prostorni plan nacionalnog parka kornati...prostorni plan nacionalnog parka *kornati* prostorni plan...

128
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREÐENJA Zavod za prostorno uredenje PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA KORNATI ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Županijski zavod za prostorno uredenje i URBING d. o. o. za poslove prostornog uredenja i zaštite okoliša, Zagreb Šibenik - Zagreb, 2003.

Upload: others

Post on 09-Mar-2020

29 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREÐENJA

Zavod za prostorno uredenje

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA

KORNATI

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽupanijski zavod za prostorno uredenje

iURBING d. o. o. za poslove prostornog uredenja i zaštite okoliša, Zagreb

Šibenik - Zagreb, 2003.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA"KORNATI"

Nositelj izradeREPUBLIKA HRVATSKA

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uredenja

Ministar

Božo Kovacevic

Zavod za prostorno uredenjepomocnik ministra

Zlatko Uzelac

Strucni izradivac

ŽUPANIJA ŠIBENSKO-KNINSKAŽupanijski zavod za prostorno uredenje

Ravnatelj Zavoda za prostorno uredenjeDamir Lucev, dipl. ing. arh

u suradnji s

URBING d.o.o. za poslove prostornog uredenjai zaštite okoliša, Zagreb

DirektorDarko Martinec, dipl. ing. arh

Zagreb, 2003.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA KORNATI

NOSITELJI I IZVRŠITELJI

Nositelj izrade:REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREÐENJAZavod za prostorno uredenje

Ravnatelj:Zlatko Uzelac- pomocnik ministra

Izvršitelji:ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAZavod za prostorno uredenje

Ravnatelj:Damir Lucev, dipl. ing. arh.iURBING d. o. o. za poslove prostornog uredenja i zaštite okoliša, Zagreb

direktor:Darko Martinec, dipl. ing. arh.

Plan broj: A - 44/96Datoteka:U9/DM/TEXT/KORNATI/ELABORAT-KONACNO-II. doc

Zagreb-Šibenik, 1996-2003.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA KORNATI

KOORDINACIJA IZRADE

KOORDINACIJSKA SKUPINA:

Nositelji izrade:MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREÐENJA

Zavod za prostorno uredenjeAntun Paunovic, dipl. ing. arh.

iUprava za zaštitu prirode

Mr. Eugen Draganovic

Uprava nacionalnog parka KORNATI p. o.

Izvršitelji:ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Zavod za prostorno uredenjeDamir Lucev, dipl. ing. arh.

iURBING d. o. o. za poslove prostornog ureðenja i zaštite okoliša, Zagreb

Darko Martinec, dipl. ing. arh.

Korišteni materijali elaborata:PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA KORNATI

Urbanisticki institut Hrvatske, Zagreb - 1990.

Zagreb-Šibenik, 1996-2003.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA KORNATI

SADRŽAJ

A. TEKSTUALNI DIO

UVODNE NAPOMENE

1. POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA 11. 1. Proglašenje granica Nacionalnog parka 11. 2. Zakonski temelji izrade prostornog plana 11. 3. Medunarodna nacela zaštite prirodne baštine 21. 4. Specificna polazišta i okolnosti 3

2. NACELA I CILJEVI I ZAŠTITE I KORIŠTENJA 52. 1. Nacela zaštite i funkcije Nacionalnog parka 52. 2. Opci ciljevi uredenja prostora 62. 3. Posebni ciljevi uredenja i zaštite prostora 6

3. OBILJEŽJA I VRIJEDNOSTI PODRUCJA 83. 1. Osnovni geografski podaci 83. 2. Prirodne znacajke i vrijednosti podrucja 9

3.2.1.Osnovne geološke i litološke znacajke 10 3.2.2.Osnovne geomorfološke znacajke 14

3.2.3.Tla 16 3.2.4.Osnovni elementi flore i vegetacije otocja 19 3.2.5.Fauna Kornatskih otoka 20 3.2.6.Osvrt na biocenoze mora 21 3.3. Kulturne vrijednosti prostora-kulturna dobra 22 3.4. Posebnosti i tradicijski elementi kulturnog krajolika 24

4. ORGANIZACIJA I ZAŠTITA PROSTORA NACIONALNOG PARKA 274. 1. Zoniranje nacionalnog parka i režimi zaštite 274. 2. Prirodne zone 274. 3. Kulturne zone 284. 4. Zone mješovite namjene 31

5. NAMJENA, UREÐENJE i KORIŠTENJE PROSTORA 335.1. Zone tradicijske gradnje objekata vlasnika posjeda 335.2. Tradicijska gradnja- “kornatska kuca” i posjed 34

5.2.1.Znacajke i dimenzije kornatske kuce 345.2.2.Uvjeti gradnje, gabariti i materijali 36

5.3. Tradicijske djelatnosti i turizam 36 5.4. Održavanje vegetacije i sadnja 37 5.5. Namjena i uvjeti korištenja mora 38

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

6. POSJECIVANJE 406. 1. Postojece stanje 406. 2. Planirani sustav posjecivanja Turizam u Nacionalnom parku 41

6.2.1.Osnove turisticke ponude 416.2.2.Procjena prijemnog kapaciteta prostora 436.2.3.Koncepcija i organizacija posjecivanja 45

6. 3. Plan uredenja prostora za usluge, opremu i rekreaciju 486.3.1. Recepcijski centri i prekrcajna mjesta 486.3.2.Kopnene lokacije posjecivanja 50

6.3.3.Rekreacija 51

7. PROMET I INFRASTRUKTURA 537.1. Promet 53

7.1.1.Pomorski promet 537.1.2.Pješacke staze i putovi 547.1.3Telekomunikacije 54

7.2. Opskrba energijom 547.3. Vodoopskrba, odvodnja i odlaganje otpada 55

7.3.1.Vodoopskrba 557.3.2.Odvodnja 567.3.3.Odvodnja otpadnih voda s brodova 567.3.4.Odlaganje otpada 567.3.5.Zaštita od požara i interventne mjere 57

8. MJERE ZA REALIZACIJU PLANA 588. 1. Sanacija prostora 588. 2. Prioritetne mjere 588. 3. Prioriteti ukljucivanja domicilnog stanovništva u sustav zaštite

i posjecivanja podrucja Nacionalnog parka 598.4. Detaljna razrada lokacija gradnje 60

9. PREGLED ZONA MJEŠOVITE NAMJENE S ISKAZOM POVRŠINA 62(Granice zona gradnje, graficki prikazi u mjerilu 1: 5000 i katastarske podloge)9.1. Granice zona mješovite namjene – uslužno servisne zone 639.2. Granice zona i lokaliteta tradicijske gradnje 66

10. ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA «KORNATI» 87-98

B. GRAFICKI DIO

1. Obilježja i vrijednosti podrucja 1:250002. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 1:250003. Korištenje i namjena prostora 1:250004. Organizacija prostora i posjecivanja 1:100 0005. Prikaz granica zona mješovite namjene (graficki prilozi od broja 1 do 23 u mjerilu

1: 5000 i katastarskom mjerilu) kao sastavni dio poglavlja 9. tekstualnog dijela Plana

C. FOTODOKUMENTACIJA

1. Foto-skice zona mješovite namjene (GEOFOTO Zagreb – 1999.) 99-110

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

2. Fotografije 111-115

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

UVODNE NAPOMENE

UVODNE NAPOMENE

Državni sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku“Kornati” (NN broj 13, Zagreb 06. veljace 1997. ).

Temeljem Zakona o prostornom uredenju obvezno je donošenje prostornog plana Nacionalnog parka koji se svrstava u kategoriju “Prostornog plana podrucja posebnih obilježja". Za nacionalni park Kornate donesen je prostorni plan 1990. godine, a 1995. god. utvrden je Program izmjena i dopuna tog plana koji je izradio Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uredenja, graditeljstva i stanovanja i kojim je odreden zadatak, organizacija i nacin izrade te subjekti u izradi Izmjena i dopuna plana.

Osnovu za izradu elaborata predstavlja “Ugovor o izradi Izmjena i dopuna prostornog plana nacionalnog parka “Kornati” (Klasa: 350-02/95-03/13; Ur. broj: 531-07/1-95-1) od 04. 12. 1995. godine. Tim ugovorom stvorene su ugovorne obveze izmedu Ministarstva prostornog uredenja, graditeljstva i stanovanja i Zavoda za prostorno uredenje Šibensko-kninske županije, ažupanijski zavod za prostorno uredenje je sklopio Ugovor o izradi Izmjena i dopuna prostornog plana nacionalnog parka “Kornati (Klasa: 350-05/95-01/1; sur. broj: 2182/1-03-95-1; odnosno broj: A-44/96) od 19. 12. 1995. godine s tvrtkom URBING d. o. o. za poslove prostornoguredenja i zaštite okoliša iz Zagreba.

Navedenim ugovorima i Programom izrade odredena je koordinacijska skupina za izraduIzmjena i dopuna prostornog plana nacionalnog parka “Kornati”.

Tijekom izrade plana izradena su brojna dodatna istraživanja, konzultacije i sastanci koji suorganizirani u svrhu izrade što je moguce boljeg dokumenta koji ce omoguciti cjelovito isvrsishodno gospodarenje zašticenim podrucjem od državnog interesa, uvažavajuci interese vlasnika-korisnika ovog podrucja na nacin koji je moguc i u skladu s propisima koji regulirajukorištenje prostora u Nacionalnim parkovima.

Ugovoreni elaborat Izmjena i dopuna izraden je kao cjelovit dokument u skladu s, umeduvremenu donesenim, Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN broj 106/1998. ), te je poštujuci odluke nositelja izrade prerastao u elaborat: PROSTORNOG PLANANACIONALNOG PARKA “KORNATI”.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

Na temelju clanka 28. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (NN broj 30/94 i72/94), Hrvatski sabor na sjednici 14. srpnja 2003., donio je Odluku odonošenju prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati« (NN broj118/03 od 24. srpnja 2003.) kojom se donosi Prostorni planNacionalnog parka »Kornati«.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka odonošenju Prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati« (NN broj2/90).

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

1

1. POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA

1.1. Proglašenje granica Nacionalnog parka Kornati

Donošenjem Zakona o Nacionalnom parku Kornati (Narodne novine broj 31/80) Kornatskootocje se proglašava Nacionalnim parkom, a Zakonom o izmjenama Zakona o Nacionalnomparku Kornati (NN 14/88) utvrdena velicina parka iznosila je cica 224 km2. Temeljem tih zakona i sukladno odredbama Zakona o prostornom uredenju i Zakona o zaštiti prirode, Izraden je dokument Prostornog plana nacionalnog parka “Kornati” koji je elaboriran kao Prijedlog plana krajem 1988. godine u okvirima utvrdenih granica, te je donesen Odlukom o donošenjuProstornog plana Nacionalnog parka “Kornati” od strane Sabora SRH 11. sijecnja 1990.godine.

Promjena društvenih i politickih okolnosti, usvajanje novog zakonodavstva iz podrucjaprostornog uredenja i zaštite prirode, korekcija granica nacionalnog parka kroz Izmjene Zakona o nacionalnom parku “Kornati”, ali prije svega veliki problemi u provedbi dosadašnjeg prostornog plana zbog izrazitog neslaganja domicilnog stanovništva-vlasnika s usvojenim dokumentomprostornog uredenja, osnovni su razlozi koji su potakli proceduru izrade novog Prostornog plana nacionalnog parka “Kornati”.

Nova granica Nacionalnog parka odredena je Zakonom o izmjeni zakona o nacionalnom parku “Kornati” (NN br. 13/97):

Granica Nacionalnog parka “Kornati” pocinje od tocke koja je udaljena jednu morsku milju prema jugozapadu od otocica Purare, odakle skrece prema jugoistoku, obuhvacajuci otocne skupine Puh i Samograd na udaljenosti od 500 metara, dalje ide prema sjeverozapadu, na istoj udaljenosti od obalnih crta, obuhvacajuci otoke Mrtovnjak, Velu i Malu Smokvicu, Kornat, Malu i Velu Svršatu, te sredinom prolaza Vela Proversa, obuhvacajuci otok Donju Abusredinom prolaza izmedu Donje Abe i rta Vidilica na Dugom otoku, dalje skrece premajugoistoku sredinom prolaza izmedu Donje Abe i Abice, te skrece prema jugozapadu,prolazeci sredinom prolaza izmedu Male Sestrice i Malog Obrucana, iduci u istom pravcu do udaljenosti jedne morske milje od otocica Mali Obrucan, odakle skrece prema jugoistoku na istoj udaljenosti od vanjskog otocnog niza prema pocetnoj tocki kod otocica Purare.”

Istim zakonom utvrduje se:“Kornatski otoci zajedno s pojasom mora, unutar granice navedene u clanu 2. ovog zakona, proglašava se Nacionalnim parkom Kornati. ”

1.2. Zakonski temelji izrade prostornog plana

Odredbe Zakona o zaštiti prirode (NN br. 30/94 i 72/94) koje se osobito odnose na izradu plana i koncepciju korištenja prostora nacionalnih parkova:

Clanak 4.: “Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno podrucje iznimnih i višestrukihprirodnih vrijednosti, a obuhvaca jedan ili više sacuvanih ili neznatno izmijenjenih eko-sistema.Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

2

U nacionalnom su parku dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara. Turisticko-rekreacijske djelatnosti moraju biti u ulozi posjecivanja i razgledavanja koje jedozvoljeno svima pod istim uvjetima.Clanak 28. Zaštita, uredenje, unapredenje i korištenje nacionalnog parka i parka prirode utvrduje se prostornim planom. Prostorni plan iz stavka 1. ovog clanka donosi Sabor. ”

Odredbe Zakona o prostornom uredenju (NN 30/94. i 68/98. ) koje se odnose na Planove podrucja posebnih obilježja:

Clanak 21. “Prostorni plan podrucja posebnih obilježje utvrduje, s obzirom na zajednicka prirodna,kulturna ili druga obilježja, temeljnu organizaciju prostora, mjere korištenja, uredenja i zaštite tog podrucja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapredenje i zaštitu okoliša te po potrebi odreduje obvezu izrade detaljnih planova uredenja prostora za uža podrucja unutar prostornog plana. Prostorni plan iz stavka 1. ovog clanka donosi se obvezno za podrucje nacionalnog parka i parka prirode, te za podrucje za koje je ta obveza odredena Programom prostornog uredenja Države ili prostornim planom županije. ”

1.3. Medunarodna nacela zaštite prirodne baštine

Deklaracija Stockholmske konferencije OUR (1972. g. )Nacelo br. 2:

“Prirodna bogatstva zemlje, ukljucujuci tu zrak, vodu, zemlju, floru i faunu, i narocitoreprezentativni primjerci prirodnih sistema, moraju se sacuvati na dobro sadašnjih i buducih generacija brižljivim planiranjem i odgovarajucim upravljanjem”.

Definicija nacionalnog parka, usvojena na zasjedanju Medunarodne unije za zaštitu prirode,prirodnih izvora (New Delhi, 1969. ) odreduje park kao relativno veliko podrucje (najmanje 2000 ha).

1. koje cini jedan ili više ekosistema, uglavnom neznatno ili nikako izmijenjeneksploatacijom i ljudskim naseljima, gdje su biljne i životinjske vrste, geomorfološki oblici i specificnosti osobito zanimljivi u znanstvenom, odgojnom i rekreativnomsmislu, ili na kojem postoje prirodni predjeli velike estetske vrijednosti;

2. kojim najviši nadležni državni organi tako upravljaju da su poduzete mjere zasprecavanje ili ogranicavanje naseljavanja i eksploatacije na cijelom podrucju kako bi se ocuvale ekološke, geomorfološke i estetske karakteristike;

3. cije se posjecivanje pod stanovitim uvjetima mora dopustiti u rekreativne, odgojne i kulturne svrhe. ”

Ova je definicija bila potvrdena i na Drugoj svjetskoj konferenciji o nacionalnim parkovima -Yellowstone, Grand Taton 1972. godine.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

3

IV Svjetski kongres o nacionalnim parkovima i drugim zašticenim podrucjima, Caracas 1992. godine, u odredenoj mjeri je izmijenio dotadašnju definiciju, te je sada definira kao zašticenopodrucje usmjereno uglavnom zaštiti ekosustava i rekreaciji.

Nacionalni park je prirodno kopneno ili morsko podrucje namijenjeno:zaštiti ekološke cjelovitosti jednog ili više ekosustava za sadašnje i buduce generacije,iskljucenju iskorištavanja ili zaposjedanja prostora koje je suprotno svrhama kojima jepodrucje namijenjeno, ida posjetiteljima pruži mogucnost za duhovne, znanstvene, obrazovne, rekreacijskedjelatnosti koje moraju biti prihvatljive sa zaštitarskog i kulturnog stanovišta.

1.4. Specificna polazišta i okolnosti

Buduci da je rijec o prostoru cije su vrijednosti pored onih prirodnih i one stvorene ljudskimradom i da ljudi još uvijek koriste taj prostor za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti i ribarenje u specificnim uvjetima i ogranicenjima, izuzetno je važno odredenje nacina djelovanja vlasnika posjeda na otocima. U funkciji navedenih djelatnosti su i objekti. Oni dakle nisu prostori za stalno stanovanje, vec prostori nužni za obavljanje djelatnosti. To je ujedno i tradicijska osnovanastanka pa zato i jedna od vrijednosnih komponenti parka. Ta cinjenica je i polazište za daljnje dogradivanje i održavanje takvih gradevina odnosno gradevnih sklopova.

U tako odredenu strukturu kultiviranog dijela prostora, koji se i dalje se koristi djelovanjemcovjeka, kao i onog koji je ostao u prirodnom stanju, unosi se turizam kao rezultat novihinteresa. Dominantni oblik turizma je razgledavanje uz kraci ili duži boravak ali po pravilima zaštite vrijednosti ovog podrucja. On je dakle ogranicen i specifican.

Slijedeca izvedenica koja nastaje spajanjem djelatnosti stanovništva u posebnim uvjetima jeodnos posjecivanja i vlasnika posjeda. Taj se odnos iskazuje u samoj atraktivnosti nacina na koji vlasnici obavljaju te djelatnosti i atraktivnost prostora u kojem ih obavljaju. To je tradicijski prostor s svim etnološkim i graditeljskim nasljedem.

Drugi dio ove relacije odnosi se na pružanje usluga posjetiteljima prilikom njihova kretanjaparkom. Te usluge slijede liniju prijem, kretanje i boravak posjetitelja u parku u organizaciji javnog poduzeca koje upravlja parkom. Usluge koje mogu pružiti vlasnici posjeda odnose se naugošcavanje i okrjepu prilikom obilaska s kracim zadržavanjem, a u ogranicenoj mjeri i boravak na prostoru otoka. Sve te usluge u parku imaju karakter seoskog turizma, prilagodenogspecificnom kornatskom ambijentu i poslovima poljoprivrede koji se tu obavljaju. U tomsegmentu polazište odreduje pravilo da takve usluge može pružati vlasnik posjeda-nekretninapo ovlasti uprave parka i na nacin propisan Pravilnikom o unutrašnjem redu cime on postaje partnerski subjekt u održavanju i posjecivanju parka.

Može se dakle zakljuciti da je izvorna situacija u kojoj je formirana struktura parka doživjela promjene, u djelu tradicijskog nacina bavljenja poljoprivredom te kroz pojacani interes zaobavljanje turisticke djelatnosti što se odražava ponajprije na oblikovanje gospodarskog sklopa koji nastoji postati smještajni kapacitet s daljnjim posljedicama koje takva tendencija nosi.

Usluge za koje nudi i organizira sama Javna ustanova NP Kornati (JU) vezane su na prijemno-distributivna mjesta iz kojih se organizira posjet ostalim prostorima parka pri cemu vrijedi nacelo da su svako kretanje i boravak posjetitelja u NP vodeni i organizirani od strane JU.

U tim okvirima graditeljske intervencije vlasnika posjeda vršene su bez lokacijskih i gradevinskihdozvola zbog cega danas park obiluje neprimjerenim gradevinama. Stoga je sanacija

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

4

naslijedenog stanja gradevinskog fonda jedna od glavnih mjera unaprjedenja stanja u prostoru, a odnosi se na ishodenje potrebnih dozvola radi legalizacije koja zahtjeva rekonstrukciju veceg broja gradevina i to u skladu s odredbama ovog plana.

Važeci prostorni plan iz 1990. god. sadrži evidenciju svih provedenih zahvata te odreduje zone izgradnje i uvjete za ishodenje dozvola. Zone i uvjeti gradenja-legalizacije zahvata utvrdeni tim planom osnova su za odredbe ovog plana, ali tako da se zahvati uvjetuju i izvode pojedinacno, za svaku parcelu i pripadajucu gradevinu. U prethodnim raspravama o Nacrtu prijedloga prostornog plana utvrdeno je:

- ne prihvaca se posjed kao prostorna jedinica na kojoj je apriori moguce gradenje kuce za povremeni boravak vec se gradenje ogranicava na mjesta-lokacije gdje su one rezultattradicijskog nastanka, sa svim specificnim “kornatskim” funkcionalnim i oblikovnim elementima, - prihvaca se mogucnost legalizacije gradevina koje su izgradene bez odgovarajuce dozvole ako zadovoljavaju uvjete odredene ovim Planom, a koje se prilikom zahtjeva za izdavanjelokacijske dozvole moraju podrvrci sustavnoj analizi i ocjeni stanja te utvrdivanju uvjeta pod kojima se mogu uklopiti u ovaj prostor.

Opcija izrade detaljnih planova za zone izgradnje je napuštena iz nacelnih i prakticnih razloga, a prvenstveno zato što se detaljni plan izraduje u pravilu za stvaranje novih ili potpunerekonstrukcije postojecih struktura s novom namjenom što ovdje nije slucaj. Prvenstveno je rijec o potrebi rekonstrukcije pojedinih sklopova, njihovoj obnovi, revitalizaciji i održavanju natradicijski nacin.

Stoga se ovaj plan opredjeljuje na razradu svakog pojedinacnog sklopa-lokacije koja je vec definirana uvažavajuci tipove takvih sklopova: prvi smješten unutar konteksta kultiviranih cjelina ciji se izgradeni dio u uvalama tradicijski naziva “porat” odnosno lucica i kojemu pripadazajednicki obalni prostor pristan ili tradicijski “mul”, i drugi koji se pojavljuje kao izdvojena lokacija gradevine u unutrašnjosti otoka, poznat u tradicijskom nazivu kao “stan”.

Unatoc temeljnom planskom opredjeljenju o razradi pojedinacnog sklopa-lokacije, prihvaca se i mogucnost izrade studije za prostorne cjeline (zone tradicijske izgradnje, uvale) kada sepracenjem stanja i procesa u prostoru utvrdi potreba cjelovitog i šireg sagledavanja mogucnosti korištenja i zaštite prostora i okoliša te drugih cinjenica koje utjecu na uskladivanje interesakorisnika prostora, zahvat u prostoru ili provedbu odgovarajucih mjera unapredenja stanja uprostoru u skladu s ovim Planom.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

5

2. NACELA I CILJEVI ZAŠTITE I KORIŠTENJA PROSTORA NACIONALNOG PARKA

2.1. Nacela zaštite prostora i funkcija Nacionalnog parka

Temeljem opcih nacela upravljanja nacionalnim parkovima i Zakonskih odredbi, utvrduju sesljedeca nacela korištenja i zaštite prostora koja se na odgovarajuci nacin primjenjuju u NPKornati.

(1)Nacionalni park je podvrgnut jedinstvenom sustavu ukupne zaštite kako je definiranu u Zakonu o zaštiti prirode. Medutim, on je istovremeno i prostor odredenih funkcija koje, onako kako su definirane u Zakonu o zaštiti prirode i kako su uvjetovane medunarodnim kriterijima onacionalnim parkovima i analognim rezervatima, mogu biti sažete u tri glavna oblika:

a) Znanstveno-kulturna funkcija b) Odgojno-obrazovna funkcija c) Turisticko-rekreativna funkcija

Znanstvena funkcija nacionalnog parka nalazi svoj izraz u cinjenici da je on podrucje opažanja i istraživanja prirode i njezinih ekosistema. To ukljucuje i kulturne funkcije koje se oslanjaju na posebne pogodnosti za populariziranje saznanja o prirodi cime se povezuje s odgojno-obrazovnom funkcijom.

Odgojno-obrazovna funkcija nacionalnog parka ima svrhu razvijanja smisla za prirodu kodmladeži i u širokim slojevima stanovništva

Time se potice estetski odgoj, razvija pozitivisticki odnos prema svijetu, a u covjeku razvija plemenitost i humanizam.

Rekreativno-turisticka funkcija nacionalnog parka potice vrednovanje prednosti odmora uizvornoj prirodi i time razvija svjesniji odnos prema potrebi zaštite prirode i uopce prema zaštiti okoline, a pobuduje i želju za boljim cuvanjem i drugih predjela.

Sve su te funkcije nacionalnog parka medusobno povezane i jedna ovisi o drugoj. Istovremeno, podrucje nacionalnog parka mora biti obuhvaceno diferenciranim stupnjevima zaštite, odnosno režimima korištenja prostora koji su odredeni ovim planom i koji se dopunjuju u skladu sistraživanjima, a provode Pravilnikom o unutarnjem redu na nacin odredivanja uvjeta korištenja nekih dijelova parka, osobito mora i podmorja.

(2)Nacionalni park mora biti tako ureden da može primiti što veci broj posjetilaca pri cemu je potrebno dati prednost kracem, vecinom izletnickom posjecivanju. U tom smislu on mora biti široko otvoren i dostupan svim ekonomskim slojevima posjetilaca pa prema tome i opremljen, za to primjerenim sadržajima. Njegova unutrašnjost treba biti uredena tako da omogucujerazgledavanje prirodnih ljepota i rijetkosti, a da one, pri tome, ne budu ugrožavane ili oštecivane.

(3)Turizam i rekreacija su aktivnosti koje takoder pripadaju nacionalnom parku, ali tako da one nisu konacna svrha parka, vec samo sredstvo za njegovo uspješnije i udobnije razgledavanje. Prematome turizam i rekreacija ne ukljucuju standardne oblike smještaja i usluga u za to izgradenim

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

6

gradevinama kao ni sportske aktivnosti i zabavu na uredenim površinama takve namjene, vec se pod rekreacijom podrazumijeva uživanje u prirodi i drugim atraktivnostima te fizicki i psihicki odmor.

Iz toga proizlazi da se posjecivanje dimenzionira i kontrolirano provodi na procjeni brojaposjetitelja koji prostor može prihvatiti bez narušavanja znacajki i kvalitete okoliša i to ukupno i po lokalitetima najvece koncentracije. Dalje slijedi procjena uredenja i opremanja izabranihterena za prihvat turista, a tek potom analiza potražnje kako bi se interveniralo odgovarajucim mjerama na recepciju i distribuciju turistickih aspiracija. Kapacitet prijema posjetitelja proizlazi iz mogucnosti maksimalnog istovremenog opterecenja lokaliteta (zone, mjesta okupljanja, staze, akvatorij). U slucaju razlicitih rezultata dobivenih po razlicitim kriterijima (velicina prostora,nesmetano kretanje, oprema, maritimni uvjeti, utjecaj na okoliš) mjerodavan rezultat je onaj koji daje najmanji kapacitet.

Pri tom, u tom prostoru mogu biti zastupljeni samo oni oblici i samo onoliki kapaciteti turisticke ponude koji su i koliko su potrebni posjetiocima pri cemu je prioritetni cilj razgledavanje parka, a ne izbor mjesta za provodenje odmora.

2.2. Opci ciljevi uredenja prostora

Opci cilj plana odreden je samim aktom o proglašenju ovog podrucja nacionalnim parkom.Prostorni plan nacionalnog parka je jedno od glavnih sredstava njegove aktivne i pasivne zaštite s aspekta korištenja i uredenja prostora. Plan sadrži i elemente za Pravilnik o unutarnjem redu, odnosno Plan upravljanja s kojima cini komplet instrumenata upravljanja prostorom parka.

Osnovni ciljevi upravljanja i korištenja ovog prostora jesu:- održavanje prirodnog stanja i antropogenih krajobraznih obilježja prostora,- ocuvanje životnih zajednica te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta kako bi se osigurala ekološka

stabilnost i raznolikost,- iskljucivanje djelatnosti koje mogu štetiti podrucju,- omogucavanje posjecivanja u mjeri koja nece oštetiti vrijednosti prostora nacionalnog parka.

Tim ciljevima treba pridodati i zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva, pod specificnimuvjetima ogranicenog korištenja prirodnih resursa, dopuštajuci njihovo iskorištavanje u mjeri koja ne ugrožava ukupne vrijednosti i znacajke podrucja.

Stupanj zaštite je rigorozan i implicira zahtjev za iskljucivanjem svih oblika covjekove djelatnosti koji bi imali komercijalni karakter ili koji bi, na bilo koji nacin, mogli u podrucje zaštite unijeti ireverzibilne ucinke. Stoga je prostorni plan instrument uskladenja interesa korisnika prostora i ostvarenja ciljeva zaštite prirodnih sustava i vrijednosti nastalih covjekovim djelovanjem.

2.3 Posebni ciljevi uredenja i zaštite prostora

Posebni ciljevi rezultat su znacajki prostora NP Kornati na kojem se susrecu prirodna obilježja kopna i mora, obilježja kultiviranog krajobraza ukljucivši i graditeljsko nasljede s pojacaniminteresom za bavljenje turizmom, a smanjenim interesom za održavanje tradicijske poljoprivrede.

U Nacionalnom parku Kornati nije opravdano planirati, niti ima uvjeta za lociranje smještajnih kapaciteta. Obala kopna nije na prevelikoj udaljenosti tako da su moguci jednodnevni izleti.Istovremeno podrucje obale raspolaže sa znatnim, vec razvijenim smještajnim kapacitetima a još više s golemim potencijalnim mogucnostima njihovog razvitka i smještaja u prostoru. Gradovi Šibenik i Zadar nisu daleko i istovremeno su znacajna polazišna mjesta za izlete u Nacionalni park kao i prometni terminali turistickog ciljnog i tranzitnog prometa.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

7

Osim toga, Kornati su dostupni brzim izletnickim brodovima iz turistickih zona šire regije.

Pregled posebnih ciljeva izrade plana:

(1)Zoniranjem ovog podrucja sukladno odgovarajucim metodologijskim nacelima uredenjanacionalnih parkova na nekoliko razina odrediti temeljne znacajke i zajednicka obilježja cjeline a potom dijelova diferenciranih po razlicitim kriterijima (ocuvanosti prirode, podrucja ljudskogdjelovanja, režimi korištenja i zaštite: stroga i usmjerena). Cilj je da se takvim zoniranjem odrede prostori u kojima je moguce obavljanje odredenih aktivnosti ukljucujuci ogranicenu izgradnju i opremanje prostora koji služi bavljenju poljoprivredom te posjecivanju i djelovanju JU NPK u razgranicenju od prostora koji se zadržavaju u prirodnom stanju.

(2)Turistickom valorizacijom podrucja u subregionalnom kontekstu usmjeriti razlicite razvojneaspiracije, investicijske pritiske i ulaganja (posebno u turizmu) u neposredno kopnenookruženje, gdje vec postoji infrastrukturni i drugi potrebni elementi, a osobito stoga štoNacionalni park nije i ne može biti mjesto za takva ulaganja.

(3)Izradom odgovarajuceg organizacijskog predloška turistickog, rekreacijskog, znanstvenog ikulturnog korištenja Nacionalnog parka ukljuciti brojne specificnosti podrucja koje proizlaze iz položaja i znacajki prostora (otocje, prirodne znacajke, iskljuciva dostupnosti plovilima, specificni uvjeti boravka i obilazak atraktivnih lokaliteta).

(4)Regulirati odnose s lokalnim stanovništvom koje u Nacionalnom parku ima posjed i odredene interese potrebno je zbog cinjenice da stanovništvo treba biti motivirano održavati vrijednosti podrucja odredenog kao “nacionalni park”. Bez toga se ciljevi zaštite ne mogu ostvariti u cijelosti i na primjeren nacin.

Lokalno je stanovništvo u dobroj mjeri sacuvalo podrucje Parka od devastacije pa je razumljivo da se s takvim njegovim odnosom i dalje treba racunati. Jednako tako uloga Parka u procesima preobrazbe lokalne zajednice putem uspostave interakcijskih odnosa izmedu zaštite i koristikoju ona pruža pokazuje se kao još jedan od važnih, posebnih ciljeva. Pri tome u nacionalnom parku mogu se obavljati djelatnosti koje su potrebne za upravljanje nacionalnim parkom i one koje kao kulturno naslijede spadaju u interes zaštite cjelovitog prostora nacionalnog parka.

Cilj je dakle motiviranje stanovništva da unaprijedi, pa i obnovi bavljenje poljoprivredom na nacin prikladan Nacionalnom parku uz njegovanje tradicijskih kultura. Te aktivnosti ukljucujuodržavanje, djelom i gradenje privremenog mjesta boravka (kuce, gospodarski sklopovi) natradicijski nacin, a u funkciji sezonskog bavljenja poljoprivredom. Pri tom je poseban cilj, najprijezaustaviti, a potom i otkloniti negativne ucinke pojacanog i nekontroliranog obavljanjaugostiteljsko-turistickih usluga koji se osobito isticu kroz nedozvoljene gradevinske zahvate ionecišcenje okoliša.

Rezultat takovog rada mora biti ocuvanje vrijednosti, a time i atraktivnosti ovog prostora za daljnja istraživanja, znanstvenu i edukacijsku funkciju te druge motive posjecivanja irazgledavanja.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

8

3. OBILJEŽJA I VRIJEDNOSTI PODRUCJA

3.1. Osnovni geografski podaci

Kornati su jedinstvena i najrazvedenija otocna skupina ne samo kod nas, nego i na cijelomSredozemlju. Na površini od 232,40 km2 nalazi se 140 otoka i otocica*. Krajolici i panorama koje prolaze iz ove razvedenosti, specificni su i neponovljivi.

Svi otoci svrstani su uglavnom u cetiri otocna niza, izrazito dinarskog smjera pružanja(sjeverozapad-jugoistok), a ime su dobili po najvecem otoku, Kornatu, koji je ujedno središnja okosnica cijelog arhipelaga.

Otocje je omedeno sa sjeverozapada Dugim otokom, na jugoistoku otocima skupine Žirja,prema kontinentu otocima Pašman-Vrgada-Murter i prema jugozapadu otvorenim morem.Dužina Otocja iznosi 35 km, a najveca širina 14 km. Pregleda otoka, vecih od 10 ha:

KornatPiškera (Jadra)LevrnakaLavsaSmokvica (Smokica)Kurba Vela (Kurba) ŠiloŠkulj (Škuj)LungaManaAba Donja (Velika Aba)Okljuc (Okjuc)

3252 ha266 ha181 ha165 ha104 ha96,3 ha66 ha66,3 ha61 ha39,8 ha36,3 ha35 ha

KaselaKameni Žakan GustacBorovnikSvršataGominjakVeliki RašipRavni ŽakanVelika PanitulaLucmarinjakMali RašipPrišnjakGominjakKoritnjakMrtovnjak (Mrtenjak)

34,2 ha32,2 ha31,2 ha 27 ha24 ha24 ha24 ha22 ha17,7 ha16 ha15 ha15 ha13 ha11 ha10 ha

Unutar granice Nacionalnog parka Kornati nalazi se ukupno 91 prostorna kopnena jedinica (otok, otocic, greben, hrid) s površinom od cca 48,15 km2. Površina ukupnog prostoranacionalnog parka (teritorija i akvatorija) iznosi 217,00 km2 od cega je 168,85 km2 površina mora.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

9

Kornat kao najveci otok zauzima 64% sveukupne površine otocja, a na njemu je i najviši vrh Metlina na 237 mnm.

Kornati su zanimljivi i po tome što predstavljaju najvecu površinu na našoj obali bez stalne naseljenosti, odnosno najvecu površinu povremene, odnosno sezonske naseljenosti. Naotocima je izgradeno oko 300 kuca, koje koriste vlasnici posjeda.

* Podaci o broju otoka su kod raznih autora razliciti, ovisno o kriteriju prostornog pojmaKornati. Ovdje su korišteni podaci iz S. Kulušic: “Kornatska otocna skupina”, Geografskivjesnik, br. 27., Zagreb 1965.

3.2. Prirodne znacajke i vrijednosti prostora

Prirodni oblici i pojave, djelom u sprezi s djelovanjem covjeka na otocju i pripadajucem moru, tvore integralni vrijednosni sustav otocja.

U ovom elaboratu naznacene su osnovne komponente prirodne osnove na kopnenom dijelu,moru i podmorju (geološka, hidrogeološka, geomorfološka obilježja, zatim, tlo, flora, vegetacija i fauna kopna te biocenoze mora) kao polazište za odredenje uvjeta korištenja i zaštite prostora.

Navedeno znacenje prirodne osnove predmet su dosadašnjeg i daljnjeg istraživanja u funkciji održivog gospodarenja i ocuvanja ukupne biosfere te znanstveno edukativne funkcije parka. Ovim dokumentom se ukazuje na potrebu stalnog pracenja procesa i istraživanja sastavnica prirodne osnove te primjenu rezultata tih aktivnosti u mjerama korištenja i ocuvanja vrijednosti podrucja Nacionalnog parka Kornati.

3.2.1. Osnovne geološke i litološke znacajke

Na podrucju Kornata utvrdene su naslage kredne i paleogenske starosti. U litostratigrafskom sastavu krednih naslaga sudjeluju dolomiti, vapnenci i dolomiti s hondrodontama i rudistnivapnenci. Paleogenske naslage sacinjavaju foraminiferski vapnenci i klasicni sedimenti, dok su tvorevine kvartara predstavljene crvenicom i padinskim akumulacijama (koluvij). Naslage kredeuglavnom pripadaju gornjoj kredi, paleogenske naslage eocenu, a kvartarni sedimentipleistocenu. Naslage krede i paleogena rezultat su uglavnom kontinuirane sedimentacijeneritskog karaktera s litoralnim ili lagunarnim obilježjem. Tvorevine kvartara rezultat su pakkemijsko-mehanickog trošenja i padinske akumulacije u terestickim uvjetima.

Dolomiti alb-cenomana predstavljaju najstariji stratigrafski clan podrucja arhipelaga Kornata, a rasprostranjeni su na otoku Smokvici. Prava debljina ovih naslaga je nepoznata, a otkriveni dijelovi ukazuju na debljinu od 250 do 300 m.

Vapnenci i dolomiti s hondrodantama su naslage koje se u strukturnom smislu nalaze u krilima anitklinala, a rasprostranjene su na otocima Piškeri, Lavsi i Smokvici s okolnimškoljevima.

Rudistni vapnenci s nataloženi u plitkom i mirnom moru sa sprudnim obilježjem.

Naslage paleogena predstavljene su eocenskim foraminiferskim vapnencima (miliolidni,alveolinski i numulitni) i fliškolikim naslagama.

Foraminiferski vapneneci sastoje se od mikrokristalastih, detericnih, slabo uslojenihvapnenaca, taloženih u mirnom, plitkom i toplom moru. U strukturnom smislu dijelovi susinklinala, a rasprostranjene su na otocima Kornat, Gustac, Lavsa, Ravni Žakan i Kurba Vela.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

10

Foraminiferski vapnenci kontinuirano prelaze u klasticne naslage srednjeg do gornjeg eocena, neznatne debljine. Rasprostranjene su na otoku Kornat i dijelu otoka Lavsa.Prema sastavu i genezi kvartarnih naslaga, koje su na ovom podrucju razvijene, uglavnom na manjim prostranstvima, utvrdena su tri genetska tipa: terra rossa, sedra i padinske akumulacije koluvija.

Terra rossa je finozrnati sediment (promjer zrna 0,025 mm) razlicite debljine (5-6 m) kojiispunjava dna tzv. “polja” otoka Kornat.

Sedra je razvijena samo na južnom dijelu otoka Lavse. Sastoji se od cvrsto vezanih,inkrustriranih organskih ostataka (biljnih i životinjskih) s tanjim zemljastim rastresitim ulošcima.

Padinske akumulacije zauzimaju neznatno prostranstvo uz sjeveroistocno obalno podrucje otoka Kornat i podmorske padine pucinskog niza otoka.

Znacajke i evolucija tektonske strukture

Podrucje otocja svrstano je u prijelazno jadransko podrucje, odnosno u geotektonsku jedinicu Istra-Dalmacija, koju karakterizira plitkomorska karbonatna sedimentacija do eocena, zatim fliš, a dijelom i debela serija gornjoeocenskih molasnih sedimenata i boranje uz reversna rasjedanja (ljuskava struktura i manje navlake u smjeru jugozapada).

Rasjedi su sveprisutni, što nepobitno ukazuje na mikrotektonsku razlomljenost Kornata.Najcešce nagnuti prema SI pod razlicitim kutem. Slojevi su pretežno srednje strmo nagnuti u podrucju poleglih i sekundarnih bora, a blagi do horizontalni u uspravnim borama i podrucjima navlacenja.

Otocje Kornata s otokom Žut predstavlja jednu razlomljenu dvostruku boru dirarskog pružanja koja prema jugoistoku “tone”pod vapnence i dolomite s hondrodontama i rudistne vapnence i dijeli se u dva kraka, od kojih sjeverni predstavlja antiklinalu otoka Žut, a južni antiklinalu otoka Kornat. Antiklinala otoka Kornat je izgradena gotovo iskljucivo od rudistnih vapnenaca. Nagnuta je prema SI, intenzivno borana i razlomljena s destruiranim i, pod more potonulim krajnjim JI dijelom.

Osnovna tektonska struktura Kornatskog otocja u kombinaciji s mladim pokretima ipostpleistocenskom transgresijom bitno je utjecala na morfostrukturna obilježja reljefa. Izdvojiti se mogu tri osnovna tipa morfostrukturnih reljefnih jedinica. To su: hrbat-antiklinale, udoline-sinklinale i asimetricna uzvišenja s blokovskom strukturom.

Izdizanje morske razine u postleistocenu rezultiralo je, posebno u vanjskom otocnom nizuKornata, potapanjem ili ingresijom niza sedala. U njihovom nastanku uz uzdužni rasjed SZ-JI,koji je uvjetovao oblikovanje rasjedno uvjetovanih strmaca, i to u pravilu uz JZ rubove otoka, veliki utjecaj su imali i poprecni rasjedi SI-JZ. To je uz pretpostavku da je mikrotektonika zaista djelovala u tom smislu, rezultiralo nastankom niza manjih asimetricnih uzvišenja (blok struktura). U prilog tome govori i postojanje rasjednog eskarpmana u podmorju ispod JZ položenih “klifova” vanjskog niza otocja, cija relativna visina (u podmorju!) dostiže vrijednosti do 100 metara.

Prema seizmickoj rajonizaciji maksimalni intenziteti potresa krecu se od VI stupnjeva do VIIstupnjeva MCS.

Litološka grada

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

11

Kornatsko podrucje je gotovo u cijelosti izgradeno od karbonatnih stijena, vapnenaca i manje dolomita, s vrlo dobro izraženom slojevitišcu. Vapnenci s rijetkim proslojcima dolimita nalaze se na svim otocima kornatskog arhipelaga, osim Smokvice, dobro su istražene slojevitosti s debljinom slojeva plocaste 5-20 cm, preko srednje 30-60 cm do debelo uslojenih 70-200 cm ili gromadastih - preko 200 cm. Podrucje je bezšumskog pokrivaca, a s izvrsno uocljivim i tektonski “modeliranim”- boranim i rasjedanimslojevima vapnenaca.

Otok Smokvica jugozapadno od otoka Kornata izgraden je od samih dolomita dobro izražene slojevitosti, debljine slojeva od 20 do 80 cm.

Unutar vapnenaca susrecu se proslojci takoder svijetlih kristalicnih, kasnodijagenetskih dolomita ili dolomitiziranih vapnenaca. Okršenost opisanih stijena je velika, a prisutne su gotovo sve krške morfološke forme od škrapa, ponora, jama, špilja, ponikava do uvala i malih polja, ali bez površinskih vodotoka.

Na južnoj obali Kornata, jugoistocno od uvale Koritnica izdvojena je pojava klasticnih, flišolikih naslaga eocena na vrlo maloj površini od nekoliko hektara. Otkrivene su u tektonskom poluoknu.

Zemlja crvenica se nalazi u manjim poljima i uvalama, ali je znatno više rasprostranjena kao tanki pokrov. Pomiješana s humusom ili cista predstavlja vrlo kvalitetno plodno tlo, pa su takve površine u Kornatima pod maslinicima i vocnjacima. Kao i drugdje u dinarskom kršu crvenica je najcešce pomiješana s kršjem karbonatnih stijena (vapnenca i dolomita) iz neposrednogokoliša, odnosno podloge.

Zemlja crvenica je heterogenog granulometrijskog sastava, slabo vodopropusna, tako da lako upija a teško otpušta vodu pa se nakon kiše pretvara u blato. Izdvojene pojave crvenice debele su nekoliko metara s varijacijama na relativno malim udaljenostima. Podložne su spiranju. Uvjeti izvodenja radova donekle su nepovoljni, a upozorava se i na nejednoliko slijeganje. Uinženjersko-geološkom pogledu najznacajnije svojstvo stijena je izrazita raspucanost, okršenost i podložnost mehanickom trošenju. Vapnenacki tereni vrlo su stabilni, ali postoji mogucnostodronjavanja prigodom podsijecanja padina i dodatnih opterecenja kada su slojevi nagnuti u istom smjeru kao i padina.

Uvjeti rada u karbonatima su povoljni, a stabilnost kosina i nosivost je velika. Odredenepoteškoce mogu potjecati od velike raspucanosti, okrcenosti i pojava kaverni.

Osnovne hidrogeološke znacajke

Za pleistocena morska razina se spustila za oko 100 m niže od današnje (T. Šegota, 1968). Najniža je bila prije 25 000 godina (M. Malez 1971). Tada je sjeverni Jadran, a u sklopu njega i Kornatsko otocje, bio kopno. Najvjerojatnije je Kornatsko otocje bilo spojeno s kopnom još u ranom postglacijalu, tj. prije otprilike 10 000 do 9 000 godina. Današnji reljefni odnosi nastali su mladim glacioeustatickim izdizanjem morske razine.U podrucju današnjeg Kornatskog otocja potopljen je izrazit krški reljef, pa su obale otokaraznolike, dobro razvedene i relativno duge.

Najveci dio otoka su raspucene, vodopropusne stijene izložene tijekom geološke prošlostikemijskom i mehanickom djelovanju vode. To je rezultiralo razvojem krških oblika - škrapa, špilja, jama, pecina, ponikava i manjih polja. Dubina vrlo jake karstifikacije vjerojatno se poklapa sa morskom razinom, a mjestimice je vjerojatno i dublja.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

12

Zahvaljujuci dobro razvijenom sekundarnom porozitetu oborinska voda se vrlo brzo infiltrira u podzemlje, a najbrže sustavom vertikalnih pukotina. Tada se dio podzemlja, iznad slabijeokršene zone, saturira vodom. Zbog hipsometrijskih razlika postoji hidraulicki gradijent odpodrucja višeg potencijala prema podrucju nižeg potencijala, što dovodi do istjecanja podzemne vode u priobalnoj zoni na povremenim izvorima malog kapaciteta i vruljama. U toj zoni, ovisno o lokalnim uvjetima, dolazi do veceg ili manjeg miješanja s morskom vodom, pa su izvori uglavnom bocati. U sušnom periodu podzemne vode nema, pa nema ni izvora i vrulja. Prema tome ne treba racunati na opskrbu vodom iz podzemlja kornatskog otocja.

Zbog ovakve hidrogeološke situacije posebnu pažnju treba obratiti odlaganju razlicitih otpadnih tvari odnosno radu objekata koji mogu biti izvori onecišcenja. Naime, nesmetan protok fluida kroz stijene s razvijenom pukotinskom poroznošcu omogucit ce tekucim zagadivacima vrlo brz dotok do mora, a da se pri tome ne odvija znacajnija purifikcija. Isto vrijedi i u slucaju krutih otpadaka u kojima se za vrijeme kiše može stvoriti odredena kolicina efluenta, potencijalnog onecišcivaca okoliša.

*Korišteni podaci: Dr Andrija Bognar, Marinko Grizelj: “Kornati”-Priopcenje sa simpozija, Ekološke monografije 7/96.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

13

LITOLOŠKA KARTA

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

14

3.2.2. Osnovne geomorfološke znacajke

Od cetiri kornatska otocka niza dva su obuhvacena granicom Nacionalnog parka: Donji Kornat i dva zapadna razvijenija niza. (izvan su Žutski i Sitski niz otoka). Dva vanjska niza nastavljaju se u strukturalno-geomorfološkom i pejzažnom pogledu na jugoistocni dio Dugog otoka (podrucje zaljeva Telašcice).

Najvece geomorfološke, pa i pejzažne vrijednosti Nacionalnog parka (ukljucujuci i podmorje nalaze se u pucinskom, razdrobljenom nizu Donjeg Kornata. Ovaj niz je "najzaslužniji" za pojam kornatske razvedenosti, a ovdje su - na pucinskoj strani i poznati strmci, odnosno visoke litice, nastale kombinacijom dvaju faktora: strukturom, odnosno položajem slivova i abrazijompucinskih valova (pucinski niz otoka predstavlja ostatke sjeveroistocnog krila razoreneantiklinale, koja se nastavlja na Dugom otoku; buduci da je cjelokupno jugozapadno krilo došlo pod more, može se pretpostaviti da je prvu predispoziciju za ove strmce stvorio uzdužni rasjed sjeverozapad-jugoistok). Najviši strmac u Kornatima je Klobucar (99 m).

Razvedenost i strmci nisu jedine geomorfološko-pejzažne zanimljivosti Kornata. Otvoreno,horizontalni slojevi Male Abe, Malog Šila, podrucja Turete, jugoistocnog kraja glavnog otoka -Kornata itd., što se dižu stepenicasto, u koncentricnim krugovima, stvaraju vrlo atraktivne slike.

Od karakteristicnih pojava krškog reljefa bitnih za valorizaciju Kornata u cjelini, isticu se cuveni kornatski “strmci”, visoke litice na pucinskoj strani otoka. To su “krune” (lokalni naziv). Najviši medu njima su na Klobucaru - 99 m (Kornati), a neki imaju i desetak metara duboke potkopine, što naglašava dimenziju i slikovitost.

Osim strmaca, položaj slojeva stvorio je i neke druge zanimljivosti na Kornatima. Na primjer, horizontalni slojevi otoka Malo Šilo, Babina Guzica i drugi dižu se stepenasto u koncentricnim krugovima od obale k vrhu stvarajuci vrlo atraktivnu sliku.

Zanimljiv i osebujan lokalitet je Magazinova škrila na sjeveroistocnoj padini otoka Kornata. Rijec je o goloj i glatkoj plohi vapnenca, s dimenzijama cca 130 x 70 m i nagibom 30 - 40 stupnjeva. Ovako velike i sacuvane klizne plohe su kod nas veoma rijetke.

Otvorena i horizontalna slojna ploha, uvjetovana abrazijom, sacuvana je na škoju Taljuricu, kojeg ponekad u cjelini prelijevaju valovi.

O speleoloških objekata Kornata u navedene su one utvrdene dosadašnjim hidrogeološkim i konzervatorskim rekognosciranjima.

Pregled osobito zanimljivih lokaliteta i pojava:

Pecine:Otok Kornat - uvala Stiniva, pecina ispod slojne ploce, dužine oko 100 metara, nije

detaljno ispitana.uvala Koromacna - južni dio otoka. Nije ispitanakod rta Opat - nije ispitanaOtok Borovnik - neispitana pecinaOtok V. Bisaga - neispitana pecinaOtok Piškera - neispitana pecina nedaleko uvale Tepli BocacOtok V. Kurba - pecina dužine 14 metara sa širokim otvorom.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

15

JameJame Kornata u najvecem broju na svom dnu imaju nakupine vode. Ova voda iako najcešce bocata, koristi se za pice. Otvori nekih jama obzidani su suhozidom i snabdijeveni valovima za napajanje stoke:

Otok Kornat - uvala Šipnata, dubina 4 m, bocata voda,- uvala Vrulje, neispitana jama- uvala Ropotnica, jama s vodom, dubina oko 18 m, kod Debele Prislige (Poštenjaka), neispitana

Otok Levernaka - uvala Škrovaca, dubina 6 m, obzidana, bocata vodauvala ispod Svirca, dubina 10 m, bocata voda

Otok Piškera - jama s vodom ispod Otocevca, dubina 20 m;- neispitana jama kraj uvale Tepli bocac,

Otok Panitula - jama živa voda, dubina 5 m, bocata voda;Otok Lavsa - jama Studena, dubina 8 m, bocata vodaOtok Smokvica - jama s dva otvora, dubina 7 m, bocata voda;Otok V. Kurba - neispitana jama

Od širokog spektra podmorskih oblika navodi se nekoliko karakteristicnih koji se ponavljaju.

Podmorski strmci (banak, kosa):Purara - smjer Z-I,Vodenjak - Gominjak - južni rt Vodenjaka, klifasto se produžuje do zapadnog rta

GominjakaLavsa - uvala Studenjak je zatvorena klifom koji spaja zapadnu i istocnu obalu

uvale gdje se na kopnu produžava u klifoveTjesnac izmedu Lavse - Panitule Male - Panitule VelePanitula V. - Piškera (Rt Studenjak), Rašip Veli - kopneni klif se nastavlja u podmorju prema Rašipu M. i prema PiškeriMana - južni rt se klifasto nastavlja prema otoku BalunBalun - s vanjske strane klifast prema Mani i BorovnikuBorovnik - vanjski dioLevrnaka - od rta Borovnik uz rt lojište do južnog rta MrtovcaObrucan - vanjska strana

ŠpiljeŠkulj - zapadni rt grota na pješcanim stranamaBisaga - donja strana otokaObrucan Mali - sa južne strane velike grote

Jame:Žakanac - dvije jame, Kasela - vala s južne strane, GustacLavsa - s istocne strane dvije jame

Pukotine:Kurba vela - Južni rt; Purara - istocna strana - dno izbrazdano pukotinama

Plicaci (braci):Od 84 popisana braka na podrucju Donjeg i Gornjeg Kornata isticu se:Brak od Puha

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

16

Brak kod otoka OkljucaKameni Žakanj - Južni brak i Donji braciPlešcina - plicak izmedu otoka Mane i Plešcina. Zapadni rt otoka se nastavlja

nizombrakova u pravcu rta Galije (rt otoka Levrnake). Ovi brakovi zajedno s brakom izmedu Baluna i Mane okruženi otocima: Mana, Plešcina, Levrnaka, Borovnik i Balun cine zatvoreni bazen (udolinu) u koje je maksimalna dubina 60 m s nizom uzdignuca dubine 7-12 m.

Otok Kornat - brak sa zapadne strane uvale Bikarijica i brakovi na vratima od Opata.

Sprudovi (mele):Okljuc - južni dio produžuje se u moreLunga - zapadni rt produžuje se u moreBisaga Mala (Golic) - zapadni rt spušta se u moreVodenjakPrišnjak - na južnim stranama spušta se u moreKalafatin kod RopotniceKamicic kod PiškereVeseljuh kod Piškere

Zasjeci ili stepenice u podmorju :Panitula VelaMrtvacŠilo VeloSamostalno kamenje u moru:Otok Kornat (Žala Drage)BalunGominjak

3.2.3. Tla

Podrucje Kornata obilježava vrlo ranjiv krški krajobraz u kojem je tlo od izuzetnog znacaja za razvoj održivog poljodjeljstva i ocuvanja ogranicenih šumskih površina.

Prema Pedološkoj karti opcina Tisno (Autori: Bogovic, Vidacek, Husnjak, Sraka -Zbornikradova simpozija “Nacionalni park Kornati”- Ekološke monografije 7, 1966.god) naobuhvacenom podrucju nalaze se slijedece pedosistematske jedinice tla:

Pedološki sastav tala-uz kartogram Kateg.zaštite

10 Crvenica srednje duboka i duboka -Rigosol – Smede na vapnencu, srednje duboko i duboko antropogenizirana tla (50:30:20)

III

11 Smede na vepnencu, plitko – Crnica organomineralna iposmedena – Kamenjar vapneno dolomitni (40:30:20)

III

12 Smede na vapnencu, plitko i srednje duboka – Crnica organomineralna – Kamenjar na vapnencu – rendzina na vapnencu i dolomitu (50:20:20:10)

III

13 Rigolano tlo – Smede na vapnencu, plitko i srednje duboko II

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

17

–Koluvij karbonatni – Rendzina na vapnencu(40:30:20:10)

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

18

Najvece površine parka obuhvacaju kamenjarski pašnjaci. Crvenica se nalazi u manjim poljima i uvalama, ali je znatno više rasprostranjena kao tanki pokrov. Pomiješana s humusom i dublja predstavlja plodno tlo, pa su takve površine u Kornatima pod maslinicima i vocnjacima. Kao i drugdje u dinarskom kršu crvenica je najcešce pomiješana s kršjem kabonatnih stijena(vapnenca i dolomita).

Crvenica je heterogenog granulometrijskog sastava, slabo vodopropusna, u vlažnom stanju.Izdvojene su duboke crvenice do nekoliko metara s varijacijama na relativno malimudaljenostima. Podložne su spiranju. Uvjeti izvodenja radova donekle su nepovoljni, a upozorava se i na nejednoliko slijeganje.

Smeda tla na vapnencu i crnice su u pravilu plitka tla nepogodna za obradu i pod pašnjacima. U prostoru se najcešce izmjenjuju s kamenjarom.

Za zone poljoprivrednog krajolika koje ukljucuju kategoriju obradivih površina i kategoriju ostalih poljoprivrednih površina (pašnjaci, kamenjar) vrijedi nacelo održivog gospodarenja bezizazivanja ekoloških šteta. Uz kontroliranu konvencionalnu pojoprivrednu proizvodnju na timpovršinama treba provoditi stimuliranu alternativnu poljoprivredu, bez upotrebe kemikalija, u cilju proizvodnje biološki vrijedne hrane.

Površine obradivih tala se ne smiju smanjivati i prenamijeniti. Nužna je trajna kontrola i zaštita agroekosustava s posebnim vrednovanjem pašnjaka te izradom programa održivoggospodarenja poljoprivrednim površinama.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

19

PEDOLOŠKA KARTA

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

20

3.2.4. Osnovni elementi flore i vegetacije otocja

S obzirom na karakter otoka, a to je antropogeni krajobraz - kamenjarski pašnjak, flora ivegetacija nedjeljivi su dio ukupnih vrijednosti prostora.Kornatsko otocje pripada eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, sa zabilježenih oko 537 biljnih taksoma.Primjetan je nesklad primarnih i sekundarnih vrsta vegetacije donesenih s kopna prilikomdolaska stanovništva.

Kornatsko otocje bilo je nekada pokriveno šumom hrasta crnike. Nakon uništenja šume, buduci je podloga otoka vecinom kamenita, razvila se u prvom redu kamenjarska vegetacija. Ovisno o procesima korištenja otocja pojavljuju se korovne i ruderalne vrste.

U kamenjarskoj vegetaciji zastupljene su biljke koje dobro podnose ekstremne uvjete života. Vecina Kornatskih otoka ima kao podlogu zajednicu kadulje i kovilja, i to njezinu južnusubasocijaciju s gomorušom. Ta vegetacija daje poseban aspekt ovim otocima, osobito u doba cvatnje kadulje i smilja.

Osim spomenutog kamenjarskog pašnjaka u Kornatima su mjestimice razvijeni i drugi tipovi vegetacije, koji se - na prvi pogled - teško uocavaju, jer ih gotovo svugdje zarašcuje trava gomoruš. Razvitak ovih tipova vegetacije uvjetovan je ili posebnim stanišnim ili mikroklimatskim prilikama, utjecajem mora, vjetra, izloženosti suncu te uvjetima nastalim pašom i paljenjem. Zbog toga se razvijaju kamenjarske biljne zajednice.

Zajednica šume crnike razvijena je i na otoku Lavsi, na rtu ispod Velog Vrha (gusta sastojina), na otoku Piškeri (s jugoistocne i sjeverne strane vrha Otocevac i na sjevernoj strani izmedu dvije uvale) i na Rašipu Velom. Šuma crnike kroz posljednje se razdoblje obnovila: sjeverni dio otoka Kornata (od Magazinova Škrila do Stražica, odnosno do uvale Stinive).

Fragmentarno su razvijeni razliciti degradacijski stadiji gariga. Ova se zajednica pojavljuje na prevlaci Velike Abe, zatim na Kornatu sa zapadne strane uvale Vrulje i na drugim mjestima.

Draca je mjestimice je zastupljena na na otoku Kornatu. Mjestimice su zastupane sastojine bora na otoku Ravni Žakanj, otoku Lavsi, te mjestimice na sjevernom dijelu otoka Kornata.

Maslinici rastu je u djelu kultiviranih poljoprivrednih površina uz druge kulture (smokva, bademi, vinova loza).

Kornati su vrlo zanimljivi i floristicki i fitocenološki. Tu se, na razmjerno malom prostoru sastaju eumediteranski florni elementi s flornim elementima drugih podrucja.

*Korišteni podaci:Ivo Trinajstic: “Pregled flora Kornatskog otocja”. Priopcenja sa simpozija Kornati: Ekološke monografije 7/86.

Pregled znacajnijih podrucja i lokaliteta

Floristicki znacajni lokaliteti:otoci: Mana, Ravni Žakan, Purara, Zornikpolja: Lavsa, Trtuša, TaracMaslinici uz morsku obalu: Suhi Rt, Bižanj, Modri Bok

Vegetacijski znacajni lokaliteti: kompaktna površina pod šumom: - Kornat - Magazinovo Škrilo (šuma crnike cca 50 ha)

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

21

skupine crnike - otok Kornat, Piškera, Lavsaskupine alepskog bora - Ravni Žakan (1000 m2), Otok Kornat, mjesto Lucice, Lavsaskupina pinija - otok Lavrnakaskupina cempresa - otok Lavsa - uvala Junagicidubrovacka zecina - stijene manjih otoka - Lucmarinjak, Klobucar, Lavsa, Rašip V. , Borovnik, Obrucan V.

3.2.5. Fauna Kornatskih otoka

Fauna otoka slabo je istražena ali prema dostupnim podacima ovdje obitava mali brojvodozemaca što ne cudi ako se zna da su vodozemci uglavnom vezani uz slatkovodneekosustave. Dolaze tri vrste žaba od kojih je najcešca zelena krastaca (Bufo viridis).

Fauna gmazova je brojnija i cini ju oko 15 vrsta koje su ceste i na obali. Na Kornatima su ceste dvije vrste gušterica roda Podarcis - krška gušterica (Podarcis melisellensis) i primorskagušterica – Podarcis sicula) Primorska gušterica opisana je i kao posebna podvrsta te vrsta roda Lacerta (zelembac). Od izrazito ugroženih vrsta javlja se morska kornjaca glavata želva (Caretta caretta) koja je na podrucju N.P. više puta opažena. Najveci broj gmazova cine zmije od kojih su najcešce šara poljarica (Coluber gemonensis) i zmajur (Malpolonmonspessulanum), karakteristicne vrste krškog podrucja.

Ornitofauna Nacionalnog Parka Kornati vrlo je zanimljiva. Od gnjezdarica stijena i litica treba spomenuti sivog sokola (Falco peregrinus), ugroženu i sve rjedu pticu grabljivicu. Ovdje se još gnijezde morski vranac (Phalacrocorax aristotelis), gavran (Corvus corax), smeda ciopa (Apuspallidus), modrokos (Monticola solitarius) i mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros). Ukamenjaru se može sresti ušara (Bubo bubo), sve ugroženija europska sova, a od pjevica primorska bjeloguza (Oenanthe hispanica), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) i kamenjar (Monticola saxatilis). Najcešce gnjezdarice gariga i makije su crnoglava i bjelobrka grmuša (Sylvia melanocephala i S. cantillans). Najbrojnija gnjezdarica je galeb klaukavac (Laruscachinnans). U vrijeme proljetne i jesenske seobe preko Kornata prelijece veliki broj europskih selica kao crnoglava i smedoglava travarka (Saxicola torquata i S. rubetra), muharica(Muscicapa striata), crnoglava muharica (Ficedula hypoleuca), siva grmuša (Sylvia borin) i dr. Od zimovalica se susrecu razne vrste pataka kao patka batoglavica (Bucephala clangula),patka zviždara (Anas penelope), patka kržulja (Anas crecca) mali ronac (Mergus serrator). U šumarcima alepskog bora zimuje šumska šljuka (Scolopax rusticola).

Na prostoru obitava više od 20 vrsta sisavaca. Faunu sisavaca cine tipicno mediteranskipredstavnici uz široko rasprostranjene vrste srednjoeuropske faune. Vrlo ceste vrste su vrtna rovka (Crocidura suaveolens), poljski miš (Apodemus sylvaticus) i kunic (Oryctolaguscuniculus), koji je cest po otocima. Na Kornatima dolazi veci broj šišmiša medu kojima su neke izrazito ugrožene i osjetljive vrste Ovdje obitavaju tipicno mediteranski elementi faune šišmiša kao: sredozemni potkovnjak (Rhinolophus blasii), južni potkovnjak (Rhinolophus euryale),bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii), primorski šišmiš (Pipistrellus savii) i sredozemnislobodnorepac (Tadarida teniotis). Zanimljiva je podvrsta šišmiša – primorski dugouhi šišmiš (Plecotus austriacus kolombatovici) koji je opisan baš za primorsko podrucje. Tipicnomediteranski element je i patuljasta rovka (Suncus etruscus) kao i podvrsta vrtnog puha,opisana kao krški puh (Eliomys quercinus ssp. dalmaticus).

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

22

Fauna beskralješnjaka Kornatskog otocja slabo je istražena, postoje samo nedostatni podaci o entomofauni. Zabilježeno je 30 vrsta leptira iz pet porodica. Najzanimljivije su vrste iz porodice Papilionidae, - Papilio machaon i Iphiclides podalirius, koje su u Republici Hrvatskoj zakonom zašticene. Na Kornatima je zabilježeno 168 vrsta kornjaša iz 33 porodice. Najveci brojzabilježenih vrsta, njih 40 pripada porodici pipa (Curculionidae). Po 20 vrsta pripadaporodicama zlatica (Chrysomelidae) i strizibuba (Cerambycidae).

3.2.6. Osvrt na morske biocenoze

Bentoske biocenoze Kornata analogne su onima iz Sredozemnog mora i razvijene su ovisno o geomorfologiji morskog dna; radi li se o pomicnoj ili cvrstoj podlozi, utjecaju struja i drugihbiotskih i abiotskih cimbenika. Morska voda oko kornatskog otocja ima veci stupanj prozirnosti i cistoce nego u drugim priobalnim zonama Jadrana.

Karakteristican je visoki raspon biocenoza u zoni zaštrcavanja valova i u zoni plime i oseke, zatim osobito dobro razvijene biocenoza fotofilnih algi i koraligenska biocenoza. Na podnožju strmaca isticu se tamni pojasevi cijanobakterija. Zonarno se nižu i naselja viših alga. U usjecima stijena na umjereno izloženim lokalitetima isticu se vapnenacke tvorbe melobezijskih alga.

Briozoa koji tvore kolonije poput kalcificiranih stabalaca na nekim lokalitetima su tako brojni da formiraju posebni facijes na podrucju Kornatskih otoka.

Predpostavlja se da faunu Kornatskih otoka tvore bental i pelagijal s oko 2500 do 3000 vrsta životinja od cega je zasada utvrdena svega oko jedna cetvrtina. (Korišteni podaci: DušanZavodnik: “Istraženost i znacajke morske faune Kornatskog otocja”. Priopcenja sa simpozija Kornati: Ekološke monografije 7/86.)

Faunisticki sastav biocenoze livada posidonije podudara se onim u Sredozemnom moru: ulivadama posidonije nalaze se dva sloja s razlicitim ekološkim uvjetima. Gornji sloj na lišcu cini biocenozu livada posidonije u užem smislu, a donji sloj pri dnu stabljika, više ili manje zasjenjen, ukljucuje se u sklop koraligenskih naselja.

Bentosku faunu obilježavaju vagilne vrste: školjkaši, zatim puževi i mnoge druge vrste, razlicitirakovi - neki karakteristicni izopodi, kopepodi i amfipodi, brojni paguridi prilagodeni životu na lišcu posidonije, hidroidi i briozoa na kucicama puževa ili pagurida, zatim nektonske vrste koje se povremeno odmaraju na lišcu posidonije, neke vrste meduza, glavonožaca, vrste morskih konjica te brojna epifitska mikrofauna te mnogi protoktisti.

Neke krupnije bentoske vrste svojim su nacinom života vezane uz livadu posidonije kaoekološku cjelinu. Tu polažu svoja jaja mnoge ribe, glavonošci i druge životinje, jer su u livadama mladi zašticeni od grabežljivaca, a lako nalaze hranu.

Najveci školjkaš Jadranskog mora, plemenita periska cesto naseljava podrucja strujanjapridnene vode što joj osigurava dovoljnu kolicinu hrane. U zajednici s periskom živi dekpodni rak “periskin cuvar”, na školjkama periske žive brojni epibionti tvoreci složene asocijacije.

Od ostalih bentoskih organizama za Kornate su osobito karakteristicni jastozi koji obitavaju po citavoj jugozapadnoj dužini uz rubove otocja nalazi se i hobotnica te osamljeni primjerci hlapova, po brakovima s unutrašnje strane otocja.

Ihtiofaunu Kornata cini 156 vrsta (38% od ukupnih jadranskih vrsta). Od bentoskih vrsta riba u zoni litorala osobito na podmorskim brakovima (susrecu se: trlja kamenjarka, zubatac,podlanica, kavala,vrana,škarpina, kantar, fratar, salpa, škarpun, ugor, šarag kanjac,pirka,

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

23

ušata,bukva,gavun, gira,lubin). Od pelagickih vrsta na pojedinim poštama pojavljuje se srdela, lokarda te skuša, palamida i trup. U pojedino doba godine pojavljuju se i vece populacije liganja.

Kornatsko podrucje u pogledu ihtiofaune ne zaostaje za ostalim obalnim podrucjem ali su i ovdje vidljive posljedice prelova i nedozvoljenog lova.

Osobito dobro razvijene biocenoze mora mogu se vidjeti u podmorju oko otocica Purare,Klobucara Mrtvaca ali i na mnogim drogim lokalitetima.

Osobito znacajna podrucja i lokaliteti

Biocenoza fotofilnih algi : Rašip Veli, Rašip Mali, Mana, Kornatski Kanal, Šilo, Aba, Piškera, Gustac

Biocenoza livada morskih cvjetnica: Rašip Veli, Rašip Mali, Mana, Velika Panitula, Kornat - uvala Statival

Koraligenska biocenoza:duž cijelog vanjskog ruba Kornatskog otocjaKornatski kanal oko Piškere i Gustaca

3.3. Kulturne vrijednosti prostora – kulturna dobra

Otocki dio s priobaljem oblikovao se kroz povijest razlicitim prisustvom i djelovanjem ljudi što daje glavno obilježje ovom djelu nacionalnog parka ali je ostavilo traga i u podmorju.Tako u tom prostoru postoje tragovi razlicitih motivacija, oblika i funkcija gradnje, u vremenskom slijedu kojeg obilježava diskontinuitet i kontinuitet. Dominantna djelatnost koja je oblikovalakrajolik je poljoprivreda i ribarstvo, koje se obavljaju sezonski. Unutar tog harmoniziranogambijenta koji obuhvaca i tradicijsku gradnju u funkciji takve djelatnosti, ocuvani su ostaci ranijih razdoblja vidljivi u prostoru kroz razlicite sastavnice, kao povijesne gradevine, parcelacija, nacin korištenja i drugi tragovi.

U Nacionalnom parku Kornati nema tragova vecih naselja, no brojne ilirske gradine i gomile (posebno u zoni Lucica-Kravljacica), te na lokalitetima: Pedinka, Kravljak, Stranžica upozoravaju na kontinuitet života na ovim prostorima od prapovijesnih vremena. Danas se svi ti arheološki lokaliteti nalaze na pretežno nepristupacnim mjestima i premda su mahom devastirani, na nekim se mogu uociti još mjestimicno sacuvani obrubni zidovi pretpovijesnih gradina. Gradinskonaselje vjerojatno se nalazilo i na prostranom platou lokacije Tureta iznad polja Tarac.

Arheološki nalazi - evidentirani anticki lokaliteti nalaze se u podmorju i to: tragovi pristaništa na Piškeri te u uvali Šipnate na otoku Kornat, lucki uredaji u podrucju Velike Proverse, ostacisolane na lokalitetu Šipnate te ostaci antickih gradevina i ribnjaka u uvali Bok o Svršate na otoku Svršata.

Nekoliko sakralnih i tvrdavnih objekata na brdu Tureta kod polja Tarac ukazuje na kontinuitet obitavanja na ovom prostoru u doba kasne antike i ranog srednjeg vijeka.

U srednjem vijeku Kornati su tek povremeno naseljavani, pa se na lokalitetu Pod Selo u podrucju polja Trtuša na Kornatu nalaze ostaci malog pastirskog naselja s tragovima pedesetak nastambi u suhozidu.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

24

U XVI. stoljecu intenzivira se korištenje Kornata, na što upucuju ostaci kamene utvrde-kaštelana otoku Velika Panitula koja je štitila ribarsku stanicu na susjednom otoku Piškera (Jadra), kao i podmorski ostaci solana u uvali Jaz na otoku Lavsa. Na lokalitetu Piškera nalazi se i crkvica iz XVI. stoljeca, kao i teško vidljivi ostaci naselja na tom lokalitetu.

Krajem XIX. stoljeca intenzivira se život na Kornatima, kada u posjed velikih neobradenihpovršina stupaju stanovnici Murtera i Betine koji do tada uglavnom pašnjacki krajolik mukotrpnim radom pretvaraju u složeni mozaik obradivih površina koji se naglašava izgradnjom suhozidnih ograda te sadnjom maslinika, vocnjaka i vinograda. Za to razdoblje se veže nastanak mnogih malih ruralnih kompleksa, tzv. stanova, te razvitak jedinog veceg naselja u uvali Vrulje naKornatu.

Na pojedinim naseljenim lokacijama kao i u otvorenom krajoliku otocja, sacuvani su brojniprimjerci arhaicnih oblika puckog graditeljstva. Pojedinacni prostorni elementi tog graditeljstva nose i obilježja funkcije prostora i tradicije mjesta, te su kao takvi neizostavan dio kulturno-povijesnog nasljeda, a time i bitan element otockog kulturnog krajolika. O iskorištavanju otockog prostora svjedoci parcelacija koja slijedi namjenu prostora: pašnjak, vrt, vocnjak, maslinik,vinograd, prostor za okupljanje ovaca, mužnju i dr.

Zanimljiv primjer razvitka i organizacije prostora u odredenim gospodarsko-socijalnim uvjetima tijekom XIX i XX. stoljeca je i prostor naselja Vrulje, jedinog statisticki registriranog naselja na podrucju nacionalnog parka. Integralna pravilnost prostorne matrice naselja potice na temeljitije istraživanje njegova razvitka.

Veliku kulturno-povijesnu vrijednost imaju i karakteristicni "stanovi" koji prezentiraju nacin života odredene socijalne grupe u posebnim uvjetima otocne ekonomije u odredenom povijesnomrazdoblju (kraj XIX. i pocetak XX. stoljeca). To su Ježinov stan na Levrnaki, Šprljin stan (Suha Punta) u uvali Valica te Turcinov stan (Zmorašnja Vala) na otoku Ravni Žakanj.

Kao važan dio otockog povijesnog krajolika to nasljede zavrjeduje posebno mjesto u sklopuodgojno-obrazovnih funkcija Nacionalnog parka.

Korišteni podaci: Zofia Mavar: “Pristup valorizaciji i zaštiti integralnih vrijednosti prostora NP Kornati”: priopcenje sa simpozija Kornati: Ekološke monografije 7/86.

Pregled lokaliteta i gradevina

Arheološka baština - zone i lokaliteti* kopneniKornat - Pedinka (ilirske gradine-gomile)Kornat - Kravljak (ilirske gradine-gomile)Kornat - Stranžica (ilirske gradine-gomile)Kornat - Tureta (ilirske gradinsko naselje)Svršata - Bok o Svršate (ostaci antickih gradevina) Kornat - lokacija Pod Selo u podrucju polja Trtuša (ostaci malog pastirskog naselja)

* podmorskiVelika Proversa - (tragovi luckih uredaja)Kornat - Šipnate (anticki tragovi pristaništa)Kornat - Šipnate (anticki tragovi solane)Piškera - (anticki tragovi pristaništa)Svršata - Bok o Svršate (ostaci ribnjaka u moru)

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

25

Lavsa - uvala Jaz (ostaci solane)

Povijesna graditeljska cjelina - seosko naseljenaselje Vrulje Povijesni sklop i gradevine* graditeljski sklop - ruralne grupacije objekata djelomicno ocuvanenaselje Kravljacica naselje Smokvica* civilna gradevina - utvrdeVelika Panitula - Mletacki kaštel iz XVI st.Piškera – Mletacki kaštel iz XVI st. Kornat - Tureta sakralna gradevina:Kornat – Svete Marije (VI st.), Gospe od Pohodenja (XIV st.) – današnja crkva u TarcuPiškera - crkvica Porodenja Marijina (XVI st.) - naselje Piškerabrojne kapelice na otocima (Smokvica, Prišnjak, Kornat – Opat, Ropotnica, Pivcena, MaleVrulje……..)

Memorijalna baština* spomen (memorijalni) objektPiškera - kosturnica palih u II. svjetskom ratu (istocno od naselja Piškera; spomen ploca na crkvici (naselje Piškera)Smokvica - spomen minerima (zapadni rt)Ravni Žakan - spomen ploca* spomen lokaliteti antifašisticke borbe Lavsa - baza patrolnih camaca i istezalište za remont brodova (naselje Lavsa)Kornat - (Uvala Donja Vala - Statival) partizanska baterija Kornat - (Vrulje) istezalište za remont brodova Škuj - partizanska baterija

Etnološka baština - etnološke gradevine – porti Kornat - Stiniva, Statival, Lupeška, Suha Punta, Pod Bižanj, Šipnate, Kravljacica, Strižnja, Male Vrulje, Vrulje, Koritnica/Gujak, Knježak/Ropotnica, KoromacnaSmokvica - LojenaRavni Žakanj - Zmorašnja valaLavsa - valaPiškera – naseljeLevrnaka - Anica

3.4. Posebnost i tradicijski elementi kulturnog krajolika

Zemljopisne su posebnosti arhipelaga odlucujuci faktor njegove privlacnosti. Iako se te prirodnei kulturološke posebnosti nalaze i na drugim jadranskim otocima, one se na Kornatima nalaze najednom mjestu, u velikim kolicinama i na najvišem su stupnju ocuvanosti.

U pogledu prisustva covjeka ni na jednom mjestu na hrvatskoj obali Jadrana nema tolike otocnepovršine bez stalnog naselja, a istovremeno Kornat je najveci nenastanjeni otok na Jadranu spašnjacima i poljima, šumama i vodama, zaklonima i dobro poribljenim uvalama u posebnojsprezi izmedu prirode i covjeka. Tu spregu koju obilježava odnos izmedu površina podpašnjakom i obradivih površina; odnos izmedu razlicitih djelatnosti; odnos izmedu maticnognaselja i satelitskih naselja po kornatskim uvalama; odnos izmedu posjeda u Kornatima iposjeda istog vlasnika na drugim tockama.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

26

Kornati su sa Žutom i pripadajucim otocima najveci kolonatski posjed u prošlosti. On se nikadnije prometnuo u posjed trajne naseljenosti iako su za to postojali svi uvjeti.

Pašnjak, kršOtoci su najprije bili pašnjak, a prvi je interes vlasnika bio kvalitetna trava i što veci broj ovaca i koza. Do obradivih površina dolazilo se paljenjem i krcenjem šuma, paljenjem krša. SuhozidKornatski zid u svoje tri osnovne varijante (unjulo - jednostruk, uduplo - dvostruk, i prizida - vrlo širok) nezaobilazna je cinjenica u definiciji kornatskog posjeda kao dobro organiziranogvlasnickog sustava. Kvalitetan zid je bio jamstvo sigurnosti, da ce stado ostati na svom pašnjakuu vrijeme kad domicilno stanovništvo ne boravi na otoku.

StanBoravak kolona na kornatskom pašnjaku dugi niz stoljeca odvijao se u vrlo skromnimnastambama izgradenim iskljucivo u suhozidu. U zadnjoj fazi prije otkupa pašnjaka i neposredno nakon otkupa, na vecini posjeda sagradeni su stanovi. Tik uz kucu ili malo dalje nalazio se tor za ovce u suhozidu i pojilište. Najviše je stanova sacuvano tamo gdje je Otok najširi, to jest na potezu Knježak-Trtuša-Žejkovci-Šipnate. Preostalim stanovima se mogu smatrati oni naotocima Kurbi, Škuju, Gustacu i Mani, te prve kuce na Smokici, Žaknu, Lavsi i Levrnaki.

Prelaskom na obalu, stanovi su nastavili služiti kao boravište u vrijeme muže, a zatim kaospremišta za poljodjelske alate. Diobom pašnjaka broj torova se umnažao, a kako se prvotna namjena prvih stanova izgubila, svaki se tor poceo zvati stanom.

SakaturMali otoci redovito su služili za ispašu onih kategorija ovaca koje se nisu muzle. Ako mali ilimanji otok nije bio podoban za sakupljanje ovaca gradio se sakatur. Sakatur je zid usuho(kasnije se radio i improvizirano od prirucnih materijala koji zapocinje od mora i ide u kopno pododredenim kutom u odnosu na obalu (otprilike 30-40 stupnjeva), pa zajedno s njom cini stanovitilijevak. Duljina zida nije odredena, a obicno je oko 50 metara. U taj se lijevak pokušava satjerati ovce. Takvi se sakaturi i danas vide na Levrnaki, Lungi i Kornatu.

Obradeno zemljište-polje (poje)Pod poljem se u Kornatima cesto podrazumijeva i ono što u suvremenoj definiciji pojma to nije,to jest prostor pod kulturama bez obzira na kvalitetu zemljišta. Pravim poljem u Kornatima moglibi se jedino smatrati Tarac i Trtuša. Ostala kornatska poja su: Knježak, Poselo, Koritnica,Žejkovci, Cukino, Šipnate, Suha Punta, Statival, Lavsa. Kornatsko je polje u pocetku bilozasadeno vinogradima i vockama, a kasnije i maslinama. No pravi su se maslinici sadili porubovima polja koje se tako stalno širilo prema pristrancima koji su ga okruživali.

OgradeVecina kornatskih polja su u stvari veliki kompleksi krcevina, koji se nazivaju i ogrdama.Najpoznatiji su Suha punta, Šipnate, Cukino, Žejkovci, Magazinove ograde, te na otocimaLavsa, Škuj i Smokvica. Neka od njih imaju malo “poljske” zemlje u središtu. Ograda je redovitozemljište privedeno kulturi krcenjem i zasadeno maslinama. Ona je “iskrižana” i obrubljenaniskim i širokim zidovima usuho (prizidama) koji cuvaju zemlju da je ne odnese voda. Odpašnjaka je odijeljena visokim zidom.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

27

Prizida je estetski i funkcionalno oblikovan višak kamena nakon krcenja.Hortice su mjesta rasporedene po ogradama na kojima se po odredenim pravilima slagao višakkamena.

Odmorišta su kamene naslage, tako strukturirane s obzirom na visinu da je svaka osoba koja jenosila neki teret, na tom mjestu mogla odložiti teret a da ga ne spušta na zemlju. Smještena suuz putove koji su tekli po otvorenom pašnjaku, obicno prema moru.Samo još jedan artefakt na kornatskom kršu pobuduje jednaku pažnju kao suhozid. To suizolirane ograde - maslinici obzidani prizidama i suhozidom, danas u velikoj mjeri zapušteni i uruševinama.

PuteviBuduci da se vecina polja i ograda nalazilo dalje od porta, do njih su vodili putevi. Jedino suputevi koji su vodili kroz polja i velike komplekse ograda imali svoj definirani oblik. Tamo su segradile tzv. ulicine - putevi obrubljeni suhozidom i prizidama, široki najmanje toliko koliko jepotrebno da izmedu rubnih zidova prode naprceni tovar.

VodaLokva je imala pristup za ovce i služila je kao pojilište. U lokvama se takoder uzimala voda za polijevanje vinograda nakon pojave peronospore. Lokve su bez sumnje ambijentalni spomenici te ih treba obnoviti i ocuvati. To osobito vrijedi za one najpoznatije: najveca i najbolje uredena lokva u Tarcu, lokva na Pišcaku, u Poselu, na Lavsi. U velikom polju gdje nije bilo lokve, u Trtuši, gradile su se male cisterne, obicno iznad zemlje, s terasom kao sabiralištem za vodu. Gotovo sve takve cisterne su do danas sacuvane, unatoc cinjenici da se nalaze u lošem stanju. Njihova se voda koristila iskljucivo za polijevanje vinograda.

Prostor izmedu mora i kuce Pristan u uvali (mul) preko kojeg se iz domicilne luke plovilom dolazilo do posjeda karakteristican je po to što je imao više ribarsku funkciju. Prostor izmedu izmedu mula i kuce zvao se steralo. To je nasuti obalni rub, cesto pokriven oblutcima (žajem), glavnom je toliko velik koliko su“visoke” najviše mreže (10-15 metara), a služio je za rastiranje (steranje) mreža i druge dnevneposlove te boravak. U uvalama (portima) s manje kuca i manje posjednika muli i sterala su rasporedeni pred kucom svakog pojedinog vlasnika (model Lavsa), dok se u portima s više vlasnika i manje operativne obale, više obitelji koristilo istim steralom.

Steralo se završavalo obalnim rubom i u produžetku pristanom (mulom). Muli koji su uvalu štitili od udara vjetra imali su lepare (Koromacna, Lucica, Kravljacica, Male Vrulje...). Lepari su bili kameni zidovi izgradeni s one strane s koje je dolazio najjaci vjetar. Svako je steralo imalo svoje stube (skalice - pristup moru izgraden u kamenom rubu) na kojima se cistila i pripremala riba, pralo sude, uredivalo ribarsku opremu. U svakom se portu nalazilo jedno pliko (mjesto bezobalnog ruba od kamena (korduna) na koje se mogao, u slucaju nevolje, izvuci brod.

Svi ovdje spomenuti nacini gradnje svjedoce o kornatskom prostoru kao antropološkioblikovanom krajoliku, koji pored afirmiranih prirodnih vrijednosti posjeduje specificnu arhajsku elementarnost u suživotu covjeka i prirode.

*Korišteni podaci: “Vladimir Skracic i Nikola Bašic: “Specificno gospodarstvo u zašticenom proostoru NP Krnati”-JU NP Kornati 1999.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

28

4. ORGANIZACIJA I ZAŠTITA PROSTORA NACIONALNOG PARKA

4.1. Zoniranje nacionalnog parka i režimi zaštite

Slijedeci usvojenu znanstvenu klasifikaciju zona u nacionalnim parkovima, koja je utemeljena na nacelima klasifikacije zona nacionalnih parkova prema zakljuccima 11. Generalneskupštine IUCN u Banfu izvršena je klasifikacija korištenja prostora Nacionalnog parka Kornati koja omogucuje ostvarivanje nove koncepcije novog ustroja posjecivanja i razgledavanja, kao i prihvatljivog gospodarenja i upravljanja parkom.

Slijedom razina diferenciranja prostora prirodni elementi cjeline parka odreduju se temeljnimfenomenom, koji se dalje djeli na zone u kojima je taj temeljni fenomen ocuvan u cjelosti te na kulturne zone u kojima je prirodni fenomen djelom modificiran ljudskim djelovanje te na koncu djelove prema namjeni, uvjetima korištenja i zaštite prostora.

Klasifikacija zona nacionalnog parka Kornati:

I –PRIRODNE ZONEa) temeljni fenomenb) zona stroge zaštite

II - KULTURNE ZONEa) zona poljoprivrednog krajolika b) arheološke, kulturno-historijske zone i lokaliteti, etnološki lokaliteti

III - ZONE MJEŠOVITE NAMJENEa) servisno-uslužne zoneb) zone tradicijske gradnje - lucice

4.2. Prirodne zone

a) Temeljni fenomen

“Temeljni fenomen prirode” je prirodna osobitost i vrijednost nacionalnog parka i ujedno glavni i osnovni razlog njegova utemeljenja, a tvore ga jedno ili više prirodnih obilježja koja nacionalnom parku daju njegovu bitnu karakteristiku.

Iako prostorno podrucje “temeljnog fenomena” obuhvaca otocje Kornata s posebnostimageomorfoloških oblika, njena dominantna sastavnica je akvatorij i to u biološkom smislu i ukombinaciji te dvije morfologije u estetskom smislu.

U podrucje temeljnog fenomena spada i okolica Nacionalnog parka od interesa za njegovuuspješnu zaštitu, održanje i za njegovo doživljavanje.

Temeljni fenomen tvore sastavnice prostorne strukture odredeni po slijedecim kriterijima:

- podrucje akvatorija s oceanografskim specificnostima, morfologijom podmorja i živim svijetom mora,

- cjelina koju tvori grupacija otoka i otocica, koji po geomorfološkim i vegetacijskimkarakteristikama kao i po svojim obilježjima antropogeno promijenjenog pejzaža u obliku

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

29

ireverzibilne degradacije, cime je podrucje poprimilo obilježje novog i drugacijeg prirodnogstanja,

- nepostojanje vecih naselja, naseljenosti, oblika privredne eksploatacije i uopce djelatnosti iizgradenih infrastruktura i drugih s nacionalnim parkom inkompatibilnih oblika i nacinakorištenja zemljišta i vodene površine,

- mogucnost da se u na podrucju parka u potpunosti ili s vrlo malim brojem iznimaka primjene medunarodni kriteriji zaštite prirode u nacionalnim parkovima i kriteriji za upravljanjem timpodrucjima.

- prilagodavanje granice temeljnog fenomena u prostoru lako uocljivim topografskimelementima.

b) Zona stroge zaštite

Unutar podrucja Nacionalnog parka Kornati izdvojene su zone stroge zaštite koje su utvrdene za podrucja oko otocica Purara te hridi Klint i Volic, Mrtovnjaka, otoka Klobucar te otoka Veliki i Mali Obrucan.

Mjere zaštite

U prirodnim zonama prirodni izgled i svojstva moraju ostati netaknutima i neizmijenjenima, a tamo gdje su narušeni moraju biti poduzete mjere za prirodno obnavljanje takvih prostora.

Pojave spontane regeneracije visokog raslinja (šume i makije) na ogoljelim otocimaNacionalnog parka otvara pitanje treba li ustrajati u cuvanju današnjeg stanja ili dozvolitimilenijski povratak u vjerojatno prijašnje izvorno stanje prirode. Kada je rijec o vecim otocima na kojima se obavlja djelatnost poljoprivrede (stocarstvo) stav je da treba održavati biljni pokrov u stadiju kamenjarskog pašnjaka i to na tradicijski nacin.

Zadržavaju se manje površine alepskog bora te ostaci nekadašnje klimazonalne vegetacije -šume hrasta crnike - Magazinovo Škrilo na otoku Kornat. Na manjim otocima s degradiranom šumom makije takoder se vegetacija ostavlja u prirodnom stanju. Iako je ogoljelost Kornatskih otoka posljedica ljudskog djelovanja, nikakvi zahvati za pošumljavanje nisu poželjni.

Buduci da je more i njegov živi svijet možda najbitniji element ovog prostora glavni zadatak je ocuvanje tog svijeta. U parku je dozvoljen ribolov u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu (NN 38/96). Na odredenim podrucjima dozvoljen je rekreacijski ribolov pod kontrolom i u skladu s dozvolom Javne ustanove. Ocuvanje živog svijeta mora uvjetovano je pažljivim aktivnostima na moru (plovidba, sidrenje, ronjenje) ali i na kopnu zbog mogucih promjena kvalitete morske vode.

U mjere zaštite spadaju svakako i istraživanja te evidentirenje sastavnica ekosustava u cjelini, kao i pracenje pojava radi poduzimanja potrebnih mjera zašite.

Sve nužne tehnicke zahvate, na kopnu i na obali, treba izvoditi u najmanjem i najnužnijemopsegu, tako da osim tehnickog objekta koji je potreban za cuvanje ili posjecivanje parka vec njegova neposredna okolica više ne pokazuje tragove zahvata. To se odnosi na pojas uz more-pomorsko dobra i postojece objekte potrebne za obilazak parka i njegovo cuvanje (kamenu pristani i privezišta za brodice, staze i putovi, najnužniji objekti infrastrukturnog opremanja) te na objekte vlasnika posjeda u funkciji privremenog boravka i obavljanja poljoprivrednih radova.

U zonama stroge zaštite nisu dopušteni nikakvi tehnicki radovi, pa cak ni za potrebe obilaska.

4.3. Kulturne zone

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

30

“Kulturnim zonama” smatraju se dijelovi Nacionalnog parka na kojima u kontinuitetu traje ljudsko djelovanje i koji svojim estetskim izgledom, tradicijskim djelatnostima u njima ili svojom kulturnom vrijednosti ili zanimljivosti dopunjuju privlacnost i vrijednost Nacionalnog parka. Dio tih prostora i gradevina koji predstavljaju povijesnu i etnološku vrijednost i izraz su tradicije štite se mjerama zaštite kulturne baštine, ali u suglasju s mjerama zaštite prirode jer se nalaze u prirodnomokviru.

U Nacionalnom parku Kornati razlikujemo dvije vrste kulturnih zona:

a) Zone poljoprivrednog krajolika

Poljoprivredne površine razlicitih kultura i pašnjaci u ogradama kao oblik tradicijskog nacina bavljenja poljoprivredom nisu inkopatibilni sa statusom nacionalnog parka i predstavljaju sastavni dio ukupnih vrijednosti prostora Nacionalnog parka Kornati.

Zone kultiviranog poljoprivrednog krajolika su "polja" na otoku Kornatu: Tarac, Trtuša, Knježak, Poselo, Koritnica, Željkovci, Cukino, Šipnate, Suha Punta, Statival, te poljoprivredne površine razlicitih kultura, uglavnom maslinici na otocima Svršata, Levrnaka, Piškera, Lavsa, RavniŽakan, Škulj i Smokvica.

Poljoprivredni krajolik (polja i pašnjaci) u svojem današnjem izgledu je antropogen. To su ostaci nekadašnjih mnogo intenzivnijih takvih aktivnosti i svjedoci povijesti u kojoj su se dogadalepromjene ispašom stoke.

Prema tome te se površine moraju smatrati vrijednostima Nacionalnog parka integriranim utemeljni fenomen pa je potrebno osigurati i mjere njihove zaštite protiv propadanja ili drugihnamjena.

b) Arheološke, kulturno-historijske zone i lokaliteti, etnološki lokaliteti

Brojne ilirske gradine i gomile (posebno u zoni Lucica-Kravljacica), te na lokalitetima: Pedinka, Kravljak, Stranžica upozoravaju na kontinuitet života na ovim prostorima od prapovijesnihvremena. Gradinsko naselje vjerojatno se nalazilo i na prostranom platou lokacije Tureta iznad polja Tarac.

Arheološke zone i lokaliteti iz antickog razdoblja nalaze se uglavnom u podmorju i to: tragovi pristaništa na Piškeri te u uvali Šipnate na otoku Kornat, lucki uredaji u podrucju VelikeProverse, ostaci solane na lokalitetu Šipnate te ostaci antickih gradevina i ribnjaka u uvali Bok o Svršate na otoku Svršata.

Nekoliko sakralnih (Svete Marije (VI st.), Gospe od Pohodenja (XIV st.) – današnja crkva u Tarcu) i tvrdavni objekt na brdu Tureta kod polja Tarac ukazuje na kontinuitet obitavanja na ovom prostoru u doba kasne antike i ranog srednjeg vijeka.

Na lokalitetu Pod Selo u podrucju polja Trtuša na Kornatu nalaze ostaci malog pastirskognaselja s tragovima pedesetak nastambi u suhozidu iz srednjeg vijeka kada su Kornati tekpovremeno naseljavani.

Na intenzivnije korištenje Kornata u XVI. stoljecu upucuju ostaci kamene utvrde-kaštela na otoku Velika Panitula koja je štitila ribarsku stanicu na susjednom otoku Piškera (Jadra), kao ipodmorski ostaci solana u uvali Jaz na otoku Lavsa. Na lokalitetu Piškera nalazi se i crkvica Porodenja Marijina iz XVI. stoljeca, kao i teško vidljivi ostaci naselja na tom lokalitetu. Brojne

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

31

kapelice na otocima iznimno su važni spomenici u životu otocana kojima su more i plovidba sudbina.

Krajem XIX. stoljeca uglavnom pašnjacki krajolik mukotrpnim radom pretvara se u složenimozaik obradivih površina naglašen izgradnjom suhozidnih ograda te sadnjom maslinika,vocnjaka i vinograda. Za to razdoblje se veže nastanak mnogih malih ruralnih kompleksa, tzv. stanova, te razvitak jedinog veceg naselja u uvali Vrulje na Kornatu.

Mjere zaštite

Osnovna nacela zaštite unutar kulturnih zona mogu se ujediniti u jedno osnovno nacelo: pažljivo gospodarenje prostorom koji predstavlja sklad prirode i covjekove aktivnosti u tom prostoru, dozvoljavajuci sve one aktivnosti koje su potrebne kako bi se ocuvale zatecene integralnevrijednosti zašticenog prostora.

Za zone poljoprivrednog krajolika vrijedi nacelo da su tradicijska poljoprivreda i stocarstvodozvoljeni u okvirima zone ukoliko ne izazivaju ekološke štete. Što više, mora im biti osiguran opstanak osobito u sprezi s specificnim oblikom turizma u ovom Nacionalnom parku koji ima elemente “seoskog turizma” i to kroz tradicijsku proizvodnju i ponudu prvenstveno zdrave hrane. No, te se površine ne smiju širiti, a na njima se ne dozvoljava intenzivna proizvodnja sprimjenom agrotehnickih mjera koje unose vece promjene u sliku pejzaža i ekosustav.

Za etnološke zone, te arheološke i kulturno-historijske zone i lokalitete vrijede slijedeca nacela koja se osnivaju na temelju konzervatorskih analiza i prakse:

• konzervacija, tj. ocuvanje postojeceg stanja razlicitih zatecenih vrijednih tradicijskih iprostornih oblika, uz niz zahvata na uredenju i prostornoj prezentaciji integralnih vrijednosti, npr. zona Turete;

• rekonstrukcija, tj. potpuno ili djelomicno vracanje uništenih poznatih oblika ili njihovih dijelova, npr. kompleksi stanova - Ježinov stan na otoku Levrnaka;

• rekultivacija, tj. preoblikovanje okoliša radi prilagodbe postojecim vrijednostima prostora,npr. naselje Vrulje, odnosno prostor uvale Južna Vala na otoku Ravni Žakan;

• rekompozicija, tj. uspostavljanje odgovarajucih odnosa izmedu postojecih objekata,preoblikovanjem neprimjerenih rješenja i uskladenjem odnosa (Vrulje, Južna Vala), testvaranjem novih oblika u povijesnoj strukturi koji bi trebali upotpuniti ili nadovezati napostojece, a na principu podredenosti i harmonije (Ravni Žakan);

• integracija, tj. strukturno i prostorno povezivanje pojedinih elemenata i dijelova urbano-arhitektonskih jedinica u jedinstvenu cjelinu (Vrulje).

Navedena nacela su u medusobnoj ovisnosti te je u pojedinoj zoni potrebno primijeniti i više nacela s ciljem utvrdivanja dopustivog i prihvatljivog razvitka nastanjenih lokacija, nacinakorištenja, ali i prezentacije svih vrijednosti, napose tradicijskog graditeljstva i tradicijskihdjelatnosti što je neizostavno obilježje zašticenog prostora nacionalnog parka.

* (Izvor: Pristup valorizaciji i zaštiti integralnih vrijednosti prostora NP Kornati - Zofija Mavar,dipl.ing.arh.)

U slucaju razlicitih režima zaštite spomenickih zona i lokaliteta na temelju Zakona o zaštiti iocuvanju kulturnih dobara i Zakona o zaštiti prirode, zaštita se odnosi na respektivni predmet

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

32

zaštite i prevladava uvijek onaj režim koji je stroži a koji je u ovom planu odreden slijedom: prvo prirodne, zatim kultivirane i mješovite zone.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

33

4.4. Zone mješovite namjene

Za razliku od “prirodnih i kulturnih zona” koje podliježu strožim mjerama zaštite prirode uNacionalnom parku, zone “mješovite namjene” su zone za upotrebu prostora u razlicite utilitarne svrhe i to za smještaj servisnih i tehnickih potreba Nacionalnog parka kao i za opstanaktradicijskih gospodarskih djelatnosti koje obavljaju vlasnici, odnosno posjednici zemlje naKornatima. I te zone podvrgnute su režimu zaštite odnosno odgovarajucih uvjeta korištenjaprostora.

Odredene su slijedece zone mješovite namjene:

a) Servisno-uslužne zone

Servisno-uslužne zone su zone mješovite namjene koje se nalaze na mjestima važnim zaorganizaciju posjecivanja, odnosno prihvat posjetitelja, a što su ujedno i glavni ulazi u Nacionalni park: Južna vala (Kulušicev stan) na otoku Ravni Žakan, prostor koji danas zauzima marina "Piškera" na Velikoj Panituli sa svojim uslugama te zona u uvali Vrulje ("Lavcevic").

b) Zone tradicijske gradnje - lucice (“porat”)

Lucica ili porat je višeznacna rijec i na raznim tockama Jadrana oznacava razlicite pojmove. Najraširenije je znacenje “mjesto za siguran boravak broda” i otprilike se poklapa s pojmomluke. Medutim na Kornatima ona oznacava pojam naseljenog dijela otoka, zbog cinjenice da se ta mjesta ne mogu zvati naselja što podrazumijeva stalno prisutno stanovništvo sa svimatributima naselja.

Najstariji objekti ucrtani u katastarske karte datiraju iz vremena prvog austrijskog premjera(1824-1830). Radi se o izdvojenim kucama (stanovi, pastirske bunje) koje su se gradili uzpašnjak, odnosno ograde. Naglim uvecanjem posjeda nakon otkupa Kornata, povecala seosnovica za stocarstvo ali i za poljoprivredu, osvajanjem plodne zemlje krcenjem krša. Boravak za vrijeme muže ovaca i dalje se odvijao na pašnjaku, ako je on bio udaljen od obale, no u najbližoj uvali zapocinje proces izgradnje kuca za duži boravak i skladištenje proizvoda dotransporta prema domicilnom prostoru. Taj proces pocinje negdje u XIX. stoljecu te se smatra da je pocetkom stoljeca bilo ukupno oko 20 kuca na ovom prostoru, od kojih je 11 na otoku Piškera, ali su one iskljucivo ribarske kolibe.

Bitna cinjenica za smještaj tradicijskog porta, osobito na otoku Kornatu, bila je relativna blizina polja i maritimna podobnost pojedine uvale.

Da bi se bolje shvatio izgled današnjih lucica potrebno je podsjetiti na izbor vala i lokaciju kuca u njima s obzirom na snagu i smjer vjetra. Naime sve te vale su zbog dispozicije Kornatazašticene od bure dok je mjesto za izgradnju odabrano s one strane uvale koja je zaklonjena od juga. Gdje se to nije moglo organizirati, odbrana od juga se organizirala izgradnjom specificne obalne infrastrukture (lepari i muli).

Skupine objekata koji su izgradeni u svrhu tradicijskog korištenja poljoprivrednog prostoraNacionalnog parka nalaze se uglavnom na otoku Kornatu i to na mjestima tradicijskih lucica-“porata”, odnosno u uvalama: Suha Punta, Lucica, Kravljacica, Vrulje, Stiniva, Statival, uvala Samica, Lupeška, Tribošci, Pod Bižanj, Šipnate, Strižnja, Male Vrulje, Gujak, Ropotnica,Koromacna i uvala Opat,na otoku Kornatu, Levrnaka na otoku Levrnaki, Lavsa na otoku Lavsi i Smokvica na otoku Smokvica te ribarsko naselje na otoku Piškera.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

34

Zone tradicijske gradnje su zone mješovite namjene u koje se smještava sva potrebna oprema za poslove poljoprivrede i privremeni boravak vlasnika posjeda na otocima te u sklopu toga i za pružanje usluga posjetiteljima, u skladu s pravilima, a koja iz bilo kojih razloga ne može biti izvan granica parka. Gradnja u granicama koje su odredene tradicijskim nacinom gospodarenjaprostorom ujedno svojim razmještajem i koncentracijom tvore strukturu koja omogucuje bolje ocuvanje prirodnih zona.

Zona tradicijske gradnje odredena je kao prostor skupine gradevina i oznacena granicama koje ga dijele od pripadajuceg prostora vezanog uz obalu uvala, od kultivirane krajobrazne cjeline kojoj pripadaju ili od prirodnog prostora koji ju okružuje.

Mjere zaštite

Režim zaštite u tim zonama nešto je blaži od režima u prirodnim zonama. Dozvoljeni suodredeni tehnicki zahvati u smislu rekonstrukcije, dogradnje i ogranicene izgradnje na nacininterpolacija u formirani prostor skupine gradevina. Uvjeti graditeljskih zahvata, velicinom,funkcijom i oblikovnim elementima moraju biti strogi i podvrgnuti strucnim analizama kako same lokacije i smještaja gradevine, tako i njenog okruženja, odnosa prema obali i moru odnosno poljoprivrednom krajoliku. To je osobito važno zbog vrlo malih površina tih zona, njihoveizoliranosti i uocljivosti te vrlo izražene prirodne osame Kornata.

Uredenje zona gradnje definirano je u skladu s kriterijima za izgradnju i nacelima uredenja koja su propisana ovim planom ukljucujuci i ozelenjavanje koje je u tim zonama opravdano.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

35

5. NAMJENA, UREÐENJE I KORIŠTENJE PROSTORA

5.1. Zone tradicijske gradnje objekata vlasnika posjeda

Planom se odreduju i razgranicavaju zone mješovite namjene definirane kao skupinetradicijskih gradevina i pripadajuceg prostora oko gradevina u uvalama. To su prvenstveno pomocne gradevine u funkciji poljoprivrede i ribarenja te privremenog smještaja vlasnikaposjeda.

Tradicijska lucica - “porat” je mjesto koje bi se moglo odrediti kroz slijedeca izvorna obilježja:

1. Kuce svih obitelji su locirane na obali. 2. Svakoj kuci u portu pripada pašnjak u zaledu. 3. Svaka kuca u portu ima “poje” ili ograde u samom portu ili u zaledu4. Svakoj kuci pripada mul i steralo pred kucom, mada su se u portima s velikim brojem

obitelji muli i sterala koristili zajednicki. No, u nacelu se znalo, a u nekim portima iznimno jasno koji je mul ili steralo u “vlasništvu” koje obitelji, a koji je komunski, to jest zajednicki.

5. Gumna su zajednicka ili pojedinacna i locirana su u nacelu dalje od porta. 6. Mnoge obitelji imaju gomile - staje za domace životinje, osim ovaca locirane malo dalje

od porta ili “iza kuc”. 7. Kuce su koncentrirane na malom prostoru uz more. Ako je porat s brojnim obiteljima (tip

Vrulje, Kravljacica, Smokvica) nove se kuce ne grade uz obalu, nego u nizovima po pristranku.

8. Sve su kuce sagradene na pomorskom dobru ili na pašnjaku onog vlasnika na cijem je “partu” izgraden porat, po modelu odmira**.

9. Sve su prve kuce potleušice (samo prizemlje). 10. Kuce i muli su u nacelu pogodno locirani s obzirom na smjer opasnih vjetrova.

* Muli i sterala sagradeni su na pomorskom dobru - maritimi vecinom u doba kada nije postojao ili gotovo nije postojao interes za porte i Otocje nekornatskih plovila. Oni koji su ih izgradili doživljavali su ih uvijek, a i danas ih doživljavaju, kao svoje, iako su na pomorskom dobru. Ovakav je stav u mnogim slucajevima bio razlogom vecih ili manjih sukoba sa nauticarima i turistickim prijevoznicimakoji se nisu osvrtali na stavove graditelja, vlasnika po obicajnom ali ne i stvarnom pravu.

** Odmira je pojam kojemu nije jednostavno dati jednoznacnu definiciju. U pocetku je to bio diopašnjaka koji je kolon mogao krciti i na njemu privredivati. Kasnije, odmire su bile parcele obicno u blizini porta ili samom portu koje su se nalazile na pašnjaku vlasnika parta, odnosno parcele za gradnju kucica na obali.

Na temelju navedenih kriterija može se utvrditi koje su lucice-porti nastali kao izrazgospodarskih i životnih potreba iskonskih Kornatara. Naime, oni porti na koje se mogu primijeniti svi kriteriji ili vecina njih, pouzdano su nastali rano, u fazi vlasnickog instaliranja na posjedu. Ovi se porti dakle mogu smatrati tradicijskim te predstavljaju zonu u kojoj se mogu rekonstruirati i dograditi postojece gradevine te oprezno interpolirati nove

Ovim planom kao mjesta namijenjena za privremeni boravak u svrhu obavljanja poljoprivrednedjelatnosti vlasnika posjeda odreduju se slijedece tradicijske lucice:

Na Kornatu: Opat, Koromacna, Knježak/Ropotnica, Koritnica/Gujak, Vrulje, Male Vrulje,Strižnja, Kravljacica, Lucica, Šipnate, Pod Bižanj, Suha Punta, Lupeška, Samica,Statival i Stiniva.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

36

Na otocima: Smokvica (Lojena), Ravni Žakan (Zmorašnja vala), Lavsa (vala) i Piškera i Levrnaka.Skupine i gradevni sklopovi razlicitog su tipa prema cemu se odreduju i uvjeti za njihovurekonstrukciju ili mogucu novu gradnju interpolacijom, unutar formiranog prostora gradevina:

- skupine samostalnih gradevina-gradevinskih sklopova, - povezane gradevine u nizu (Vrulje, Lavsa, Smokvica, Lucica) i - izdvojeni lokaliteti-pojedinacni gradevinski sklopovi.

Gradevine su smještene na postojecoj parceli odnosno dijelu posjeda koji se nalazi u zoni ili unutar granica lokaliteta što se ovim planom zadržava kao osnova za odredenje prostoramogucih graditeljskih zahvata.

Lucici pripada i zajednicki prostor uz more definiran kao pristan odnosno javno-pomorskodobro, a zona gradevina se razgranicava od tog obalnog pojasa.

Neke od skupina tradicijskih gradevina pripadaju intenzivno kultiviranim cjelinama ogradenihsuhozidima (vinogradi, maslinici) i planom se razgranicava njihov prostor od prostora kultivirane poljoprivredne cjeline.

Navedena razgranicenja odnose se na upravljanje i mogucnost intervencija pri cemu se moraju slijediti tradicijski elementi, kako prostorna dispozicija gradevine i odnos prema krajobraznojcjelini tako i oblikovni i funkcionalni graditeljski elementi.

Sve kuce koje nisu izgradene kao rezultat potreba boravka i dozvoljenih djelatnosti uNacionalnom parku i koje odstupaju od utvrdenih pravila gradnje utvrdenih ovim planom, analaze se na prostoru gdje je ovim planom moguca lokacija takve gradevine, moraju serekonstruirati i uklopiti u ambijent odnosno tradicijski sklop gradevina. Kuce koje su izgradene na mjestima gdje to ovim planom nije dozvoljeno ili dio gradevina koji prelazi odredene okvire utvrdene ovim planom moraju se ukloniti.

5.2. Tradicijska gradevina -“kornatska kuca” i posjed

5.2.1. Znacajke i dimenzije kornatske kuce

Kuce na Kornatima nastale su kao izraz potrebe da se lakše i sigurnije živi na dijelu dislociranog posjeda u arhipelagu. Stoga je nedvosmisleno jasno da je samo posjed, njegova velicina istruktura onaj cimbenik koji nekome daje ili oduzima pravo na “kucu”. Utvrduju se glavnesastavnice, situacije i nacela gradnje na Kornatima:

“Kornatska kuca” je gradevina ili sklop manjih gradevina u funkciji poljoprivrede iprivremenog smještaja i obavljanja poslova vlasnika posjeda, smještena u zoni tradicijske lucice- porta koju tvori skupina gradevina ili ona izvorna gradevina na izdvojenim lokacijama vezanim za posjed. Nove gradevine na posjedu mogu se graditi samo radi održavanja posjeda, a time i radizaštite prostora.

Zone i lokaliteti gradnje su postojeci i oblikovani tradicijskim nacinom gradnje za obavljanje poslova na tradicijski nacin u koji se ukljucuje sama “kuca”, prostor za obavljanje djelatnosti oko kuce i zajednicki prostor pristana.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

37

Posjedom u Kornatima smatra se ona struktura i velicina pašnjaka, obradivih površina imaslinika koja obvezuje vlasnika da na njemu boravi. Iskustvo pokazuje da za taj boravak nije dovoljan samo brod, vec uz njega i prostor u kojemu ce Kornatar živjeti, odložiti iuskladištiti alate, arti i opremu za trajan i aktivan boravak. Suvremena kornatska kuca mora slijediti tradicijske elemente odgovarati multifunkcionalnimzahtjevima koji motiviraju njezinu gradnju. Ona mora zadovoljiti potrebu vlasnika za povremenim boravcima u svim godišnjim dobima i raspolagati komforom opceprihvacenog civilizacijskogstandarda (fizikalni i sanitarni uvjeti). Osim za najužu obitelj, u kuci je nužno osigurati smještaj za clanove proširenog kucanstva ili osoba u specificnoj težackoj ispomoci za vrijeme intenzivnih poljoprivrednih radova. Poželjno je stanje da clanovi proširenog kucanstva, ribari i težaci, budu iste osobe. Ovi potonji mogu biti i turisti integrirani u kornatsku obiteljsku zajednicu i poslove na posjedu.

Prostor nove kornatske kuce sadržava:

1. Viševrijedni stambeni prostor naslijeden iz kornatskog “monovolumena” u kojemu su sjedinjene funkcije pripremanja jela, blagovanja, boravljenja i spavanja. Uz prostor za pripremu jela poželjno je planirati otvoreno ognjište i krušnu pec.

Spavanje treba organizirati na visinski izdvojenom dijelu prostorije, koji bi biosuvremeni produžetak tradicijskog kornatskog taulca. Prostor ispod taulca može se koristiti kao spremište.

Polivalentni monovolumni prostor valja integrirati s prostorom dvorišta (taraca, sterala ili mula) s dovoljno velikim vratima zbog permanentnog kontakta s vanjskimprostorom tijekom obavljanja svakodnevnih poslova. Vjetrobran nije nužno predvidati, osim kao alternativni ulaz ili zglob za prikljucak drugim prostorijama na glavnustambenu prostoriju.

Ovaj prostor predstavlja maticni sadržaj kornatske kuce i njega u pravilu koristidomacin i njegova uža obitelj. Velicina 25-30 m

2.

2. Prostor za spavanje clanova proširenog kucanstva (ili ribara i težaka u ispomoci, ili mogucih integriranih turista, ili studenata, ili istraživaca. . . ) predstavlja gotovonezaobilazni sadržaj nove kornatske kuce. Velicina od 15-20 m

2.

3. Sanitarni prostori (WC, kupaonica) mogu se izvesti u zglobu izmedu maticnogprostora i prostora za prošireno kucanstvo. Velicina približno 5-8 m

2. Magazin treba planirati od dva dijela, jednog (manjeg)

namijenjenog privremenom pohranjivanju poljoprivrednih i ribarskih proizvoda tedrugih namirnica i drugog (veceg) namijenjenog skladištenju i cuvanju poljoprivrednihi stocarskih alata, gnojiva, plinskih boca, goriva, mreža i ribarskog pribora. Velicina od 15-20 m

2.

4. Cisterna za kišnicu. Velicina 20-40 m

3.

6. Natkriveni vanjski prostor za ljetnu kuhinju (ognjište, krušna pec i sl. ).

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

38

Velicina 6-10 m2.

Ovako razvijeni sadržaji kornatske kuce vode nas do njezine velicine od 60-78 m2, u slucaju kada su svi sadržaji kompletirani.

Ovim se Planom kao najveca površina, ukoliko su zastupljeni svi sadržaji, odreduje 65. m2 za gradevinski sklop ukupno.

5.2.2. Uvjeti gradnje, gabariti i materijali

Morfološki bi bilo neprihvatljivo tako veliki sadržaj oblikovati kao kompaktni volumen. Zato se svaka kornatska kuca koja prelazi osnovnu površinu od 40 m2 mora nužno projektirati kao kompozicija manjih volumena od kojih najveci na bi smio prelaziti vanjske dimenzije od 5x8 m.

U visinskom smislu kornatska kuca je jednoetažna s mogucnošcu nadozida za potkrovlje u visini do 0,8 m. Potkrovna etaža može se u tradiciji monovolumena koristiti i kao galerijski prostor.

Krov kornatske kuce je u pravilu dvostrešni. Na osnovni volumen kuce moguce je pridodatijednostrešne elemente ili elemente s ravnim krovom (taracom). Krovna konstrukcija mora biti drvena s pokrovom od kupa kanalica. Za pokrove se ne smije dopustiti uporaba surogata:mediteran crijepa, obojenog eternita, francuskog crijepa, bramac crijepa i sl. Ravni krovovi-tarace mogu se izvoditi iskljucivo zagladivanjem betonske površine (ligadinom).

Stubište za potkrovlje izvodi se unutar kuce, a ako se izvodi izvana, mora završiti na ravnom krovu cisterne ili magazina preko kojega se može uci u potkrovlje. Na kornatskoj se kuci ne smiju planirati ni balkoni, ni lode, ni tzv. francuski prozori. Isto tako, ni kosi krovni prozori, ni luminariji na krovu.

Svi kucni otvori, prozori i vrata, moraju biti pravokutnog oblika s proporcijom visine i širine u odnosima 1,5:1 i izradeni zajedno sa škurama od borovog ili smrekovog masiva s tradicijskim baštardelama. Unutar prozorskog okvira važno je podijeliti staklo s najmanje jednomhorizontalnom preckom. Za okov valja primjenjivati kovane špajunete i kovane brave s masivnim kljucevima.

Materijali za izgradnju kornatske kuce trebaju biti iskljucivo prirodnog podrijetla. Zidovi se moraju graditi od pritesanog kamena s bogatom spojnicom, izdašno ispunjenom mortom.

Za vanjske površine može se upotrijebiti kameno poplocenje i poplocenje s oblucima u raznim kombinacijama sa zagladenim betonom. Za vanjska poplocenja zabranjuje se upotrebakeramike ili terakote.

Izricito se zabranjuje gradnja s upotrebom nadsvodenih elemenata, lukova, arkada i sl. Cisterne i druge pratece objekte nužno je obložiti kamenom na isti nacin na koji je sagradeno procelje kuce.

Položaj kuce mora biti takav da je uskladen sa susjednim parcelama i kucama, da omogucuje obavljanje djelatnosti na otvorenom te da ima pristup s javne površine.

5.3. Tradicijske djelatnosti i turizam

S obzirom na specificnost turisticke ponude unutar nacionalnog parka te planiranje znacajnog broja posjetitelja parka, poljoprivreda u Parku ima specificnu razvojnu perspektivu. U procesu

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

39

poljoprivredne proizvodnje primjerene zahtjevima Parka potrebno je uskladivati interese Parka i interese vlasnika posjeda, tako da je lokalno stanovništvo motivirano štititi vrijednosti parka.

Zone poljoprivrednog pejzaža koje su definirane kao kulturne zone unutar nacionalnog parka, a odnose se na zone koje su omedene suhozidima unutar kojih se nalazi pojedina kultura(vocnjak, vinograd, maslinik …. ) bez obzira na postojece stanje obradenosti namjenjuju se za poljoprivrednu proizvodnju (obradive poljoprivredne površine).

U Parku treba razvijati i stocarstvo, koliko zbog gospodarskih svrha, toliko i zbog ocuvanja fizionomijskih obilježja Parka. Prostori koji nisu namijenjeni kao osobito vrijednopoljoprivredno tlo ni kao šume posebne namjene namjenjuju se kao ostale poljoprivredne površine – kamenjar i pašnjaci.

U zonama poljoprivrednog pejzaža poželjna je i nadalje tradicijska poljoprivreda i stocarstvo, ali samo ako ne izazivaju ekološku štetu. Na tim površinama se ne dopušta primjena agrotehnickih mjera i unošenje novih vrsta koje bi donijele promjene u slici pejzaža.

Korištenje Kornata kao nacionalnog parka odredeno je znanstvenim, kulturnim, rekreacijskim i obrazovnim svrhama. Istovremeno funkcije nacionalnog parka smještene su u prostor privatog vlasništva kopnenog djela i akvatorija što predstavlja specifican okvir posjecivanja i turistickog korištenja prostora parka.

Buduci da su najcešce i najtipicnije forme turistickog korištenja parka jednodnevni izlet iobilazak, opremanje Parka potrebnim tehnickim i infrastrukturnim elementima potrebno jedefinirati i programirati sukladno takvom korištenju.

Na podrucju Parka iskljucene su komercijalne investicije koje se oslanjaju na koncepcijuindustrijskog turizma. Takvim se pristupom ne umanjuje vrijednost Kornata kao turistickogresursa.

Medutim, uloga je Parka obogatiti turisticki “image” šireg turistickog podrucja koje obuhvaca receptivne kapacitete turistickih gravitacija Zadra, Biograda i Šibenika.

Turizam je, u svom najbitnijem odredenju, proizvodnja iskustva. Koliko je iskustvo originalnije, toliko je i vrijednost turistickog resursa veca, a njegova privlacna snaga trajnija. U tom sekontekstu Nacionalni park pokazuje kao glavni izvor atrakcije te je njegova funkcija privuci gosta i osigurati reprodukciju novih iskustava, ne osiguravajuci pri tom trajni prihvat ljudi.

5.4. Održavanje vegetacije i sadnja

Prostor odreden namjenom površina kao šuma je zašticen floristicki vrijedan lokalitet na otoku Kornatu - Magazinovo škrilo (šuma crnike velicine cca 50 ha).

Ostale šumske površine cine degradirane šume oznacene u namjeni površina na Kornatu(crnika, alepski bor), na otoku Piškeri, na otoku Lavsa i na otoku Levrnaka.

Iako je ogoljelost Kornatskih otoka posljedica ljudskog djelovanja, nikakvi zahvati zapošumljavanje nisu poželjni.

Da bi se ocuvala današnja slika pejzaža Kornata potrebno je zadržati, koliko je god moguce, tradicijsko stocarstvo koje ce onemoguciti prirodni proces pretvaranja kamenjare u druge više oblike vegetacije (garig, makiju i šumu).

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

40

Zahvati oplemenjivanja pejzaža moguci su u zoni usmjerene zaštite, odnosno u zonamamješovite namjene (naselja i servisne zone) i to iskljucivo u autohtonim vrstama.

Kod planiranja novih zelenih površina te kod sanacije ili intervencije u postojecem zelenilu, gdje je to dozvoljeno, nužno je koristiti autohtone vrste. Unesene egzoticne vrste i one za Kornate alohtone ne bi trebalo koristiti.

Pojedinacni primjerci unijetih vrsta koje se mogu susresti su: sofora (Sophora japonica),pajasen (Ailanthus glandulosa), sibirski brijest (Ulmus pumila), bagrem (Robinia psudacacia), košcela (Celtis autralis), cempres (Cupressus sempervirens), pinj (Pinus pinea), te puzavice Ampelopsis sp., Polygonum sp. i Bougenevilla sp. Na Kornatskim otocima dobro su seudomacile vrste kao ružmarin (Rosmarinius officinalis) planika (Arbutus unedo), lovor (Laurus nobilis), oleander (Nerium oleander), pitosporum (Pitosporum tobira), tamaris (Tamarix sp. ), brnistra (Spartium juncem), i rogac (Ceratonia siliqua).

Od autohtonih vrsta pogodnih za hortikulturnu upotrebu navodimo slijedece:

drvece: Ficus carica - smokva Fraxinus ornus - crni jasenPirus amygdaliformis - kruška gloguljaPistacia terebinthus - smrdljikaPrunus mahaleb - rašeljkaQuercus ilex - crnika

grmlje : Juniperus oxycedrus - šmrikaMyrtus communis - mirtaPaliurus aculeatus - dracaPhillirea latifolia - zelenikaPhillirea media - zelenikaPistacia lentiscus - tršljaVitex agnus castus - konopljika

trajnice:Asparagus acutifolius - sparožinaCrithmum maritimum - matarHelichrysum angustifolium - smilje Salvia officinalis - kaduljaSatureja montana - kaduljaStatice cancellata-mrižica

penjacice:Convolvulus lineatus - slakHedera helix - bršljanSmilax aspera - tetivikaVitis vinifera - vinova loza

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

41

Prilikom ozelenjevanja zona izgradnje obavezna je upotreba autohtonog i udomacenog biljnog materijala. Po kriteriju autohtonosti crnika je na prvom mjestu, ali kako sporo raste, opravdano je u prvoj fazi koristiti borove. Mogu se koristiti i vocarice, te vinova loza, kao odrina.

5.5. Namjena i uvjeti korištenja mora

Zoniranjem nacionalnog parka utvrduje se podmorje kao dio temeljnog fenomena i time uživa zakonsku zaštitu kao i kopneni dio u kategoriji nacionalnog parka. Po odredenju nacionalnog parka svi su oblici ribolova u privredne svrhe u parku iskljuceni. Ribolov je reguliran Pravilnikom o unutarnjem redu koji omogucava rekreacijski ribolov s odredenom opremom-alatima, naodredenim mjestima te pod kontrolom i uz dozvolu JU NP Kornati.

Unutar podrucja Nacionalnog parka Kornati izdvojena je zone stroge zaštite koja se utvrduje za podrucja oko otocica Purara, te u neposrednoj blizini hridi Klint i Volic. Zona stroge zaštite odredena je s 500 metara od obalne linije tih otocica. Unutar te zone zabranjeno je posjecivanje bez posebne dozvole uprave i bez pratnje nadzornika parka.

S ciljem razgledavanja, Pravilnikom o unutarnjem redu odreduju se uvjeti i lokaliteti-zoneorganiziranog i kontroliranog ronjenja, pod strucnim vodstvom u organiziranim skupinama.

Nacini prilaska plovila u Nacionalni park i linije kretanja posjetiteljskih plovila ucrtani su ugrafickom prilogu br. 3. Važno je napomenuti da je nužno ograniciti brzinu kretanja brodova (narocito glisera) unutar nacionalnog parka zbog sigurnosnih razloga kao i zbog razloga zaštite prostora. Trase turistickog obilaska, linije obilaska povezuju mjesta glavnih recepcija unutarparka i tocaka na kopnu gdje se posjetitelji iskrcavaju te posjecuju atraktivne lokacije na kopnu.

Kretanje, pristajanje i vez plovila nauticara regulirano je Pravilnikom o unutarnjem redu unacionalnom parku “Kornati .

Planom su utvrdene uvale s pristaništima/privezištima kao zone luka u sklopu servisno-uslužnihlokaliteta: Marina Piškera, Ravni Žakan i uvala Vrulje (nekadašnji "Lavcevic" centar). U ostalim uvalama – lucicama omogucava se pristajanje plovila Nacionalnog parka i vlasnika posjeda.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

42

6. POSJECIVANJE

6.1. Postojece stanje

Temeljna je zadaca ustanove i pojedinca koji su zaduženi za zaštitu prirodne baštine sacuvati odredeni dio prirode za buduce naraštaje te omoguciti svakom, pod odredenim uvjetima, posjet zašticenom prostoru. Iskustva pokazuju da samo kvalitetno organizirani i kontrolirani posjetizašticenoj prirodnoj baštini mogu ispuniti navedene zadace. Zbog toga što dosadašnji posjeti Nacionalnom parku Kornati nisu bili primjereno organizirani ni kontrolirani, ova jedinstvenainsularna skupina na Sredozemlju našla se u vrlo teškoj ekološkoj situaciji. Stanje je tim teže što je upravo proglašenje otocja Nacionalnim parkom pokrenulo veliki broj znatiželjnika i ljubitelja prirode prema Kornatima. Broju posjetitelja nije do danas suprotstavljen primjeren organizacijski oblik prihvata.

Skupni posjeti Nacionalnom parku svode se na izletnicku sezonsku aktivnost, organiziranu sa širokog gravitacijskog prostora. Na tu aktivnost u kojoj sudjeluje bezbroj subjekata iz širokog emitivnog podrucja, ustanova koja upravlja Parkom nema nikakav nadzor. Izletnici se dovoze na mjesta koja su birana po afinitetu prijevoznika ili najcešce uz privolu vlasnika - domacina koji participira u tom ljetnom “biznisu”. Ovi su izleti na Kornate motivirani brzom sezonskomzaradom. Izleti koji se reklamiraju kao vrhunski doživljaj kornatskih ljepota potpuno sunesadržajni, a strucni vodici, kvalificirani za vodenje skupina posjetitelja nisu školovani niuvedeni u izletnicku praksu. Ne postoji nikakav prezentacijski prostor u kojem bi se posjetitelji mogli obavijestiti o Nacionalnom parku, prije odlaska u prostor temeljnog fenomena. Dakle,obrazovna, pedagoška i andragoška uloga NP Kornati uopce nije ostvarena.

Individualni posjetitelji Nacionalnog parka mogu se svrstati u tri skupine:- nauticari s vlastitim ili unajmljenim jahtama;- individualni izletnici u manjim gliserima i gumenjacima;- gosti u tzv. “Robinzonskom turizmu” smješteni u kucicama vlasnika posjeda.

Nauticare u vecim jahtama moglo bi se relativno lako kontrolirati, ali je i ova kontrola danas neefikasna. Naime, nauticari se sidre bilo gdje. U takvim uvjetima i naplata ulaznica izaziva otpor posjetitelja, uz argumentaciju da se može naplatiti samo pružena usluga, a takva nepostoji.

Individualni izletnici u manjim plovilima (gliserima i gumenjacima) koji dolaze u pravilu najednodnevne izlete u Kornate iz obližnjeg obalnog prostora (Zadar - Biograd - Murter - Šibenik) predstavljaju onaj posjetiteljski segment koji je najteže kontrolirati. Svojim brzim i lako pokretljivim plovilima lako izmicu kontroli, a iz istih razloga cesto se upuštaju u krivolov.

Najlakše kontrolirani dio posjetitelja jesu agencijski ili individualni gosti domicilnog stanovništva u tzv. “Robinzonskom turizmu”. Ovi posjetitelji, najcešce dolaze bez vlastitog plovila, stacionirani su u jednoj od lucica i registrirani kod agencija ili turistickih zajednica. Njihov broj zavisi odkapaciteta raspoloživih postelja, koje u pravilu prati odgovarajuca sanitarna oprema, pa nemože doci do znacajnijih ekscesa, kao što je to moguce kod drugih skupina.

Opisano stanje govori u prilog stajalištu da je dalje toleriranje stihijskog i nekontroliranogposjecivanja NP Kornati neodrživo. No i pitanju kontrole posjecivanja nužno je pristupiti

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

43

kreativno, uvažavajuci i promicuci one organizacijske metode i sredstva, koji ce biti na tragu posebnosti Kornata.

Prema podacima Javne ustanove NP Kornati (JU) na dan 15. 08.2001. god registriranihposjetitelja je bilo:

nauticari 150 brodova 350-500 osobaorganizirani izleti 17 brodova 750 osobaindividualni posjetitelji nema podataka -----------------------UKUPNO: 167 brodova 1100- 1250 osoba

JU ujedno upozorava da je stvaran broj posjetitelja teško ustvrditi s obzirom na specificnost NPKornati i nedovoljno ucinkovito organiziran rad te da je taj broj najmanje dvostruko veci i to osobito u djelu nekontroliranih individualnih posjetitelja. Podataka o vlasnicima posjeda i njihovim gostima nema ali se procjenjuje da je rijec o malom broju posjetitelja. Stoga se može smatrati da ukupan broj posjetitelja u u jednom danu iznosi oko 2500-3000, bez vlasnika posjeda s njihovim gostima.

Godišnji registrirani posjet za 2001 god prema podacima JU je 10 000 plovila nauticara s 32 000 osoba i 900 izletnickih plovila s 21 000 osoba-ukupno 43 000 osoba. Ukupna procjena za 2001. je 65 000 individualnih i 25000 organiziranih posjetitelja, dakle ukupno 90 000, bezboravka vlasnika posjeda s gostima.

Podatak iz ranije faze izrade plana (1997.god ) pokazuje da na ulazu Proversa u jednom danu uplovi 230 plovila (jedrilice, gliseri, plovila domace gradnje, izletnicki brodovi) te na ulazu Ravni Žakan približno još toliko dakle oko 450 plovila. Dio plovila veže se na privezištima Marina, Ravni Žakan i Vrulje s ukupno 150 vezova a dio sidri uvalama (oko 300 plovila) dok vlasnici posjeda koriste privezišta u lucicama s oko 300 vezova.

6.2. Planirani sustav posjecivanja

6.2.1. Osnove turisticke ponude

Složenost i osjetljivost razvoja gospodarske komponente kod nacionalnih parkova, proizlazi iz samih funkcija koje se, iako cesto suprotstavljene, moraju odvijati na povezan i skladan nacin. Ako je naime jedna od definicija da je nacionalni park podrucje od interesa za znanost, odgoj i obrazovanje te rekreaciju i turizam, onda je jasno da se turisticka djelatnost može odvijati na jedan obazriv, ogranicen i selektivan nacin. O gospodarsko-turistickim aspektima može segovoriti jedino kroz ekološku komponentu gospodarenja tj. putem programa i projekata aktivne zaštite obuhvacenog podrucja.

Turizam u nacionalnom parku vezan je uz rekreativnu aktivnost, a odnosi se na privremene posjetitelje koji u pravilu borave unutar prostora nacionalnog parka manje od 24 sata. Stoga su iskljucene brojne gospodarske i turisticke djelatnosti tipicne za razvitak turizma drugih sredina.

Bitno je da se s rekreativnim, zabavnim, ugostiteljskim i drugim sadržajima ne iskorištavaju i devastiraju prirodna dobra i vrijednosti, odnosno ne narušava ukupan ekosustav unutar granica parka, to jest da se razvija ono gospodarstvo koje je u funkciji ambijenta i izvorne snageprostora.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

44

Kod Nacionalnog parka Kornati razvoj turizma iskljucuje tzv. forme masovnog i boravišnogturizma, te se temelji na specificnostima podrucja i prostorno-turistickoj autonomnosti parka. To znaci se unutar granica parka ne planira turisticka izgradnja. Orijentacija ce biti u oživljavanju i oplemenjivanju turistickih sadržaja i dogadanja, u izgradnji, proširenju ili adaptaciji receptivno-prihvatne i uslužne komponente za zadovoljavanje osnovnih potreba i motivacija posjetitelja i turista u parku.

Raznovrsne su i specificne mogucnosti turistickog života unutar granica parka i njegova šireg podrucja. U samom parku razvijat ce se slijedece forme i sadržaji turizma: izletnicki, edukativni, kupališni, nauticki, mirni, mali, ambijentalni, avanturisticki, pješacki, rekreativno-športski,aktivnosti športova na i u moru (jedrenje, ronjenje) te neke vrste seosko-težackog.

Takva turisticka djelatnost ce se odvijati unutar prostora parka, u servisno-uslužnim zonama i unutar prostora tradicijskih lucica (porata) i to na obalnom djelu i u objektima koji su namijenjeni za privremeni boravak i obavljanje poljoprivrednih poslova vlasnika posjeda, a koji se moguukljuciti u pružanje usluga posjetiteljima.

S obzirom na prostorne odnose i prometnu tradiciju, kao kljucno receptivno mjesto, uneposrednom utjecajnom podrucju, namece se Murter na šibenskom teritoriju. U Murterupostoje smještajni kapaciteti, osnovna infrastruktura te nauticki centar koji osigurava usluge nauticarima. Daljnje razvijanje turisticke djelatnosti nema posebnih ogranicenja u sferi opreme. Medutim, ogranicenja se moraju ocekivati u komunalnoj infrastrukturi i prometnoj mreži.

U širem utjecajnom podrucju postoje još centri kao što su Zadar, Šibenik i Biograd te brojne marine u zadarskom i šibenskom podrucju kao i razvojne promjene u Biogradu (povezane s radom vec tradicijske marine) utjecat ce na daljnji razvoj nautickog turizma i na povecanjereceptivnih sposobnosti neposrednog obalnog pojasa. Ta cinjenica dodatno ukazuje da vecih potreba za izgradivanjem i nautickih i receptivnih kapaciteta na podrucju Parka, u osnovi, nema.

Planirana marina na otoku Kaprije, na jugoistocnom obodu Parka te vec postojeca sezonskamarina na otoku Žut, na sjevernom obodu Parka i planirana u Zaglavu, na Dugom otoku, uz sjeverozapadni obod Parka, dodatno ce povecati receptivne mogucnosti podrucja, za potrebe nauticara. Cinjenica da su sve tri marine nalaze na samoj granici Parka namece stav da se takve intervencije u Parku moraju svesti na minimum.

Shema prostorne organizacije podrucja nacionalnog parka vidljiva je iz prikaza odredenihlokacija koje su nužne za ostvarivanje koncepcije posjecivanja, razgledavanja i rekreacijskog korištenja nacionalnog parka.

centri recepcijskih podrucja ŠIBENIK, BIOGRAD, ZADAR

glavna recepcija NPKornati

MURTER(recepcijsko informativni i servisni centar NP Kornati)

ulazi u akvatorij NP Kornati VELIKA PROVERSA, OPATSKA VRATA

recepcijski centri glavni ulazi/prekrcajne tocke

uredaji pomorskog dobra:UVALA PINIZEL NA OTOKU ŽUT,REORGANIZIRANA MARINA ŽUTJUŽNA VALA NA OTOKU RAVNI ŽAKANMARINA PIŠKERA, LOKACIJA VRULJE

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

45

Zone-lokaliteti uslužno-servisnih funkcija te dolaska i prekrcaja organiziranih skupina izletnika su slijedece:na otoku Ravnom Žaknu - Južna vala,na otoku Velika Panitula (današnja ACI-marina Piškera),na otoku Kornatu kod naselja Vrulja (“Lavcevic”)

6.2.2. Procjena prijemnog kapaciteta prostora

Prihvatni kapacitet prostora u nacionalnim parkovima treba biti rezultat svih cimbenika. Polazeci od ogranicenja korištenja prostora i izuzeca nekih dijelova od bilo kakvih aktivnosti i posjecivanja utvrduje se najprije fizicki kapacitet pojedinog lokaliteta (bez širenja i nove izgradnje u svrhu povecanja prostora za prijem posjetitelja), a potom mogucnost dnevne izmjene posjetitelja na tim lokalitetima kao i mogucnost distribucije posjetitelja na mjesta rekreativnih aktivnosti irazgledavanja. Te mogucnosti provjeravaju se s gledišta utjecaja na okoliš pracenjem stanja i pojava u prostoru te u skladu s zapaženim ucincima korigiraju kroz upravljanje parkom.Turisticki, individualni interes i potražnja moraju se podrediti procjenama prihvatljivostiopterecenja okoliša te ugodnosti kretanja, zadržavanja i rekreacije u prirodnom ambijentu.

Polazište je mogucnost prihvat posjetilaca koji mogu biti istovremeno prisutni na pojedinimmjestima:- broj vezova za nauticare-individualan posjet- broj vezova pristaništa/privezišta na prekrcajnim mjestima i konacnim odredištima –

organizirani posjet:- broj objekata vlasnika posjeda i kapacitet vezova u lucicama:

Promjenjivi dio odnosi se na broj izmjena posjeta izletnickim plovilima (iskrcaj na lokalitetuobilazak i povratak u maticnu luku izvan parka) te manjim djelom na dio individualnih posjetitelja (nauticara).

a) Procjena kapaciteta prekrcajnih mjestaKako je cilj da se pretežni dio posjeta Nacionalnom parku odvija organiziranim prijevozom s kopna, usko grlo kapaciteta su zone mješovite namjene koje imaju ulogu ulaza u Nacionalni park. Njihov kapacitet prihvata je ujedno i njihova propusna moc i time glavni indikator kapaciteta nacionalnog parka. To su prostor današnje marine Piškera na otoku Panitula i lokacije prijemnih tocaka Ravni Žakan i Vrulje (lokacija “Lavcevic) te pristanište Pinizel na otoku Žut koje, iako se nalazi izvan parka, ulazi u sustav prekrcajnih tocaka na koje se dolazi iz kopnenih odredišta. Uzme li se plovilo za 150 osoba i 4 prekrcajne tocke jednokratni kapacitet pristaništa/privezištaiznosi ukupno 600 osoba.

Prostor obale na koji se iskrcavaju posjetitelji prosjecne velicine 800-1000 m2 i norme od 4m2 po osobi daje kapacitet od približno 200 ljudi u isto vrijeme na jednom ili 800 osoba na sva 4 lokaliteta odnosno 600 osoba na tri lokalitetima unutar parka.

Ako se predvidi 4-5 izmjena na sva cetiri lokaliteta to daje ukupno mogucnost posjeta 2.400-3.000 osoba u jednom danu.

b) Kapacitet privezišta i sidrištaKapacitet privezišta je ukupno 157 vezova:- marina Piškera 124 vezova- privezište Ravni žakan 29 plovila- privezište Vrulje (Lavcevic) 4.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

46

Kapacitet privezišta u lucicama kojih ima 18 je od 45–300 plovila. Mogucnost prijemaposjetitelja na 15 lokacija posjecivanja je prosjecno100 posjetitelja što daje ukupno 1500 osoba. Broj tih osoba poklapa s osobama koje dovoze s izletnickim brodom.

Sidrenje u uvalama (sada najviše oko 300 plovila u jednom danu) ocjenjuje se s prihvatljivih 150 mjesta koje ce se u buducnosti iskljuciti za individualni posjet i to postupno, kako bude osnaživao organizirani posjet.

c) Objekti vlasnika posjeda: 300 kucaNa podrucju Nacionalnog parka Kornati ima ukupno oko 30 objekata u kojima je moguc smještaj osoba. Racunajuci s po 5 osoba (vlasnik i gosti) procjenjuje se da bi ukupan broj osoba bio 1500.

d) Ukupan kapacitet lokaliteta boravka i posjecivanjaUzimajuci u racun navedena koncepcijska i organizacijska rješenja uredenja prostoraNacionalnog parka, dolazimo do slijedeceg broja istovremenog opterecenja posjetitelja idomicilnog stanovništva unutar prostora Nacionalnog parka u konacnoj projekciji kontroliranog posjecivanja:

oblik posjecivanja kriterij po kojem se odreduje maksimalni kapacitet prostora

broj osoba unutarnacionalnog parka

1. IZLETNICI organizirani izleti

kapacitet glavnih prekrcajnih mjesta (4 lokacije po 150 osoba) 600 osoba

1a. manje organizirane skupine izletnika

kapacitet pristaništa/privezišta na koje dolaze organizirane grupe izletnika 14 lokacija x od prosjecno 100 osoba)

(1500osoba- ne zbraja se jer dolaze iz glavnih prekrcajnih mjesta i djelom individualno)

2. NAUTICARI2. Individualni posjetitelji:

2a) kapacitet sidrišta

kapacitet pristanišnih mjesta-marina, Ravni žakan, Vrulje

cca 150 mjesta x 5 –6 osoba(privremeno još 150 mjesta u sidrištima x5 osoba)

1000 osoba

(750- ne uzima se u koncan zbroj jer se postupno ukida)

3. VLASNICI POSJEDA domicilno stanovništvo

i gosti:300 gradevina x 5 osoba 1500 osoba

UKUPNO:najviše ukupno:oko 3100 osoba

Ukupan broj posjetitelja u jednom danu procjenjuje se ovisno o izmjeni izletnickih grupaposjetitelja u danu na lokalitetima:

- glavne prekrcajne tocke (4 lokacije x 600 posjetitelja): 4-5 izmjena = do 3.000 osoba. Distribucija posjetom lokaliteta u lucicama, obilazak otoka, rekreacija.

- nauticari na privezištima na 3 lokacije: 1.000 osoba (privremeno još 750 osoba nasidrištima) odnosno 1,5 izmjena = 1.200 osoba.

Stvaran posjet ovisi o organizaciji prvenstveno u djelu izleta kao dominantnog oblikaposjecivanja, o vremenskim uvjetima te dužini boravka, odnosno izmjena posjetitelja.

Vršno opterecenje je 1 mjesec dok u ostalim mjesecima posjet izletnika i gostiju kod vlasnika posjeda znatno opada (znacajnije svega 2 mjeseca), dok se posjet nauticara rasporeduje u manjem broju i na ostale sezonske mjesece.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

47

Ukupan posjet može se planirati s oko 250.000 posjetitelja godišnje.

Vlasnici posjeda s gostima cine ukupno 1.500 osoba.

Sveukupno mogucnost prijema posjetitelja u jednom danu: 5.700 odnosno zaokruženo 6.000 posjetitelja.

6.2.3. Koncepcija i organizacija posjecivanja

Osnovna planska postavka je promjena strukture posjecivanja: smanjenje uz potpunu kontrolu individualnih posjetitelja, povecanje broja organiziranih posjeta–izleta te ograniceni i potpuno organizirani boravak u domacinstvima vlasnika posjeda.

Takva intencija nece rezultirati bitnim povecanjem broja posjetitelja. Cilj je smanjenje udarnih opterecenja u danima sezone i rasporedivanje interesa u vece vremensko razdoblje (tijekomdana i tijekom sezone).

Provedba ove postavke zahtjeva poboljšanje organizacije upravljanja parkom te poboljšanjeusluga i servisa, kako u samom parku tako i u sustavu receptivnih mjesta izvan parka.

Polazeci od cinjenice da Nacionalni park nema nikakvu infrastrukturu (pomorske gradevine, zgrade i sl.) niti u prostoru NP Kornati niti u kontaktnim zonama, a niti u njegovom ishodištu u Murteru, ovom koncepcijom odreduju se podrucja na kojima ce se koristiti pomorsko dobro za potrebe parka: u Murteru, u Marini Piškera na Velikoj Panituli i Marini Žut u uvali Pod Ražanj na Žutu, kao i prostor Južnje vale na otoku Ravni Žakan i uvale Pinizel na otoku Žutu.

Svi ostali sadržaji, zgrade i oprema ostat ce u vlasnickom ili koncesijskom korištenju onihsubjekata koji ce ubuduce, kao i dosad, obavljati nauticko-turisticku djelatnost. Unutarzašticenog prostora ta ce se djelatnost moci odvijati samo po odredbama Pravilnika ounutrašnjem redu u NP Kornati.

Polazeci od cinjenice da kontrolirani posjet prostoru NP Kornati zahtijeva vrlo specificanorganizacijski i tehnicki sustav utvrduju se glavne pozicije tog sustava:

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

48

ulaz/izlaz u Nacionalni park

Ulaz/izlaz u Nacionalni park jest mjesto gdje se kontrolira i registrira ulazak ili izlazak iz zašticenog prostora. U NP Kornati, kojega u prostornom smislu odreduju granice akvatorija, zemljopisni i funkcionalni ulazi se ne preklapaju. Zato su ulazi eminentne luke u kojima je moguce obaviti ulazno-izlaznikontrolni servis.

glavna ishodišna tockaposjecivanja i uprava NP Kornati

Ulogu glavnog ulaza-ishodišne tocke posjecivanja imat ce Murter (u novom ustroju glavna ishodišna luka, recepcijsko informativni i servisni centar NP Kornati),

recepcijski centri glavni ulazi/prekrcajne tocke

U zašticenom prostoru ili u neposrednoj kontaktnoj zoni novi recepcijsko-servisni centri na kojima ce se odvijati prekrcavanje sa velikih-brzih plovila na manja ekološki prihvatljivija plovila, u reorganiziranim marinama Žut i Piškera kao i na uredajima pomorskog dobra u uvali Pinizel na otoku Žut, te Južnjoj vali na otoku Ravni Žakan i na lokacii Vrulje.

kopnene lokacije posjecivanja Lokacije gdje ce se odvijati transfer organiziranih grupa posjetitelja kako bi koristili pojedine specificne sadržaje nacionalnog parka (kupanje, ronjenje,planinarenje, posjet etno-lokalitetima, ugostiteljska ponuda i dr. ).

Posjecivanje Nacionalnog parka organiziralo bi se u okviru slijedecih organizacijskih iprostornih mogucnosti te atrakcija:

- jednodnevan posjet iz raznih receptivnih središta u regiji- prostorne mogucnosti na glavnim prekrcajnim tockama u i izvan NP - broj i kapacitet prihvata posjetitelja na mjestima pristaništa.- prostorne mogucnosti na glavnim kopnenim tockama posjecivanja- broj i prihvatni kapacitet izgradenih gradevina

Atrakcije-lokaliteti:

- tradicijsko ribarsko naselje - Vrulje- tipicni posjed uzgajivaca ovaca udaljen od mora - Trtuša- utvrda Tureta i crkvica Gospe od Tarca- planinarski putovi/pocetne tocke - Suha Punta, Lucica, Kravljacica, Vrulje, Smokvica- kornatska kuca/muzej - Levrnaka, Vrulje, Lavsa- vidikovac na otoku Mana- planinarski putovi i vidikovac/pocetne tocke na otoku Kornatu - Stiniva, Lupeška, Šipnate,

Strižnja, Gujak, Ropotnica

Funkcionalna i statusna redefinicija navedenih prostora omogucit ce:

- kvalitetnu reorganizaciju ukupne aktivnosti javne ustanove u zaštiti i unaprjedenju prostora Nacionalnog parka,

- ostvarenje jedne od temeljnih zadaca javne ustanove, a to je organiziran i kontroliran posjet zašticenom prostoru,

- jednostavnu, svrhovitu i racionalno organiziranu kontrolu dogadanja u cjelokupnom prostoru Nacionalnog parka.

a) Posjet organiziranih skupina

Kod organiziranog posjeta NP Kornati, kljucnu ulogu ce imati buduci receptivni centri: središnja recepcija-prezentacijski centar Nacionalnog parka Kornati u Murteru, te recepcijski centri za

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

49

prihvat organiziranih skupina posjetitelja na Žutu (Pinizel i sadašnja ACI marina) te na Ravnom Žaknu, Piškeri (sadašnja ACI marina), u uvali Vrulje.

U interesu je, kako uprave Parka tako i posjetitelja, da najveci dio organiziranih grupa polazi iz središnjeg posjetiteljskog centra (glavne recepcije NP) u Murteru. Prije samog polaska u Park, ovdje ce posjetitelji dobiti potpuniju informaciju o fenomenu Kornata (prezentacija sadržaja uprostoru Nacionalnog parka, projekcija dijapozitiva, predavanja, suveniri, ogledni akvarij,fotografije, plakati, vodici, ulaznice i dr. ).

Posjetitelji koji ce se u prostor NP Kornati organizirano upucivati iz glavne recepcije kao i iz gravitirajucih regionalnih centara (Šibenik, Biograd, Zadar) i šire, kljucni su recepcijski centri na Ravnom Žaknu, Piškeri i na Žutu. Tamo ce se svaki posjetitelj opredijeliti za odredeni ciljani sadržaj posjeta. Posjetitelji ce se moci razvrstati prema vlastitim interesima i afinitetima (posjet ribarskih naselja, sudjelovanje u ribolovu, posjet graditeljskoj i arheološkoj baštini, planiranje,posjet pastirskim stanovima, kupanje, ronjenje, tradicijsko jedrenje, jedrenje na dasci, izvorna prehrana. . . ).

Organizirane skupine posjetitelja, prevozit ce fizicke i pravne osobe upisane u registarovlaštenih prijevoznika, bilo iz glavnog recepcijskog punkta u Murteru bilo iz drugih gravitacijskih odredišta. Uprava NP Kornati odredit ce dnevni limit u broju posjetitelja i izvršiti raspodjelu kvota po pojedinim prijevoznicima i odredištima. Svi prijevoznici dužni su, shodno izdanom rješenju o prijevozu, pristajati i dopustiti izlaz posjetitelja u samo jednom od glavnih ulaza parka: Ravnom Žaknu, Piškeri ili Žutu. To posebno vrijedi za one prijevoznike koji dolaze iz drugih odredišta, jer je to za njih mjesto ulazne registracije posjetitelja, dok ce posjetitelji koji polaze iz Murtera biti registrirani u glavnom recepcijskom punktu.

Dalje kretanje posjetitelja bit ce selektivno-zavisno o izabranom programu. Ono se može i dalje odvijati plovidbom na maticnom plovilu koji ih je i doveo, a može se zavisno od izabranog cilja odvijati specijaliziranim plovilima u vlasništvu N Parka ili drugih ovlaštenika. U tom slucajumaticno plovilo cekat ce u ulaznoj luci povratak posjetitelja. U svakom slucaju, svi ovlašteniprijevoznici moraju osigurati tijekom cijelog putovanja nazocnost strucno osposobljenog vodica za posjete NP Kornati. U tom smislu Uprava Parka otvorit ce tecaj obrazovanja strucnih vodica, te pratiti i unapredivati njihovu djelatnost.

b) Individualni posjetitelji

Individualni posjetitelji Nacionalnog parka u konacnici ce biti samo nauticari na vezovima uprivezištima na tri lokacije.Turisti koji su gosti domicilnog stanovništva ukljucit ce se u oblik agencijskog ili individualnog oblika pružanja autenticne turisticke ponude. Medutim, boravak posjetitelja u ovom prostoru, bez obzira na motiv, mora biti dobro organiziran, i na primjeren nacin kontroliran.

To znaci da je svaki oblik samovoljnog sidrenja u uvalama je najstrože zabranjen. Privremeno ce se kontrolirano sidriti u granicama prihvatljivog broja plovila u uvalama. Konacno u funkciji ostaju privezišta. Ovom odlukom ostvaruje se:

• laka uocljivost neregistriranog plovila u akvatoriju Nacionalnog parka;• jednostavna kontrola kretanja i boravka u Nacionalnom parku, ukljucujuci kontrolu limita u

prometu plovila i ljudi;

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

50

Sidrišta odreduje i njima upravlja Javna ustanova Nacionalni park na temelju Pravilnika ounutarnjem redu, dokce se kapacitet pojedinih sidrišta utvrditi zavisno od maritimno-pomorskihuvjeta. Kao pristani za plovila Nacionalnog parka i vlasnika posjeda koristit ce se postojecipristaništima/privezištima u lucicama.

Konacni cilj zaštite je smanjenje udjela individualnih posjetitelja na minimum i potpuna kontrola posjecivanja NP na nacin da se individualni posjetitelji prijavljuju u recepcijske centre, ostavljaju svoja plovila te se pridružuju organiziranim grupama koje iz recepcija krecu na pojedinaodredišta unutar nacionalnog parka.

c) Ukljucivanja domicilnog stanovništva u sustav posjecivanja

Suradnja sa stanovnicima - vlasnicima - ovlaštenicima prava na nekretnine unutar prostora nacionalnog parka, pokazala se kljucnom za uspješno funkcioniranje svih nacionalnih parkova u svijetu gdje su dijelovi parka u privatnom vlasništvu. Stoga je potrebno veliki znacaj prilikomupravljanja nacionalnim parkom pridati komunikaciji i suradnji s domicilnim stanovnicima -vlasnicima.

Vlasnici ce se ukljucivati u ustrojstvo i rad Javne ustanove “Nacionalni park Kornati”prvenstveno u svojim domicilnim uvalama i mjestima obavljanja tradicijske poljoprivredneproizvodnje ("poje", maslinik, pašnjak) gdje ce nalaziti i Povjerenici Javne ustanove zaduženi za provodenje Pravilnika o unutarnjem redu u nacionalnom parku.

Isti ce biti zaduženi za uvodenje reda kod vezivanja i sidrenja plovila, naplatu ulaznica te ce biti upuceni na najužu suradnju sa Službom nadzora i Odjelom za promicanje i korištenje.

Preferira se da se u skrb o korištenju pristana ukljuce ljudi iz kruga domicilnih ljudi, cime se ostvaruje integriranje domicilnog stanovništva u aktivnost kontrole i zaštite prostora NP Kornati, što je na tragu aktualnih trendova koji slijede svjetska iskustva zaštite prostora.

6.3. Program uredenja prostora za usluge, opremu i rekreaciju

6.3.1. Recepcijski centri i prekrcajna mjesta

Osnovni preduvjet zadovoljavajuceg upravljanja sustavom posjecivanja Nacionalnog parkaKornati je izgradnja i organizacija osnovnog recepcijskog i prezentacijskog centra Nacionalnog parka u marini Hramina na Murteru.

Izgradnja ili korištenje postojecih luckih postrojenja:

• izletnicka plovila• plovila nadzorne službe• servisni plovila

Izgradnja prostorija za smještaj:

• nadzorne službe• mornara• vodica• tehnicke službe

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

51

• skladišta opreme i rekvizita• ronilacki servisni centar

Recepcija NP Kornati:

• Receptivna i informacijska služba• Dispecerska služba

Prezentacijski centar:

• Stalna izložba pedagoškog i andragoškog karaktera o fenomenu NP Kornati• Polivalentna prezentacijska dvorana (TV, video, predavanja)

Prodaja suvenira

Prostorije Uprave NP Kornati

Ovim planom su odredene cetiri lokacije s kompletnim uslugama-servisom od kojih se unutar nacionalnog parka nalaze tri. Kako je potrebno organizirati osnovni prekrcaj na mjestimaoptimalno udaljenim od glavnih pomorskih ulaza u arhipelag, potrebno je u županijskomprostornom planu i u prostornom planu uredenja opcine Murter prihvatiti ostale dvije lokacije (uvala Pinizel i ACI marina Žut na otoku Žutu) te im tako osigurati legitimnost.

Unutar servisnih zona u Nacionalnom parku se uz prostor za prekrcaj posjetitelja iz vecih plovila u manja predvida i okupljanje osoba, odmor, pružanje usluga te svi potrebni sadržaji zafunkcioniranja službi NP.

Korištenje postojecih pristana u uslužno-servisnim zonama:

• Izletnicka plovila (4 veca i 10-tak manja plovila)• plovila nadzorne službe• Servisna plovila

Uredenje prostorija za privremeni/interventni smještaj (dogradnja postojecihobjekata):

• Vodicka služba• Nadzorna služba• prva pomoc

Receptivne, informacijske i druge usluge u postojecim gradevinama uz mogucnost dogradnje:

• Skladišta opreme i rekvizita• Ronilacki servisni centar• Trgovacko-ugostiteljsko i sanitarni cvor• Izložba i informacije (Ravni Žakan, Vrulje)

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

52

Kao konacno rješenje organizacije posjecivanja planira se smanjenje broja individualnihposjetitelja (nauticara, izletnika u individualnim plovilima) na minimum. Zbog toga se današnje marine na Velikoj Panituli i na Žutu planiraju kao mjesta osnovnog prekrcaja individualnihposjetitelja na organizirana plovila koja ce ih razvoziti akvatorijem nacionalnog parka do glavnih kopnenih lokacija posjecivanja.

6.3.2. Kopnene lokacije posjecivanja

Glavne kopnene lokacije posjecivanja su lucice u uvalama gdje ce se odvijati transferorganiziranih grupa posjetitelja, kako bi koristili pojedine specificne sadržaje nacionalnog parka (kupanje, ronjenje, planinarenje, posjet kulturno-povijesnim i etno-lokalitetima, ugostiteljskaponuda i dr. ).

Njihova vršna opterecenja procijenjena su na temelju proracuna dnevnog vršnog opterecenja koje, osim turista-izletnika, ukljucuje domicilno stanovništvo i njihove posjetitelje. Pregledplaniranih posjeta vrijednosti parametara za pojedine lokacije pristaništa/privezišta:

lokacijadomicilno stanovništvo i

gostiostali organizirani

posjetiteljiukupno najviše

osobaOtok Kornat -uvala Tomasovac - Suha Punta

13 kucacca 70 osoba 100 izletnika 170 osoba

Otok Kornat - Lucica27 kucacca 140 osoba 100 izletnika 240 osoba

Otok Kornat -Kravljacica22 kucacca 110 osoba 100 izletnika 210 osoba

Otok Kornat - Vrulje70 kucacca 350 osoba 250 izletnika 600 osoba

Otok Lavsa14 kucacca 70 osoba 100 izletnika 170 osoba

Otok Smokvica26 kucacca 130 osoba 100 izletnika 230 osoba

Otok Levrnaka - uvala Lojena7 kucacca 40 osoba 300 izletnika 340 osoba

Otok Kornat -Stiniva4 kucecca 20 osoba 50 izletnika 70 osoba

Otok Kornat - Statival6 kucacca 30 osoba 50 izletnika 80 osoba

Otok Kornat - Lupeška9 kucacca 50 osoba 50 izletnika 100 osoba

Otok Kornat - Šipnate6 kucacca 30 osoba 100 izletnika 130 osoba

Otok Kornat - Strižna11 kucacca 60 osoba 100 izletnika 160 osoba

Otok Kornat - Gujak2 kucecca 10 osoba 50 izletnika 60 osoba

Otok Kornat - Koromacna8 kucacca 40 osoba 50 izletnika 90 osoba

Otok Kornat - Opat3 kucecca 25 osoba 50 izletnika 75 osoba

Ukupno 115 1350 2450

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

53

Na tim prostorima može se organizirati pružanje usluga ovlaštenjem koje vlasnik dobiva odUprave u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu:

- Informacijske i prodajne (suveniri)- Ugostiteljske i sanitarne

Lokacije koje ce biti uredene za prihvat i minimalnu uslugu individualnim posjetiteljima parka planirane su na lokacijama tradicijskih pristaništima/privezištima uz odredenu sanaciju,rekonstrukciju, ali i uz obvezu mogucnosti skupljanja otpada i odvoženja istog.U zonama pristaništa/privezištima koje su definirane ovim planom omogucen je popravakodnosno rekonstrukcija postojecih pristana/ mula. Za rekonstrukciju ce se upotrijebit pritesan kamen, prikupljen in situ i složen po tradicijskoj kornatskoj maniri gradenja mulica.

Ove zahvate može planirati i izvesti iskljucivo Uprava Nacionalnog Parka.

6.3.3. Rekreacija

Turisticko korištenje Parka ukljucuje korištenje za rekreaciju, kupanje, šport itd. Medutim, time nije implicirana i mogucnost izgradnje. Naprotiv, predvida se korištenje kupališta i ostalih sadržaja bez graditeljskih intervencija, na, u tu svrhu, prikladnim lokacijama. Zbog navedenog razloga ovim planom se ne namjenjuje prostor za te namjene, vec se daje popis prikladnijih kupališta i vidikovaca koje upotpunjuju ukupni doživljaj ovog iznimnog prostora.

Prikladnije kupališne zone:a) Pješcane uvale• Otok Levrnaka - uvala Lojena• Otok Kornat - uvala Modri Bok,

- uvala Gornji Statival,- uvala Zakrce

• Otok Ravni Žakan - uvala Južnja vala

b) Plocasta obala:• Otok Šilo, • Otok Smokvenjak, • Otok Crnikovac

Vidikovci:• Veli Vrh (panorama Kornata) (212) - otok Kornat• Tureta (Tarac polje) ( 60) - otok Kornat• Metlina (panorama Kornata) (237) - otok Kornat• Smokvinjak (panorama otoka) (98) - otok Kornat• Dragovinjak (163) - otok Kornat• Opat (“Južna vrata” Kornata) (109) - otok Kornat• Kota na otoku Mani (panorama Kornatskog kanala) (77,04)• Kota na otoku Piškeri (panorama otoka) (112,80)• Veli Vrh na otoku Lavsi (panorama otoka) (111)• Vrh Žakna na otoku Ravni Žakan (panorama otoka) ( 36)• Litni Vrh na otoku Smokvica Vela “Južna vrata” Kornata ( 82)• Vrh Škulj (145) na otoku Škulju

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

54

• Veli Vrh (117) na otoku Levrnaka

Do navedenih vidikovaca nema izgradenih pješackih staza-putova, vec se izletnici koristedijelovima krškog terena koji je lakše prohodan.

Planinarski put:Jedan od oblika posjecivanja jest i korištenje Planinarskog puta Kornati koji je 1980. godineosnovalo planinarsko društvo “OKI” - Zagreb. Planinarski put bio je prema kodeksu planinarske etike pažljivo oznacen te ga je do domovinskog rata organizirano posjecivalo tisuceorganiziranih planinara. Ocekuje se nastavak i intenziviranje tih aktivnosti.

Ostale mogucnosti razgledavanja:Razvedenost i morfologija cine kornatski krajolik jedinstvenim u relacijama našeg, i ne samo našeg litorala. S obzirom na današnje mogucnosti on se posjetiocu otkriva tek djelomicno.Buducim turistima zacijelo ce stajati na raspolaganju zracna perspektiva, a zatim i kompleksni doživljaj podmorja (brodovi s prozirnim dnom, organizirane grupe ronilaca i sl. ).

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

55

7. PROMET I INFRASTRUKTURA

7.1. Promet

Osnovni oblik prometa u Nacionalnom parku Kornati i u njegovom utjecajnom podrucju jepomorski promet.

7.1.1. Pomorski prometGlavni morski ulazi u nacionalni park “Kornati su Opatska vrata na jugoistoku, odnosno Velika Proversa na sjeverozapadu.

Prema podacima JU Nacionalni park “Kornati” kroz prolaz Velika Proversa zabilježen je slijedeci ulaz plovila tijekom 2001. godine :

NAUTICARI:JEDRILICE 85 – 100 PLOVILA GLISERI 65 – 90 PLOVILA VLASNICI POSJEDA UNP “KORNATI”

20 – 40 PLOVILA

UKUPNO: 170 – 240 PLOVILA

Kroz prolaz Ravni Žakanj prema podacima JU Nacionalni park “Kornati” zabilježen je ulaz istog broja plovila kao kroz prolaz Velika Proversa.

Unutar granica Nacionalnog parka “Kornati” izgradena je ACI marina Piškera,privezišta/pristaništa za mogucnost priveza turistickih plovila :

- Aci marina Piškera : 124 veza (dužina lovila do 22m, gaz do 2,5m)

- Privezište ravni Žakanj : 29 vezova (dužina plovila do 22m gaz do 2,5m)

- Privezište Vrulje (lavcavic) 4 veza ( gaz do 3m)

- Privezišta: Tomasovac-Suha punta, Lucica, Kravljacica, Vrulje, Smokvica, Vala, Anica, Stiniva, Statival, Lupeška, Šipnata, Strižnja, Gujak, Opat: 45–300 vezova (dužina plovila do 11m, gaz do 1,5)

- Sidrišta: uvala Piškera, Ravni Žakan, Vrulje, Tomasovac–Suha punta , Lucica,Kravljaca, Smokvica, Vala, Anica, Stiniva, Statival, Lupeška, Šipnata, Strižnja, Gujak, Opat:dnevno se sidri do 300 plovila, što je znatno više od mogucnosti prihvata akvatorija i predstavlja znatni rizik prihvatljivosti opterecenja okoliša.

Prostornim planom Nacionalnog parka “Kornati” ne predvida se daljnje proširenje i izgradnjanovih bilo suhih bilo mokrih vezova u ACI marini Piškera. Isto tako daljnje proširenje ACI marine Piškera na kopnu izgradnjom cvrstih objekata nije dopušteno. Danas ista pruža posjetiteljima jedino opskrbu vodom i osnovnim potrepštinama.

Prostornim planom Nacionalnog parka “Kornati” ne predvida se izgradnja dodatnih vezova na postojecim pristaništima i privezištima.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

56

Prostornim planom Nacionalnog parka “Kornati” predvida se svake godine postupno smanjenje sidrenja u uvalama unutar granica Nacionalnog parka “Kornati” sve do potpunogiskljucenja bilo kakvog sidrenja. Danas je taj broj ogranicen na 150 plovila po danu uz kontrolu JU Nacionalni park “Kornati”.

7.1.2. Pješacke staze i putovi:

Mreža pješackih staza povezana je s rasporedom atrakcijskih tocaka na Kornatu i ostalimotocima kao što su: mjesta kulturno-povijesnih spomenika, arheoloških lokaliteta, etnološkihcjelina ili spomenika, vidikovaca i slicno.

Javna Ustanova (Nacionalni park “Kornati”) odreduje pravce kretanja i mjesta koji se moguposjecivati. Pravci kretanja i mjesta koji se mogu posjecivati moraju biti odgovarajuce oznaceni. (Clanak 28. Pravilnika o unutarnjem redu u nacionalnom. parku “Kornati”)

Na grafickom prikazu naznacene su samo osnovne pješacke staze koje služe za posjecivanjekopnenog dijela nacionalnog parka kao i putevi koji služe za transport poljoprivrednih alata iz porta do poljoprivrednih površina i plodova te proizvodnje u obrnutom smjeru.

Za buducu revitalizaciju posjeda od velike bi važnosti bilo da se ovi putovi obnove i tako olakša pristup poljima i ogradama. Uredenjem staza za malu poljodjelsku mehanizaciju(motokultivatore) znacajno bi se poboljšalo i unaprijedilo uredenje obradivih površina.

7.1.3. Telekomunikacije

Telekomunikacijski sustav unutar nacionalnog parka Kornati osniva se na komunikacijamaputem mobilne telefonije. Da bi se to ostvarilo koristit ce se bazne stanice izvan Nacionalnog Parka.

Koristit ce se postojeca bazna stanica za mobilnu mrežu (GSM ili MBT) na Piškeri i repetitor na Kornatu (Metlina).

Danas izvedena mreža sustava komunikacija i prijenosa putem usmjerenih UKV RR veza, kao i mreža mobilne UKV radio-telefonije za korisnike svih vrsta vozila u prometu na moru koristit ce se kao rezervna u slucaju blokade sustava mobilne telefonije. Mrežom mobilne radio-telefonijeomogucuje se uspostavljanje telefonskih veza izmedu korisnika vozila u pomorskom prometu na podrucju obuhvata Nacionalnog parka i stacionarnih radio stanica.

Za djelotvorno upravljanje prostorom nacionalnog parka Kornati potrebno je u buducnostiizgraditi racunalnu mrežu koja bi povezivala sve recepcijske i informacijske centre na prostoru nacionalnog parka s centralnom recepcijom u upravi nacionalnog parka. Tehnologiju prijenosa podataka danas nije moguce planirati jer su promjene u tom podrucju gotovo svakodnevne.Pretpostavlja se medutim da ce se to omoguciti putem mobilne telefonije.

Za potrebe izletnika kao i za zadovoljenje zahtjeva sigurnosti u mjestima gdje se planira veca koncentracija posjetitelja planira se postavljanje manjeg broja javnih govornica koje ce takoder biti povezane putem mobilne telefonije.

7.2. Opskrba energijom

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

57

Plan opskrbe energijom odabran je u skladu s predloženom koncepcijom razvoja Nacionalnog parka Kornati, u okviru koje su definirani buduci potrošaci i njihove potrebe. Raštrkanost malog broja malih potrošaca na velikom prostoru, udaljenom od elektroenergetske mreže podrucja opcine uvjetuju stav da su prikljucak na nju kao i izgradnja klasicne mreže neracionalani.Obzirom na karakter planiranih usluga i tip potrošnje, što je detaljno obrazloženo u drugimpoglavljima ovog plana, moguce je postici zadovoljavajuci nivo usluge i energetske opskrbe individualnim izvorima elektroenergije (lokacija-objekt).

a) Tekuci plin u bocama (propan-butan):

Primjenom tekuceg naftnog plina (propan-butan) u bocama moguce je zadovoljavajuce riješiti problem osiguranja energije za rasvjetu i kuhanje te grijanje i hladenje u objektu marine Piškere za pripremu tople vode i to autonomno za svakog korisnika prostora.

Za potrebe funkcija koje obavlja JU NP potrebno je u turisticko-servisnim zonama izgraditi plinske stanice i to zidane, kapaciteta 4+4 do 20+20 boca od 35 kg, ovisno o velicini potrošaca. Stanice gradevinski treba izvesti tako da se estetski uklope u okoliš, što je lako izvedivoobzirom na potrebne dimenzije (maksimalno 4,30x2,50 m). Za prijevoz plinskih boca moguce je koristiti višenamjenski servisni brod nacionalnog parka Kornati.

b) Korištenje sunceve energije

Za pripremu tople vode za kuhanje u turisticko-servisnim zonama najracionalnije rješenje je primjena suncanih pretvornika (toplinski, fotonaposki i kombinirani).

Eventualno dogrijavanje u periodima lošeg vremena moguce je izvesti korištenjem plina. Zbog toga se na tim lokalitetima predvida primjena suncanih pretvornika u kombinaciji s rezervoarima tople vode.

Za napajanje uredaja kojima je neophodna elektricna energija (radio stanice, svjetionici i dr. ) mogu se primijeniti akumulatorske stanice i dizel-elektricni agregati, kao što je dosadašnja praksa.

c) Dizel-elektricni agregati

Ovaj izvor elektricne energije nije poželjan zbog velike buke zastarjelih uredaja ali je inajcešce korišten kao individualno, autonomno rješenje. Radi smanjenje štetnih utjecaja treba kombinirati ovaj izvor s drugim izvorima elektricne energije te izgraditi za njih posebnospremište, akusticki izolirano i testirano na emisiju buke koja mora biti svedena na minimum.

Predlaže se, u razumno kratkom vremenu, zamjena novim generacijama agregata koji su znatnoprihvatljiviji za okoliš.

d) Moguca rješenja izvora energije

U buducnosti se može ocekivati znacajniji udjel korištenja fotonaponskih stanica za proizvodnju elektricne energije. Moguca je primjena dizalica topline i korištenje topline mora. Primjenaovakvih izvora energije ovisi o mogucnostima realizacije u konkretnim slucajevima.

Svakako je potrebno potaknuti izgradnju novih generacija energetskih sustava primjenomobnovljivih energetskih izvora koji ne zagaduju okolinu po osnovnoj ideji o potpunom skladu sa smislom Nacionalnog parka.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

58

7.3. Vodoopskrba, odvodnja i odlaganje otpada

7.3.1 VodoopskrbaVodoopskrba lokacija u nacionalnom parku se planira na nacin da se autonomno rješavasvaki korisnik za sebe i to prvenstveno dopremom vode brodovima u rezervoare/cisterne koje ce biti uskladene visinski i sadržajno ovisno o potrebama korisnika i o karakteristikama lokacije.

Maksimalni kapaciteti koje je potrebno postici iznose oko 120 l po osobi na dan.

U uslužno-servisnim zonama izgradeni su spremnici pitke vode i to:

- u marini Piškera kapaciteta 1000 m3

- u uvali Ravni Žakan kapaciteta 400 m3.

Mogucnost primjene uredaja za desalinizaciju mora za vodoopskrbu u sadašnjim prilikama je radi disperzije potrošaca i malih potrebnih kapaciteta neekonomicno, kako u izvedbi tako i u održavanju.

7.3.2 Odvodnja

Sistem odvodnje otpadnih voda treba u podrucju Nacionalnog parka osigurati cistocu mora i podmorja koje predstavlja temeljni prirodni fenomen nacionalnog parka te uz to predstavljaosnovu i za odredeno turisticko korištenje i rekreaciju u tom prirodnom podrucju. Uz cistocu, potrebno je izbjegavati bilo kakve velike radove u podmorju što iskljucuje izgradnju ispusta u more.

Planira se autonomno rješavanje evakuacije otpadnih voda u septicke jame koje zadovoljavajusve sanitarno-tehnicke uvjete te lociranje tih jama na mjesta gdje je moguca evakuacija otpadnih voda iz tih jama ispumpavanjem i deponiranjem u servisni brod koji transportira otpadne vode do izgradenih uredaja za procišcavanje voda iz kojih se ispušta procišcena voda u more.

Ukoliko nije moguce izgraditi autonomne septicke jame, potrebno je izgraditi sustav kolektora koji odvodi otpadne vode do zajednickih septickih jama koje se lociraju u blizini obale gdje je osigurana evakuacija tih voda pomocu specijalnog servisnog broda.

Kapacitet kanalizacije otpadnih voda definira se za svaki lokalitet posebno na osnovi usvojenih rješenja, a prema pravilno ocijenjenoj potrošnji sanitarne vode u finalnoj fazi razvoja.

7.3.3. Odvodnja otpadnih voda s brodova

U marini Hramina i ostalim marinama koje imaju izgradeni sustav za zbrinjavanje voda sprocišcivacem ugradit ce se uredaji i oprema za vakumsko pražnjenje brodskog spremnika otpadnih voda. Ova instalacija omogucit ce posluživanje brodova koji imaju sabirni spremnik.

U buducnosti, u prostor NP Kornati bit ce zabranjen pristup brodova bez sabirnog spremnika otpadnih voda. Za prijelazni režim preporuca se znatno veca cijena priveza za plovila bezsabirnog spremnika.

7.3.4. Odlaganje otpada

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

59

U svim mjestima gdje se planira bilo kakva aktivnost planira se odlaganje otpada u kontejnere i odvoz otpada specijalnim servisnim brodovima te konacno deponiranje na uredeno odlagalište otpada izvan granica nacionalnog parka.

Problem trajnog odlaganja otpada iz Nacionalnog parka potrebno je rješavati na županijskojrazini u suradnji s opcinom Tisno/Murter koja isto tako, s obzirom na turisticku gospodarsku orijentaciju, treba dugorocno razriješiti sistem prikupljanja, deponiranja i uništavanja otpadaka. Prema dokumentima prostornog uredenja i sadašnjem stanju na otoku Murteru je odredena zona (“Kava”) kao podrucni deponij otpadaka.

7.3.5. Zaštita od požara i hitne intervencije

Na podrucju parka postoje instalacije i uredaji u marini Piškera i to :

- vatrogasna pumpa i cijevi hidranta i 16 vatrogasnih aparata.

U drugim servisno-uslužnim lokalitetima objekti se opremaju vatrogasnim aparatima iprijenosnom opremom.

Uslužno servisni lokaliteti kao i plovila parka opremljena su prijenosnom opremom te se iz njih vrše izvidanja i dojava.

Potrebno je izraditi plan zaštite od požara.

Oprema za pružanje prve pomoci osigurava se u svim uslužno-servisnim lokalitetima i plovilima parka koja vrše hitne intervencije i prijevoz osoba po potrebi. Dojavom putem radio-vezeintervenira se plovilom s kopna i posebnim slucajevima koristi se helikopter.

Plan intervencija u slucajevima haranja požara i drugim slucajevima treba uskladiti s takvimplanovima na kopnu.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

60

8. MJERE ZA REALIZACIJU PLANA

8.1. Sanacija prostora

Cinjenica da je prostor Nacionalnog parka opterecen novom izgradnjom koja se velicinom ioblikovno udaljila od tradicijske gradnje na ovim otocima, upucuje na potrebu sanacije prostora nacionalnog parka, kako bi se u buducnosti mogao dobiti prostor s identitetom koji bi svojomspecificnošcu i izvornošcu privlacio posjetitelje.

Sanacija bespravno izgradenih objekata i intervencija (gradnja, dogradnja, adaptacija) obuhvaca velik broj takvih zahvata, razlicitih i po obimu i po kvaliteti. Zato se ovim planom odreduju mjere sanacije u slijedu postupaka i to:

- identificirati sve “nove” objekte s gledišta moguceg uklapanja u planske odredbe iliuklanjanja, posebno one u lucicama (“adaptirane” i nove) i one na izoliranim lokacijama;

- odrediti objekte koji se ne mogu uklopiti u zonu tradicijske izgradnje, - sanirati i po potrebi rekonstruirati pristane i obalni dio zona tradicijske gradnje kao

javnog prostora,- utvrditi gradbene standarde u odnosu na tradicijske tipološke i morfološke oblike,

gradevinske materijale, gabarite, tehnologije gradenja, kulturu gradenja, mjesto i prostor gradenja, (parcelu), tipu gradevina (samostalne kuce, kuce u nizu, gospodarske cjeline i dijelove cjelina (spremište, smještajni dio, radni dio, okucnica)

- izraditi program sanacije, kako za privatne gradevine i površine, tako i one u zajednickoj funkciji kojom upravlja javna ustanova.

Sanacijom bi, osim kucama za stanovanje morala obuhvatiti i neke druge gradevine u prostoru nacionalnog parka koji se namjenom, velicinom i izgledom ne uklapaju u kriterije zaštitevrijednosti prostora (marina ACI, “polumarina” Žakan, “kornatski” restorani, sidrišta, bove,kapelice, panoi i reklame, kampovi, kontejneri za smece, drvene barake i dr.).

Razvidno je da se sanaciji kroz mjere zaštite prostora, uredenja prostora na kojem se okupljaju ljudi ili vlasnici posjeda te kroz gradevinske zahvate obnove i rekonstrukcije treba podvrci ipovijesne artefakte (Tureta i prostor crkve u Tarcu, kašteli i naselje u Piškeri, crkva u Piškeri, solana i skladište soli u Lavsi, solana u Šipnatama, vivarij na Svršati, napušteni stanovi ukornatskim poljima). U ovaj tip sanacije treba ukljuciti i obnovu zidova gradenih u suho i onih koji obziduju maslinike i sakature, stanove-torove za ovce i poljske puteve, “ulicine,” mule i sterale i obnovu još rijetkih primjeraka izvorne kornatske kuce u lucicama -“poratima”.

Program sanacije treba obuhvatiti cjelo podrucje ili pojedinacne lokalitete, uže zone odnosno gradevine. Do izvedbe takvog programa sanacijski zahvati s analizom stanja i ocjenommogucnosti uklapanja pojedinih objekata u zone gradenja obavljat ce se pojedinacno na svaku lokaciju i zahvat u zonama mješovite namjene prilikom izrade strucne podloge za lokacijskudozvolu. Pri tome se strucnom podlogom moraju analizirati i obuhvatiti susjedne gradevine i parcele te uredenje (korištenje) obale mora i prilaz s javne površine.

8.2. Prioritetne mjere

Prioritete za realizaciju ovog plana mogu se podijeliti na prioritete prilikom izrade dokumentacije prostornog uredenja za izgradnju unutar zašticenog prostora ali i na prioritetne mjere koje se odnose na edukaciju, stimulaciju i ukljucivanje domicilnog stanovništva u procese zaštite iupravljanja nacionalnim parkom.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

61

Prioriteti izrade dokumentacije:

- Izrada strucnih podloga za servisno-uslužne zone u reorganiziranoj marini Piškera kao i na uredajima pomorskog dobra u uvali Južna vala na otoku Ravni Žakan i u uvali Vrulje.

- Izrada strucnih podloga za rekonstrukciju i sanaciju zona-lokaliteta tradicijske gradnje u lucicama.

- Izrada ažurnih geodetskih osnova potrebnih za izradu kvalitetne dokumentacijeprostornog uredenja

- Izrada konzervatorske dokumentacije za podrucje Nacionalnog parka koji obuhvacaslijedece:

a) popis objekata, lokaliteta, cjelina, podrucja povijesno-kulturne vrijednosti po vrstama i kronologiji s naznakom pravne zaštite. Uz te popise potrebno je obaviti i popis potencijalnog spomenickog naslijeda;

b) valorizaciju i izbor kulturno - povijesnih vrijednosti;c) arhitektonsko-pejzažnu studiju (ekspoziciju cjelina, lokaliteta, i objekata u krajoliku;

utvrditi degradaciju i disharmonije)d) reviziju postojeceg popisa (preporuke za upis ili brisanje iz popisa spomenika);e) preporuke za istraživanje i znanstvenu obradu s naznakom nedovoljno istraženih

podrucja;f) granice zone zaštite i režim zaštite, uz posebne uvjete za urbanisticko planiranje;g) stupnjevanu atraktivnost spomenickih vrijednosti (s turistickih i uporabnih aspekata,

predlažuci moguce namjene);h) smjernice za zaštitu ekspozicije objekata, lokaliteta i cjelina.

8.3. Prioriteti ukljucivanja domicilnog stanovništva u sustav zaštite iposjecivanja podrucja Nacionalnog parka

Obnova posjedaPlanom upravljanja i drugim instrumentima treba poticati mjere koje ce uvjeriti svakog posjednika da se od Kornata i danas može živjeti, tako da se obnove zidovi na pašnjaku, stanovi, stada, maslinici, vocnjaci, vinogradi, pristani, sterali te svakako i adaptiraju kuce.

Proizvodi njegova rada (vuna, sir, meso, masline, suhe smokve, socivo, med, suha i slana riba. . . ) trebaju biti zašticeni i otkupljivani po unaprijed odredenim cijenama te da ce on sam te proizvode moci prodavati. Konacno, tako što ce se njegov boravak na posjedu i djelatnosti kojima se on bavi nuditi kao turisticki i ekološki proizvod onim posjetiteljima koji žele živjeti i provoditi odmor u zdravoj prirodi, hraneci se zdravim i na autentican nacin pripravljenim proizvodima.

Programi edukacijeOd interesa za edukaciju je organiziranje “kornatske” škole. Ona mora brigu o poznavanjuprostora i njegovih specificnosti postaviti kao prioritetni zadatak. Ta se briga može iskazati na razne nacine, ali prvenstveno mora biti usmjerena premanajmladima, što znaci da se za osnovnu školu pripreme razliciti programi: permanentnapredavanja i seminari uvaženih strucnjaka i autenticnih Kornatara, projekcije slikovnih i video zapisa o Kornatima i zaštiti, organiziranje natjecanja, sustavno i programski vodenje ekskurzija, organiziranje ekoloških akcija na kopnu i u podmorju, zapošljavanje srednjoškolaca i studenata, organiziranje fotografskih, filmskih, likovnih i literarnih i etnoloških radionica.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

62

Odraslima ce se na posebnim seminarima, tijekom zime, pokazati prostori i programi koji su u slicnim uvjetima vec dali rezultate, poticat ce se predavanja i projekcijama pozitivan odnos prema prostoru i otkrivati vrijednosti za koje su oni mislili da to nisu.

Nove djelatnosti – ugostiteljstvoTeške i mukotrpne djelatnosti Kornatari su zamijenili novima. Veliki broj vlasnika okrece sepružanju ugostiteljskih usluga. Cinjenica je da ni nacin nudenja proizvoda ni proizvodi nemaju izraženu autenticnost. Stoga je potrebno izvršiti promjene u obavljanju te djelatnosti unutarzašticenog prostora.

Nacelno bi se trebao usvojiti koncept prihvacen u europskim zemljama koje dopuštaju svojimseljacima i ribarima da nude, uz odredene olakšice, proizvode svojih primarnih djelatnosti (vino, sir, ribu, itd. ). Takav pristup proizvodima i uslugama snizuje cijenu. Prostor i nacin i kapacitet pružanja usluga moraju odgovarati prostoru i potrebama koji služe obavljanju poslova i smještaju samog vlasnika.

Novi turizamKornatski turizam valja poticati prema uskladenom odnosu Javne ustanove, vlasnika i gosta. Gost mora i može sudjelovati u vecini djelatnosti vlasnika: u poljskim poslovima, zaštitiakvatorija, ribolovu, stocarskim aktivnostima i sl.

Takav koncept turizma i opcenito prisutnosti covjeka u zašticenom prostoru produžetak jetradicije. Takav turist nece pretjeravati u potrošnji vode u prostoru gdje je pomanjkanje vode i briga za njezino cuvanje zaštitni znak identiteta. Takvom turistu nece smetati ni malo slabije namješten stol ni nestandardne dimenzije sanitarnih prostorija. Taj je turist buduci europski i svjetski turist, koji ce u Kornate dolaziti (i prije svega u Kornate) upravo zato što je u njima sve izvan standarda.

Kornatski je turizam specifican jer osim razonode i odmora ima i andragošku vrijednost. On je s jedne strane potpuno individualiziran i pažljivo marketinški oblikovana turisticka ponuda u zašticenom prostoru s visokim stupnjem kritickog odnosa prema izvornim prirodnimvrijednostima, tradicijskom gospodarstvu, zdravoj (“siromaškoj hrani”), asketskom životu u ritmu težacke svakodnevnice, a s druge, promotor suživota izmedu prirodnih i prakticnih vrijednosti, ili, suvremenim rjecnikom kazano, promotor održivog razvitka.

8.4. Detaljna razrada lokacija gradnje

Izgradnja u Nacionalnom parku Kornati moguca je jedino u svrhu organiziranog posjecivanja, upravljanja i zaštite prostora nacionalnog parka i to od strane javne ustanove koja upravlja ukupnim prostorom nacionalnog parka ili od strane vlasnika zemljišta, ukoliko zadovoljavakriterije o posjedu koji mu daje pravo graditi unutar zašticenog prostora, ali samo u svrhuprimjerenog gospodarenja zašticenim prostorom.

Zahvati u prostoru u koje pripada rekonstrukcija, dogradnja i ogranicena izgradnja novihgradevina moguca je samo unutar zona-lokaliteta tradicijskih porata, odnosno na mjestima i na nacin koji su propisani ovim planom.

Za zahvate u prostoru nužna je strucna podloga za izdavanje lokacijske dozvole koje se izraduju za parcelu unutar zone ili izdvojeni lokalitet ali tako da obuhvati i susjedne parcele i gradevine. Postojecim starim gradevinama smatraju se one nastale tradicijskom gradnjom a koje se uskladu s propisima smatraju legalnim. Nove postojece gradevine moraju se podvrci provjeri

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

63

njihova nastanka i analizi moguceg uklapanja u gradevinski sklop na parceli, sa svih relevantnih aspekata.

Osobito je važno da se prostor za tradicijsku gradevinu s mogucnošcu dogradnje ili interpoliranu novu gradevinu odreduje postojeca parcela ili dio parcele-posjeda koji se nalazi unutar zone tradicijske gradnje (odredeno granicom) ali tako da se ne može vršiti parcelacija u svrhuformiranja novih parcela za gradenje.

Izgradnja izvan odredenih zona tradicijskog gradenja moguca je jedino u funkciji nužnogsklanjanja u unutrašnjosti otoka na nacin koji je propisan ovim planom i to temeljem strucnih podloga za lokacijsku dozvolu koja se obvezno izraduje za cjelokupni posjed koji za takvugradevinu ne može biti manji od 0,3 ha vinograda i maslinika odnosno 2,5 ha pašnjaka. U tom djelu mogu se obnoviti i postojece takve gradevine i to stare koje se smatraju legalnim.

Rekonstrukcija luckih postrojenja-pristana unutar lucice odnosno zone servisa i usluga, teputova u unutrašnjosti otoka koji služe za dopremu poljoprivrednih alata u unutrašnjost otoka, moguca je iskljucivo u nadleštvu Uprave Nacionalnog Parka.

Strucne podloge za izdavanje lokacijske dozvole obavezno moraju sadržavati strucnu razradu s gledišta zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti ne samo gradevine nego i ukupnog ambijenta te stoga moraju imati suglasnost nadležnih organa za zaštitu prirodne baštine i kulturnih dobara.

Strucna podloga obuhvatit ce izradu geodetske podloge za parcelu-lokalitet, ažurni snimak i ocjenu stanja objekata i ostalog prostora te ocjenu stanja i svih ucinaka izgradenosti na okoliš.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

64

9. PREGLED ZONA MJEŠOVITE NAMJENE S ISKAZOM POVRŠINA

SERVISNO- USLUŽNE ZONE

rednibroj

naziv zonepovršina (ha)

1. RAVNI ŽAKAN – Južna vala 0,30

2. VELIKA PANITULA – Marina "Piškera" 0,79

3. VRULJE – "Lavcevic" 0,30

UKUPNO SERVISNO-USLUŽNE ZONE 1,39

ZONE TRADICIJSKE GRADNJE- LUCICE

rednibroj

naziv zone površina(ha)

4. TOMASOVAC – SUHA PUNTA 1,65

5. LUCICA 1,17

6. KRAVLJACICA 1,10

7. LAVSA 0,43

8. SMOKVICA 0,67

9. LEVRNAKA 0,10

10. STINIVA 0,23

11. STATIVAL 0,15

12. LUPEŠKA 0,18

13. POD BIŽANJ 0,11

14. ŠIPNATE 0,14

15. STRIŽNJA 0,56

16. MALE VRULJE 0,08

17. VRULJE 0,70

18. KORITNICA – GUJAK 0,22

19. KNJEŽAK – ROPOTNICA 0,23

20. KOROMACNA 0,33

21. OPAT 0,21

22. RAVNI ŽAKAN 0,20

23. PIŠKERA 0,34

UKUPNO ZONE TRADICIJSKIH PORATA 8,80

SVEUKUPNO ZONE MJEŠOVITE NAMJENE 10,19

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

65

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

66

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

67

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

68

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

69

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

70

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

71

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

72

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

73

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

74

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

75

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

76

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

77

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

78

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

79

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

80

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

81

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

82

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

83

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

84

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

85

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

86

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

87

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

88

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

89

10. ODREDBE ZA PROVOÐENJE PLANA

OPCE ODREDBE

1.Prostornim planom Nacionalnog parka Kornati (u daljnjem tekstu: Plan) obuhvaceno je podrucje unutar zakonski odredenih granica parka ukupne površine 217,00 km2, od cega 48,15 km2

kopnene i 168,85 km2 morske površine.

Plan se temelji na analizama stanja, ocjeni mogucnosti korištenja i dozvoljenog opterecenja prostora te odreduje uvjete uredenja i posjecivanja prostora za citavo podrucje iz stavka 1. na nacin koji osigurava racionalno korištenje i zaštitu kulturnih i prirodnih vrijednosti u cjelini i po pojedinim dijelovima uz obvezu svodenja na najmanju mogucu mjeru onih oblika djelatnosti izahvata u prostoru koji bi mogli nepovoljno utjecati na vrijednosti prostora i okoliša.

Koncepcija uredenja prostora temelji se na potrebama odvijanja znanstveno-kulturne, odgojno-obrazovne i turisticko-rekreativne funkcije Nacionalnog parka uz ocuvanje kontinuitetatradicijskih aktivnosti domicilnog stanovništva koje pridonose zaštiti identiteta i zatecenihvrijednosti prostora.

ZONIRANJE NACIONALNOG PARKA

2.Na podrucju Nacionalnog parka utvrduju se zone zaštite slijedom po strogosti utvrdenoj ovimplanom:I Prirodne zone (otocje i akvatorij)II Kulturne zone (zone poljoprivrednog pejzaža, etnološke, arheološke i kulturno-povijesne

zone i lokaliteti). III Zone mješovite namjene (servisno-uslužne zone i zone tradicijske gradnje - lucice)

U slucajevima kada se odredeno podrucje nalazi u obuhvatu dviju ili više zona, primjenjuju se odredbe koje vrijede za stroži režim zaštite.

3.Prirodna zona obuhvaca sve otoke te podmorje do granice nacionalnog parka, izuzevši zone mješovite namjene, kao i kulturne zone koje su odredene granicama na grafickom prilogu u br. 2. u mj. 1:25 000.

4.Zone stroge zaštite unutar prirodnih zona utvrduju se za podrucja oko otocica Purara te hridi Klint i Volic, otoka Mrtovnjak, otoka Klobucar te otoka Veliki i Mali Obrucan, a prema granicama na grafickom prilogu br. 2. u mj. 1:25 000.

5.Kulturne zone su dijelovi Nacionalnog parka koje su izrazito antropogenog karaktera te kojisvojim estetskim izgledom, tradicijskim djelatnostima u njima ili svojom kulturnom vrijednošcu ili zanimljivošcu dopunjuju privlacnost i vrijednost Nacionalnog parka i to: - zone kultiviranog poljoprivrednog krajolika koje se koriste za poljoprivredne djelatnosti na

tradicijski nacin, - etnološki lokaliteti tradicijskih gradevinskih sklopova i elemenata

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

90

- arheološke i kulturno povijesne zone i lokaliteti 6.Kultivirani poljoprivredni krajolik obuhvaca obradive površine-polja, intenzivno kultivirane cjeline maslinika i vinograda, uredene ljudskim radom i ogradene suhozidnim ogradama.

Zone kultiviranog poljoprivrednog krajolika su "polja" na otoku Kornatu: Tarac, Trtuša, Knježak, Poselo, Koritnica, Željkovci, Cukino, Šipnate, Suha Punta, Statival te poljoprivredne površine razlicitih kultura, uglavnom maslinici na otocima Svršata, Levrnaka, Piškera, Lavsa, RavniŽakan, Škulj i Smokvica.

7.Etnološki lokaliteti obuhvacaju primjere puckog graditeljstva (stanovi) ocuvanih izvornih oblika tradicijske gradnje i to: Ježinov stan (otok Levrnaka), Špraljin stan (Suha Punta na otoku Kornat) te Turcinov stan (Zmorašnja Vala na otoku Ravni Žakan), kao i citav niz gradevina kojeoslikavaju pucko graditeljstvo u unutrašnjosti otoka Kornata (npr. u polju Knežak, Trtuša,Željkovci i Cukinom polju) te izolirane gradevine na otocima Kurba Vela, Škulj, Gustac i Mana.

Etnološka obilježja imaju i djelomicno ocuvane ruralne grupacije gradevina u naseljimaSmokvica, Lavsa, Kravljacica, Vrulje i Statival kao i pristani u uvalama.

8.Arheološke i kulturno-povijesne zone i lokaliteti:Ilirske gradine: na lokalitetima Pedinka, Kravljak, Stranžica. Vjerojatna lokacija gradinskog naselja na prostranom platou lokacije Toreta iznad polja Tarac. Anticki lokaliteti: tragovi pristaništa na Piškeri te lucki uredaji u podrucju Velike Proverse, u uvali Šipnate na otoku Korna, ostaci solane te ostaci antickih gradevina i ribnjaka u uvali Bok o Svršate na otoku Svršata.Sakralne gradevine: crkvica Svete Marije (VI st.), Gospe od Pohodenja (XIV st.) – današnja crkva u Tarcu te crkvica Porodenja Marijina (XVI st.) - naselje Piškera kao i brojne kapelice na otocima (Smokvica, Prišnjak, Kornat – Opat, Ropotnica, Pivcena, Male Vrulje...)Utvrde i profani objekti: tvrdava na brdu Tureta kod polja Tarac, ostaci kamene utvrde-mletackih kaštela na otocima Velika Panitula i Piškera, podmorski ostaci solana u uvali Jaz na otoku Lavsa te ostaci ribarskog naselja Piškera kao i ostaci malog pastirskog naselja upodrucju polja Trtuša.

9.Servisno-uslužne zone nalaze se na mjestima glavnih prekrcajnih tocaka za prihvat posjetitelja koje su ujedno i glavni ulazi u Nacionalni park: - prostor marina “Piškera” na Velikoj Panituli, - uvala Južna vala na otoku Ravni Žakan, - zona Vrulje (sadašnji "Lavcevic" centar).

Servisno-uslužne zone su takoder i zone glavnih ulaza na podrucje nacionalnog parka te sadrže privez plovila, ugostiteljske, informativne, prodajne i druge usluge posjetiteljima parka sasanitarnim prostorijama i prostorijama za privremeni-interventni smještaj osoblja, sve upostojecim gradevinama s mogucnošcu rekonstrukcije i proširenja tlocrta do 10% od površine postojeceg.

10.Zone tradicijske gradnje /lucice/ u uvalama tvori površina više gradevina i njezini izdvojenidijelovi u uvali. Zonu tvore pojedinacne gradevine, sklopovi ili skupine gospodarskih i pomocnih gradevina, odnosno gradevinski sklop vlasnika nekretnina na otoku, a u funkciji obavljanjapoljoprivrednih djelatnosti i ribarenja te privremenog smještaja vlasnika posjeda, uredenih i

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

91

korištenih na tradicionalan nacin. Zonu tvori i zajednicki prostor, odnosno uredena obala -pristan (mol).

Zone tradicijske gradnje /lucice/ u uvalama su slijedece:Stiniva, Statival, uvala Samica, Lupeška, Suha Punta/Tomasovac, Pod Bižanj, Šipnate, Lucica, Kravljacica, Strižnja, Male Vrulje, Vrulje, Koritnica-Gujak, Ropotnica, Koromacna i uvala Opat na otoku Kornatu te na otocima Levrnaka, Piškera, Lavsa, Ravni Žakan (Zmorašnja Vala) iSmokvica.

11.Prema položaju i strukturi gradevnih sklopova te njihovom položaju unutar uvale, zone tradicijske gradnje su:

a) Zone cjelovitih skupina gradevina-gradevnih sklopova u uvalama:Statival, Lupeška, Suha Punta/Tomasovac, Šipnate, Lucica, Kravljacica, Strižnja, Male Vrulje, Vrulje, Koritnica-Gujak, Ropotnica, Koromacna i uvala Opat na otoku Kornatu te na otocima Piškera, Lavsa, Ravni Žakan (Zmorašnja Vala) i Smokvica.

b) Izdvojene zone manjih skupina gradevina i pojedinacni gradevinski sklopovi u uvalama: Stiniva, Samica, Podbižanj, Vrulje (lokacija na sjevero-zapadnom dijelu uvale) na otoku Kornatu, te na otocima Levernaki-Ježinov stan, Smokvici (uvala Vodena) i Svršati (zapadna uvala).

Unutar zona cjelovitih skupina gradevina zadržavaju se postojece gradevine u nizu i to: unutar zona Statival, Lupeška, Suha Punta, Kravljacica, Lucica, Vrulje, Koromacna, Smokvica, i Lavsa i ne mogu se formirati novi.

Gradevnim sklopovima izvan zona u uvalama smatraju se i etnološki lokaliteti u unutrašnjostiotoka te izolirane gradevine na otocima Kurba Vela, Škulj, Gustac i Mana iz clanka 7, ovihodredbi.

12.Granice zona mješovite namjene (servisno-uslužne zone i zone tradicijske gradnje /lucice/ u uvalama) iz clanka 9., 10. i 11. ovih odredbi odredene su u kartografskom prikazu br. 5. na katastarskim planovima u mjerilu 1:2904 i na topografskim kartama u mjerilu 1:5000.

NAMJENA, KORIŠTENJE I POSJECIVANJE PROSTORA

13.Nacionalni park se posjecuje plovilom do prekrcajno-receptivnih mjesta u zonama servisno-uslužne namjene iz clanka 9. ovih odredbi te dalje organiziranim obilaskom plovilom Uprave Nacionalnog parka s pristajanjem u uvalama-lucicama gdje se dalje nastavlja obilazak kopnenog dijela utvrdenim putovima.

Izvan podrucja Nacionalnog parka glavni prijemno-receptivni centar je u Murteru i na otoku Žutu (Pinizel i sadašnja marina).

Planom su utvrdena mjesta ulaska plovila i linije kretanja sezonskih turistickih plovila akvatorijem parka do prekrcajnih tocaka-pristaništa i privezišta.

Kretanje, mjesta i uvjeti pristajanja, priveza i sidrenja individualnih posjetitelja-nauticara uakvatoriju nacionalnog parka odreduju se Pravilnikom o unutarnjem redu.

14.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

92

U sustavu pomorskog prometa parkom odreduju se postojece gradevine:- marina Piškera, pristaništa i privezišta na lokacijama Ravni Žakan i Vrulje za individualne

nauticare i pristajanje vecih plovila za prijevoz organiziranih posjetitelja,- privezišta i pristan u zonama tradicijske gradnje (lucice-“porati” iz clanka 10. i 11.) zaplovila vlasnika posjeda i manja plovila organiziranih obilazaka. Pristani u servisno-uslužnim zonama kao i u zonama tradicijske gradnje-lucicama su ujedno i gradevine za interventni privez plovila nauticara u slucaju havarije.

Za prihvat organiziranih skupina posjetitelja odreduju se lokaliteti na Velikoj Panituli (marina-Piškera-glavni receptivni centar), Ravnom Žaknu (Južna vala) i u uvali Vrulje u kojima se nalaze prijemno–informativne, uslužne i servisne funkcije te uredeni komunikacijski plato uz pristaništaza privez izletnickih brodova.

Sidrišta u uvalama su privremena i koriste se za privez individualnih posjetitelja-nauticara uz dozvolu JU NP Kornati do provedbe potpunog organiziranog prijevoza posjetitelja na lokacije posjecivanja.

15.U zonama tradicijske gradnje gradevine koje se primarno koriste za privremeni-sezonskismještaj i za potrebe obavljanja aktivnosti vlasnika posjeda, mogu se u sklopu gospodarskih objekata i vanjskog prostora pripadajuce parcele pružati ugostiteljske i druge usluge kaokomplementarnu djelatnost u obitelji u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu.

16.Pristupi obali dozvoljen je samo na mjestima utvrdenim ovim planom i namijenjenim za pristane, kupanje i druge aktivnosti uz more. Pri uredivanju pristupa obali kao i na mjestima za kupanje ne mogu se vršiti nikakve gradevinske intervencije i nije dozvoljeno betoniranje pristupa i obale.

Lokacije i nacin korištenja prostora za kupanje i ronjenje odreduje se Pravilnikom o unutarnjem redu.

17.Pristup znacajnijim vidikovcima predviden je pješackim stazama prirodno odabranimnajpovoljnijom konfiguracijom. Uredenje ovih staza moguce je samo zatecenim prirodnimmaterijalom te se iskljucuje unošenje bilo kakvih novih gradevinskih materijala i konstrukcija.

Znacajni vidikovci na podrucju parka su:Metlina (237), Veli vrh (212), Opat (109), Smokvinjak (98) i Toreta (60), na Kornatu, te Kota (77) na Mani, Kota (113) na Piškeri, Veli vrh (111) na Lavsi, Litni vrh (82) Smokvici, Vrh Žakna (36) na Ravnom Žaknu, Vrh Škulj (145) na otoku Škulju te Veli Vrh (117) na otoku Levrnaka.

18.Na cijelom podrucju Nacionalnog parka zabranjen je privredni ribolov.Pravilnikom o unutarnjem redu odredene su mogucnosti ribolova, mjesta i uvjeti rekreacijskog ribolova pod kontrolom i uz dozvolu JU NP Kornati.

Na podrucju Nacionalnog parka dozvoljeni su tradicijsko stocarstvo i poljoprivreda, ali bezprimjene intenzivnog nacina obrade, bez primjene kemijskih sredstava i agrotehnickih mjera koje bi unijele vece promjene u sliku pejzaža i u ekosustav.

Sve vrijedne poljoprivredne površine, vocnjaci i maslinici moraju se ocuvati i ne mogu seprenamijeniti.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

93

UVJETI GRAÐENJA S MJERAMA ZAŠTITE I UREÐIVANJA PROSTORA

19.Na podrucju Nacionalnog parka ne dozvoljavaju se aktivnosti kojima bi se mogao narušitiprirodni izgled i prirodne vrijednosti prostora.

Sve dozvoljene gradevinske zahvate treba izvoditi u najmanjem i najnužnijem opsegu ikorištenjem prirodnih materijala te tako da neposredna okolica ne pokazuje tragove zahvata (pristani za brodice u kamenu, staze i putovi i najnužniji objekti infrastrukturnog opremanja).

Na podrucju Nacionalnog parka, (osim u zonama mješovite namjene i zonama kultiviranogpoljoprivrednog krajolika) potrebno je održavati biljni pokrov u stadiju kamenjarskog pašnjaka i to na tradicionalni nacin: ispašom, uzdržavanjem i drugim oblicima djelovanja u skladu sPravilnikom o unutarnjem redu.

20.Uredenje zona mješovite namjene mora osigurati cuvanje ili stvaranje izgleda tradicijskihskupina gradevina ukljucivši i ocuvanje kultiviranih dijelova prostora oko gradevina te kopna i mora u uvalama.

Ozelenjavanje na podrucju Nacionalnog parka koje se provodi iskljucivo unutar zona mješovite namjene, dozvoljeno je samo autohtonim biljnim vrstama i uz dopuštenje Uprave za zaštituprirode Ministarstva.

21.Na podrucju Nacionalnog parka dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja postojecih teinterpolirana izgradnja novih gradevina unutar zona mješovite namjene koji su nužni zaobavljanje temeljne djelatnosti javne ustanove NP Kornati, odnosno obavljanje djelatnostivlasnika nekretnina koje su dozvoljena u Nacionalnom parku.

Prostor za smještaj gradevine-gradevinskog sklopa, koncipiran kao gradevinski sklop spripadajucim vanjskim prostorom, unutar zone mješovite namjene je: postojeca parcela ili dio postojece parcele koja pripada posjedu, a koji je odreden u grafickom prikazu br. 5 ovog plana na katastarskoj podlozi.

Unutar tih zona mješovite namjene ne mogu se formirati nove parcele u svrhu odredenjagradevinskih cestica za postojece gradevine ili za gradenje novih gradevina.

22.Unutar servisno-uslužnih zona moguca je dogradnja i rekonstrukcija postojecih gradevina koja ce oblikovati posjetiteljsko-uslužni i servisni sklop sa sadržajima iz clanka 9. te uredenje obale i pristana za izletnicka plovila (4 veca i 10-tak manjih brodova), servisna plovila i plovila nadzorne službe.

23.Unutar zona tradicijske gradnje - lucicama iz clanka 10., odnosno 11.a, moguce je vršenje zahvata održavanja, rekonstrukcije i dogradnje postojecih starih gradevina te interpoliranaizgradnja novih gradevina.

Unutar zona iz clanka 11. b) dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja postojece gradevine ili gradevinskog sklopa u skladu s clankom 25.,26. i 27. ovih odredbi.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

94

Zahvati iz ovog clanka mogu se vršiti i u gospodarskoj funkciji održavanja posjeda i obavljanja djelatnosti koje su dozvoljene u Nacionalnom parku u skladu s odredbama clanka 25., 26. i 27. ovih odredbi.

24.Obalni dio u uvalama i zonama mješovite namjene tvori javni prostor–pomorsko dobro inamijenjen je korištenju za potrebe NP i za posjecivanje, a u zonama tradicijske gradnje-lucicama i za zajednicko korištenje vlasnika posjeda .

U uvalama sa zonama tradicijske gradnje–lucicama ureduju se i koriste postojeci pristani za pristajanje 2-3 manja izletnicka plovila Nacionalnog parka, za plovila nadzorne službe i servisa te za plovila vlasnika posjeda.

U Nacionalnom parku ne mogu se graditi novi pristani, a mogu se rekonstruirati, popravljati i održavati samo postojeci pristani (molovi) za što je nadležna Uprava NP prema uvjetima Uprave za zaštitu prirode Ministarstva.

25.Gradevine ili gradevinski sklopovi koji se izgraduju / rekonstruiraju unutar zona tradicijskegradnje iz clanka 10. i 11. mogu se projektirati kao gospodarski prostor s pomocnimprostorijama i djelom za privremeni smještaj vlasnika unutar slijedecih dozvoljenih velicina inamjena prostorija:

- viševrijedni stambeni prostor velicine 20-30 m2,- prostor za spavanje clanova proširenog kucanstva velicina od 10-15 m2. Za iznimno

velike posjede može se planirati nešto više prostora (do 20 m2),- sanitarni prostori (WC, kupaonica) velicine približno 5-8 m2 mogu se izvesti u zglobu

izmedu maticnog i prostora za prošireno kucanstvo, - magazin, treba planirati od dva dijela, jednog (manjeg) namijenjenog privremenom

pohranjivanju poljoprivrednih proizvoda te drugih namirnica i drugog (veceg)namijenjenog skladištenju i cuvanju poljoprivrednih i stocarskih alata, gnojiva, plinskihboca, goriva, mreža i ribarskog pribora. Velicina može biti ukupno 15-20 m2,

- cisterna za kišnicu velicine 20-40 m3,- natkriveni vanjski prostor za ljetnu kuhinju (ognjište, krušna pec i sl. ) velicine 6-10 m2.

Ukupna površina gradevine ili gradevinskog sklopa iz stavka 1. ovog clanka može biti najviše 65 m2 zatvorenog prostora i 50 % od te površine natkrivenog otvorenog prostora i to na jednoj postojecoj parceli ili dijelu postojece parcele koja se nalazi unutar zona tradicijske gradnje.

26.Odreduju se slijedece obveze o nacinu gradnje, gabaritima i korištenju materijala koje treba poštivati prilikom izrade idejnih rješenja za gradevine koje se mogu rekonstruirati ili graditi u zonama tradicijske gradnje:

Svaka gradevina koja prelazi osnovnu površinu od 40 m2 mora se nužno projektirati kaokompozicija-sklop manjih volumena od kojih najveci na bi smio prelaziti vanjske dimenzije od 5x8 m.

Visina gradevina je jednoetažna s mogucnošcu nadozida za potkrovlje u visini do 0,8 m, a potkrovna etaža može se u tradiciji monovolumena koristiti i kao galerijski prostor.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

95

Krov gradevine je u pravilu dvostrešni.

Na osnovni volumen kuce moguce je pridodati manje jednostrešne elemente ili elemente sravnim krovom (taracom). Krovna konstrukcija mora biti drvena s pokrovom iskljucivo i jedino od kupa kanalica. Ravni krovovi mogu se izvoditi iskljucivo zagladivanjem betonske površine.

Stubište za potkrovlje izvodi se unutar kuce, a ako se izvodi izvana, mora završiti na ravnom krovu cisterne ili magazina preko kojega se može uci u potkrovlje. Na kornatskoj se kuci ne smiju projektirati i izvoditi balkoni, lode, tzv. francuski prozori, kosi krovni prozori i luminariji na krovu.

Svi kucni otvori, prozori i vrata, moraju biti pravokutnog oblika izvedeni u tradicijskimproporcijama i materijalima te s tradicijskom opremom i tradicijskim baštardelama.

Materijali za izgradnju kornatske gospodarske kuce trebaju biti iskljucivo prirodnog podrijetla. Zidovi se moraju graditi od pritesanog kamena s bogatom spojnicom, izdašno ispunjenommortom.

Za vanjske površine može se upotrijebiti kameno poplocenje u raznim kombinacijama sazagladenim betonom. Za vanjska poplocenja zabranjena je upotreba keramike ili terakote.

Zabranjuje se gradnja s upotrebom nadsvodenih elemenata, lukova, arkada i sl.

Cisterne i druge pratece objekte nužno je obložiti kamenom na isti nacin na koji je sagradeno procelje kuce.

Uvjete oblikovanja prilikom projektiranja odredit ce nadležna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine u sklopu dokumentacije-strucne podloge za lokacijsku dozvolu.

Opseg rekonstrukcije i gradenja gradevina mora biti uskladen s neposrednom okolinom isusjednim gradevinama ciji se visinski gabariti moraju poštivati.

27.Uvjeti za oblikovanje gradevina ili sklopova iz clanka 10., 11. i 25. odredeni su u odnosu na strukturu takve zone ili lokaliteta.

Prostor koji neposredno pripada gradevini/ sklopu mora se odrediti i oblikovati kao sastavni dio kultivirane cjeline tako da ne zahtjeva uklanjanje postojecih nasada i ne zahvaca uredenepoljoprivredne površine te da se ne oštecuju ili uklanjaju tradicijske suhozide ograde.

U slucaju kada zonu tvore više parcela/dijelova posjeda sa odvojenim slobodnostojecimgradevinama, razmaci izmedu novih gradevina ili dogradnje postojecih na jednoj parceli uodnosu na gradevine na susjednoj parceli moraju biti takovi da ne ometaju funkcije tihgradevina, a najmanje 5 m, odnosno najmanje 2 m od granice susjedne parcele.

Kompozicija sklopa mora biti uskladena volumenima i visinom tako da cini skladnu kompozicijucjeline zone i u odnosu na okolni prostor, bez arhitektonskih naglasaka.

Kada gradevine tvore niz iz clanka 11. ovih odredbi, dogradnja, rekonstrukcija ili interpolacija, odnosno dovršenje niza mora biti tako projektirano da uvažava postojecu gradevinsku iregulacijsku liniju, a površina koja pripada gradevini formira se kao parcela u nizu pri cemuizgradenost može biti i do 100% ako je postojeci niz vec tako izgraden.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

96

Izvan postojecih nizova ne mogu se formirati novi, odnosno mogu se dovršiti postojeci nizovi unutarnjom interpolacijom, odnosno produženjem niza ako su postojece parcele tako odredene što se odnosi na niz u zoni Vrulje.

Udaljenost gradevine od granice parcele prema obali mora se odrediti tako da omogucava obavljanje poslova, smještaj plovila na suhom i ne može biti manja od 5 m.

Prostor u zoni gradnje izmedu parcele vlasnika posjeda i obale mora biti javni prostor ureden prirodnim materijalom, a pristupi od okucnice do obale i drugih površina izmedu gradevina u gradevnom sklopu moraju biti u prirodnom materijalu bez betoniranja i slijediti prirodnukonfiguraciju.

Ograde okucnica ili parcela odnosno dijelova parcela u zoni tradicijske gradnje mogu biti usuhozidu, izvedene na tradicionalan nacin.

Svaka gradevina mora biti položena na prirodnu konfiguraciju terena i arhitektonski oblikovana tako da volumenom svladava visinske razlike bez potpornih zidova.

Sve tehnicke gradevine (vodospreme, plinske stanice i sl.) moraju biti kvalitetno oblikovane i adekvatno uklopljene u sklop te locirane sa stražnje strane, gledano od mora.

Natkriveni otvoreni prostor gradevine ili gradevinskog sklopa iz clanka 25. stavka 2. mora biti drvena konstrukcija-pergola obrasla lozom ili biljkom primjerenom tradiciji, a terase mogu biti poplocene prirodnim kamenom na prirodnoj podlozi bez betoniranja.

28.Izvan zona tradicijske gradnje dozvoljena je izgradnja jedne male pomocne gospodarskegradevine za sklanjanje ljudi i stoke te spremanje alata do maksimalne velicine od ukupno 15 m2

zatvorenog i natkrivenog prostora i to u unutrašnjosti otoka, na aktivno korištenom posjeduminimalne velicine 10 ha (20 ovaca) za pašnjake odnosno 0,3 ha za vinograde i maslinike.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog clanka mogu se vršiti slijedeci zahvati: - rekonstruirati i obnoviti postojeci stari objekti tradicijske gradnje na izdvojenim

lokalitetima u unutrašnjosti otoka iz clanka 7. ovih odredbi,- izgraditi objekti na mjestima gdje se službenim dokumentima (zemljišnim knjigama)

dokaže postojanje starog objekta.

Rekonstrukcija, obnova i izgradnja objekata i stavka 2. ovog clanka može se vršiti tocno na površini i u gabaritima postojecih objekata uz uvjete oblikovanja odredene u clancima 25. i 26. ovih odredbi, a koji se mogu primijeniti na takvu gradevinu.

29.Starim postojecim objektima iz clanka 22. i 23. te clanka 11. stavak 3. i clanka 28. stavak 2. ovih odredbi smatraju se legalno izgradeni objekti.

Postojece gradevine koje su gradene poslije 15. veljace 1968. bez gradevne ili drugeodgovarajuce dozvole mogu se legalizirati ako svojim smještajem u prostoru te drugimelementima uredenja prostora zadovoljavaju ili ako rekonstrukcijom mogu zadovoljiti uvjeteodredene ovim Planom, važecim Zakonima i propisima.

Postojecim gradevinama iz stavka 2. ovoga clanka smatraju se gradevine zatecene na dan donošenja ovog Plana.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

97

30.Opskrba energijom za gradevine Nacionalnog parka rješava se primjenom naftnog plina(propan-butan), a moguca je izgradnja plinske zidane stanice obložene kamenom, kapaciteta 4+4 do 20+20 boca ovisno o potrebama za energijom.

U svim zonama mješovite namjene planom je predvidena mogucnost primjene suncanihkolektora u kombinaciji s rezervoarima tople vode smještenih na skrivenoj strani u odnosu na vizure s prostora posjecivanja.

Planom se potice eksperimentalna primjena fotonaponskih stanica za proizvodnju elektricne energije, odnosno izgradnja uredaja na jednom od servisno-uslužnih lokaliteta.

Za napajanje uredaja kojima je neophodna elektricna energija mogu se koristiti akumulatorske i solarne baterije, a iznimno je dozvoljena primjena i dizel-elektricnih agregata za koje je obvezno izgraditi poseban prostor koji mora biti akusticki izoliran tako da se zagadenje bukom svede na minimum kao i nepropusno spremište za prikupljanje ostataka ulja i goriva te ga odvoziti na otpad izvan parka u organizaciji Javne ustanove.

31.Vodoopskrba lokacija u Nacionalnom parku se planira na nacin da se autonomno rješava svaki korisnik za sebe i to prvenstveno dopremom vode brodovima u rezervoare/cisterne koje ce biti uskladene visinski i po kapacitetima ovisno o potrebama korisnika i o karakteristikama lokacije.

32.Evakuacije otpadnih voda rješava se autonomno u septicke jame koje moraju zadovoljavati sve sanitarno-tehnicke uvjete, a lociranje tih jama mora biti na mjestima gdje je moguca evakuacija otpadnih voda iz tih jama ispumpavanjem i deponiranjem u servisni brod koji transportiraotpadne vode do izgradenih uredaja za procišcavanje voda iz kojih se ispušta procišcena voda u more.

Ukoliko nije moguce izgraditi autonomne septicke jame, potrebno je izgraditi sustav kolektora koji odvodi otpadne vode do zajednickih septickih jama koje se lociraju u blizini obale gdje je osigurana evakuacija tih voda pomocu specijalnog servisnog broda.

33.U zonama mješovite namjene odreduje se odlaganje otpada u kontejnere i odvoz otpadaspecijalnim servisnim brodovima te konacno deponiranje na uredeno odlagalište otpada izvan granica Nacionalnog parka.

Trajno odlaganje otpada iz Nacionalnog parka rješava se na županijskoj razini u suradnji s opcinom Murter.

34.Telekomunikacijski promet unutar Nacionalnog parka «Kornati» obavlja se putem mobilnetelefonije za što se koriste sve postojece instalacije GSM mreže u servisno-uslužnoj zonimarine Piškera i repetitor na lokaciji Metlina.

MJERE ZA PROVOÐENJE PLANA

35.Za zahvate u prostoru unutar zona iz clanka 21., 22., 23., 24. i u slucajevima iz clanka 28. i 29., a prema odredbama iz clanka 25., 26. i 27. ovih odredbi i koji se odnose na rekonstrukciju i

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

98

dogradnju postojecih i izgradnju novih gradevina te uredenje i korištenje pripadajuceg okolnog prostora, obvezna je izrada strucne podloge za lokacijsku dozvolu koja obuhvaca parcelu-dioposjeda u zonama iz clanka 9. , 10. i 11., odnosno posjed iz clanka 28. ovih odredbi.

Strucna podloga iz ovog clanka sadrži idejno urbanisticko-arhitektonsko rješenje gradevine ili sklopa gradevina s nacinom uredenja i korištenja prostora parcele–posjeda te prikaz odnosa prema susjednoj gradevini i parceli kao i odnos prema postojecim nasadima, tradicijskimgraditeljskim elementima i obalnom prostoru.

Strucna podloga i idejno rješenje za gradevine u nizu iz clanka 11. stavak 2. ovih odredbi mora obuhvatiti cijeli niz te odrediti regulacijsku i gradevinsku liniju i visinske odnose prema susjednim objektima.

36.Strucna podloga za izdavanje lokacijske dozvole mora predociti analize i dokaze o poštivanju prirodnih, kulturno-povijesnih i etnoloških vrijednosti koje se ne bi smjele narušiti, kao i analizu utjecaja gradevina i djelatnosti na okoliš osobito s gledišta opterecenja i mogucih negativnih utjecaja na kvalitetu mora.

U sklopu strucne podloge obvezno je ishoditi posebne uvjete uredenja i oblikovanja prostora i gradevine, detaljne konzervatorske smjernice koje ce utvrditi nadležna Uprava za zaštitu prirode i Uprava za zaštitu kulturne baštine te uvjete zaštite prirode, odnosno zaštite okoliša koje ce utvrditi Uprava za zaštitu prirode, odnosno Uprava za zaštitu okoliša MZOPU.

Konzervatorske i druge smjernice i uvjete uredenja i korištenja prostora moguce je izraditi za cjelo podrucje Nacionalnog parka ili pojedinu zonu a do izrade takve podloge uvjeti se utvrduju za svaku parcelu posebno.

Strucna podloga mora utvrditi stanje izgradenosti prostora te uvjete uklapanja postojecihgradevina iz clanka 29. ovih odredbi, a mora biti izradena na ažurnoj geodetsko-katastarskojpodlozi sa snimkom postojeceg stanja gradevina, uredenosti prostora, nasada i uredaja uzpodatke o posjedu i vlasništvu.

37.Svi radovi na podrucju parka moraju biti koordinirani s gledišta uskladenja funkcija i zaštite prostora, a interesi domicilnog stanovništva mogu se ostvariti samo u skladu s ciljevima zaštite prirodne i kulturne baštine.

Arheološka iskapanja u zoni temeljnog fenomena ne smiju oštetiti niti narušiti prirodnevrijednosti.

38.S ciljem cjelovitog gospodarenja podrucjem i unaprjedenja stanja u prostoru te zaštite vrijednosti prostora NP odreduju se slijedece mjere i aktivnosti:

• Kontinuirano pracenje i izrada Programa unaprijedenja stanja u prostoru u odnosu na:

a) sanaciju izgradenih gradevina koje ne zadovoljavaju uvjete tradicijske gradnje a kojepropisuje ovaj Plan,

b) dostupnost posjeda održavanjem putova, obnovom i sanacijom obale i pristana, c) potporu tradicijskom poljodjelstvu i stocarstvu uz provodenje mjera za ocuvanje i obnovu

površina i gradevina (maslinici, obradena polja, uredeni vocnjaci, okucnice, suhozidi,štale i skloništa za ovce),

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

99

- dostupnost posjeda (uredenje puteva i staza, obnova suhozida, sanacija molica),- potpora tradicijskim poljodjelskim aktivnostima. Uredeni maslinici, obradena polja, uredeni

vocnjaci, okucnice i štale,- potpora tradicijskom stocarstvu (poticaj uzgoju magaraca, mula i mazgi, obnova stanova

za ovce, obnova proizvodnje domaceg sira),- potpora ocuvanja starih ribarskih vještina, plovila i opreme kao kulturni i edukacijski

doprinos zaštiti prostora (poticaji izgradnji tradicijskog brodovlja, oslobadanje vlasnika kornatskih brodova od poreza na športsko-rekreacijska plovila, te od poreza na nabavku brodskih motora),

- utemeljenje otocne srednje škole za tradicijsko poljodjelstvo, stocarstvo, ribarstvo,pomorske i brodograditeljske vještine i druge stare zanate, obavezna dodjela jednestipendije svakoj novoj generaciji za školovanje u profilu zaštitarske struke ikomplementarnim zanimanjima,

d) potporu uzgoju tradicijskih vrsta stoke te ocuvanju starih ribarskih vještina, plovila iopreme kao kuturni i edukacijski doprinos zaštiti tradicije i vrijednosti prostora,

e) ocuvanje krajolika onako kako je zatecen u momentu proglašenja,f) stanje okoliša, a posebno cistoce mora u naseljenim uvalama i lokalitetima sidrišta kako

bi se ustanovio utjecaj uporabe prostora na podmorje te odredile odgovarajucemjere.

• Izrada i provedba Programa unaprjedenja pružanja usluga posjecivanja za cjelokupnopodrucje Nacionalnog parka te Plana zaštite od požara i plana intervencija u slucaju nezgoda (JU NP Kornati).

• Izrada studije za svaku zonu tradicijske gradnje odnosno uvalu za koju se utvrdi potreba uskladenja interesa korisnika prostora, detaljnije analize stanja u prostoru i detaljnije razrade uvjeta korištenja i zaštite prostora i okoliša pri cemu se ne mogu mijenjati planske mjere i odredbe ovog Plana.

O opravdanosti izrade takve studije odluciti ce i izradu koordinirati Ministarstvo zaštiteokoliša i prostornog uredenja.

• Izrada konzervatorske dokumentacije za podrucje Nacionalnog parka koji obuhvacaslijedece:

a) ažuriranje podataka, popis i vrednovanje objekata, lokaliteta, cjelina, podrucja povijesno -kulturne vrijednosti po vrstama i kronologiji s naznakom pravne zaštite,

b) izradu arhitektonsko-pejzažne studije (ekspoziciju cjelina, lokaliteta i objekata u krajoliku; s evidentiranjem degradacijskih procesa),

c) izradu preporuke za korištenje prostora, zaštitu ekspozicija objekata, lokaliteta i cjelina; d) istraživanje i znanstvenu obradu nedovoljno istraženih podrucja;e) stupnjevanje atraktivnosti spomenickih vrijednosti (s turistickih i uporabnih aspekata, uz

prijedloge moguce namjene);

• Osnivanje edukativno-obrazovnog centra (buduca Prezentacijska recepcija UpraveNacionalnog parka) u kojoj ce se do uspostave te recepcije odvijati izobrazba djece putem posebnih predmeta, radionica i sl., kako bi se podigla svijest domaceg stanovništva opotrebi zaštite ovog prostora, a narocito o potrebi obnove tradicijskog nacina korištenja ovog prostora.

• Provodenje mjera zaštite endemskih i ugroženih vrsta prema Strategiji zaštite bioraznolikosti - Akcijskom planu zaštite mora: mjere zaštite morskih cvjetnica, ugroženih vrsta riba,rakova, glavonožaca i drugih.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

100

• Uspostava sustava kontinuiranog pracenja stanja, daljnjih istraživanja i kartiranja prirodnih sastavnica parka u skladu s Akcijskim planom zaštite biološke raznolikosti i posebnimprogramima institucija nadležnih za zaštitu prirode kao i znanstvenih institucija:

a) daljnje istraživanje i kartiranje staništa flore i faune kopnenog prostora, b) pracenje stanja i daljnje istraživanje podmorja, posebno bentoskih organizama i njihovih

staništa,c) geloška i hidrogeološka istraživanja.

Provodit ce se daljnja suradnja s vlasnicima posjeda u odnosu na obavljanje djelatnosti, cuvanje prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara te sudjelovanje u sustavu posjecivanja.Nositelj aktivnosti iz ovog clanka ovisno o nadležnosti su: Javna ustanova Nacionalni parkKornati, Upravno vijece, znanstveno strucni savjet, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornoguredenja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, Ministarstvo turizma i Ministarstvopoljoprivrede i šumarstva.

39.Nadzor nad provodenjem i izvršavanjem ovog plana obavljat ce Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uredenja, Ministarstvo kulture i Uprava Nacionalnog parka Kornati.

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

B. GRAFICKI DIO

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

C. FOTODOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

99

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

100

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

101

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

102

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

103

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

104

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

105

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

106

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

107

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

108

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

109

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

110

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

111

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

112

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

113

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

114

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA *KORNATI*

115