ENC

JAZ N A N J AKAKO?

Z N A N J AKAKO?

ZALOBA MLADINSKA KNJIGANaslov izvornikaHow does it vvork? (Question and ansvver encvclopedia) 1983 Arnoldo Mondadori Editore S. p. A. Milano; Grisevvood and Dempsev Ltd., London Librairie Hachette S. A., PariAutoriNeil Ardlev Mark Lambert James Muirden Christopher Pick jill VVrightIlustratoriDave Etchell & John RidvardRon JobsonATudor Art AgencvBernard Robinson/Tudor Art AgencyMike RoffeMike Saunders/Jillian BurgessCharlotte StvlesDJEJA ENCIKLOPEDIJA ZNANJA KAKO?Urednik Miroslav Kutanjac Prevela Jelena Vidmar Grafiki urednik Metka Juvani Likovna oprema Meta krabarIzdava Zaloba Mladinska knjiga LjubljanaZagrebZa izdavaa Borut IngoliTisak Tiskarna Mladinska knjiga, Ljubljana, 1990.CIP- katalogizacija v knjigiNarodna in univerzitetna knjinica, Ljubljana030.2 = 861/ = 862(02.053.2)DJEJA enciklopedija znanja. Kako? / [autori Neil Ardley ... [et al.J ; ilustratori Dave Etchell ... [et al.) ; prevela Jelena Vidmar]. - Ljubljana ; Zagreb : Mladinska knjiga, 1990Prevod dela: Question and ansvver encvclopedia. Hovv does it vvork?1. Ardlev, Neil 20250624SADRAJ10 1011 11 1112 12 12 13 131314 14 14 15 15 1516 16 1617 17 1718 18 18 19 19 1920 20 20 21 21 21

ZNANOST I TEHNIKAKako radi stroj za pranje rublja?Kako radi hladnjak?Kako radi stroj za pranje posua?Kako radi vaga?Kako radi mikrovalna penica?Kako voda stie do stanova?Kako se voda proiava?Kako sapun pere?Kako rade odvodni kanali i kanalizacija?Kako termos-boca odrava stalnutemperaturu? Kako radi tlani lonac?Kako se dobiva eer?Kako se dobiva sol?Kako se proizvodi maslac?Kako se proizvodi kruh?Kako u gazirana pia dolaze mjehurii?Kako se konzervira hrana?Kako rade brava i klju?Kako radi kuno zvonce?Kako radi sat?Kako radi glaalo?Kako radi raspriva?Kako radi usisava za prainu?

Kako radi elektrina sijalica?Kako radi baterijska svjetiljka?Kako rade osigurai?Kako radi telefon?Kako se moe sprijeiti prolaz zvuka?Kako radi centralno grijanje?Kako radi gromobran?Kako se u stakleniku zadrava toplina?Kako rade antene?Kako radi ulina rasvjeta?Kako radi kosilica?Kako rade semafori?

22 22 22 23 23 2324 24 24 25 25 2526 26 2627 2728 28 29 29 2930 30 30 31 3132 32 32 33 33 33

emu slui elik? Kako se proizvodi elik? Kako se vare metali? Kako se proizvodi staklo? Kako se staklo oblikuje i boji? Kako se proizvodi guma?

Odakle dolazi zemni plin? Kako se dobiva nafta? Kako radi naftni toranj? Kako se proizvodi benzin? Kako se proizvodi plastika? emu slui plastika?Kako zrak postaje teku? Kako se dobiva ugljen? Kako se upotrebljava ugljen? Kako rade elektrane? Kako elektrina struja dolazi u stanove?Kako se iz zemlje uzima energija? Kako rade vjetrenjae? Kako koristimo Sunevu energiju? Kako rade hidroelektrane? Kako se iz mora uzima energija?Od ega se dobiva cement?Kako se proizvodi beton?Kako se grade neboderi?Kako se rue visoke zgrade i dimnjaci?Kako se grade tuneli?Kako se grade mostovi?Kako radi kompresiona builica?Kako se grade ceste?Kako rade roboti?to rade roboti?Kako se grade brane?45 4546 46 4647 47 4748 48 48 49 495656 5657 57 5734Kako se tavi koa?34Kako se tka tkanina?34 Kako radi patentni zatvara?35 Kako se predu tekstilna vlakna?35Kako se proizvodi lonarska roba?36Kako radi kemijska olovka?36Kako se proizvodi tinta?36 Kako brie gumica?37 Kako radi dizalo?37Kako rade pokretne stepenice?37Kako radi aparat za gaenje poara?38Kako se tiskaju novine?38 Kako se proizvodi papir?39 Kako radi etverobojni tiskarski stroj?39 Kako se uvezuju knjige?40 Kako radi pisai stroj?40 Kako radi teleprinter?40Kako se na depnom raunalu prikazujubrojevi?41Kako radi stroj za kopiranje?41 Kako se na raunalima obrauje tekst?42 Kako u limenim duhakim instrumentimanastaje zvuk?42Kako se sviraju drveni duhakiinstrumenti?43Zato harfisti koriste papuice?43 Kako na icanim instrumentima nastaje zvuk?43 Kako u orguljama nastaje zvuk?44 Kako radi elektrina gitara?44 Kako je graena gitara?44 Kako radi sintesajzer?45 Kako u klaviru nastaje zvuk?

emu slue klavirske papuice? Kako na bubnju nastaje zvuk? Zato svijetlee boje svjetle u mraku? Kako se izrauju kipovi? Kako se izlijevaju kipovi i modeli? Kako se izrauju mozaici? to je klie? Kako se proizvode boje? Kako nastaje fotografija? Kako u fotoaparatu nastaje slika? Kako radi svjetlomjer? Kako radi bljeskalica? Kako se rade dijapozitivi?Kako radi filmski projektor?Kako radi filmska kamera?Kako se snimaju crtani filmovi?Kako radi mikrofon?Kako se proizvode gramofonske ploe? jKako radi gramofon?Kako u zvuniku nastaje zvuk?Kako rade stereo ureaji?Kako radi kasetofon?jKako se snimaju kasete?]IKako radi gradska radioveza?jKoliko daleko dopiru radio valovi? ]Kako radi televizijska kamera?!Kako radi radio?>,Kako televizijska slika stie u nae dome Kako radi televizor?j Kako radi televizor u boji?i Kako radi video ureaj? to je video-disk?j Kako radi akvalung?j Kako radi padobran?\

58Kako radi magnet?58to je magnetsko polje?58 Kako elektrina struja protjee icom?59 Kako radi akumulator?59Kako radi elektrini motor?66 66 6667 676868 68 69 69 6970 70 70 71 7172 72 72 73 73 7374 74 74 75 75 7560Kako radi transformator?60 Kako radi elektromagnet?61 Kako radi tranzistor?61Kako mikroipovi mogu biti tako mali?61 Kako se rade mikroipovi?62 Kako radi digitalni sat?62Kako rade raunala?63Koliko znamenki upotrebljavaju raunala?63Koliko su brza raunala?63 Kako raunala govore?64 Kako radi nuklearni reaktor?64Zato je nuklearna energija tako mona?65Kako se atomi mogu podijeliti?65Kako znamo koliko su fosili stari?65Zato su neke tvari radioaktivne?PROMET76Kako vozi brdska eljeznica?76 Kako radi parna lokomotiva?77 Kako radi dizel-elektrina lokomotiva?77 Kako radi brza eljeznica?78 Kako lete avioni?78 Kako je organizirana kontrola leta?79 Kako lete helikopteri?79 Kako avioni okomito uzlijeu i slijeu?80 Kako se grade brodovi?80 Kako se koama love ribe?81 Kako radi brodski vijak?81 Kako rade podmornice?82 Kako radi automobilski motor?Kako radi laser?Kako brzo putuje svjetlost?Kako se upotrebljava ultraljubiastasvjetlost?to su hologrami? Kako nastaju rendgenske zrake?82Kako radi mjenja brzina?83Kako rade amortizeri?83Kako rade konice?83Kako automobili skreu?Zato nam predmeti pod vodom izgledajubliima?DALEKO U SVEMIRUKako radi teleskop refraktor?Kako radi teleskop reflektor?Kako teleskop slijedi zvijezde?Kako radi radio teleskop?Kako dobivamo slike svemirskih tijela?Kako se lansiraju svemirske letjelice? Kako rade raketni motori? Kako se orijentiraju svemirske letjelice? Zato satelit slijedi putanju? Kako se svemirske letjelice vraaju na Zemlju?Kako astronauti diu u svemiru? Zato astronauti nose tlana odijela? Kako astronauti razgovaraju? Kako se astronauti kreu u svemiru? to pokree opremu na svemirskom brodu?Kako radi povealo? Kako se vidimo u zrcalu? Kako radi periskop? Koliko mikroskop poveava predmete? Kako radi elektronski mikroskop?Zato neki predmeti plutaju na vodi?84Kako radi koloturnik?84Zato led pluta na vodi?85Kako rade hidrauliki sistemi?85Kako radi girokompas?85Kako radi radar?86Kako radi sonar?86Kako radi termometar?87Kako se upotrebljava ultrazvuk?87Kako se metal iri i saima?87Kako radi termostat?Kako radi eksploziv?88Kako radi puka?88Kako radi noni nian?88Kako radi atomska bomba?89Kako radi hidrogenska bomba?89Kako projektili pronalaze cilj?

90Kako mjerimo udaljenost Mjeseca odZemlje?90Kako je istraen Mjesec?90 Kako rade svemirska vozila bez posade?91 Kako je Apollo stigao na Mjesec?91Kako je posada Apolla istraila Mjesec?91 Kako je radilo mjeseevo vozilo?92 Kako je istraen Mars?92 Kako su istraeni vanjski planeti?93 Kako se lansira raketoplan?93Kako se upotrebljava raketoplan?93Kako radi svemirski teleskop?

JPLANET ZEMLJA94 94 95 95 9596 969697 97 97Kako se mjere oceanske struje? Kako se s dna oceana uzimaju uzorci? Kako se mjere visokozrani vjetrovi? Kako se istrauju orkani? Kako se mjeri irenje morskog dna?Kako nam sateliti alju poruke o Zemlji? Kako znanstvenici vide unutranjostZemlje?Kako se mjere potresi? Kako se moe izmjeriti Zemlja? Kako su nastale razliite vrste stijena? Kako se moe izmjeriti starost stijena?

BILJKE I IVOTINJE98Kako biljke proizvode hranu?98Kako biljke diu?98 Kako se od sjemenke razvija biljka?99 Kako biljke uzimaju vodu?99Kako voda putuje uz stabljiku?99to je transpiracija?100Kako nastaje drvo?100Kako moemo stablu odrediti starost?100Kako nastaje kora?101Kako se hrane parazitske biljke?101Zato imela raste na drveu?

102Kako neke pustinjske biljke preivljavaju sue?102Zato su mnoge pustinjske biljke mesnate?102Kako se planinske biljke odupiru hladnoi?103Kako biljke ive u slanim movarama?103Kako neke biljke bodu i grebu?103Kako se neke biljke penju?104Kako se kree ameba?104Kako ptice lete?104Kako se kreu zmije?105Kako se kree papuica?105Kako plivaju lignje?105 Kako plivaju ribe?106 Kako kukci vide?106Kako make vide u mraku?106 Kako se imii snalaze u tami?107 Kako ribe diu?107Kako ribe vide tijelom?107Zato uljeura moe dugo izdrati podvodom?114Kako diemo?114Kako radi srce?115Kako rade umjetno srce i plua?115Kako rade miii?115 Kako dolazi do patelarnog refleksa?116 emu slui koa?116Od ega su graeni zubi?116 Kako grizemo hranu?117 emu slui krv?117Kako krv brani tijelo od bolesti?117 Kako zarastaju rane?118 to je menstrualni ciklus?118 Zato se raaju blizanci?119 Kako se razvija djete?119 Kako se raaju djeca?120 to su djeca iz epruvete?108Kako se gusjenica pretvara u leptira?108Kako se punoglavac pretvara u abu?108 Kako pile izlazi iz jajeta?109 Kako deve uvaju vodu?109Kako pela govori drugim pelama gdjeima nektara?109Kako pele proizvode med?

OVJEK110Kako vidimo?110 Kako se ispravlja lo vid?111 Kako ujemo?111Kako odravamo ravnoteu?111Kako osjeamo miris i okus?112Kako probavljamo hranu?112emu slui jetra?112 Kako radi stetoskop?113 Kako rade bubrezi?113Kako radi umjetni bubreg?113Kako zarastaju kosti?

ZNANOST I TEHNIKA

P* \upravljaka jedinicabrojanikbubanjsapunasta vodamotor

< KAKO RADI STROJ ZAPRANJE RUBLJA?,Rublje se u stroju za pranjeumee u okrugli bubanj. iOkretanjem bubnja se\meusobno tare i s pomou ideterdenta pere. Na kraju ]se ispire od prljave,sapunaste vode.iRublje se u stroju za pranjevie puta pere i ispire, svedok ne postane zaista istoNa kraju se brzimokretanjem bubnja iz rublj;cijedi voda, tako da semoe brzo osuiti.\

kontrolna jedinicaELEKTRINI HLADNJAK> KAKO RADI HLADNJAK?U stijenkama hladnjaka nalaze se cijevi ispunjene hladnom tekuinom to hladi njegovu unutranjost. Crpka potiskuje tekuinu kroz cijevi, te ona odvodi toplinu od hrane i odrava stalnu temperaturu u hladnjaku.Tekuina to krui cijevima lako se pretvara u paru. Ulaskom u unutranjost hladnjaka, tekuina prolazi kroz ispariva i pod snienim tlakom se pretvara u paru. Pri prelasku iz tekueg stanja u paru troi se toplina, pa se para hladi. Ohlaena para krui cijevima u hladnjaku.Na kraju para stie u kondenzator, gdje se pod povienim tlakom ponovno10

pretvara u tekuinu. Pritom se oslobaa toplina, koju moemo osjetiti na toplim cijevima sa stranje strane hladnjaka. Tako se toplina iz hladnjaka isputa u okolinu, te se tamo

kondenzator isputa toplinucrpkaispariva upija toplinuraspruje. Hladnjak mogu pokretati elektrina energija ili plin.ZNANOST I TEHNIKA

grijacrpka> KAKO RADI STROJ ZA PRANJE POSUA?Posue se u stroju za pranje najprije ispire mlazom vrue vode da se ukloni sva masnoa i prljavtina, a zatim se sui na visokoj temperaturi.Na stroju za pranje posua nalazi se brojanik za podeavanje programa za pranje i ispiranje. Program ovisi o vrsti posua, te o tome koliko je uprljano. Kad se voda u grijau zagrije do otprilike 70C

(to je mnogo toplije nego ovjek moe podnijeti), iz mlaznica ponu trcati mlazovi vrue vode koji peru posue.U vodu se mogu dodati deterdenti za rastapanje masnoa i agensi za ispiranje prljavtine. Upravljaka jedinica dodaje te tvari u vodu kad je potrebno i odreuje trajanje programa. Na kraju se grija moe upotrijebiti za suenje posua.

upravljaka jedinica

kazaljkazupasta brojcanik ipka i zupanik

opruga

< KAKO RADI VAGA?U kuanstvima se za vaganje namirnica obino upotrebljava opruna vaga. Hrana koju stavimo na pliticu pritie oprugu, a opruga okree kazaljku i pokazuje tonu teinu hrane. Kad hranu uklonimo s vage, opruga se oputa i povlai kazaljku u prijanji poloaj.Osobna vaga radi na isti nain kao i kuhinjska, ali ima mnogo jau oprugu jer se njome vau ljudi, a oni

su ponekad prilino teki.U vagi su s kazaljkom ili brojanikom povezane zupasta ipka i zupanik. Kad opteretimo vagu, zupanik se okree i kazaljka pokazuje teinu. Plitica je poloena na opruzi, pa pomak kazaljke ovisi o teini koja pritie oprugu.Elektronska vaga sadri poseban ureaj u kojem pri optereenju nastaje elektrini signal. Signal odlazi u malo raunalo koje izraunava teinu i pokazuje je na brojaniku.

reflektor\> KAKO RADI MIKROVALNA PENICA?Mikrovalna penica nema plamenik ili uarenu plou kao elektrini ili plinski tednjak, ve jelo pripravljamo u metalnoj kutiji. Kad pritisnemo prekida, nevidljive toplinske zrake bombardiraju hranu i brzo je pripravljaju.Mikrovalna penica je naziv dobila po mikrovalovima, zrakama koje pripravljaju hranu. Nalik su radiovalovima, a hranu

zagrijavaju isto kao to nas griju Suneve zrake. Meutim, mikrovalovi prodiru u hranu, pa se ona jednako brzo priprema u sreditu kao i izvana. Dok je u obinoj penici potrebno due vrijeme da toplina dopre do sredita, u mikrovalnoj se to dogaa trenutno. Zato se u mikrovalnoj penici jelo pripravlja mnogo bre.U nekim su mikrovalnim penicama ugraena mala raunala za automatsko podeavanje temperature i duljine pripravljanja jela.

mikrovalovi

mikrovalni generator11ZNANOST I TEHNIK/

spremite vodeakumulacijajezera i rijeka, ili iz buotina u zemlji. U svakom sluaju, radi se o kinici koja pada na zemlju i otjee u rijeke i jezera, ili je tlo upija, punei buotine.Voda iz akumulacija, jezera, rijeka ili buotina najprije odlazi u proiivae. Proiena voda sprema se u spremitima ili vodenim tornjevima, odakle cijevima odlazi do stanova. Moe otjecati prirodnim padom, ili se crpi posebnim crpkama.A KAKO VODA STIE DO STANOVA?Voda u stanove dolazi podzemnim cijevima. Obino se dovodi iz velikih akumulacija u koje pritjee iz rijeka. Ponekad se voda sprema u spremitu na uzvisini uz naselje, odakle otjee do domova.Akumulacije nastaju pregraivanjem rijene doline branom iza koje se zadrava voda, tvorei veliko jezero. Voda se moe crpsti i izravno iz

< KAKO SE VODAiPROIAVA?Voda iz akumulacija, jezera,;rijeka i buotina nije uvijekpitka, pa je na putu dodomova treba proistiti. U ' KAKO SAPUN PERE?Stvari se zaprljaju kad uza njih prijanju praina i neiste tvari. Sapunasta voda rastapa masnou koju dre te estice na odjei. Nakupine estica otplutaju u vodu, a odjea postaje ista.Odjeu ne moemo oprati obinom vodom jer se voda i masnoe ne mijeaju. Sapun se sastoji od dugih, tankih molekula koje se jednim krajem veu s molekulama vode, a drugim krajem s12

molekulama masnoe. Na taj nain sapun povezuje te molekule, pa voda rastapa i ispire masnou.Deterdenti i tekuine za pranje djeluju na isti nain kao i sapun.Sapun se proizvodi vrenjem kaustine sode sa ivotinjskim mastima i biljnim uljem, primjerice kokosovim. Na kraju se obino dodaju razliiti mirisi i boje.ZNANOST I TEHNIKA

kanalizacijska cijevproiena voda se isputa u rijekubakterijebazen za taloenje> KAKO RADE ODVODNI KANALI I KANALIZACIJA?Kanalizacija odvodi otpadnu vodu iz domova, a odvodni kanali odnose kinicu dalje od kue, gdje je zatim upija tlo. Otpadna voda iz kuanstva prolazi podzemnim cijevima i proiava se.U dvoritima seoskih kua esto nalazimo septike jame. To su velika podzemna spremita u koja otjee sva otpadna voda.

Ondje se ona proiava, te je upija tlo.U gradovima i naseljima otpadna voda otjee u kanalizacijskecijevi poloene ispod ulica. Njima dotjee do ureaja za proiavanje, gdje se u

bazenima za taloenje i filtriranje izvode izdvaja kruti otpad. U bazenima se vodi mogu dodati zrak i bakterije koje unitavaju neistou. Tada je voda dovoljno ista da se ispusti u rijeku ili more.

poklopac-alicvakuum< KAKO TERMOS-BOCA ODRAVA STALNU TEMPERATURU?Termos-boca moe odrati temperaturu pia nekoliko sati. U njoj je gubljenje topline smanjeno na najmanju moguu mjeru, pa pie gubi malo topline i dugo ostaje toplo.Graom termos-boce je na nekoliko naina sprijeeno otjecanje topline. Srebrnaste stijenke u boci odbijaju toplinske zrake nazad prema unutranjosti,

a vakuum izmeu dviju stijenki spreava prolaz topline. Unutranja je posuda okruena izolacijskim materijalom koji usporava gubljenje topline. Na taj nain toplina vrlo sporo izlazi iz boce.Termos-boca se ne upotrebljava samo za odravanje topline. Kao to toplina sporo izlazi iz boce, tako u nju i prodire. Zato se u njoj mogu drati i hladno pie ili tekui zrak.

> KAKO RADI TLANI LONAC?Tlani ili ekspres lonac je velika posuda s dobro prijanjajuim poklopcem. Hrana se u njemu kuha u vrlo malo vode. Kad se dovoljno zagrije, voda pone kljuati i pretvara se u paru koja znatno ubrzava kuhanje.U tlanom loncu se hrana mnogo bre priprema, jer se u njemu postie vrlo visoka temperatura. Kad voda zakipi, nastala para ne

moe izai iz lonca, pa se u njemu poveava tlak. Para je pod visokim tlakom toplija od one to izlazi iz ajnika. to je tlak vei, para je toplija i hrana se bre kuha. Na poklopcu se nalazi ventil koji isputa paru kad tlak dosegne odreenu granicu. Ventil se moe podesiti tako da poveava ili smanjuje tlak, pa se tako mijenja i temperatura u loncu.13ZNANOST I TEHNIKA

kristali eera< KAKO SE DOBIVA EER?eer se izdvaja iz eerne trske ili eerne repe. Trska i repa se drobe i mijeaju s vodom dok se ne otopi biljni eer. Na kraju se voda zagrijava, te se iz nje izdvajaju kristali eera.eerna trska je visoka biljka iz porodice trava, nalik je bambusu i uzgaja se u tropskim zemaljama, dok je eerna repa korjenasta biljka nalik mrkvi to se uzgaja u

hladnijim krajevima. U trsi se eer nalazi u stabljici, u repi u korijenu.U tvornici eera se trskimelje dok se ne dobije jeerni sok, koji se zatim iisti u posebim posudama.Iz repe se eerni sokizdvaja rezanjem na plokei uranjanjem u vruu vodu.Otopina eera iz trske ilirepe se filtrira i zagrijava dase eer kristalizira. Sirovieer je svijetlosmee bojea bijeli se dobiva ponovnimrastapanjem, filtriranjem ikristaliziranjem.,

> KAKO SE DOBIVA SOL?Sol je mineral koji nalazimo u morskoj vodi i tlu. Izdvaja se ostavljanjem morske vode u plitkim bazenima na obali. Voda pod utjecajem suneve topline isparava, a u bazenima ostaje sol. Moe se vaditi i iz rudnika soli.Sol koju dobivamo iz mora ili rudnika nije posve ista. Da bi je mogli upotrebljavati za kuhanje, treba je najprije oistiti. Neista sol se rastapa u

vruoj vodi, te otopina odlazi u isparivae. Ondje se zagrijava pod smanjenim tlakom, te se iz nje izdvajaju isti kristali soli.Sol se moe vaditi i iz buotina, gdje se posebnim

cijevima prodire do nalazita pod zemljom. Kroz cijevi se puta voda koja rastapa sol, a dobivena otopina se crpe na povrinu.

oblikovanjepakiranje< KAKO SE PROIZVODI MASLAC?Maslac se proizvodi od vrhnja. Vrhnje izdvojeno iz kravljeg mlijeka stavlja se u pokretni bubanj, gdje se muka i mlati. Tako od vrhnja nastaje maslac. Prije pakiranja maslacu se mogu dodati sol, da mu se pobolja okus, i boja, da postane zlatnout.Vrhnje se sastoji od sitnih kuglica masti koje plivaju u mlijeku. Izdvaja se mlijenim centrifugama i

zagrijavanjem pasterizira (ubijaju se bakterije) da se ne bi pokvarilo. Potom se vrhnje muka u posebnom pokretnom bubnju. estice se skupljaju u vee nakupine, stvarajui maslac. Preostala tekuina naziva se mlaenicom. Dobiveni maslac se prema potrebi soli i boji, te na kraju ree i pakira. Moe se napraviti i bez soli, a ponekad ima prirodno lijepu boju pa mu ne treba dodavati umjetne.14ZNANOST I TEHNIKA

penica ili ra^pripremanje hrane prazne konzervetijesto penica se diepune konzervebubanj sugljikdioksidomkruhA KAKO SE PROIZVODI KRUH?Kruh se dobiva od penice ili rai. Zrna se samelju u brano i izmijeaju s kvascem, vodom, eerom i solju, a zatim se mijesi tijesto. Tijesto se ree na komade i pee u penici, te tako dobivamo truce kruha.Tijesto se dobiva mijeanjem brana, kvasca, eera i soli s vodom. Kad tijesto ostavljamo da fermentira, kvasac u njemu stvara mjehurie ugljik dioksida, pa se ono die.Tijesto se tada oblikuje u trucu i pee u penici. Na toplome se jo malo podigne, pa je kruh rahliji. Visoka temperatura ubija kvaeve gljivice i kruh zadrava dobiveni oblik. Kad se oko njega zapee kora, kruh je gotov.Kad se ohladi, pekar ga moe narezati i umotati. Postoje razliite vrste kruha, ovisno o branu od kojeg se mijesi.

V KAKO U GAZIRANA PIA DOLAZE MJEHURII?Otvorimo li gazirano pie, u njemu se stvaraju mjehurii. To su mjehurii ugljik dioksida, plina koji piu daje peckav okus. Plin se u pie stavlja u tvornici.U tvornici se ugljik dioksid pod visokim tlakom utiskuje u pie i mijea s tekuinom. U boci ili limenci pie ostaje pod visokim tlakom, pa je plin i dalje u njemu otopljen. Meutim, kad otvorimo bocu ili limenku, tlak pada i javlja se poznati zvuk. Ugljik dioksid se izdvaja i tvori mjehurie.

Gazirano pie moemo dobiti i rastapanjem praha za napitak u vodi. Pored razliitih okusa, prah sadri i spojeve kao to su soda bikarbona i limunska kiselina, koji u dodiru s vodom otputaju ugljik dioksid. Nastali plirvtvori u vodi mjehurie.

A KAKO SE KONZERVIRA HRANA?Hrana spremljena u limenke ostaje svjea jer su iz nje izdvojeni zrak i bakterije. Pri punjenju s hranom konzerva nema poklopac. Poklopac se vari tek kad se odstrane zrak i bakterije. Sve se to dogaa u tvornici za konzerviranje hrane.Hrana se sprema u sterilne limenke da bi ostala upotrebljiva i svjea. Ne smije biti u dodiru sa zrakom, jer se u njemu nalaze bakterije.U tvornicama prehrambenih proizvoda hrana se priprema u velikim posudama. Prema potrebi se kuha, a zatim odlazi u stroj za konzerviranje u koji neprestano pritjeu prazne limenke. Hrana se pohranjuje u limenke i zalijeva umakom ili sirupom. Iz limenke se uklanja zrak i na nju se vari poklopac. Potom se limenke zagrijavaju da bi se hrana sterilizirala.U nekim sluajevima se limenke i hrana steriliziraju prije punjenja.15ZNANOST I TEHNIh

kljuZASUNSKA BRAVA> KAKO RADE BRAVA I KLJU?Zakljuamo li vrata, zasun proviruje iz brave i ulazi u utor na okviru, a otkljuavanjem se vraa na prijanje mjesto. Kad u bravu umetnemo klju, zasun se oslobaa i tada ga okretanjem kljua moemo pomicati.U cilindrinoj bravi kakva je Yaleova (po izumitelju Louisu Yaleu) okree se cijelo sredite. Klju podie niz epia koji inae uvruju sredinji cilindar

za ostale dijelove brave da se ne bi mogao pomicati.Zasunska brava se sastoji od niza poluga koje dre zasun otvorenim ili zatvorenim. Opruge dre poluge u poloaju u kojem

se zasun ne moe pomic Okretanjem kljua, polu se podiu i poravnavaju, oslobaaju zasun. Klju i uvlai i izvlai zasun, te \ tako otkljuava i zakljui vrata.

kotvaelektromagnetbaterije

" prekida

< KAKO RADI KUNO ZVONCE?Pritiskom na dugme, kroz kuno zvonce poinje tei elektrina struja. Struja pokree magnet koji pobuuje kotvu, te ona udara po zvonu. Postoje i zvonca koja umjesto elektrine struje upotrebljavaju satni mehanizam.Dugme elektrinog zvonca je prekida to povezuje izvor elektrine struje i zvonce. Prolaskom struje

kroz elektromagnet stvai se magnetsko polje. Polj pobuuje kotvu, te ona i udara o zvonce. Veza izmeu izvora elektrine struje i elektromagneta s prekida, struja prestaje t i opruga vraa kotvu u prvotni poloaj. Meutir ubrzo se veza ponovno ostvaruje i struja pokre< elektromagnet. Zvonce zazvoni i opet prekida , vezu.Na taj nain zvonce zv onoliko dugo koliko , pritiemo prekida.

klatno> KAKO RADI SAT?U satu na navijanje kazaljke pokreu opruga ili uteg. Zupanik veliku kazaljku okree 12 puta bre od male. Klatno ili slina naprava odravaju stalnu brzinu pomicanja kazaljki da bi sat iao tono. U elektrinom satu kazaljke pomie elektrini motor.U satu s klatnom nalazi se zupanik koji zovemo hodnim regulatorom. Pokree ga napeta opruga ili valjak na kojem je16

objeen uteg. Uteg polako klizi, okreui valjak. Hodnim regulatorom upravlja zapinja povezan s klatnom koje se ravnomjerno ljulja. Pritom zapinja oslobaa zupce hodnog regulatora i on se pomie.Na taj se nain hodni regulator okree pravilnom brzinom, kao i kazaljke koje su s njime povezane zupanikom.

zapinja;hodni regulatoZNANOST I TEHNIKA

PARNO GLAALOdugmeventilspremnik za vodu> KAKO RADI GLAALO?Vrue glaalo izravnava izguvanu odjeu. Veinu glaala pokree elektrina energija. U glaalu se nalazi grija poput onog u sobnoj pei, ali ne toliko vru. Parno glaalo proizvodi paru to lagano vlazi odjeu, te tako olakava izravnavanje veih nabora.Elektrino glaalo ima regulator topline koji alje odgovarajuu koliinu elektrine struje do

grijaeg tijela i tako ga kontrolirano zagrijava. Parno glaalo sadri spremnik s vodom koju grijae tijelo zagrijava i pretvara u paru. Dugme na

vrhu glaala otvara ventil i omoguuje izlaz pare kroz otvor na osnovici. Nije li dugme pritisnuto, para ne izlazi i glaalo ne vlazi odjeu.

sprejtekuina:plin pod tlakom

< KAKO RADI RASPRIVA?Pritisnete li ventil na vrhu boce, kroz otvor izlazi sprej. Sprej je mlaz rasprenih kapljica tekuine. Limenka je ispunjena plinom koji pod visokim tlakom tjera tekuinu prema gore. Pritiskom na ventil oslobaa se prolaz i tekuina izlazi rasprujui se.Boca sa sprejom ispunjena je plinom koji tjera tekuinu prema gore. Radi se o plinu koji nije tetan i

ne rastapa se u tekuini. Na vrhu boce nalazi se ventil s oprugom koja ga zatvara.Rasprivai se koriste za rasprivanje boja, parfema, tekuina za poliranje, sredstava za ienje, pesticida i brojnih drugih tekuih proizvoda.Budui da je plin pod visokim tlakom, limenku valja sklanjati od izvora topline jer bi mogla eksplodirati.

prljavtina se zadrava u filteru i posebnoj papirnatoj vreici.> KAKO RADI USISAVA ZA PRAINU?Usisava na jednom kraju uvlai zrak zajedno s esticama praine i prljavtine, koje se zaustavljaju u vrei u usisavau. Sadri elektrini motor koji okree ventilatore i na taj nain uvlai zrak.Neki usisavai imaju etke to skupljaju prainu s poda ili saga.Kod drugih motor pokree etke. U usisavau nastaje djelomini vakuum

vrea zaprainu filter ventilatorijer ventilatori istjeruju zrak, pa u njega ulazi svjei zrak donosei sa sobom prainu i prljavtinu. Da ne bi otetila motor i ventilatore,17ZNANOST I TEHNIKA

stakleno podnojegrlo sijaliceelektrina energija iz glavnog voda< KAKO RADI ELEKTRINA SIJALICA?Pritiskom na prekida zatvara se strujni krug i elektrina struja protjee do sijalice. U sijalici se nalazi tanka arna nit koja se prolaskom struje uari i pone svijetliti.arna nit nainjena je od volframa. To je metal vrlo visokog talita, pa se arna nit ne rastali ak ni kad dosegne temperaturu pri kojoj sjaji bijelom svjetlou. Sijalica je

ispunjena plinom, primjerice argonom, koji ne reagira na volfram. Kad bi u arulju uao zrak, volfram bi pod utjecajem kisika oksidirao, i arna ni bi trenutno pregorjela. , arna nit je sjajna jer se opire prolasku elektrine struje. Porastom otpora ni se jae zagrijava i snanije svijetli. Jaka sijalica troi vie elektrine energije oc slabe, a snagu joj mjerimc vatima. Za prostoriju srednje veliine dovoljna j sijalica od 100 vata.> KAKO RADI

BATERIJSKA SVJETILJKA?

kuite od cinka

Sijalica baterijske svjetiljke seprekida,rzdr^T__

ukljui kad kroz nju poteess1"1"****"' '' ' "xV

struja iz galvanskog lanka

(baterije). Iza sijalice se1 KAKO RADI GROMOBRAN?Munja je divovska iskra to putuje izmeu oblaka i tla. Da udar munje ne bi nainio neku tetu, na nekim zgradama se postavljaju gromobrani. To su duge metalne trake koje provode elektricitet u zemlju.Za oluja se u oblacima nagomilava golem elektrini naboj, a na tlu se istovremeno stvara protunaboj. Kad elektrina napetost postane prevelika,

naboj iz oblaka prolazi uskom prugom zraka do tla, uzrokujui bljesak.Munje udaraju o visoke zgrade, pa se na njih postavljaju gromobrani. Na iljku gromobrana stvara se jako elektrino polje koje privlai atmosferski naboj. Kad munja udari u gromobran, elektricitet prolazi metalnom trakom u zemlju, a zgrada ostaje neoteena.

elektrini naboj

toplotne zrake iz biljaka< KAKO SE U STAKLENIKU ZADRAVA TOPLINA?U stakleniku je uvijek toplije nego na otvorenom, pa ih vrtlari upotrebljavaju za uzgajanje biljaka. Toplinske zrake iz svemira prolaze kroz staklo i ulaze u staklenik. Meutim, vie ne mogu izai, pa griju staklenik.Toplinske zrake dolaze sa Sunca ak i kad je oblano. One griju unutranjost staklenika kao to griju tlo. Meutim, tlo isputa

toplinske zrake, pa se zat nikada znatno ne zagrije.U stakleniku staklospreava prolaz topline ;koja isijava iz tla i biljaka.'Toplinske zrake ne moguizii, pa je u staklenikutoplije nego na otvorenorTo se dogaa zbog razlikeizmeu zraka koje dolazesa Sunca i onih iz biljaka.Zrake se razlikuju jer je !Sunce vrlo vrue, a biljke:nisu.!

> KAKO RADE ANTENE?Da bi televizor ili radio radili, moraju imati antenu. Antena skuplja televizijske ili radio signale to putuju zrakom. U anteni se signali mijenjaju u slabe elektrine impulse, koje prijemnik pretvara u sliku i zvuk.Televizijski i radio signali su nevidljive zrake koje odailje predajnik. U dodiru s metalnim predmetom zrake proizvode slabe elektrine impulse. Antene su tako20

oblikovane da skupljaju to jae signale i obino se okreu prema predajniku. Ako je predajnik udaljen, antena mora biti prilino velika. Za radio je obino dovoljan metalni tap ugraen u kuite, dok televizor treba jae signale, pa se televizijske antene sastoje od nekoliko metalnih sipki koje omoguuju bolji prijem. Tanjuraste antene skupljaju signale sa satelita.[NANOST I TEHNIKAV KAKO RADI ULINA RASVJETA?Veina ulinih svjetiljki radi na elektrinu struju. Neke imaju arulju poput one u sobnoj svjetiljci. Iza arulje se nalazi zrcalo koje usmjerava svjetlost na ulicu. Druge imaju plinske cijevi koje prolaskom elektrine struje ponu svijetliti.Naranastu svjetlost daju natrijeve sijalice. Sastoje se od cijevi ispunjenih natrijem i plemenitim plinom neonom. Prolaskom elektrine struje kroz cijev neon se uari i sjaji crvenom svjetlou. Pritom se cijev ugrije, pa natrij isparava. Natrijeva para mijea se s neonom i svjetlost postaje naranasta. Natrijeve sijalice daju jaku svjetlost a koriste malo energije.Bijelu svjetlost daju ivine sijalice koje su umjesto natrijem ispunjene ivom. ivina para proizvodi nevidljive ultraljubiaste zrake. Unutranjost sijalice obloena je florescentnom tvari koja pod utjecajem ultraljubiastih zraka poinje svijetliti.

nepomian no CILINDRINA KOSILICAA KAKO RADI KOSILICA?Kosilica ree travu otrim noevima. Kod cilindrine kosilice lopatice su rasporeene u valjak to se okree i potiskuje travu prema nepominom nou. Lopatice rotacijske kosilice se okreu i izravno sijeku travu. Kosilicu moe pokretati benzinski motor ili elektrina struja.Na cilindrinoj kosilici valjkaste lopatice i nepomian no sijeku travu poput kara. Valjak okreu kotai, a kod nekih kosilica kotai slue i za ravnanje trave. Na kosilicu se moe privrstiti dodatak za skupljanje odrezane trave. Cilindrine kosilice se mogu gurati runo ili ih pokreu mali benzinski ili elektrini motori. Postoje i velike kosilice u koje se vrtlar moe popeti.Rotacijske kosilice imaju niz horizontalnih lopatica koje pokree elektrini ili benzinski motor. Neke rotacijske kosilice stvaraju zrani jastuk, pa prilikom koenja lebde iznad trave.

V KAKO RADE SEMAFORI?U semaforima su ugraene crvena, uta i zelena sijalica. Njihovim radom upravlja kontrolna jedinica s mjeraom vremena ili malim raunalom. Detektori na ulici javljaju raunalu koliko vozila prilazi semaforu i ono mijenja svjetlo.Na nekim se semaforima svjetlo mijenja u odreeno vrijeme. To su obino privremeni semafori za usmjeravanje prometa oko neke prepreke na putu. Ponekad se niz tempiranih semafora moe povezati, pa kroz tu ulicu promet tee odreenom brzinom bez zaustavljanja.Veinom semafora upravljaju raunala povezana s detektorima na ulici i sredinjim raunalom za kontrolu prometa. Detektori sadre elektrine krugove u kojima se prolaskom metalnog vozila stvara signal. Sredinje raunalo upravlja nizom semafora i omoguuje dobar tok prometa.

21ZNANOST I TEHNIKA

vrui plineljezna ruda,i -jkoks i vapnenacelik se dobiva mijeanjem istog eljeza s ugljikom.Ovisno o namjeni, u elik se mogu dodati razliiti metali. Neki daju eliku vrstou, tako da se ne moe brzo istroiti. Takav elik je koristan za pokretne dijelove strojeva, primjerice zupanike. Dodatkom drugih metala elik postaje vrlo elastian pa se koristi za opruge, ili je otporan na toplinu i ru, pa se od njega proizvode spremnici i cijevi.otpaci eljezamlaz vrueg sirovo eljezo zrakape za izradu elikaA EMU SLUI ELIK?elik je najvaniji metal. Od njega se rade mnoge stvari, od velikih mostova, brodova i okosnica zgrada, do malenih predmeta poput igala. Veina metalnih predmeta izraena je od elika.elik se esto koristi jer je jeftin, ali tvrd i jak. Jeftin je jer se dobiva od eljeza, kojeg u prirodi ima mnogo. isto eljezo se upotrebljava znatno manje jer nije dovoljno vrsto.

< KAKO SE PROIZVOCELIK?,elik se proizvodi od ieljezne rude, minerala tose vadi iz zemlje. Mijeanjerude s koksom i vapnencorte zagrijavanjem u visokojpei dobiva se sirovo elje?a dodavanjem plinovitogkisika nastaje elik.,Zagrijavanjem eljeznerude, koksa i vapnenca u,visokoj pei nastajemjeavina eljeza i ugljikekoju zovemo sirovimeljezom. Koks oslobaaugljik, a vapnenac vee s\otpadne tvari. Sputajuiu pei, mjeavina eljezmrude prolazi kroz mlaz ;vrueg zraka. Na dnuvisoke pei skuplja se irastaljeno sirovo eljezo. \Vrui plinovi to seirazvijaju na vrhu visoke i pei zagrijavaju zrak koji i mlazu ulazi u pe.Sirovo eljezo sadri previe ugljika, pa se on izdvaja dodavanjem kisike Prije toga mogu se dodati otpaci eljeza. Proizveder se elik lijeva u kalupe da bi se dobili elini blokov

AUTOGENO ZAVARIVAplamenik]D> KAKO SE VARE METALI?Varenjem se spajaju metalni predmeti. Metal se na mjestu spoja zagrijava posebnom spravom sve dok se povrinski sloj ne rastali i razlije preko komada koji spajamo. Kad se ponovno stvrdnu, metali su vrsto spojeni.Metali se mogu variti plamenikom u kojem sagorijevanjem plinova, primjerice acetilena ili vodika, nastaje vrui22

plamen. Plamenik se napaja i kisikom koji plamen ini toliko vruim da se moe koristiti ak i pod vodom. Drugi nain varenja je s pomou elektriciteta. Na mjestu spoja se kroz metale puta snana elektrina struja koja tali metale i povezuje dva komada. Za varenje se moe koristiti i metalni tapi to se tali, ispunjava prostor meu metalima i uvruje spoj. Jaka svjetlost moe otetiti oi, pa varioci nose tamne zatitne naoale ili masku.1ZNANOST I TEHNIKApeckamenolomima. Natrij se dobiva iz soli, dok kalcij potjee iz vapnenca. Staklo izraeno od tih triju sirovina koristi se za proizvodnju boca, prozora,> KAKO SE PROIZVODI STAKLO?Staklo se proizvodi od pijeska, kalcija i natrija. Mijeanjem i zagrijavanjem tih sirovina u pei dobiva se talina stakla. Prije nego to se ohladi, staklo je meko i lako ga je oblikovati. Tada se u njega mogu dodati i drugi sastojci koji ga ine vrim ili ga boja ju.Za proizvodnju stakla upotrebljava se vrlo isti pijesak dobiven iz pjeenjaka iskopanog u

staklena talinazraka talinaM/k''P\H^ udubina'41*1 [Usijalica i mnogih drugih staklenih predmeta. Otporno staklo za posude za kuhanje dobiva se dodatkom boraksa, dok se u staklo za lee dodaje kalij.

< KAKO SE STAKLO OBLIKUJE I BOJI?Kod proizvodnje obojenog stakla osnovnim sirovinama dodaju se metali. Staklopuhai dugim cijevima upuhuju zrak u staklenu talinu, oblikujui je u razliite predmete kao to su, naprimjer, vaze.Za proizvodnju zelenog stakla za boce koristi se pijesak to sadri eljezo. Razliiti metali daju staklu razliite boje. Tako se, naprimjer, dodatkom

kobalta dobiva tamnoplavo, a dodatkom bakra arkocrveno staklo.Prozorsko staklo oblikuje se valjanjem rastaljene staklene mase. Valjci hlade staklenu talinu i valjaju je u plou koja se zatim posebnim postupcima uvruje, brusi i glaa.Lijevano staklo proizvodi se lijevanjem staklene taline na rastaljeni metal. Staklo je toplije od metala pa se rasporeuje po povrini, tvorei ravnu plou.

zarezivanje kore gumijevcalateks> KAKO SE PROIZVODI GUMA?Dio gume proizvodi se od soka gumijevca, vrste drvea to raste u toplim tropskim predjelima. Zarezivanjem kore tog drvea dobiva se tekuina zvana lateks. Iz lateksa se izdavaja guma i oblikuje se u razliite predmete. Meutim, danas se veina gume proizvodi na umjetan nain.Mlijeni sok ili lateks, od kojeg se proizvodi sirova guma, skuplja se zareziva-

PROIZVODNJA PRIRODNE GUMEnjem kora gumijevca. Sirova se guma moe nainiti i od nekih kemijskih spojeva. Sirova guma se mijea s bojama i spojevima koji je uvruju i ine trajnijom.

Zatim se stavlja u posebne strojeve, te se u njima prerauje u razliite proizvode, primjerice automobilske gume ili gumena crijeva.23ZNANOST I TEHNIKA plin naftaplinska i naftna spremitavoacrpka

viak plina sagorijevA ODAKLE DOLAZI ZEMNI PLIN?Zemni plin vadi se iz slojeva pod zemljom i morima. Iz buotina plin cijevima stie u stanove, gdje se koristi kao energija za kuhanje i grijanje. Zemni se plin upotrebljava i u tvornicama za proizvodnju goriva i plastike.Zemni plin nalazimo u leitima duboko ispod Zemljine povrine. Nastaje od ostataka ivotinja i biljaka koje su ivjele prije mnogo milijuna godina. Plin se zadrava u slojevima stijena, najee zajedno s naftom. Vadi se na isti nain kao nafta i cijevima prenosi do domova i tvornica.Zemni plin se uglavnom sastoji od metana koji nema mirisa. Da bi se putanje plina moglo brzo i lako otkriti, u plin to ga upotrebljavamo kao gorivo dodaje se mala koliina tvari jakog mirisa.Metan iz zemnog plina upotrebljava se i u proizvodnji metilnog alkohola te goriva poput butana, a takoer je i izvor helija.24

A KAKO SE DOBIVA NAFTA?Pod zemljom i morima lee velika naftna leita. Pronalaze se instrumentima koji istrauju podzemne stijene. Da bi se nafta izvadila, u zemlji se bui rupa i kroz nju se sputaju cijevi. U nekim sluajevim nafta istjee sama, ali je ponekad treba crpsti.Nafta se pronalazi seizmikim mjerenjem. Znanstvenici na povrinu Zemlje isputaju mali naboj, stvarajui udarne valove koji putuju prema sreditu Zemlje. Kad naiu na stijene, valovi se odbijaju i vraaju na povrinu. Analizom valova znanstvenici dobivaju sliku podzemnih stijena. Nafta se obino skuplja izmeu nepropusnih stijena, pokrivena slojem zemnog plina.Kad se pronae nalazite, radnici okretnom builicom probijaju stijene, prodirui prema nafti. Tada u buotinu sputaju cijevi. Nafta se die uz cijevi, te naftovodom otjee u spremnike. U poetku se sama uzdie zbog prirodnog tlaka.

A KAKO RADI NAFTNI TORANJ?1Naftni toranj je visoka konstrukcija kroz koju se sputa dugaka builica. Ni moru se tornjevi postavljaj! na platformama koje plivaji na povrini i odozgo bue morsko dno.Veina builica ima'zupasto svrdlo za probijanje stijena. Svrdlo privreno na kraju duge rotirajue osovine koja se neprestano produljuje sv( dok ne dosegne naftonosi sloj. Da se sprijei uruavanje, u buotinu se sputaju zatitne cijevi. |Kad se dosegne leite,!buotinu se sputajunaftovodne cijevi kojima inafta odlazi do spremita.:Platforme se ponekadpodupiru nogama, iako seako je more preduboko,mogu uvrstiti samosidrom.iIzvaena nafta se do > kopna moe odvoditi i naftovodom ili tankerima.1ZNANOST I TEHNIKA

plinovi< KAKO SE PROIZVODI BENZIN?Benzin se izdvaja iz nafte izvaene iz leita duboko pod zemljom ili morem. U rafineriji se nafta zagrijava i alje u stup za destilaciju. Benzin isparava i u obliku pare prelazi u kondenzator, gdje se hladi i ponovno pretvara u tekuinu.Benzin nije jedini produkt destilacije nafte. Tim procesom nastaju i parafin, kerozin i maziva ulja. Ti sastojci isparavaju zajedno

s benzinom, ali imaju vie toke vrelita. Para se uzdizanjem hladi i kondenzira na razliitim razinama, te otjee kroz cijevi.Preostala teka nafta se postupkom krekiranja zagrijava pod visokim tlakom i razlae na benzin i plinove, primjerice etilen koji se upotrebljava u proizvodnji plastike. Meutim, dobiveni plinovi se isto tako mogu podvri jo jednom postupku, reformiranju, i tako preraditi u benzin.

polistirenmelaminumjetna gumapolietilenepoksilne smolet> KAKO SE PROIZVODI PLASTIKA?Plastika se proizvodi od kemijskih spojeva izdvojenih iz nafte i ugljena. Zagrijavanjem ti spojevi meusobno reagiraju, stvarajui plastiku koja se zatim oblikuje u razliite predmete. Plastika moe biti mekana ili kruta.Spojevi od kojih se proizvodi plastika graeni su od vrlo malih molekula. Zagrijavanjem se male molekule povezuju u duge lance i tvore velike molekule. Tako se, naprimjer, molekule etilena povezuju u duge lance i tvore jednu vrstu plastike-polietilen. Tvari ije molekule tvore duge lance zovemo polime-rima, pa veina plastika nosi ime s prefiksom poli-.Razlikujemo dvije vrste plastike. Kod proizvodnje termoreaktivne plastike rastaljena smjesa izlijeva se u kalupe, gdje se hlaenjem ukruuje i zadrava odreeni oblik. Termoplastina plastika zagrijavanjem omeka, pa se na taj nain moe mijenjati njen oblik.

A EMU SLUI PLASTIKA?Mnogo je vrsta plastike, a svaka se upotrebljava na drukiji nain. Plastika moe biti mekana ili tvrda, kruta ili podatna, prozirna ili obojena. Zato se od plastike izrauju najrazliitiji predmeti, izmeu ostaloga konopci, odjea, boje i ljepila.Termoplastina plastika je meka i podatna jer se njeni dugi molekulski lanci mogu svijati. U takvu plastiku ubrajamo vinil za izradu

gramofonskih ploa, politen za izradu filma i posuda, polifluoroetilen za teflonsko posue i najlon za uad.Kod termoreaktivne plastike se dugi lanci povezuju i spreavaju svijanje, pa je ona zato tvrda i kruta. U njih ubrajamo melamin za izradu pribora za jelo, tekuu plastiku to se upotrebljava za prevlaenje tkanine ili kao dodatak bojama, te epoksilne smole koje ukruivanjem lijepe predmete. Umjetna guma je vrsta plastike nalik gumi.25ZNANOST I TEHNIKA

PROIZVODNJA TEKUEG ZRAKA4-fugljenugljen se zagrijava u peiekspanzijski ventilzrak bogat duikom isparavakompresorispiranjeA KAKO ZRAK POSTAJE TEKU?Zrak postaje teku kad se ohladi do temperature od oko - 200 C, jer tada svi plinovi od kojih se on sastoji prelaze u tekuinu. Tekui zrak se proizvodi u posebnim strojevima to rade na principu hladnjaka, a uva se u termos bocama.Tekui zrak se proizvodi tlaenjem, odvoenjem topline nastale pri tlaenju, te njegovim ponovnim irenjem. Naglim irenjem zrak se hladi. Kad nakon vie uzastopnih ponavljanja postupka temperatura zraka padne do - 200C, plinoviti duik i kisik prelaze u tekuinu. Postupak se koristi za dobivanje duika i kisika iz zraka. Isparavanjem tekueg zraka mogu se razdvojiti plinovi od kojih se sastoji.Utrcavanjem tekueg duika moe se smrznuti tlo, pa ga graditelji upotrebljavaju za iskapanje vodom isprane zemlje. Tekui kisik se upotrebljava kao gorivo za rakete, a mijeanjem tekueg kisika sa zapaljivim tvarima proizvode se eksplozivi.

V KAKO SE DOBIVA UGLJEN?Ugljen nalazimo u podzemnim leitima. Za vaenje ugljena iz povrinskih slojeva upotrebljava se povrinski kop, dok se iz leita smjetenim duboko pod Zemljinom povrinom ugljen vadi jamskim kopom.U sluaju otvorenog kopa do ugljenog leita prodire se velikim bagerom. Tada se ugljen minira, a odlomljeni komadi se odvoze u postrojenja za preradu gdje se ispiru i razvrstavaju prema veliini.U jamskom se rudniku do rudne ile kopaju okna. Rudari se voznom koarom sputaju do ela rudnika, gdje posebnim strojevima reu komade ugljena i alju ih tekuom vrpcom do podzemnog kolosijeka. Ugljen se vagonima prevozi do okna, te se podie na povrinu do postrojenja za ispiranje i grupiranje. Divovski ventilatori usisavaju ustajali zrak u tunelima i zamjenjuju ga svjeim. Radilita se ponekad prostiru vie kilometara pod zemljom.

razvrstavanjestrojarnicaizna koara zatitni stupovistrojej za rezanje"tekua vrpca 'kupke

A KAKO SE UPOTREBLJAVA UGLJEIU nekim se stanovima uglj< upotrebljava za grijanje, a plinari se od njega proizvoi gradski plin. Plin se cijevim dovodi do stanova i upotrebljava za kuhanje i { grijanje. Od ugljena se dobiva i koks, a koristi se i proizvodnju plastike, lijeko i boja.Koks je gorivo nastalo i zagrijavanjem ugljena u i pei. Ugljen pritom ne izgara, ve se razlae na koks, sirovi katran i koksr plin. Koks se upotrebljava proizvodnji eljeza i elik sirovi katran za prevlaen ulica, a koksni plin kao gorivo u stanovima i , industriji.Meutim, katran i koksiplin sadre korisnekemijske spojeve. Oni seiizdvajaju i upotrebljavaju iproizvodnji plastike, bojalijekova, gnojiva iinsekticida.!Neki se spojevi mogu dobiti i drukijom obrado ugljena. Zagrijavanjem s ] vodikom, naprimjer, nastaju ugljikovodici koji : upotrebljavaju kao gorivo.26ZNANOST I TEHNIKAV KAKO RADE ELEKTRANE?Elektrina struja se proizvodi u elektranama. Tamo se u golemim generatorima neprestano okreu veliki magneti, stvarajui u icanoj zavojnici elektrinu struju. Generator pokree parna turbina. Para nastaje u kotlo-vima koji kao gorivo upotrebljavaju ugljen ili naftu.U koti u se para tlai i pregrijava. Kao gorivo se

obino upotrebljava ugljen, nafta ili plin koji se u elektranu dopremaju posebnim cijevima. Meutim, u nuklearnim se elektranama za zagrijavanje kotla upotrebljava nuklearni reaktor. Para prolazi kroz turbinu i okree njene lopatice. Tada odlazi do rashladnih tornjeva i kondenzira se u vodu. Topla voda se iz rashladnih tornjeva vraa u kotao, pa se na taj nain tedi voda i gorivo.

U generatoru osovina parne turbina okree elektromagnet. Mali generator napaja elektromagnet, te on proizvodi snano magnetsko polje. Vrtnjom magnetsko polje prelazi preko ice omotane oko elektromagneta, stvarajui u zavojnici jaku elektrinu struju. Proizvedena struja otjee do transformatora gdje joj se poveava napon, te odlazi u elektrine vodove.

opskrba vodomgenerator podruna stanicavisokonaponski elektrini vodoviA KAKO ELEKTRINA STRUJA DOLAZI U STANOVE?Elektrina struja tee elektrinim vodovima do stanova i tvornica. Struja visokog napona prolazi podzemnim ili nadzemnim vodovima do transformatora i podrunih stanica, gdje se mijenja u struju niskog napona koju koristimo u domovima.

Elektrini vodovi gube energiju ako kroz njih protjee struja niskog napona, pa na izlazu iz elektrane struja prolazi kroz transformator gdje se njen napon povisuje na 400.000 ili vie volti. Iz transformatora struja odlazi u mreu visokonaponskih elektrinih vodova koji je razvode po okolnom podruju.Kad stigne do odredita, struja jo jednom prolazi

kroz transformator i napon joj se sniava. Tvornice mogu preuzeti struju napona nekoliko tisua volti, dok se u kuanstvima upotrebljava struja napona izmeu 100 i 250 volti. Transformatori za sniavanje napona smjeteni su u podrunim stanicama. Iz podrunih stanica se struja obino razvodi podzemnim kablovima, iako se za vee udaljenosti mogu koristiti i nadzemni kablovi.27ZNANOST I TEHNIKA]elektranaelektranaraspucane stijene

< KAKO SE IZ ZEMLJE UZIMA ENERGIJA?Unutranjost Zemlje je vrlo vrua, a u nekim se krajevima svijeta toplina iri gotovo do povrine. Na takvim mjestima kroz ile u stijenama ili rupe izbuene u tlu izviru vrua voda ili para. Vrua voda se upotrebljava za grijanje kua, a para odlazi u elektrane i sudjeluje u proizvodnji elektrine struje.Toplinu koja se dobiva iz tla zovemo geotermalnom energijom. Upotrebljavae

uglavnom na Islandu, u Italiji, Novom Zelandu, Japanu i SAD. To su vulkanska podruja s mnotvom toplih izvora i gejzira gdje na povrinu izvire topla voda. U i posljednje vrijeme za geotermalnom energijorr tragaju i druge zemlje, i Pored iskoritavanja \ prirodnih toplih izvora i , gejzira, geotermalna se j energija moe dobiti i iz i suhih toplih stijena. i Sputanjem vode kroz | buotinu stijena puca i pretvara vodu u paru.

vjetrenjaa u Geds Danska> KAKO RADE VJETRENJAE?Velike vjetrenjae s lopaticama nalik avionskom propeleru grade se za opskrbu gradova i sela elektrinom strujom. Lopatice okreu osovinu povezanu s elektrinim generatorom na vrhu. Male vjetrenjae upotrebljavaju se za crpenje vode ili stvaranje elektrine struje za farme.Male vjetrenjae imaju iza krila vjetrulju za hvatanje vjetra i usmjeravanje krila,

dok se velike vjetrenjae u tu svrhu koriste automatskim upravljakim sistemom.Najvee vjetrenjae imaju lopatice duge 60 metara, podignute na tornju visokom oko 100 metara. Lopatice moraju biti vrlo velike da bi se jaina vjetra to vie iskoristila u proizvodnji elektrine energije. Moda e u budunosti redovi divovskih vjetrenjaa obrubiti obale vjetrovitih podruja.

topla voda a ploa< KAKO KORISTIMO SUNEVU ENERGIJU?Suneva se toplina moe upotrebljavati kao besplatno gorivo. Solarne ploe postavljene na krovovima kua hvataju suneve zrake i griju vodu to protjee cijevima u ploi. Na taj se nain suneva energija upotrebljava za grijanje vode za pranje i grijanje.Solarne ploe su pokrivene staklom koje zadrava suneve zrake. Obojene su tamnom bojom kako bi

upijale to vie topline.Kroz cijevi u ploi protjevoda i zagrijava seSunevom toplinom. Topvoda odlazi u spremnik ilivraa kroz ploe da se jovie zagrije. Na taj nain ss pomou Suneve toplinmoe ugrijati voda. Suneva energija nije uvijek idovoljna da se ugrije sva Ipotrebna voda, ali je ibesplatna, pa smanjuje itrokove grijanja. Neke :kue imaju izmjenjivae !topline i toplinskeispremnike u kojima se itoplina moe zadrati i ipohraniti.i28ZNANOST I TEHNIKAV KAKO RADE HIDROELEKTRANE?Hidroelektrane su postrojenja u kojima se s pomou vodene energije proizvodi elektrina struja. Grade se uz vodopade ili visoke brane. Voda protjee cijevima i pokree generatore, te oni proizvode struju. Struja nastala na ovaj nain ne razlikuje se od one proizvedene u drugim vrstama elektrana.

Hidroelektrane mogu raditi samo na mjestima gdje voda ima veliki pad, jer samo tada ima dovoljnu snagu da pokrene generator. Zbog toga se nad hidroelektranama esto grade velike brane iza kojih nastaje jezero. U hidroelektranama se nalaze turbine kroz koje protjee vodena struja i okree lopatice. Osovina povezana s lopaticama pokree generator i dalje se sve

odvija kao i u drugim vrstama elektrana. Hidroelektrane nastavljaju raditi i nou, kad je potronja elektrine struje vrlo mala. Da bi se sprijeio gubitak energije, neke od turbina se napajaju elektrinom energijom, pa slue kao crpke. One pune spremnik iznad hidroelektrane vodom, te se ona danju opet koristi za proizvodnju struje.

HIDROELEKTRANAcestaspremnikPLIMNA HIDROELEKTRANA predvorje cestarijekaA KAKO SE IZ MORA UZIMA ENERGIJA?Iz mora se energija moe dobiti koritenjem morskih mijena. Izmjenom plime i oseke voda utjee i istjee iz rijenog ua, to se moe iskoristiti za pokretanje elektrinih generatora u brani izgraenoj na rijeci. Jedna takva elektrana izgraena je na rijeci Rance u Francuskoj.Kao ni hidroelektrane, plimne elektrane ne

upotrebljavaju gorivo. Zbog toga je proizvodnja struje jeftinija, ali vie sredstava treba uloiti u gradnju. Plimne elektrane ne mogu u vrijeme izmjene plime i oseke proizvesti mnogo struje, pa se u vrijeme male potronje dio energije upotrebljava za napajanje crpki. One crpe morsku vodu u ue rijeke, stvarajui zalihu koja se koristi kod poveane potronje. Plimne elektrane se mogu

graditi samo na mjestima s velikom razlikom izmeu plime i oseke, primjerice u uskim estuarijima, tjesnacima i zaljevima. Malo je mjesta pogodnih za izgradnju plimnih elektrana, pa ih vjerojatno nei biti jo mnogo. Prva je izgraena u Francuskoj, na rijeci Rance, a pogodna mjesta su jo estuarij Severn u Engleskoj i zaljev Fundv u Kanadi, gdje plima dosee visinu od 16 metara.29ZNANOST I TEHNIKA

V OD EGA SE DOBIVA CEMENT?Cement se obino dobiva od vapnenca i gline, ali se mogu koristiti i sve druge karbonatne stijene i pjeenjaci. Sastojci se posebnim strojevima drobe u male komadie i mijeaju, a zatim zagrijavaju u peima. Ohlaena smjesa se melje, te tako nastaje cement.Glavni sastojci cementa su vapno, koje se dobiva iz vapnenca, zatim silicij i aluminij iz gline, iako se katkad dodaje i eljezna ruda. Nakon drobljenja i mijeanja, sastojci se stavljaju u rotirajuu pe, gdje se nekoliko sati zagrijavaju na temperaturi od1500C. Na taj nain nastaje klinker, koji se mijea sa sadrom i melje u prah. Sadra je mineral to se dodaje da bi se regulirala brzina vezanja cementa. Mijeanjem cementa s vodom minerali meusobno reagiraju, povezujui se vrstim vezama.mjealica30vapnenac

A KAKO SE PROIZVODI BETON?Beton nastaje mijeanjem ljunka, pijeska i cementa s vodom. Sastojci se obino stavljaju u rotirajuu mjealicu, ali se mogu mijeati i lopatom. Beton je itka masa koja se suenjem stvrdne. Upotrebljava se u graevinarstvu za izradu podova i zidova, ali i za gradnju cesta, mostova i brana.Beton se obino radi u mjealici, koja se okree i mijea sastojke. S jedne strane mjealice nalazi se otvor za izlijevanje betona. Svjei beton se stavlja u kalupe, gdje se ukruuje i zadrava eljeni oblik. Na taj nain se izrauju betonske ploe, blokovi i cijevi, ali i itave konstrukcije. Meutim, beton nije vrst, pa se esto mora pojaati elinim ipkama.

V KAKO SE GRADE !NEBODERI?INeboderi su graevine tosuzdiu visoko u zrak. Kod igradnje nebodera najprije iu zemlji iskopa rupa zatemelje. Na temeljima segradi okvir, a tada se na injega uvruju podovi i \zidovi.1Temelji nebodera se rade tako da se u tlu iskopaju rupe i ispune betonom. I* vrstom tlu postavljaju se iroki i plitki temelji, takc da se teina zgrade rasporedi velikim podrujem. U porozno ti se umeu duge betonske osovine koje vrsto dre i neboder.Na temeljima se podieokvir od elinih ilibetonskih greda, u ijemjsreditu obino nalaze !betonski stupovi za\betonskistepenite i konstrukciju dizalo. Okvir i stupovi no svu teinu zgrade, pa zidovi ne moraju podravati stropove.; ZNANOST I TEHNIKA

< .- '> KAKO SE RUSE VISOKE ZGRADE I DIMNJACI?Strunjaci za ruenje zgrada i dimnjaka moraju paziti da ne otete okolne graevine. Ponekad moraju skidati dio po dio zgrade ili dimnjaka, ali ih obino, da utede vrijeme, miniraju.Strunjaci moraju vrlo paljivo rasporediti eksploziv da bi se zgrada sruila ravno dolje i da pritom ne oteti okolne graevine. Kad se eksploziv aktivira, svi zidovi pucaju istovremeno. Prije miniranja poputaju se nosee grede, pa se nijedan zid ne rui prema van. Smjer pada dimnjaka moe se odrediti tako da se dimnjak podupre sa

stupovima, te se tada s jedne strane osnovice napravi rupa. Kad se stupovi maknu, dimnjak se rui u eljenom smjeru.

tekuinom

V KAKO SE GRADE TUNELI?glodalica." " '."'"Veina tunela se probija velikim strojevima koji poput

divovskog svrdla bue prolaz u tlu. Rotirajua glodalica na prednjoj stani stroja mrvi stijene i zemlju, dok je snani hidrauliki mehanizmi guraju prema naprijed. Odlomljeni materijal se tekuim vrpcama odvozi iz tunela.Dok stroj za buenje kopa prolaz u zemlji, radnici na zidove tunela postavljaju oplate. Zbog sigurnosti, strojeve za buenje pokreu elektrini motori i hidrauliki mehanizmi to se napajaju visokotlanom tekuinom koja protjee cijevima na povrini.Stroj za buenje moe u dobrim uvjetima za jedan sat iskopati pet metara zemlje za eljezniki tunel. Napredovanje je sporije ^ ako se voda ili meko, isprano tlo obruavaju u tunel. Da se to ne dogodi, glodalica je okruena zapeaenim ploama.31ZNANOST I TEHNIK/

VISEI MOSTnosai. Na nosae se postavlja most, a zatim se neki od njih mogu ukloniti. Na viseim mostovima se cesta vjea na kablove razapete meu stupovima s obje strane rijeke.A KAKO SE GRADE MOSTOVI?Veina mostova poiva na velikim nosaima. Nakon to se rijeka pregradi zidom koji spreava prodiranje vode, u njeno se korito uvruju

Dugi mostovi se izmeu! nosaa moraju dodatnoj poduprijeti. Neki imaju lukove koji prenose tei; mosta na potpornje sa svake strane luka, dok si drugi uvruju postavljanjem eljeznih konstrukcija iznad i ispo ceste ili eljeznike pruGredni se mostovisastoje od dva dijela \poduprta nosaem na ,svakom kraju mosta. ]Dijelovi se u sredini ;spajaju, dajui mostu veraspon.f

stlaeni zr kontrolna jedirlopatica> KAKO RADIKOMPRESIONABUILICA?Kompresiona ili pneumatska builica upotrebljava se za probijanje povrine ceste. Na vrhu builice nalazi se snana lopatica nalik dlijetu, koja mnogo puta u sekundi udari u cestu. Pokree je stlaeni zrak to dolazi iz kompresora.Kompresione builice se tako zovu jer ih pokree

komprimirani zrak. Kad ue u builicu, zrak prolazi kroz membranski ventil i ispunjava prostor ispod pokretnog klipa. Klip se podie i zaljulja ventil, putajui zrak u upljinu iznad klipa. Stlaeni zrak gura klip prema dolje i on udara u lopaticu. Zrak tada izlazi kroz ispune ventile, a membranski ventil se vraa u prvotni poloaj. Zrak opet ispunjava prostor ispod klipa i itav proces se ponavlja.

asfalt bitumenmakadamska podloga rubni kamen plonik voda plinpodloga od grubog ljunka i kamenjaodvodni kanal< KAKO SE GRADE CESTE?Prije gradnje ceste radnici moraju izravnati tlo. Zatim postavljaju osnovicu od kamenja i ljunka i pokrivaju je slojem betona ili makadama (izmrvljeno kamenje pomijeano s glinom ili katranom). Naposlijetku cestu prevlae katranom -bitumenom ili asfaltom. Uz cestu se moraju nainiti kanali za otjecanje kinice.Autoceste moraju odolijevati gustom prometu, pa se obino

grade od cementa>pokrivenog vrstim bitumenom. Gradske ce nisu toliko prometne, p; najee rade od ljunka makadama i prekrivaju asfaltom i krhotinama kamenja. Takve ceste se lako mogu raskopati da poprave podzemni vode Ispod ceste se proteu drenane cijevi, elektri telefonski kablovi, te vodovodne i plinske ije a ispod njih odvodni kar koji odnose otpadnu vo iz stanova do pogona za proiavanje ili do rijek mora.32ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO RADE ROBOTI?Veina robota sastoji se od mehanike ruke opremljene hvataljkom nalik klijetima. U ruci se nalaze hidrauliki motori koji je pomiu u svim smjerovima. Robotska ruka je povezana s kontrolnom jedinicom to upravlja motorima i omoguava izvoenje odreenih zadataka.Svaki put kad robot izvede neki zadatak, kontrolna jedinica vraa robotsku ruku s hvataljkom u isti poloaj.Robot najprije mora nauiti razliite pokrete koji su mu potrebni za rad. Strunjaci kontrolnim ureajem izazivaju pojedine kretnje. U kontrolnom ureaju nalazi se memorija slina raunarskoj koja pamti sve poloaje ruke i hvataljke. Potom robot moe s nevjerojatnom tonou ponavljati nauene pokrete. Podaci u memoriji se mogu mijenjati, pa roboti slue za izvoenje razliitih zadataka.

A TO RADE ROBOTI?Roboti se uglavnom koriste za obavljanje poslova kod kojih se neprestano ponavljaju isti postupci, primjerice bojanje i varenje, utovar i istovar robe u tvornici ili prenoenje robe s mjesta na mjesto.Roboti mogu besprijekorno tono ponavljati isti zadatak, pa se upotrebljavaju u industriji, primjerice u tvornicama

automobila. Obavljaju prilino jednostavne poslove kao to su, naprimjer, jednoliko bojanje ili varenja istih dijelova automobila.Razvojem robotike, roboti e moi kontrolirati svoj rad. Danas ve postoje roboti s vizuelnim i dodirnim senzorima koji izrauju i spajaju pojedine dijelove nekog proizvoda.

rijekaA KAKO SE GRADE BRANE?Brane su velike prepreke kojima se pregrauju rijene doline da bi se voda nagomilala i stvorila jezero. Neke brane se grade

gomilanjem zemlje i kamenja, dok se druge sastoje od betonskih ili kamenih blokova. Prilikom gradnje brane rijeni tok se najprije skree izgradnjom male brane ili zida.Zemljana brana sastoji se

od vrste glinene jezgre okruene zemljom i ljunkom i pokrivene kamenjem. Ponekad u sredini treba izgraditi zid da bi se sprijeilo naviranje vode kroz branu. Kao i brane od betonskih ili kamenih blokova, zemljane brane su toliko teke da ih na mjestu dri vlastita teina.Manje, lake brane se podupiru stupovima koji ih dre uspravnima. Brane s lukovima imaju visoke i tanke svijene zidove koje voda upire o stijenke doline, te na taj nain spreava da brana popusti.33ZNANOST I TEHNIKA> KAKO SE TAVI KOA?Cipele i drugi koni predmeti izrauju se od ivotinjske koe. Najee se prerauje govea koa, ali se moe i svinjska, ovja, kozja, pa ak i koa zmija i morskih pasa. Nakon to se oisti od krzna ili dlaka, koa se tavi da bi se zatitila od kvarenja.Dlake ili krzno uklanjaju se uranjanjem koe u otopinu vapna i struganjem. Tada se koa obino premazuje otopinom tanina. To je tvar

koja se izdvaja iz biljaka, a slui za vezanje bjelanevina u koi.Ponekad se za tavljenje koe umjesto tanina

upotrebljavaju kemijski spojevi. Nakon bojanja, koa se premazuje uljem mau kako bi postala podatna.

vratilonamotnicalistovi

< KAKO SE TKA TKANINA?Tkanina se najee proizvodi ispreplitanjem niti na tkalakom stanu. Izmeu vratila i namotnice razapnu se osnovne niti i kroz njih se unkom provlae potke. Na taj se nain osnova i potke meusobno isprepliu.Osnovna nit namotana je na vratilu. Njeni krajevi se provlae kroz oice kotlaca na icanim okvirima listovima. Provlaenjem unka kroz osnovne niti,

listovi se diu i sputaju.;taj nain unak naizmjenprolazi iznad i ispodosnove. Kako bi se dobilrazliiti uzorci, osnovnese podiu i sputaju arasporeene su na razlicinaine. Namotnica vue,niti kroz tkalaki stan inamata istkanu tkaninu. IAutomatski tkalaki staniradi na isti nain kao i ;runi.1

zubacdonja ploica> KAKO RADI PATENTNI ZATVARA?Metalni zatvarai imaju na unutranjem rubu svake trake niz malih zubaca, dok su trake plastinih obrubljene malom petljom. Kad povuemo kliznik, zupci ili petlje ulaze jedni u druge.Na metalnom zatvarau se izmeu zubaca nalaze pravilni razmaci. Kliznik je s donje strane suen, pa se njegovim povlaenjem zupci spajaju. Zubac s jedne trake ulazi u prostor

meu zupcima na drugoj traci i patentni zatvara se zatvara. Kad kliznik povuemo prema dolje, razdjelnik na njegovom vrhu razdvaja zupce.Ploice na oba kraja patentnog zatvaraa spreavaju kliznik da otpadne, iako su neki zatvarai tako oblikovani da se u potpunosti razdvajaju izvlaenjem jednog niza zubaca iz donje ploice. Plastini patentni zatvarai imaju umjesto zubaca spiralne petlje, ali u osnovi rade na isti nain.34ZNANOST I TEHNIKA

plastina zrncatraka umjetnih ili prirodnih vlakanavaljciA KAKO SE PREDU TEKSTILNA VLAKNA?Tkanine se izrauju od niti dobivenih predenjem tekstilnih vlakana. Prirodna vlakna potjeu od biljnih ili ivotinjskih dlaka, dok se umjetna proizvode od plastike. Vlakna se najprije eljanjem dijele u trake, koje se tada valjaju i suu u niti.Umjetna vlakna se proizvode od plastinih zrnaca. Zrnca se tope i protiskuju kroz otvore u sapnici tvorei filamente.

Oni se zatim valjaju i reu u vlakna.Nit se prede provlaenjem trake umjetnih ili prirodnih vlakana (primjerice pamuka ili vune) kroz valjke. Oni se brzo okreu i izvlae vlakna. Istovremeno ih suu i meusobno isprepliu, tvorei nit. Nit odlazi do motovila rotirajueg okvira to ornata nit oko unka i pritom je jo jednom suce. Tada je nit spremna za tkanje.

papuicat> KAKO SE PROIZVODI LONARSKA ROBA?Lonarska roba obuhvaa sve predmete izraene od gline, primjerice zdjele, vreve ili opeke. Posude i drugi glineni proizvodi oblikuju se dok je glina jo vlana i mekana, a zatim se sue i peku u posebnoj pei.Za oblikovanje gline veina lonara upotrebljava lonarsko kolo. Rukama oblikuju posudu, a nogom upravljaju okretanjem kola. Ruke i kljun se izrauju posebno i privruju na oblikovanu posudu dok je glina jo vrlo mekana. Neki glineni proizvodi oblikuju se rezanjem ili utiskivanjem gline u kalup.

Glina se prije peenja mora posuiti. Posue se moe premazati pocaklinom koja stvara sjajnu prevlaku. Pocaklina se esto stavlja tek nakon peenja, ali u tom sluaju posue treba jo jednom ispei. Lonarski predmeti se prije ili nakon pocakljivanja mogu obojati.Najljepe glineno posue izrauje se od porculana. Bijele je boje i kroz njega se probija svjetlost. Jedan od glavnih sastojaka porculana je kaolin ili kineska glina.Lonarska roba se u velikom broju proizvodi u tvornicama. Strojevi oblikuju glinene predmete, ukraavaju ih i prevlae pocaklinom.

v posudakolo35ZNANOST I TEHNIKA

kopanavojoprugaA KAKO RADI KEMIJSKA OLOVKA?Kemijska olovka sadri uloak s tintom. To je tanka cijev na ijem se vrhu nalazi otvor zatvoren kuglicom. Kad piemo olovkom, njen vrh prelazi po papiru i kuglica se okree. Tinta se lijepi za kuglicu i prelazi na papir.Za kemijske olovke koristi se posebna vrsta tinte koja se u dodiru sa zrakom sui. Zbog toga se tekst napisan

kemijskom olovkom ne razmazuje. Istog trena kad olovku dignemo s papira, tinta na kuglici se osui i zatvara otvor na vrhu cijevi. Tinta vie ne moe istjecati, niti se ostatak u uloku sui. Veina kemijskih olovaka ima na jednom kraju dugme koje gura uloak s tintom prema naprijed i ponovnim pritiskom ga vraa u prijanji poloaj. Pritiskom na dugme, vodilica se okree i pomie uloak, a opruga ga dri na mjestu.

< KAKO SE PROIZVCTINTA?]Tinta koju koristimo unalivperu obino se izramijeanjem vode sraznobojnim pigmentimabojama. Kod pisanja vodaisparava, a na papiru ostapigmenti ili boja. U tinti zflomastere i kemijske 0I01boje ili pigmente pomije,su s brzo hlapljivomtekuinom.1Pigment je obojeni prah prekriva povrinu papir dok su boje obojene tva koje papir upija.Tiskarska tinta dobiva mijeanjem pigmenata s posebnim uljem ili lakoi koji olakavaju lijepljen) pigmenta za papir. Za izradu crne tiskarske tin obino se koristi crni ; ugljeni pigment. To je > njean crni prah nalik i Obojeni pigmenti i boje se upotrebljavaju za tiskarsku i druge vrste ti dobivaju se od razliitih: kemijskih spojeva. i

V> KAKO BRIE GUMICA?Gumicom moemo ukloniti tragove grafitne olovke s papira. Olovka na povrini papira ostavlja sloj grafitnih estica. Te su estice ljepljive, pa se lijepe za gumicu.Mekana gumica ostaje ista jer se pri brisanju skida njen vanjski sloj. Za brisanje tragova kemijske olovke ili nalivpera valja upotrijebiti tvrdu gumicu. Ona ne skuplja estice tinte, ve skida povrinski sloj papira.

Daktilografi pogreke briu na drukiji nain. Postoje posebne bijele boje koje se vrlo brzo sue i prekrivaju pogreku. Tada daktilograf pomakne papir za jedno mjesto unazad i ponovno otipka ispravno

slovo. Pored toga, mogukoristiti i bijelim papirontrakom koja pogreno ,otipkano slovo prekriva iistim slovom, ali ovaj pubijele boje. KAKO SE PROIZVODI PAPIR?Papir se najee radi ispreplitanjem drvenih vlakana ili estica. Meutim, moe se raditi i od tkanine. Drvo i tkanina se mijeaju s vodom i pretvaraju u kau, koja se zatim rasprostire u tanki sloj i sui.Papir se proizvodi u velikim tvornicama. U tvornici se komadi drveta valjaju i melju, te se mijeaju s vodom dok ne nastane kaa. Kaa se moe dobiti i zagrijavanjem komadia tkanine i drveta s kemijskim spojevima. Nakon to joj se dodaju sredstva za-izbjeljivanje i razliiti dodaci (primjerice ljepilo koje papir ini vrim), kaa se rasprostire na metalno sito. Voda otjee kroz otvore, a na situ ostaje sloj papira. Taj se sloj na kraju provlai kroz valjke koji sue papir i glaaju njegovu povrinu.38

Razliite vrste papira, primjerice svileni papir ili papir za pisanje, dobivaju se iz razliitih kaa.ZNANOST I TEHNIKAvaljak za bojutiskarska ploa slikatlani valjakOFSETNI ETVEROBOJNI TISKARSKI STROJA KAKO RADI ETVEROBOJNI TISKARSKI STROJ?lako izgledaju vrlo arene, slike u bojama u knjigama i asopisima tiskane su u samo etiri boje. Tiskarski stroj nanosi zasebno crvenu, utu, plavu i crnu boju. Te boje se na nekim mjestima preklapaju, pa slika izgleda viebojno.

etverobojni tiskarski stroj sadri etiri tiskarske ploe privrene na valjke. Kad se slike tampaju u vie boja, za svaku osnovnu boju (crvenu, utu, plavu i crnu) valja izraditi poseban klie ili film, po kojem se zatim izrauje ploa.Okretanjem valjka na plou se nanosi boja. Prelaskom valjka preko

papira otiskuje se jedna boja. Papir prolazi ispod etiri valjka i na njemu ostaju etiri razliita otiska, koji zajedno daju viebojnu sliku. Kod ofsetnog ili plonog tiskarskog stroja slika se prenosi na ofsetni valjak te je on otiskuje na papir.

hrbat sezaobljavaekiempresvlaka> KAKO SE UVEZUJU KNJIGE?Uvezivanje knjige podrazumijeva povezivanje stranica i uvrivanje korica. Stranice su podijeljene u arke nalik tankim knjigama. Arci se poredaju odgovarajuim redoslijedom i zaiju vrstim koncem, a zatim se lijepe korice.Nakon to se arci meusobno saiju, na njih se obino privruju zalisci. Tada se hrbat knjige zalijepi da bi listovi vrsto stajali, a listovi se poravnaju noem. Knjiga se stavlja u okvir, a hrbat joj se zaobljuje ekiem. Na hrbat se, zatim, lijepi zaglavna vrpca koja daje knjizi vrstou.

RUNO UVEZIVANJE KNJIGENakon svega se privruju korice. Korice se mogu zalijepiti na zaliske i tada presvui tkaninom ili koom, a

presvlaka se lijepi na koricemogu se napraviti i odvojeno, te uvrstiti na zaliske. Na kraju se na korice otiskuju autorovo ime i naslov.39ZNANOST I TEHNIK/

glavaV KAKO RADI TELEPRINTER?Teleprinter je vrsta pisaeg stroja koji se upotrebljava za prenoenje pisanih poruka telefonom. Umjesto govorenja na telefon, poruka se ispisuje na teleprinteru. Slova se pretvaraju u elektrine impulse i kroz telefonske ice odlaze do drugog teleprintera, gdje se ispisuje poruka.

Telefonski sistem koji se upotrebljava za poveziva teleprintera naziva se tel Svi teleprinteri ukljueni telex mreu pozivaju se biranjem njihovog broja, Telex je koristan za prenoenje pismenih poruka.Meutim, danas se sve vie koriste raunala. On se takoer mogu poveza telefonom, a poruke se prenose znatno bre neg teleprinterom.

tastarura za slanje porukeA KAKO RADI PISAI STROJ?Na pisaem stroju nalazi se niz tipki oznaenih slovima, brojevima i drugim znakovima. Pritiskom na neku tipku na papiru se otiskuje odreeni znak. Glava s tiskarskim slovom udara o traku s tintom i traka na papiru ostavlja oznaku. Opruga povlai valjak i papir se pomie na sljedei poloaj.Svaka tipka je sistemom poluga i opruga povezana s odgovarajuom glavom. Na glavi se nalaze dva tiskarska slova (jedno veliko i jedno malo), broj i znak ili dva znaka. Pritiskom na mjenja skup tipki s polujem se podie i sputa, tako da glava udara samo jednim slovom. U elektrinom pisaem stroju glave i valjak pomie elektini motor.Neki pisai strojevi nemaju slovne poluge s glavama, ve su sva slova, brojevi i znakovi rasporeeni na kugli nalik loptici za golf. Pritiskom na tipku, kugla se okree u odgovarajui poloaj i udara o traku.40

V KAKO SE NA DEPNOM RAUNALU PRIKAZUJU BROJEVI?Brojevi na displeju depnog raunala sastavljeni su od razliito rasporeenih ravnih linija. Sve linije zajedno daju broj osam. Linije su icamasvijetlee diode1

povezane s elektronskimmozgom. Kad elektriniimpulsi stignu do linija, omzasvijetle i na displeju sepojavljuje broj.ijDvije su razliite vrstedispleja. Na LED displejinsu brojevi sjajni, obinocrvene boje, dok su oni rLCD displejima slinijibrojevima napisanim na jpapiru. Kratica LED]oznaava light- emittingdiodes (svijetlee diode)>koje prolaskom elektrinistruje emitiraju svjetlost.Kratica LCD znai liqukcrvstal displav (displej stekuim kristalom). Taka\displej troi vrlo malo jenergije. Linije svakogbroja sadre tekui kristakoji ovisno o elektrinomsignalu proputa ilizaustavlja svjetlost.;ZNANOST 1 TEHNIKAsvjetiljkaistiupravljaka papir jedinicastranica se projicira na bubanjpapirU elektrostatskom stroju za kopiranje stranica se projicira izravno na papir i nabija njegovu povrinu. Papir prolazi kroz toner i na njegove nabijene dijelove se lijepe estice, stvarajui kopiju stranice.> KAKO RADI STROJ ZA KOPIRANJE?Stroj za kopiranje upotrebljavamo za brzo umnoavanje pojedinih stranica knjige ili nekog drugog dokumenta. Stranicu stavimo na staklenu plou i pritisnemo dugme. Stroj je osvjetljava i od estica tamnog praha stvara njenu kopiju.Dvije su glavne vrste fotokopirnih aparata. Kserografski strojevi za kopiranje upotrebljavaju obian papir, dok za elektrostatske on mora imati posebnu prevlaku.U kserografskom stroju za kopiranje slika stranice se projicira na rotirajui bubanj s fotoosjetljivom povrinom i na njemu se stvara razliiti elektrini naboj. Na bubanj se nanosi

KSEROGRAFSKI STROJ ZA KOPIRANJEstaklena ploagrijakopijabubanjslika se prenosi na papirtamni prah zvan toner, koji se lijepi za nabijene dijelove povrine stvarajui na bubnju sliku stranice. Prolaskom papira ispod bubnja toner prelazi na papir. Na kraju se papir zagrijava da bi se toner dobro uvrstio.

V KAKO SE NA RAUNALIMA OBRAUJE TEKST?Uz odgovarajui program, raunalo moe raditi kao

pisaa maina. Rijei koje upisujemo na tastaturi pojavljuju se na ekranu, a kasnije se ispisuju na papir. Moe se ispisati onoliko kopija koliko je potrebno. Tekst se po potrebi moe

mijenjati, a pritom nije potrebno ponovno tipkati cijeli tekst.Raunalo radi kao elektrina pisaa maina, ali ima i neke prednosti. Sve rijei koje napiemo na tastaturi pohranjuju se u memoriji i mogu se svakog trenutka pozvati i ispisati na pisau. Tekst se najprije ispisuje na ekranu, pa se moe provjeriti jesu li sve rijei tono napisane. Tada raunalo ispisuje besprijekorno toan tekst u onoliko primjeraka koliko je potrebno.Na raunalu se, takoer, mogu automatski unijeti neke promjene. To je posebno korisno za pisanje velikog broja pisama u kojima se razlikuju samo imena i adrese. Pored toga, raunalo moe provjeriti ima li u tekstu pogreaka.41ZNANOST ITEHN1V KAKO U LIMENIM DUHAKIM INSTRUMENTIMA NASTAJE ZVUK?Svirai limenih instrumenata, primjerice trube, stavljaju usnice na usnik, vrsto ih stisnu i pusu kroz otvor u sredini. Usnice titraju i titraji se prenose na zrak u trubi, stvarajui zvuk. Meu limene duhake instrumente ubrajamo trombon, rog, bastubu i bas trubu.Na limenim duhakim instrumentima se razliiti

tonovi dobivaju pritiskom na zaklopce ili ventile. Time se otvaraju ili zatvaraju pojedini dijelovi cijevi, zrani stup se produava ili skrauje, a zvuk postaje nii ili vii. Obino na instrumentima postoje svega tri zaklopca ili ventila, i pritiskanjem svih kombinacija dobiva se samo sedam tonova. Trombon ima povlaak, ali i njegovim pomicanjem nastaje samo sedam tonova.Vei broj tonova dobiva se stezanjem i oputanjem usnica. Svira moe bez koritenja zaklopaca ili

povlaka proizvesti niz i harmonijskih tonova. Tj se tonovi koriste i na rc koji nema ventila. Dobr svirai mogu na taj nai odsvirati vrlo visoke ton Za izvoenje tonova k se nalaze izmeu harmc skih tonova koriste se zaklopci, ventili ili povla ak. Da bi izveo odgova jui ton, svira limenog duhakog instrumenta r paziti na stisnutost usnk pritisnuti odgovarajui z pac ili postaviti povlaak odgovarajui poloaj.

A KAKO SE SVIRAJU DRVENI DUHAKI INSTRUMENTI?Da bi na drvenom duhakom instrumentu poput klarineta proizveli zvuk, svirai ustima obuhvaaju usnik i upuhuju zrak. Stup zraka u klarinetu poinje titrati, stvarajui zvuk. Razliiti tonovi nastaju pritiskom na zaklopce to zatvaraju otvore na instrumentu.Podjela duhakih instrumenata na limene i drvene nije posve tona,42

jer se saksofon i flaute, koje ubrajamo u drvene, instrumente, najee rade od metala. Tonija je podjela prema vrsti usnika ili piska. Kod flauta se usnik nalazi sa strane. Upuhivanjem zraka rubovi otvora poinju titrati, te zrani stup u cijevi proizvodi zvuk. Slino se dogaa i u blokflauti, ali na njoj svira upuhuje zrak kroz usnik, te on prelazi preko ruba otvora u cijevi.Drugi drveni duhaki instrumenti imaju u usniku jezice. Prolaskom zraka

kroz usnik, jezici zatitra i zrani stup u instrumen proizvodi zvuk. Klarinet i saksofon imaju samo jed jeziac, a oboa, engleski rog i fagot dva.Razliiti tonovi dobivaj se zatvaranjem i otvaranj otvora na cijevi, ime se skrauje i produava duljina zranog stupa koj titra u instrumentu. jZNANOST I TEHNIKA

< ZATO HARFISTI KORISTE PAPUICE?Promatrate li orkestar dok svira, primijetit ete da harfisti osim prebiranja ica pritiu i papuice. One okreu okrugle ploice s dvije izboine koje prihvaaju ice, pa se njihovim pritiskanjem moe odsvirati vie tonova.Harfa koju viamo u orkestru nema dovoljno ica da se na njoj odsviraju svi potrebni tonovi. Na icama se moe odsvirati

samo niz tonova koji odgovaraju onima na bijelim klavirskim tipkama.Ostale tonove (poput onih na crnim tipkama) harfisti izvode koristei papuice. Ploice se okreu tako da izboine skrauju i produavaju duljinu vibrirajue ice, pa tonovi postaju za pola tona vii ili nii.Postoji sedam papuica, svaka se koristi za jedan ton u nizu od A do G. Pritiskom na papuicu D, naprimjer, sve D ice postaju Dis.

titranje ice> KAKO NA ICANIM INSTRUMENTIMA NASTAJE ZVUK?iani instrumenti imaju vrste ice koje proizvode zvuk. Na gitari se ice trzaju prstima, dok se drugi iani instrumenti, primjerice violina, elo ili kontrabas, obino sviraju gudalom.Na svim icanim instrumentima zvuk nastaje titranjem ica. Kad se pobude trzanjem, ice titraju vrlo kratko, dok povlaenjem gudala gruba

povrina strune produava titranje. Jaim trzanjem ili povlaenjem gudala prema dolje titranje postaje snanije, pa je zvuk glasniji.Zvuk koji nastaje titranjem ica nije glasan. Titraji se sa ica prenose na uplje tijelo instrumenta, pa zvuk postaje glasniji.

zrani stup titraCRKVENE ORGULJE

zrak iz mijeha

< KAKO U ORGULJAMA NASTAJE ZVUK?Kad orgulja pritisne tipku na orguljama, kroz neke od svirala poinje strujiti zrak. Svaka svirala izvodi drukiju notu. Takve orgulje nalazimo u crkvama, dok na elektrinim zvuk izlazi iz zvunika.Na crkvenim orguljama zrak obino dolazi iz elektrinog mijeha. Pritiskom na tipku otvara se ventil i u svirale ulazi zrak, strujei preko ruba otvora

u cijevi ili preko metalnog jezika. Oni titraju, titraji se prenose na zrani stup i tako nastaje zvuk.U sviralama razliite duljine nastaju razliiti tonovi. Orgulja pomou registarskih tipki usmjerava zrak u odreeni niz svirala i tako dobiva razliite zvukove. Na elektrinim orguljama tipke nalikuju prekidaima koji ukljuuju elektrine generatore zvuka. Oni proizvode elektrine impulse koji odlaze do zvunika.43ZNANOST I TEHNIK/

glava magnetski pikapupravljake jediniceA KAKO RADI ELEKTRINA GITARA?Elektrina gitara ima ice kao i obina, ali one ne proizvode zvuk. Trzanjem ica u pikapu smjetenom ispod ica nastaje elektrini signal. On putuje do pojaala i zvunika te se ondje pretvara u zvuk.Budui da ice ne proizvode zvuk, elektrina gitara ne mora imati uplje tijelo. ice su nainjene od metala.Na gitarama s magnetskim pikapom metalne ice titraju iznad magneta. Zbog toga se magnetsko polje mijenja i u zavojnicama oko pikapa nastaje elektrini signal.Na nekim gitarama je uz kobilicu na icama privren tlani pikap. Titraji se sa ica prenose na pikap, te u njemu nastaje elektrini signal. Jaina signala ovisi o jaini trzaja, pa gitaristi mogu zvuk uiniti tiim ili glasnijim.

t> KAKO JE GRAENA GITARA?Gitare se izrauju od drveta, a najbolje su one izraene rukom. Tijelo gitare je uplje. Titraji se sa ica prenose na zrak u tijelu, te u njemu takoer nastaje zvuk i izlazi kroz zvuni otvor ispod ica.Na kobilici gitare privreno je sedam ica od metala ili ovjih crijeva. Provuene su kroz gornje sedlo u glavi, a podeavaju se s pomou zateznih vijaka.Vrat gitare graen je od tvrdog drveta na kojem su privrene metalne trake -prijenice. Prijenice sainjavaju hvataljku. Pritiskanjem ica o prijenice dobivaju se razlici tonovi. Akustinat> KAKO RADI SINTESAJZER?Sintesajzer stvara elektronsku muziku. Na njemu se koritenjem kontrolnog ureaja moe izvesti mnotvo razliitih zvukova. U sintesajzeru nastaju razliiti elektronski signali koji se u zvuniku pretvaraju u zvuk.Sintesajzer moe oponaati druge instrumente ili proizvesti niz vlastitih tonova. Veina sintesajzera se svira na klavijaturi, ali najprije treba podesiti dugmad na kontrolnom ureaju da se dobije odgovarajui zvuk.Kontrolni ureaj upravlja elektronskim strujnim krugovima u sintesajzeru. Oni stvaraju elektrine impulse razliite snage, koji odlaze do pojaala i zvunika. Impulsi potiu

gitara se moe pretvoritielektrinu ako se na nju!privrsti pikap.]

titranje membrane u }zvuniku, te tako nastaje;odreeni zvuk.;Osim preko klavijaturena sintesajzeru se moe !svirati pomou raunala.;U raunalo najprije treba:unijeti odgovarajue >lpodatke.!44ZNANOST I TEHNIKA

batilijeva papuica desna papuica> KAKO U KLAVIRU NASTAJE ZVUK?Pritiskom na klavirsku tipku bati se pomie prema naprijed i udara o icu. Glava batia obloena je pustom, a ice su metalne. Batii potiu titranje ica, stvarajui zvuk. Kad pustimo tipku, na icu se naslanja prigunik i zaustavlja titranje.Svaka tipka na klavijaturi povezana je s udarnim mehanizmom sastavljenim od nekoliko drvenih poluga. Pritiskom na tipku podie se udarni jeziak i bati udara o icu.Istovremeno se sa ice podie prigunik, te ona poinje titrati. Dok je tipka pritisnuta, zubac dri bati uza icu, tako da je moe vrlo brzo ponovno udariti. Kad otpustimo tipku, udarni jeziac se sputa, a bati se udaljuje od ice.

A EMU SLUE KLAVIRSKE PAPUICE?Veina klavira ima dvije papuice. Lijeva utiava zvuk, a desna ga produava. Kad pritisnemo desnu papuicu, zvuk se uje jo neko vrijeme nakon to pustimo tipku.Lijeva papuica na razliite naine utiava zvuk. Obino se njenim pritiskom batii za srednje i dublje tonove pomiu malo ustranu. Ti tonovi imaju dvije do tri ice. Kad

stisnemo papuicu, batii udaraju samo jednu icu, pa je zvuk tii.Na nekim se klavirima svi batii pribliavaju icama. Pritiskom na tipku batii prelaze manju udaljenost, pa je udar slabiji i zvuk tii. Desnom papuicom podiemo prigunike sa ica. ice zvue sve dok tonovi ne utihnu.

batizdjelapedalaTIMPAN

< KAKO NA BUBNJU NASTAJE ZVUK?Bubanj se sastoji od koe razapete na okviru. Koa od udarca zatitra i stvara zvuk. Titraji se prenose na okvir i zrak, te se njihovi zvukovi mijeaju s onima koje isputa koa.Zvukovi se na bubnju razlikuju po nainu udarca. S pomou batia se dobiva otar zvuk, dok se rukama ili mekanim batiem mogu izvesti prigueniji tonovi. Zvuk ovisi i o veliini

bubnja. Na veoj su koi tonovi dublji i buniji, a na manjoj vii.Na malom su bubnju razapete dvije koe izmeu kojih se nalazi niz ica. Kad udarimo gornju kou, ice lupkaju po donjoj koi i daju zvuku otrinu.U orkestrima najee viamo timpane. Na timpanima se zatezanjem i oputanjem koe mogu izvesti razliiti tonovi.45ZNANOST ITEHNIrsvjetlostenergija atoma u boji se poveavasvijetlea bojaA ZATO SVIJETLEE BOJE SVIJETLE U MRAKU?Svijetlee boje na svjetlu upijaju svjetlosnu energiju, a u mraku je oslobaaju. Tu

sjajatomi isputaju viak energije kao svjetlostosloboenu energiju vidimo kao blagi sjaj. Kad se sva energija pohranjena u boji oslobodi, sjaj nestaje.Obasjavanjem neke tvari svjetlou poveava se

energija njenih molekuk Meutim, u mraku se vi energije trenutano gub Svijetlea boja ne osloba energiju odjednom, ve postupno, to u tami i vidimo kao blagi sjaj. INeke tvari svijetle idanju. Kao i svijetlee bcone upijaju svjetlosnuenergiju. Istog trenutka jisputaju u oblikujednobojne svjetlosti, pazato florescentne boje ,doimaju sjajnima.j

IZLIJEVANJE METALNOGMODELAdi0 za uiotvor za rastaljeni metalglineni modelarmaturaD> KAKO SE IZRAUJU KIPOVI?Kipari mogu isklesati kip iz komada kamena ili drveta, odlamajui ekiem i dlijetom komadie materijala. Za metalne kipove se najprije oblikuje glineni model i po njemu se izrauje kalup. U kalup se ulijeva rastaljeni metal, te tako nastaje kip.Kipari moraju vrlo paljivo klesati kamen ili drvo da ne odlome preveliki komad. Na kraju oprezno poliraju kip da bi mu povrina postala glatka i sjajna.Izrada metalnog kipa je obino jednostavnija jer kipar prvo izrauje glineni model, oblikujui mekanu glinu. Model se moe mijenjati dodavanjem ili uklanjanjem komadia gline. Glineni lik se iznutra podupire ugraenim icanim okvirom. Na kraju se prema modelu izrauje kalup, te se u njemu izlijeva metalni kip.

A KAKO SE IZLIJEVAJU KIPOVI I MODELI?Prilikom izrade metalnih kipova najprije se izrauje glineni model, a oblaganjem modela gipsom dobiva se kalup. Iz kalupa se tada ukloni glineni lik i na njegovo mjesto se stavlja jezgra. Na kraju se u prostor izmeu gipsa i jezgre lijeva rastaljeni metal.Za izlijevanje metalnih kipova esto se primjenjuje

izliveni metalni modeldonji diostranji diometoda s voskom. U kalu od gipsa izlijeva se sloj vrueg voska koji, kad se ohladi, zadrava oblik ; kalupa.uplji votani lik smjet se u kutiju za izlijevanje i ispunjava i okruuje sitnir pijeskom. Pijesak prijanja uz vosak, tvorei kalup, j Tada se u kalup ulijeva j rastaljeni metal. Vosak sej rastapa i otjee iz kalupa,i njegovo mjesto ispunjavaj metal. Hlaenjem metala; nastaje uplji metalni kipJ46

ZNANOST I TEHNIKAeSstvovaljcivaljak s bojomvaljak ili preaA KAKO SE IZRAUJU MOZAICI?Mozaici su slike i uzorci na zidovima ili podovima. Sastoje se od tisua obojenih kockica rasporeenih tako da tvore sliku. Umjetnik najprije izrauje skicu, a zatim prema njoj slae kockice u vlanu buku.Mozaici se najee izrauju od keramike. Keramika se izree na komadie odreene veliine i po potrebi oboji.TO JE KLIE?Klie ili obrazac je negativni otisak na metalnoj ploi. Na ploi se najprije izrezbari crte, zatim se na nju nanosi boja i naposlijetku se slika otiskuje na papir. Taj postupak zovemo kliiranjem.

alat za urezivanjeglazuraMetalna ploa za kliiranje prekrivena je slojem posebne glazure. Umjetnik otrim, iljastim alatom

Moe se koristiti i staklo, a lijepi se uzorci dobivaju i slaganjem kamenia.Prije izrade mozaika na papiru se nacrta skica, a zatim se na vlanoj buci oznauju obrisi slike. Tada se u buku umeu obojene ploice. Kad se buka osui, prostor izmeu ploica se ispunjava rijetkom bukom ili malterom.Da bi se taj postupak ubrzao, neki mozaici se slau od blokova ploica uvrenih na nekom mekom materijalu.urezuje na ploi sliku, skidajui pritom glazuru i izlaui, metal.Izrezbarena ploa uranja se u posudu s kiselinom. Glazura titi metal od kiseline, a na mjestima gdje je glazura skinuta kiselina izjeda metal i stvara utore. Tada se na plou nanosi boja, te ona ispunjava utore. Pritiskom papira na plou, boja iz utora prelazi na papir, stvarajui otisak klieja.skidanje boje\ boja se zadrava \ u utorima

A KAKO SE PROIZVODE BOJE?Boje se sastoje od obojenog praha - pigmenta, i tekuine poput ulja. Nanoenjem boje na neku povrinu tekuina se stvrdne i vee pigmente. Vodene boje su mjeavina pigmenata i vode. Kad voda ispari, pigmenti ostaju zaljepljeni na papiru.Boje se proizvode provlaenjem pigmenata i tekueg sredstva za vezanje kroz valjke. Gustoa i nijansa boje mijenjaju se ovisno o koliini tekuine i pigmenata.Za uljane i zatitne boje kao vezivo se esto upotrebljava sredstvo koje se izdvaja iz prirodnih ulja ili sintetskih smola napravljenih poput plastike.Neke boje sadre otapala koja isparavaju, ostavljajui na papiru sloj smole s pigmentima. Emulzije se sastoje od sintetskih smola pomijeanih svodom. Kad se boja osui, na povrini ostaje sloj smole.47ZNANOST I TEHNIKApredmetA KAKO NASTAJE FOTOGRAFIJA?Kad pritisnemo dugme, svjetlost obasjava film u fotoaparatu i mijenja ga. Uranjanjem u posebne tekuine, ili razvijae film se razvija i na njemu se pojavljuje slika.Crno-bijeli filmovi pokriveni su slojem srebrnog jodida ili srebrnog bromida, dok filmovi u boji imaju nekoliko takvih slojeva. U dodiru sa svjetlou srebrni bromid ili srebrni jodid djelomino se pretvaraju u srebro. Kad razvijemo film, osvijetljeni dijelovi se do kraja mijenjaju u srebro, a neosvijetljeni jo uvijek sadre spoj srebra koji se uklanja. Srebro tvori tanki crni sloj na filmu, stvarajui negativnu sliku. Na takvoj slici su svijetli dijelovi tamni, a tamni su svijetli. Na kraju se od negativa izrauju fotografije. Na njima su tamni dijelovi tamni, a svijetli su svijetli.

A KAKO U FOTOAPARATU NASTAJE SLIKA?Lea s prednje strane usmjerava sliku predmeta na film u unutranjosti fotoaparata. Kroz trailo moemo vidjeti sliku koju e fotoaparat snimiti. Pritiskom na dugme, u fotoaparat ulazi svjetlost i na filmu nastaje slika.Svjetlosne zrake to dolaze od predmeta ispred kamere se prolaskom kroz leu lome i na filmu projiciraju sliku tog predmeta. Na filmu nastaje obrnuta slika, ali se prilikom razvijanja ispravlja. Kad pritisnemo dugme na fotoaparatu, zaslon se na djeli sekunde otvara i izlae film svjetlosti. To se odvija tako brzo da predmeti u pokretu izgledaju kao da miruju. Neke lee imaju otvor koji se poveava i smanjuje, kontrolirajui koliinu svjetlosti to ulazi u aparat. Ako prizor koji fotografiramo nije dobro osvijetljen, otvor je posve otvoren.

A KAKO RADI SVJETLOMJER?Svjetlomjer nam pokazujeosvijetljenost predmeta koslikamo. Svjetlost se u ,svjetlomjeru mijenja uelektrinu struju i pokreebrojanik, te na njemuvidimo kako valja podesiti!brzinu zaslona i otvora nalei da dobijemo dobrufotografiju.!Svjetlomjer sadri elijeosjetljive na svjetlost koj KAKO RADI MIKROFON?Zvuni valovi stvaraju u mikrofonu elektrine signale koji zatim odlaze do pojaala i zvunika.U mikrofonu zvuni valovi udaraju u tanku plou koju zovemo membranom, te ona titra istom brzinom kao zvuni valovi. Povezana je s ureajem u kojem titraji izazivaju nastanak elektrinih signala razliite jakosti.U kristalnom mikrofonu piezoelektrini kristal

reagira na dodir membrane i stvara signal. Mikrofon s p