NACIONALNI PARK KORNATI

˝Koliko je dana u godini, toliko je kornatskih otoka˝ - kaže narodna izreka.

NP Kornati

U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana smjestila se jedna posebna skupina otoka nazvana Kornati. Zbog izuzetnih ljepota godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.

Geografija

NP Kornati rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih jedinica.

Odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.

POLOŽAJ NP KORNATIDanas NP “Kornati” zauzima površinu od

oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s približno 238 km obalne crte.

Kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

i

KOPNENA FLORA

Iako se flora Kornatskog otočja proučava već gotovo 200 godina, ona ipak još uvijek nije u potpunosti poznata.

Procjena je da u području Kornatskog otočja egzistira oko 700 – 800 biljnih svojti.

KULTURNA BAŠTINA- stanovi, suhozidi, maslinici, mulići, utvrda,

kaštel, crkvice, solana, gradine itd., dodatni su i svakako vrijedni ukras prostora NP “Kornati”.

TRAGOVI POVIJESTIPrvi tragovi o prisutnosti čovjeka - doba

neolitika. O tome svjedoči nalazak kamene sjekire nađen u

polju Žejkovci, podno brda Pedinka na otoku Kornatu.

POŽAR-2009.

Stradalo je 13-ero vatrogasaca (12 umrlih). U povijesti hrvatskoga vatrogastva još nije zabilježen ovako mističan požar i s ovolikim brojem mrtvih. Počeo se širiti od jedne manje kućice u vlasništvu NPK, za vrijeme puhanja jakog juga.

Podatci

- ukupna površina parka = 21.700 ha - ukupna morska površina = 16.800 ha - ukupna kopnena površina = 4.900 ha - duljina granice parka = 85 km - najviša kota = 237 m Vrh Metlina na otoku

Kornatu

Glavni oblici tradicijske djelatnosti

maslinarstvo, ovčarstvo, ribolov

Ivana Rihter i Ana Ivanković