Argentina

NACIONALNI PARK KORNATI Prostorni plan Studenti: Ivona BencunMarija Bunti Ina Petrovi Boe ZrnoMentor: dr.sc. Jaroslav VegoSveuilite u MostaruFakultet Prirodoslovno matematikih i odgojnih znanostiStudij ZemljopisSmjer: Turizam i zatita okoliaMostar, 2015.UVOD...Sve poznatija vrijednost i ljepota Kornatskog otoja doveli su 60. i 70.-tih godina 20.st. do znatnog poveanja turistikog posjeivanja ovog prostora.Prve konkretne zamisli o zatiti Kornatskog otoja - 1965. godine.1967. tadanje Izvrno vijee Sabora Hrvatske donijelo je odluku o proglaenju Kornatskog otoja (sva etiri otona niza) i jugoistonog dijela Dugog Otoka sa zaljevom Telaica rezervatom prirodnih predjela.1976. - prijedlog za proglaenje dijela Kornatskog otoja i jugoistonog dijela Dugog Otoka nacionalnim parkom, a godine 1980. Sabor Republike Hrvatske je proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati

-1988. - sjeverozapadni dio dotadanjeg NP Kornati, do granica tadanjih opina, izdvojio se u Park prirode Telaica, a jugoistoni - znatno vei dio, koji se nalazio u Opini ibenik, zadrao je status i ime Nacionalni park Kornati.

-podruje parka obuhvaa priblino 21.700 hektara i ukupno 89 otoka, otoia i hridi.1. ZAKONSKE I STRUNE PRETPOSTAVKE ZA IZRADU PLANAProstorni plan Nacionalog parka Kornati je temeljni dokument zatite, koritenja i ureenja prostora kojim se odreuju i usklauju odnosi korisnika prostora, uvjeti ogranienih intervencija i interes ouvanja vrijednosti prostora nacionalnog ranga u skladu s Zakonom i naelima upravljanja nacionalnim parkovima, prilagoeno specifinostima ovog parka.-Plan je izraen u suradnji sa svim relevantnim resorima i institucijama, a u provedbi je neophodna koordinirana aktivnost svih relevantnih subjekata na njegovu provoenju-Godine 1990. Sabor Republike Hrvatske je donio Odluku o donoenju Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati -Godine 2003. Hrvatski sabor je donio novi Prostorni plan Nacionalnog parka KornatiKroz Plan se utvruju: ciljevi ureenja prostora organizacija i namjena prostora uvjeti i mjere koritenja, ureenja i zatite.2. ANALIZA I OCJENA STANJA U PROSTORU OBUHVATA PLANA

Nacionalni park Kornati je obuhvatio najvei dio Donjih Kornata, dok su Gornji Kornati zatieni kategorijom znaajnog krajobraza kojom upravlja Javna ustanova Zatiene prirodne vrijednosti ibensko-kninske upanije. Otoje je omeeno sa sjeverozapada Dugim otokom, na jugoistoku otocima skupine irja, prema kontinentu otocima Paman-Vrgada-Murter i prema jugozapadu otvorenim morem. Duina Otoja iznosi 35 km, a najvea irina 14 km.

Poloaj Nacionalnog parka Kornatinema stalnih naselja, no brojne ilirske gradine i gomile te lokaliteti: Pedinka, Kravljak, Stranica upozoravaju na kontinuitet ivota na ovim prostorima od prapovijesnih vremena. Kornati su zanimljivi i po tome to predstavljaju najvecu povrinu na hrvatskoj obali bez stalne naseljenosti. Na otocima je izgraeno oko 300 kua, koje koriste vlasnici posjeda. Perspektiva u razvoju tradicijske poljoprivrede i stoarstvaPrevladavajui oblik turizma je plovidba i razgledavanje uz krai ili dui boravak, ali po pravilima zatite i ouvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog podruja

Naselja, stanovnitvo, gospodarstvo Prema Koeppenovoj podjeli - klima masline, Cs'a (umjereno topla kina klima sa suhim i vruim ljetom i najvie kie u jesen). Temperatura zraka koleba od prosjenih 8C u veljai do prosjenih 25C u srpnju i kolovozu, odnosno godinje prosjeno oko 16C.

U Nacionalnom parku Kornati ne postoje izvori pitke vode. Za poljoprivredu se koristila voda Lokva koja je imala pristup za ovce i sluila je kao pojilite. U lokvama se takoder uzimala voda za polijevanje vinograda nakon pojave peronospore.

Kornatsko otoje pripada eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, sa zabiljeenih oko 537 biljnih taksoma.nekada bili pokriveni umom crnike koju su ljudi svojim djelovanjem pretvorili u kamenjarske panjake. Dananja vegetacija - vegetacija pukotina stijena, vegetacija vapnenakih obalnih grebena, sastojine drvenaste mljeike te umska zajednica mirte i crnike bentoska flora Nacionalnog parka Kornati (do sada) broji 352 svojte, (52 % od ukupnog broja zabiljeenih bentoskih svojti u Jadranu) i 3 vrste morskih cvjetnicaPosebna pozornost posveena je istraivanju posebno zatiene zone podmorja oko otoia Purara, gdje je do sada odreeno 228 svojti bentoskih alga.

KlimaHidrografske znaajkeFlora

Od brojnih ivotinjskih skupina koje nastanjuju podruje Nacionalnog parka Kornati detaljnije su istraivane pojedine skupine kukaca (dnevni leptiri 18, kornjai 101, vretenca 8, mravi 35) te kraljenjaci. pronaeni jedan predstavnik vodozemaca, sedam vrsta gmazova te tri vrste sisavaca. Od brojnih ptica kojima su Kornati gnjezdilite, istie se vrsta Natura 2000 morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmerestii) ija kornatska populacija broji oko 150 parova.Vezano za morsku faunu na podruju Nacionalnog parka Kornati zabiljeeno je oko 850 vrsta ivotinjaGlavata elva (Caretta caretta) esto se via na ovom podruju

Fauna

Iako se prirodne i kulturoloke posebnosti Kornata nalaze i na drugim jadranskim otocima, one se na Kornatima nalaze na jednom mjestu, u velikim kolicinama i na najviem su stupnju ouvanosti. ni na jednom mjestu na hrvatskoj obali Jadrana nema tolike otone povrine bez stalnog naseljaKornat je najvei nenastanjeni otok na Jadranu s panjacima i poljima, umama i vodama, zaklonima i dobro poribljenim uvalama u posebnoj sprezi izmedu prirode i ovjeka.

kolonizacija Kornatskog otoja biljei se u vrijeme Ilira. (Male etverokutne nastambe, pojedinane ili u grupama, gradine i gomile )Rimska gradnjaVillae rusticaeu Proversi i bazena za ribe na SvratiOstali tragovi antike gradnje koji svjedoe o rimskoj kolonizaciji Kornata, danas su uglavnom pod morem: pristanite u Pikeri i ipnatama, luki ureaji u Veloj Proversi, solana u ipnatama.Crkvica Gospe od Tarca, skromna jednobroda sakralna graevina (tip ruralne kasnoromanike crkve) sagraena na mjestu starokranske bazilike i izgraena najvjerojatnije od ostataka te starije crkve.Iz srednjeg vijeka datiraju i ostaci skladita za sol i potopljeni ostaci solane u uvali LavsaDokaz teakog ivota na Kornatima ogleda se i u mrei suhozida koji presijecaju kornatske otoke. Ukupna duljina suhozida na podruju Kornata iznosi 320 km. Veliku kulturno-povijesnu vrijednost imaju i karakteristicni "stanovi" koji prezentiraju nain ivota odreene socijalne grupe u posebnim uvjetima otone ekonomije u odreenom povijesnom razdoblju

Posebnosti Kornatskih otoka Kulturna batina

3.OSNOVNA KONCEPCIJA PLANA U PROSTORUOsnovni ciljevi upravljanja i koritenja ovog prostora jesu: - odravanje prirodnog stanja i antropogenih krajobraznih obiljeja prostora, - ouvanje ivotnih zajednica te pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta kako bi se osigurala ekoloka stabilnost i raznolikost, - iskljuivanje djelatnosti koje mogu tetiti podruju, - omoguavanje posjeivanja u mjeri koja nee otetiti vrijednosti prostora nacionalnog parka. Posebni ciljevi rezultat su znaajki prostora NP Kornati na kojem se susreu prirodna obiljeja kopna i mora, obiljeja kultiviranog krajobraza ukljuivi i graditeljsko nasljee s pojaanim interesom za bavljenje turizmom, a smanjenim interesom za odravanje tradicijske poljoprivrede. U Nacionalnom parku Kornati nije opravdano planirati, niti ima uvjeta za lociranje smjetajnih kapaciteta.4.TEMELJNA ORGANIZACIJA, RAZGRANIENJE PROSTORA PREMA NAMJENI I RAZMJETAJ FUNKCIJA PREMA VANOSTI

Klasifikacija zona nacionalnog parka Kornati su: I PRIRODNE ZONE a) temeljni fenomen b) zona stroge zatite II - KULTURNE ZONE a) zona poljoprivrednog krajolika b) arheoloke, kulturno-historijske zone i lokaliteti, etnoloki lokaliteti III - ZONE MJEOVITE NAMJENE a) servisno-uslune zone b) zone tradicijske gradnje luice

a) Temeljni fenomen - je prirodna osobitost i vrijednost nacionalnog parka i ujedno glavni i osnovni razlog njegova utemeljenja. obuhvaa otoje Kornata s posebnostima geomorfolokih oblika, njena dominantna sastavnica je akvatorij i to u biolokom smislu i u kombinaciji te dvije morfologije u estetskom smislu.b) Zona stroge zatite - podruja oko otoia Purara te hridi Klint i Voli, Mrtovnjaka, otoka Klobuar te otoka Veliki i Mali Obruan.

- dijelovi Nacionalnog parka na kojima u kontinuitetu traje ljudsko djelovanje i koji svojim estetskim izgledom, tradicijskim djelatnostima u njima ili svojom kulturnom vrijednosti ili zanimljivosti dopunjuju privlanost i vrijednost Nacionalnog parkaZone kultiviranog poljoprivrednog krajolika su "polja" na otoku Kornatu: Tarac, Trtua, Knjeak, Poselo, Koritnica, eljkovci, Cukino, ipnate, Suha Punta, Statival, te poljoprivredne povrine razliitih kultura, uglavnom maslinici na otocima Svrata, Levrnaka, Pikera, Lavsa, Ravni akan, kulj i Smokvica. Arheoloke, kulturno-historijske zone i lokaliteti, etnoloki lokaliteti - Brojne ilirske gradine i gomile, lokaliteti iz antickog razdoblja, tvravni objekt na brdu Tureta, ostaci malog pastirskog naselja s tragovima pedesetak nastambi u suhozidu iz srednjeg vijeka, ostaci kamene utvrde-katela na otoku Velika Panitula koja je titila ribarsku stanicu na susjednom otoku Pikera (Jadra), kao i podmorski ostaci solana u uvali Jaz na otoku Lavsa. Na lokalitetu Pikera nalazi se i crkvica Poroenja Marijina iz XVI. stoljea, kao i teko vidljivi ostaci naselja na tom lokalitetu. Brojne kapelice na otocima iznimno su vani spomenici u ivotu otoana kojima su more i plovidba sudbina.

Prirodne zone Kulturne zone

To su zone za upotrebu prostora u razlicite utilitarne svrhe i to za smjetaj servisnih i tehnikih potreba Nacionalnog parka kao i za opstanak tradicijskih gospodarskih djelatnosti koje obavljaju vlasnici, odnosno posjednici zemlje na KornatimaServisno-uslune zone - su zone mjeovite namjene koje se nalaze na mjestima vanim za organizaciju posjecivanja, odnosno prihvat posjetitelja, a to su ujedno i glavni ulazi u Nacionalni park: Juna vala (Kuluicev stan) na otoku Ravni akan, prostor koji danas zauzima marina "Pikera" na Velikoj Panituli sa svojim uslugama te zona u uvali Vrulje ("Lavcevic"). Zone tradicijske gradnje - luice (porat) pojam naseljenog dijela otoka, Radi se o izdvojenim kuama (stanovi, pastirske bunje) koje su se gradili uz panjak, odnosno ogradeZone mjeovite namjene 5.SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTUREOsnovni oblik prometa - pomorski promet. Glavni morski ulazi u nacionalni park Kornati su Opatska vrata na jugoistoku, odnosno Velika Proversa na sjeverozapadu. Unutar granica Nacionalnog parka Kornati izgraena je ACI marina Pikera, privezita/pristanita za mogunost priveza turistikih plovilaSidritaTelekomunikacijski sustav unutar nacionalnog parka Kornati osniva se na komunikacijama putem mobilne telefonijeindividualni izvori elektroenergije Vodoopskrba lokacija u nacionalnom parku se planira na nain da se autonomno rjeava svaki korisnik za sebe i to prvenstveno dopremom vode brodovima u rezervoare/cisterne koje e biti usklaene visinski i sadrajno ovisno o potrebama korisnika i o karakteristikama lokacijeU usluno-servisnim zonama izgraeni su spremnici pitke vode i to: - u marini Pikera kapaciteta 1000 m3 - u uvali Ravni akan kapaciteta 400 m3.

6.MJERE ZA ZATITU PRIRODE, KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I OKOLIA, KULTURNIH DOBARA I DRUGIH VRIJEDNOSTI PODRUJAPlanom su utvrene mjere zatite prostora, odnosno zatite: a) krajobraznih vrijednosti i prirodnih vrijednostib) kulturnih dobara i kulturne batine. Zatita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva: ouvanje i zatitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora poticanje i unapreivanje odravanja i obnove zaputenih poljodjelskih zemljita, zadravajui njihov tradicijski i prirodni ustroj zadravanje povijesnih trasa putova-ouvanje povijesnih naseobinskih cjelina (gradsko-seoskih i seoskih naselja i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okruenju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeenom parcelacijom-ouvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadraja, tradicijskih djelatnosti, tradicionalnih poljodjelskih kultura i tradicionalnog naina obrade zemlje.

7.MJERE ZA SPRJEAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA PRIRODU I OKOLIprostor Nacionalnog parka optereen novom izgradnjom koja se veliinom i oblikovno udaljila od tradicijske gradnje na ovim otocima ----->upuuje na potrebu sanacije prostora nacionalnog parka, kako bi se u budunosti mogao dobiti prostor s identitetom koji bi svojom specifinou i izvornou privlaio posjetitelje.treba ukljuiti i obnovu zidova graenih u suho i onih koji obziduju maslinike i sakature, stanove-torove za ovce i poljske puteve, ulicine, mule i sterale i obnovu jo rijetkih primjeraka izvorne kornatske kue u luicama -poratimaObnova posjeda Planom upravljanja i drugim instrumentima treba poticati mjere koje e uvjeriti svakog posjednika da se od Kornata i danas moe ivjeti, tako da se obnove zidovi na panjaku, stanovi, stada, maslinici, vonjaci, vinogradi, pristani, sterali te svakako i adaptiraju kue. Proizvodi njegova rada (vuna, sir, meso, masline, suhe smokve, soivo, med, suha i slana riba. . . ) trebaju biti zatieni i otkupljivani po unaprijed odreenim cijenama te da e on sam te proizvode moi prodavati. Konano, tako to e se njegov boravak na posjedu i djelatnosti kojima se on bavi nuditi kao turistiki i ekoloki proizvod onim posjetiteljima koji ele ivjeti i provoditi odmor u zdravoj prirodi, hranei se zdravim i na autentian nain pripravljenim proizvodima. edukacija. Tako se organiziraju ''kornatske kole''. Ona mora brigu o poznavanju prostora i njegovih specifinosti postaviti kao prioritetni zadatak.

8.PROBLEMI NACIONALNOG PARKA KORNATI I PRIJEDLOZI ZA NJIHOVO RJEAVANJE

Neadekvatna regulacija uvjeta i mjera zatite, ouvanja, unaprjeenja i upotrebe podruja. Potrebno ga je detaljno pregledati i zajedniki doraditi odredbe koje se odnose na regulaciju dozvoljenih aktivnosti na podruju Nacionalnog parka .Loa povezanost kornatskih posjeda s Murterom i Betinom jedan je od razloga naputanja tradicijskih djelatnosti (maslinarstvo, ovarstvo). -nabava adekvatnog plovila kojim bi se pruila podrka lokalnim dionicima u obavljanju tradicijskih djelatnosti.-uspostava specifinih i potrebama posjednika prilagoenih brodskih veza Nema selektiranja te velika koliina otpada koji se moe reciklirati zavrava zajedno s ostalim komunalnim otpadom. Velika koliina otpada dolazi od nautiara (uglavnom plastine i staklene boce, limenke i baterije). Velik dio otpada padne ili biva baen u more. Potrebno je uspostaviti sustav primarne selekcije otpada.-Nepostojanje pristupa podruju za osobe s posebnim potrebama, -ne postoji ukrcajna rampa/platforma za osobe s posebnim potrebama i smanjenom pokretljivou koja bi im pomogla u iskrcaju s plovila te ukrcaju, -a ni staza kojom bi mogli doi do oblinjeg naselja-osigurati pristup i usluge parka svim posjetiteljima NP-urediti osjetilno-didaktinu stazu prema mjestu Vrulje (za prolaz invalidskih kolica)-Kod PC-a Vrulje potrebno je postaviti plou na Brailleevu pismu i maketu parka te unutar PC-a postaviti audiozapis (audioprezentaciju) za osobe s oteenjima vida.-kulturno-povijesni objekti jo nisu evidentirani, a prema tome ni istraeni ni obiljeeni. -evidentirati, istraiti i obiljeiti objekte od kulturno-povijesnoga znaenja te informirati posjetitelje o njima- postaviti informativne ploe na objektima od kulturno-povijesnog znaenja u svakoj luci i izvan luke gdje to priroda stvari nalae (Zlatarica ili antiki mul u Sedlastom Boku).-ne postoji posjetiteljski centar - izgradnja/rekonstrukcija objekta te opremanje i stavljanje u funkciju Posjetiteljskog centra Vrulje -ne postoji informativni punkt u kojem se individualni posjetitelji mogu informirati o nacionalnom parku, pjeakim i pounim stazama, o samoj uvali, njezinim maritimnim i drugim karakteristikama te lokalnim proizvoaima tradicijskih proizvoda. - Potrebno je ukljuiti lokalno stanovnitvo u prezentaciju i promociju podruja te unaprijediti sustav informiranja i zadovoljstva posjetitelja. -nema bova kojima bi se omoguio siguran vez posjetitelja, kontrolirao broj i kretanje posjetitelja te ouvala vrijedna stanita na podrujima sidrita. - Potrebno je ishoditi lokacijske dozvole, te postaviti bove na sidritima.-Dodatni se napor treba uiniti za unaprjeenje sustava upravljanja posjetiteljima i ostvarivanje ekoloke odrivosti parka u cjelini ili pojedinog stanita. Potrebno je kontinuirano provoditi i istraivanje strukture i stavova posjetitelja, procijeniti lokacije najveih optereenja te planirati mjere za njihovo smanjenje.

HVALA NA PANJI!