; Antolilć, B. (1995.) „Bentoska flora posebno zaštićene zone (O. Purara) u NP Kornati (srednji Jadran, Hrvatska)“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 247-256.

Štamol, V.; Kletečki, E.; Vuković, M. (2012.) „A contribution to the knowledge of the terrestrial snails (Mollusca: Gastropoda Terrestria) of Kornati National Park (Croatia)“ Nat. Croat. 21 (2), 427–454.

Trinajstić, I. (1991.) „Prilog poznavanju flore otoka Dugog“ Acta Bot. Croat. 50, 129-133. Trinajstić, I. (1995.) „Pregled flore Kornatskog otočja“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i

gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 161-179. Turčinov, T. (2002.) „Morfološko-ekološke karakteristike samoniklog bilja kornatskog otoka Vela Smokvica“

Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, 39. Uredba o ekološkoj mreži (2013.) Narodne novine, br. 124, 9. listopada 2013. Vučetić, V.; Vučetić, M. (1995.) „Klimatske prilike na širem području Kornata značajne za poljodjelstvo“

Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 111-120.

Vujčić-Karlo, S.; Durbešić, P.; Gjurašin, B.; Krčmar, S. (1995.) „Istraženost kornjaša (Coleoptera) Kornatskog otočja i Murtera“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 219-227.

Vujčić-Karlo, S. (2010.) „Inventarizacija trčaka – Carabidae (kornjaši – Coleoptera) na Tarcu u Nacionalnom parku Kornati“ Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ i Narodni muzej Zadar – Prirodoslovni odjel, 50.

Vukušić, T.; Pelivan, A. (1990.) „Kornati – čudo prirode“ Ekološki glasnik, I, 3-4, 14-21. Zakon o izmjenama Zakona o Nacionalnom parku Kornati (1988.) Narodne novine, br. 14, 5. travnja 1988. Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati (1997.) Narodne novine, br. 13, 6. veljače 1997. Zakon o Nacionalnom parku Kornati (1980.) Narodne novine, br. 31, 5. kolovoza 1980. Zakon o zaštiti prirode (2013.) Narodne novine, br. 80, 28. lipnja 2013. Zahtila, E.; Požar-Domac, A. (1995.) „Prilog poznavanju faune mnogočetinaša (Polychaeta) Kornatskog otočja“

Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 289-295.

Zaninović, K. (1995.) „Bioklima Kornata“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 133-137.

Zavodnik, D. (1995.) „Bodljikaši (Echinodermata) Murterskog mora s posebnim osvrtom na Kornatsko otočje“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 269-275.


50/53

Zavodnik, D. (1995.) „Istraženost i značajke morske faune Kornatskog otočja“ Simpozij „Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata“, Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 277-288.


51/53

6. PRILOZI

PRILOG 1 – Popis otoka u NP Kornati (poredani po površini otoka)

NAZIV Naziv na TK25 Duljina obale

(m) Površina otoka

(m2) Koeficijent

razvedenosti

1 KORNAT Kornat 77.453,30 32.463.820,00 3,84

2 PIŠKERA (JADRA) Piškera (Jadra) 12.210,82 2.668.045,55 2,11

3 LEVRNAKA Levrnaka 10.830,73 1.833.882,93 2,26

4 LAVSA Lavsa 10.670,81 1.756.113,11 2,27

5 KURBA VELA Kurba Vela 12.779,20 1.736.792,80 2,74

6 SMOKICA VELA Smokvica Vela 6.790,02 1.054.430,24 1,87

7 ŠKUJ Škulj 5.269,10 881.016,77 1,58

8 ŠILO Šilo Velo 4.358,23 676.757,78 1,49

9 LUNGA Lunga 4.751,05 617.813,92 1,71

10 MANA Mana 5.086,74 395.626,74 2,28

11 ABA VELA Aba 4.321,89 383.041,95 1,97

12 OKJUČ Oključ 4.335,88 358.290,94 2,04

13 KASELA Kasela 3.701,92 342.384,39 1,79

14 ŽAKAN KAMENI Kameni Žakan 3.064,29 320.008,08 1,53

15 ŽAKAN RAVNI Ravni Žakan 3.478,64 301.057,74 1,79

16 GUSTAC Gustac 2.683,63 284.502,46 1,42

17 GUSTAC Gustac 2.307,07 284.450,26 1,22

18 BOROVNIK Borovnik 3.181,57 273.218,93 1,72

19 SVRŠATA Svršata Vela 3.246,16 270.088,66 1,76

20 GOMINJAK Gominjak 3.253,07 253.298,30 1,82

21 RAŠIP Rašip Veli 4.703,31 246.069,08 2,68

22 RAŠIP MALI Rašip Mali 2.056,45 154.558,52 1,48

23 PANITULA VELA Panitula Vela 3.109,41 147.761,53 2,28

24 GARMENJAK Garmenjak Veli 1.599,59 131.858,20 1,24

25 KORITNJAK Koritnjak 1.670,55 116.599,80 1,38

26 KOLOBUČAR (KLOBUČAR) Klobučar 1.584,77 110.003,23 1,35

27 LUCMARINJAK Lucmarinjak 1.278,55 100.503,15 1,14

28 MRTENJAK (MRTOVNJAK) Mrtovnjak 1.260,25 97.928,11 1,14

29 OBRUČAN VELI Obručan Veli 1.424,59 96.552,25 1,29

30 BISAGA Bisaga 1.912,16 92.236,92 1,78

31 PRIŠNJAK Prišnjak Veli 1.630,57 91.811,56 1,52

32 VODENJAK Vodenjak 1.126,87 80.964,11 1,12

33 SMOKVENJAK Smokvenjak 1.109,02 79.107,87 1,11

34 SKRIŽANJA VELA Skrižanj Veli 1.481,33 71.700,83 1,56

35 MASLINJAK Maslinjak 1.027,46 65.363,32 1,13

36 JANJČAR Jančar 1.062,31 59.308,81 1,23

37 SUŠICA Sušica 1.339,42 58.431,33 1,56

38 GREGO (GARMENJAK MALI) Garmenjak Mali 960,36 50.204,03 1,21

39 BALUN Balun 985,44 49.552,87 1,25

40 MRTVAČ Mrtovac (Mrtvac) 1.639,96 48.874,94 2,09

41 PRDUŠA Prduša Vela 1.470,49 48.778,51 1,88

42 SAMOGRAD Samograd 908,62 44.894,12 1,21


52/53

43 SIKA RAVNA Ravna Sika 831,18 40.209,80 1,17

44 PLEŠĆINA Plešćina (Plešćenica) 1.316,64 39.845,84 1,86

45 PANITULA MALA Panitula Mala 1.032,16 30.698,57 1,66

46 STRIŽNJAK Strižnjak 760,38 26.778,33 1,31

47 VODENJAK (PRDUŠA MALA) Prduša Mala 710,00 25.332,52 1,26

48 PURARA VELA (PURARA) Purara 978,87 24.422,74 1,77

49 TOVARNJAK Prišnjak (Tovarnjak) 897,61 23.841,22 1,64

50 CRNIKOVAC Šilo Malo (Crnikovac) 700,45 20.691,41 1,37

51 DRAGUNARICA VELA Dragunara 586,22 17.344,22 1,26

52 SVRŠATA MALA Svršata Mala 529,87 15.158,99 1,21

53 VESEJUH Veseljuh 590,47 14.888,48 1,37

54 OPUH ZMORAŠNJI Puh (Opuh) 484,11 13.625,29 1,17

55 VRTLIĆ Vrtlić 458,08 13.525,28 1,11

56 ORŠJAK (KRPEJINA) Krpeljina 629,65 13.448,64 1,53

57 SKRIŽANJA MALA Skrižanj Mali 451,01 12.693,61 1,13

58 BABINA GUZICA Babina Guzica 411,56 11.175,56 1,10

59 RAŠIPIĆ Rašipić 415,05 10.872,34 1,12

60 GOLIĆ Golić 458,24 10.274,52 1,28

61 ARAPOVAC Arapovac 373,37 9.917,75 1,06

62 OPUH KAMENI Vodeni Puh 431,90 9.290,59 1,26

63 SMOKICA MALA Smokvica Mala 497,44 9.284,77 1,46

64 VODENJAK MALI (ŽAKANAC) Žakanac 342,27 7.343,03 1,13

65 OPUH JUŽNJI Puh Gornji 333,71 7.175,31 1,11

66 OPUH VODENI Kameni Puh 317,10 6.766,31 1,09

67 ZORNIK Zornik 314,21 6.634,92 1,09

68 PRIŠNJAK MALI Prišnjak Mali 334,42 6.463,57 1,17

69 BISAGA Bisaga (kod Opata) 461,02 6.083,56 1,67

70 SIKICA DONJA Babuljaš Veli 344,36 5.709,52 1,29

71 BLITVICA Blitvica 345,73 5.329,49 1,34

72 OBRUČAN MALI Obručan Mali 378,51 4.618,39 1,57

73 SIKICA GORNJA Babuljaš Mali 267,68 3.585,29 1,26

74 SIKICA PLITKA Bisagica 326,62 2.594,14 1,81

75 KASELICA Kaselica 241,47 2.468,77 1,37

76 DESETINJAK Desetinjak Južni 219,83 2.324,10 1,29

77 PURARA MALA (KLINT) Hr. Klint 239,42 2.287,78 1,41

78 ŠKANJ VELI Hr. Škanj Veli 299,92 2.015,34 1,89

79 DESETINJAK DONJI Desetinjak Donji 154,82 1.259,58 1,23

80 DESETINJAK GORNJI Desetinjak Gornji 134,30 1.210,13 1,09

81 VOLIĆ Hr. Volić 139,72 949,65 1,28

82 KALAHATIN (HR. KAMIČIĆ) Hr. Kamičići 125,73 843,82 1,22

83 ŠKANJ MALI Hr. Škanj Mali 187,96 683,28 2,03

84 KALAHATIN Hr. Prišnjak 38,65 77,14 1,24

85 KALAHATIN DONJI Hr. Kamičići 33,78 71,96 1,12

86 DRAGUNARICA MALA - 31,00 49,73 1,24

87 KALAHATIN OD PIŠKERE Hr. Kamičić (Hr. Kamičica) 32,83 40,86 1,45

88 KALAHATIN OD GUSTACA HR. Gizela (Gvislac) 29,62 25,50 1,65

89 KALAHATIN OD ROPOTNICE Hr. Kalafatin gr. 10,74 4,23 1,47

UKUPNO: 238.345,27 49.667.640,50


53/53

plan upravljanja np kornati 2014...2023

Documents