osobitosti Španjolske antroponimije: marijanska imena

of 25/25
UDK 811.134.2’373.231 Izvorni znanstveni članak Rukopis primljen 7. IX. 2013. Prihvaćen za tisak 16. XII. 2013. IVANA LONČAR Odjel za francuske i iberoromanske studije, Sveučilište u Zadru Obala kralja Petra Krešimira IV 2, HR-23000 Zadar [email protected] OSOBITOSTI ŠPANJOLSKE ANTROPONIMIJE: MARIJANSKA IMENA U antroponimijskom sustavu Španjolske (a time i Hispanske Amerike) ističe se osobito zanimljiv fenomen: iznimno bogat repertoar ženskih imena inspirira- nim marijanskim kultom. Iako je pobudio interes brojnih lingvista, među koji- ma je i Menéndez Pidal (1965), u suvremenoj španjolskoj onomastici nedosta- je radova koji se pobliže bave porijeklom i kulturnom motivacijom navedenih imena. Autorica predstavlja rezultate analize antroponimijskog korpusa žen- skih marijanskih imena te uz leksikološku i kulturološku analizu donosi i nji- hovu klasifikaciju. Uvod Mnogobrojna španjolska imena, osobito ona ženska, semantički su transpa- rentna. Prevodeći „značenja“ takvih imena, površni poznavatelj španjolskoga je- zika može se upitati što to nagoni ljude da ženskom novorođenčetu nadjenu ime Amparo ‘utočište’, Angustias ‘tjeskobe, jadi’, Consuelo ‘utjeha’, Dolores ‘žalosti, boli’, Rosario ‘krunica’. Nasluti li kako imena Asunción ‘uznesenje’ i Inmaculada Concepción ‘bezgrješno začeće’ imaju kakve veze s katoličkom tradicijom Kralje- vine Španjolske i marijanskim kultom, na dobrom je putu. Španjolska je antroponimijska tradicija izrazito bogata svetačkim imenima. U njezinu najstarijem sloju, kršćanska su imena osobito česta u žena, dok su se u muškaraca duže održala narodna nekršćanska imena, osobito ona germanskog porijekla. Tijekom 20. stoljeća svetačka su imena (među njima pretežito marijan- ska) najčća imena nadjenuta španjolskoj ženskoj novorođenčadi, i, prema sta- tističkim podatcima, u pojedinim desetljećima čine i do 85 % ukupnog fonda žen- skih imena. Ime María tijekom cijelog 20. stoljeća (s iznimkom sedamdesetih go- dina) bez premca je najučestalije španjolsko žensko ime. FOLIA ONOMASTICA CROATICA 22 (2013) 121

Post on 10-Feb-2017

242 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • UDK 811.134.2373.231Izvorni znanstveni lanak

    Rukopis primljen 7. IX. 2013.Prihvaen za tisak 16. XII. 2013.

    IVANA LONAROdjel za francuske i iberoromanske studije, Sveuilite u ZadruObala kralja Petra Kreimira IV 2, HR-23000 [email protected]

    OSOBITOSTI PANJOLSKE ANTROPONIMIJE: MARIJANSKA IMENA

    U antroponimijskom sustavu panjolske (a time i Hispanske Amerike) istie se osobito zanimljiv fenomen: iznimno bogat repertoar enskih imena inspirira-nim marijanskim kultom. Iako je pobudio interes brojnih lingvista, meu koji-ma je i Menndez Pidal (1965), u suvremenoj panjolskoj onomastici nedosta-je radova koji se poblie bave porijeklom i kulturnom motivacijom navedenih imena. Autorica predstavlja rezultate analize antroponimijskog korpusa en-skih marijanskih imena te uz leksikoloku i kulturoloku analizu donosi i nji-hovu klasifikaciju.

    Uvod

    Mnogobrojna panjolska imena, osobito ona enska, semantiki su transpa-rentna. Prevodei znaenja takvih imena, povrni poznavatelj panjolskoga je-zika moe se upitati to to nagoni ljude da enskom novoroenetu nadjenu ime Amparo utoite, Angustias tjeskobe, jadi, Consuelo utjeha, Dolores alosti, boli, Rosario krunica. Nasluti li kako imena Asuncin uznesenje i Inmaculada Concepcin bezgrjeno zaee imaju kakve veze s katolikom tradicijom Kralje-vine panjolske i marijanskim kultom, na dobrom je putu.

    panjolska je antroponimijska tradicija izrazito bogata svetakim imenima. U njezinu najstarijem sloju, kranska su imena osobito esta u ena, dok su se u mukaraca due odrala narodna nekranska imena, osobito ona germanskog porijekla. Tijekom 20. stoljea svetaka su imena (meu njima preteito marijan-ska) najea imena nadjenuta panjolskoj enskoj novoroenadi, i, prema sta-tistikim podatcima, u pojedinim desetljeima ine i do 85 % ukupnog fonda en-skih imena. Ime Mara tijekom cijelog 20. stoljea (s iznimkom sedamdesetih go-dina) bez premca je najuestalije panjolsko ensko ime.

    FOLIA ONOMASTICA CROATICA 22 (2013)

    121

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    122

    to dakle nagoni ljude da dijete nazovu Mara de las Angustias? Bez sumnje pobonost, no valja razmotriti i ulogu profilakse. Ta se motivacija s vremenom gubi te su danas marijanska imena iskljuivo posljedica duboko ukorijenjene tra-dicije, a u skladu sa suvremenim antroponimijskim tendencijama nadijevanja sve kraih, neobinijih i zvunijih imena, sve je manje Angustias u panjolskoj.

    1. Korpus i metodologija istraivanja

    Istraivanje se temelji na autorskom korpusu izraenom na temelju postojeih leksikografskih izvora (Garca Gallarn 1998; Faure 2002 i dr.) i onih marijanskih pobonosti koje su posluile ili su mogle posluiti kao motivacija prilikom imeno-vanja. Jedan je od restriktivnih kriterija korpusa potvrenost (i uestalost) oblika u popisima stanovnitva i rezultatima mrenih pretraivanja (pretraivai, dru-tvene mree). Kod navoenja elemenata korpusa, uz ime se donosi njegova ue-stalost na teritoriju panjolske te u zagradi prosjena dob nositelja imena1. Za ona imena kod kojih je to od posebnog znaaja za ovaj rad navodi se i njihova uesta-lost u odreenim regijama ().

    Marijanskim imenima smatramo enska osobna imena motivirana marijan-skim pobonostima (svetkovinama, blagdanima, spomendanima, mjestima i okol-nostima ukazanja i sl.) te ona sloena imena ija je prva sastavnica Mara, a u do-puni se nalazi ime motivirano kranskim nazivljem. Rad nije etimoloke prirode nego govori o povijesti imena. Npr. kod imena motiviranih toponimima etimolo-gija toponima tumai se samo u osobitim sluajevima.

    Budui da je panjolski jezik poveznica antroponimijskih sustava panjolske i Hispanske Amerike, za potrebe ovoga rada, pojmove panjolska antroponimija i panjolski antroponimijski sustav rabimo u znaenju antroponimija panjolske i antroponimijski sustav panjolske, iako korpus sadrava i imena koja nisu ka-stiljska, koja su prikladno oznaena. Naime, rije je o iznimno heterogenom su-stavu koji nije samo kastiljski, pa time ni samo panjolski, znamo li da su kastilj-ski i panjolski istoznanice. Njegovo su uporite etiri velika jezina sustava: ba-skijski, galjeki, katalonski i panjolski, unutar kojega moemo razlikovati ka-stiljsko, aragonsko-navarsko i asturijsko-leonsko podruje, te zone u kojima do-lazi do dodira navedenih jezika, kao to su istoni Len, Kantabrija, Ekstremadu-ra, istona La Mancha i istona Andaluzija. Neki su antroponimijski sustavi ne-

    1 Podatci Dravnog zavoda za statistiku Kraljevine panjolske (Instituto Nacional de Estad-stica), na temelju Registra graana s prebivalitem ili boravitem u panjolskoj (Padrn Continuo). Podatci datiraju od 1. sijenja 2013., aktualizirani su 22. svibnja 2013. i dostupni su na: (konzultirano u kolovozu 2013.). Aplikacija donosi sva imena ija je uestalost vea od 20 na na-cionalnoj razini, ne razlikuje dijakritike znakove (varijante imena s grafikim akcentom) niti ime-na s lanom, npr. objedinjuje rezultate za imena Mara Dolores i Mara de los Dolores. Podatci pri-kazani u istraivanju prikazuju se s obzirom na navedena ogranienja.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    123

    stali sa panjolskog teritorija (npr. mozarabiki (andaluzijskoromanski), arapski, berberski i idovski), no neki su (poput arapskog i hispanskoamerikog) zaivjeli dolaskom velikog vala emigranata u 20. stoljeu. U manjoj mjeri, na panjolski su antroponimijski sustav utjecali jo i okcitanski (osobito u svojoj gaskonjskoj ina-ici), portugalski i francuski.

    1.1. Hagionimi u panjolskoj antroponimiji

    Fenomen specifian za svu zapadnoeuropsku antroponimiju, opadanje ue-stalosti narodnih imena transparentne etimologije (na Pirenejskom poluotoku svevskih i vizigotskih kao to su Elvira, Jimena, Pelayo, Muo, Bermudo, Gon-zalo, Nuo i dr.) te irenje opih kranskih imena (Mara, Jos, Juan), to osobi-to dolazi do izraaja nakon nakon Tridentskog koncila (1545. 1563.), koji izrije-kom propisuje nadijevanje imena iz katolikih kalendara, a poslije i obvezne sa-stavnice Mara u enskim imenima, u panjolskom e antroponimijskom susta-vu ostaviti dubok trag. Naime, uz ime Mara pojavit e se bogat repertoar dopu-na sastavnica sloenih imena motiviranih brojnim marijanskim pobonosti-ma na Pirenejskom poluotoku kakav ne nalazimo ni u jednom europskom antro-ponimijskom sustavu.

    Kad je rije o mukim imenima, uz oblike koji se javljaju i u drugim europ-skim antroponimijskim sustavima, kao zanimljivost vrijedi istaknuti hagionim Je-ss Isus, koji se javlja relativno kasno i posvjedoen je kao osobno ime u 17. sto-ljeu, iako je postojao kao dopuna sloenih imena (Faure 2002: 437). Hagionim je prisutan u svim antroponimijskim sustavima Pirenejskog poluotoka (kat. Jess [zs]; [ezs] i [ess]), galj. Xess, bask. Josu, port. Jesus), kao uobiajeno, re-lativno uestalo2 i neobiljeeno ime. U kastiljskoj je antroponimiji takoer zabilje-en, iako rjee, i enski oblik Jesusa3.

    1.2. Motivirana imena

    Motivirana ili etimoloki transparentna imena u panjolskoj se terminologi-ji nazivaju i antropnimos transparentes o parlantes (Garca Gallarn 1998: 11). Na njihov je odabir moglo utjecati nebrojeno mnogo imbenika. S obzirom na ne-posjedovanje podataka o razlozima imenodavatelja prilikom odabira odreenog imena teko ih je klasificirati, no njihova je motiviranost uvijek izvanjezina.

    Prema Brozovi Ronevi i ic-Fuchs, teite je tradicionalne onomastike te-orije prouavanje vlastitih imena kao jezinih znakova koji identificiraju objekte imenovanja, a znatno se manja pozornost posveuje motivacijskim poticajima u samome procesu imenovanja i kulturnome kontekstu unutar kojega ime nastaje

    2 Jess 292.893 (45,5); Xess 198 (38,4); Josu 5.928 (27,5)3 Jesusa 7.399 (72,2)

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    124

    (Brozovi Ronevi, ic Fuchs 20032004: 9697). Autorice istiu da su pri nadije-vanju imena primarni poticaji najee elje i nade imenovatelja koje se nastoje prenijeti na dijete, ali poticaji mogu biti i pojedini dogaaji unutar zajednice ve-zani uz sam dan roenja djeteta, opisi nekog specifinog djetetova obiljeja i sl. (Idem: 101). imundi pak tvrdi da odabiranjem imena imenovatelj iskazuje vla-stite namjere, elje, poimanja ovoga ili onoga, ukus, nakane, politiku i ideologij-sku pripadnost, vjersko raspoloenje, zanos prema umjetninama i poznatim ljudi-ma i dr. (imundi 1978: 166). Sastrustegi, akademik Baskijske kraljevske akade-mije za jezik (Euskaltzaindia Real Academia de la Lengua Vasca) i autor triju izdanja Rjenika baskijskih imena, u povijesnom osvrtu na povijest imen baskij-skog antroponimijskog sustava kao motivacijske imbenike imenovanja navo-di a) trag predaka (nasljeivanje imena), b) kumove kao imenodavce, c) imena iz katolikog kalendara i d) zvunost. Na tlu dananje panjolske osobito je zanim-ljivo nasljeivanje imena. Osim nasljeivanja oeva (ili djedova) imena, djevoj-ice nerijetko nasljeuju majino ime. Sve do uspostave zakonskog okvira odre-ivanja osobnih imena krajem 19. stoljea (Lonar 2009), panjolski je antropo-nimijski sustav bio neureen, a matice roenih vodili su upni uredi. Do zakon-ske odredbe koja zabranjuje nadijevanje istog imena brai i sestrama svi su la-novi jedne obitelji, bez obzira na njihov broj, mogli dijeliti samo dva imena, ime oca i ime majke. Nasljeivanje majina imena kod djevojica zadralo se do da-nas te ni u suvremenoj antroponimiji nisu neuobiajene etverolane obitelji sa samo dva imena.

    Poznato je da su biljke i ivotinje najei izvor inspiracije u procesu imenova-nja u svim onomastikim tradicijama. Brozovi Ronevi i ic-Fuchs istiu kako su ivotinje u pravilu, ali, naravno, ne iskljuivo [...] imena mukaraca, a biljke [...] imena ena. Odnosno, mukim se imenima nastoje odraziti pojmovi stabilno-sti, snage, junatva [...] dok enska imena u pravilu tee obiljeavanju njenosti, gracilnosti i ljepote, a motivirana su raznim pojmovima koji imaju pozitivne ko-notacije, kao boja, cvijee, drago kamenje, Sunce/Mjesec i sl.) (Brozovi Rone-vi, ic Fuchs 20032004: 98). Brojni autori takoer svjedoe da su enska imena ee semantiki transparentna. Vaxelaire istie da su u vodeim europskim je-zicima muka imena vrlo rijetko homografna s opim imenicama, dok meu en-skim imenima postoje takva, ali je izbor (barem u engleskom jeziku) ipak limiti-ran na tri semantika polja, a to su nazivi za osjeaje, cvijee i drago kamenje (Vaxelaire 2007: 9).

    Zakljuno, izbor osobnog imena uvijek je izvanjezini in i na njegov odabir utjee velik broj imbenika. U sluaju marijanskih imena, osim vjerskih razloga i kulturolokog naslijea o kojima svjedoe statistiki podatci o uestalosti odre-enih imena u odreenim mjestima ili regijama, neka su od najpoznatijih imena u potpunosti izgubila motivaciju te postala dio antroponimijskog fonda nehispa-

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    125

    nofonog govornog podruja (Carmen (Karmen), Dolores, Lola, Mercedes), dok je motivacija manje poznatih imena nepoznata ak i unutar hispanofonog govor-nog podruja.

    1.3. Osobitosti marijanskih imena kao hagionima

    Lik Isusove majke Marije prisutan je u idovstvu, islamu i kranstvu. U kato-likom nauku najvie se spominje kao Isusova majka, Bogorodica i Majka Boja. Proglaena je svetom na Efekom koncilu 431. godine, za vrijeme pontifikata pape Celestina I., a nakon Lateranskog koncila 649. godine, na kojem se raspravljalo o njezinu bezgrjenom zaeu, tovanje Djevice Marije iri se i na Zapadu. Za ire-nje marijanskog kulta u panjolskoj najzasluniji je toledski nadbiskup Ildefonso, zagovornik ideje o Marijinu djevianstvu.

    Marijanska imena ubrajaju se u hagionime, imena svetaca. Njihova je osobi-tost u tome da su sva motivirana jednom jedinom sveticom koja se u marijan-skom kultu tuje putem brojnih pobonosti (svetkovine, blagdani, spomendani, zagovori), odnosno advokacija koje su rezultat vjerovanja da se Gospa ukazu-je diljem svijeta.

    Advokacije su varijantni oblici boanskoga lika. Svaka je advokaci-ja u pukome vjerovanju drukiji lik boanstva. Ponekad nosi razliita obi-ljeja ili je drukije obuena. Iako je boanstvo prema katolikome uenju isto, puk ga smatra razliitim. Primjerice, dok Crkva dri da ima samo jed-na Marija, te da su sve njezine predodbe zamjenjive, puke su pobono-sti iskristalizirane oko razliitih predodbi Marije, pa se puk obraa Mari-ji na tom i tom mjestu, primjerice, Majci Bojoj Judskoj ili Majci Bojoj Bi-strikoj u Judu i u Bistrici. Paradoksalno je pritom da su Marijin kult iri-li u zapadnoj Europi prosjaki redovi kao simbol univerzalne crkve s kojim se eljelo istisnuti lokalne kultove. Meutim, upe, dijeceze, religijske za-jednice i nacije suprotstavile su se univerzalistikim tendencijama Mariji-na kulta diversificirajui Marijinu predodbu i razvijajui razliite simbo-like predodbe Marije u razliitim zajednicama, tako da se moe rei da je svaka lokalna zajednica imala svoju vlastitu Mariju (Christian 1989, u apo 1991: 39).

    Dva su tipa advokacija, tzv. mistine i zemaljske. Prve se odnose na dogme i taumaturke osobine Djevice Marije, a druge se tiu njezinih zemaljskih ukaza-nja i udesa. Obje se vrste advokacija nerijetko proglaavaju zatitnicama mjesta, regija ili zemalja. panjolske se advokacije javljaju u oblicima Virgen de X Gos-pa od, ili, ee, Nuestra Seora de X Naa Gospa od X4, a obiljeavaju se ili po-znatijim marijanskim blagdanima ili pak na dan osnutka mjesta, obljetnicu pro-

    4 Kat. Mare de Du de X Majka Boja od X, Verge de X; galj. Nosa Seora de X, Virxe de X; port. Nossa Senhora de X, Virgem de X; bask. X-ko Ama/Andre(a) Gospa; Djevica. Za panj. advokacije rabimo skraenicu N Sra.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    126

    nalaska kipa, izgradnje crkve i sl. Neke su od marijanskih advokacija prisutne u vie tradicija (npr. Gospa Karmelska, Gospa Snijena, Gospa od Anela, alosna Gospa), no u rijetkim antroponimijskim sustavima predstavljaju uobiajeni obra-zac tvorbe enskih imena5.

    Onomastiki gledano, rije je o varijantnim oblicima istog hagionima, a s ob-zirom na njihov lokalni karakter moe se ustvrditi da se radi o motiviranim ha-gionimima koji su na granici s pukim, narodnim imenima. Na formalnom planu moemo govoriti o hagionimu Mara i njegovim dopunama (koje su pak nerijet-ko zaivjele kao samostalna jednostavna imena), u ijem se sadraju moe naslu-titi klasifikacija prema semantikim poljima.

    1.4. Hagionim Mara

    Osim kao jednostavno ime, Mara je u panjolskom antroponimijskom susta-vu najea sastavnica sloenih imena, pri emu moe biti prva ili druga sastav-nica enskoga imena (Mara Rosa, Rosa Mara) ili pak druga sastavnica mukog imena (Jos Mara, Juan Mara). Zanimljiva je paralela s mukim imenima Jess i Jos koja se javljaju kao prva sastavnica mukih imena (Jos Mara, Juan Jos, Pedro Jess) ili kao druga sastavnica enskih imena (Mara Jess, Mara Jos).

    U panjolskom antroponimijskom sustavu ovaj se hagionim pojavljuje u razli-itim grafijama, s grafikim akcentom (Mara) ili bez njega (Maria). Potonji od-govara katalonskoj jezinoj normi, ali se bez obzira na to javlja i izvan katalon-skog govornog podruja, gdje odgovara izgovoru [maria]. Nalazimo, meutim, i sljedee oblike: Miriam, Mirian, Miryam, Miryan, Myriam, Myrian, Mariam (po uzoru na Maryam, arapski oblik imena) te baskijski Miren. Ime Miriam6 (sa svim svojim grafikim varijantama) u posljednje je vrijeme, kada marijanskim imeni-ma opada popularnost, jedno od pomodnih enskih imena (nombres de moda), to bi mogao biti jedan od pokazatelja da imenovatelji u trenutku nadijevanja ime-na nisu svjesni njegove (ne)motiviranosti nego djetetu jednostavno odaberu ime koje im se svia.

    U tvorbi sloenih enskih imena, osim kao sastavnica marijanskih imena, ha-gionim Mara javlja se i u kombinaciji s drugim hagionimima, obino kao prva (Mara Teresa, Mara Isabel) ili, rjee, kao druga sastavnica (Ana Mara, Eva

    5 Hrvatskim bismo oblicima marijanskih imena mogli smatrati enska imena Karmen, Kar-mela, Ruarija, Anela i dr., ukoliko bismo, dakako, mogli potvrditi njihovu motivaciju, no na tlu panjolske gotovo je svaka advokacija posluila za tvorbu jednog imena (ili vie njih).

    6 Miriam 58.999 (21,8); Mirian 12.753 (23,9); Miryam 1.924 (25,0); Miryan 400 (27,0); Myriam 4.707 (29,1); Myrian 764 (30,1); Mariam 5.579 (14,3); Maryam 1.515 (15,2). Prema statistici o uesta-losti imena po nacionalnosti, ime Mariam nosi podjednak broj panjolki i stranih dravljanki, dok je ime Maryam rjee (376 panjolskih dravljanki).

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    127

    Mara, Rosa Mara)7, ili pak s drugim nesvetakim imenima, najee na prvom mjestu (Mara Luisa, Mara Elena, Mara Fernanda).

    Takoer, Mara je jedno od rijetkih enskih imena koja su posluila u matro-nimikoj tvorbi prezimena te su iz njega izvedena prezimena Mara, Maras, de Mara i dr. Zanimljivo je i muko ime Mariano (kat. Mari, bask. Maren), od lat. Marianus/Mariana, zabiljeeno kao cognomen jo u rimsko doba (< lat. Marius + patronimiki sufiks -anus). U panjolskoj se popularnost imena Mariano8 tumai pukim vjerovanjem da ime dolazi od lat. marianus, panj. mariano marijanski, koji se odnosi na Djevicu Mariju (Faure 2002: 504).

    2. Marijanska imena

    Brojnost i uestalost dvije su najznaajnije karakteristike korpusa panjolskih marijanskih imena. Svojom uestalou, osobito kad je rije o najpoznatijim ma-rijanskim imenima, bez premca nadmauju sve ostale hagionime prisutne kako u panjolskoj tako i u drugim antroponimijskim sustavima.

    Kad je rije o formalnoj strukturi marijanskih imena, uvidom u antroponimij-ske podatke i zakonski okvir koji ograniava broj imena (jedno sloeno ili dva jednostavna imena), u panjolskom antroponimijskom sustavu, odnosno u svim njegovim podsustavima, moemo uoiti sloena i jednostavna marijanska ime-na pa ak i njihove hipokoristine oblike koji su zaivjeli kao samostalna imena. Povijesno gledajui, moemo pretpostaviti da je izvorni oblik marijanskog imena sloen te da se sastoji od komponente Mara i njezine dopune koja se s vremenom osamostaljuje kao jednostavno marijansko ime:

    Mara de los Dolores > Mara Dolores (kat. Maria Dolors, galj. Mara Dores) > Dolores (kat. Dolors, galj., port. Dores) > Lola; Mara de la Inmaculada Concepcin > Mara Concepcin (kat. Maria Con-cepci) > Concepcin (kat. Concepci, bask. Sorne, Sorkunde) > Concha (kat. Contxa) > Conchita; Mara de la Inmaculada Concepcin > Mara Inmaculada (Inmaculada Mara) (kat. Maria Immaculada) Inmaculada (bask. Garbie) > Inma9. 7 Kao primjere navodimo uobiajenije kombinacije, iako se Mara moe javiti u kombinaci-

    ji s istim jednostavnim imenom na oba mjesta u sintagmi sloenog imena (Rosa Mara, Mara Rosa; Mara Isabel, Isabel Mara). Kao to je prije navedeno, u sluaju mukih hagionima Jess i Jos, za-mjena mjesta sastavnica daje podatak o spolu nositelja imena: Mara Jess () : Jess Mara (M); Mara Jos () : Jos Mara (M).

    8 Mariano 51.953 (57,3)9 M Dolores 271.184 (51,9) (kat. M Dolors 9.489 (56,8); galj., port. M Dores 158 (48,8)) Do-

    lores 230.570 (63,9) (kat. Dolors 7.734 (65,8); galj., port. Dores < 20) Lola 8.673 (7,9) Inmacula-da Concepcin 6.683 (36,2) M Concepcin 63.534 (57,3) (kat. M Concepci 741 (58,8)) M Inma-culada 28.923 (42,8) Inmaculada 81.412 (38,4) (bask. Garbie 1.722 (41,2)) Concepcin 166.913

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    128

    3. Klasifikacija marijanskih imena

    Marijanska imena klasificirat emo na temelju semantikog polja kojemu pri-pada dopuna sloenih imena, odnosno marijanska advokacija. U najveem broju sluajeva imena se javljaju u oba oblika, i kao jednostavna i kao sloena. Pritom je katkada ee jednostavno ime10, katkada sloeno11, a ima i sluajeva gdje je ue-stalost jednostavnog i sloenog imena podjednaka12. Openito govorei, iako ne i u pravilu, poznatija imena, odnosno ona koja su motivirana poznatijim advo-kacijama, ee se pojavljuju kao jednostavna (bez sastavnice Mara) dok se ime-na motivirana lokalnim advokacijama, osobito ako se dopuna podudara s apelati-vom, ee javljaju uz sastavnicu Mara. Zanimljivo je da se u baskijskom antro-ponimijskom sustavu marijanska imena u pravilu javljaju kao samostalna (Ain-hoa, Alazne, Izaskun, Itziar, Leyre itd.), a vrijedi spomenuti i da su baskijska ime-na, ne samo marijanska, uestala u suvremenoj antroponimiji te se javljaju kao pomodna imena diljem panjolske (Gorka13, Aitor14, Iker15).

    Kod nekih advokacija ija je dopuna homografna s imenicama iz opeg, sva-kodnevnog leksika (Aguas vode, Angosto uzak, tijesan), nismo mogli potvrdi-ti jednostavna imena, iako ih leksikografski izvori redovno biljee. Iz tog razloga takva imena navodimo kao sloena, rabei uobiajenu skraenicu za ime Mara u panjolskom jeziku: M. Sva su druga imena, navedena kao jednostavna i bez oznake M potvrena i kao jednostavna i kao sloena.

    Takoer, postoje imena koja nisu motivirana marijanskim advokacijama, ali ih smatramo marijanskima jer je rije o enskim imenima katolike provenijenci-je koja nalazimo sa sastavnicom Mara (npr. Mara Teresa). Valja istaknuti da je neka imena teko klasificirati samo u jednu skupinu s obzirom na to da sadrajno odgovaraju dvama semantikim poljima.

    3.1. Dogaaji iz ivota Djevice Marije

    U prvu skupinu marijanskih imena ubrojili smo ona enska imena motivira-na dogaajima iz ivota Bogorodice, ali i njezina sina. Rije je ujedno i o svetkovi-

    (62,1) (kat. Concepci 4.307 (67,2); bask. Sorne 39 (48,5); bask. Sorkunde 203 (44,5)) Concha 979 (59,2) Conchita 958 (62,8) Inma 295 (33,1).

    10 Usp. Consuelo 60.916 (63,5) : M Consuelo 17.141 (54,1); Encarnacin 125.140 (59,6) : M En-carnacin 20.249 (54,1)

    11 ngeles 78.689 (62,5) : M de los ngeles 233.148 (50,5); Nieves 31.396 (56,4) : M de las Nieves 54.043 (51,6). Usp. kat. Neus 9.797 (29,5) : Maria Neus 2.165 (45,9) i bask. Edurne 7.073 (26,6): Maria Edurne 144 (38,7).

    12 Usp. Dolores: M Dolores (nota 9.); Soledad 35.434 (56,5) : M Soledad 47.844 (50,5)13 Baskijski oblik hagionima Juraj (panj., port. Jorge, kat. Jordi, galj. Xurxo).14 Prema legendi, prvi stanovnik Pirenejskog poluotoka, Bask.15 Baskijsko narodno ime.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    129

    nama i blagdanima koji se slave u katolikoj Crkvi, odnosno o tzv. mistinim ad-vokacijama. Imena iz ove skupine, u odgovarajuem obliku, pojavljuju se i u dru-gim romanskim jezicima.

    U ovu smo podskupinu takoer ubrojili i imena motivirana dogaajima iz Isu-sova ivota. Imena oznaena zvjezdicom (*) nisu motivirana marijanskim advo-kacijama. Zanimljivo je da se u dopuni marijanskih imena javljaju i motivi koji, iako se tiu njezina sina, nisu izravno povezani s njome, odnosno, da meu lokal-nim advokacijama nalazimo i Gospu od Uskrsnua, Gospu od Kalvarije, Gospu od Obrezanja i dr.

    Natividad roenje (Marijino), Natividad* (Nacimiento* roenje (Isusovo), Navidad* Boi), Anunciacin navjetenje, Expectacin oekivanje poro-da, Visitacin Marijin pohod Elizabeti, Jess Isus, Circuncisin16 obrezanje, Presentacin predstavljanje Isusa u hramu, Purificacin ienje (nakon po-roda), Calvario kalvarija, Pasin pasija, Dolores (sedam) alosti, Angusti-as tjeskobe, jadi, Piedad samilost, milosre, Soledad samoa, Resurreccin uskrsnue, Ascensin uzaae (Isusovo), Asuncin uznesenje (Marijino), Trnsito uznesenje.

    Rije je o advokacijama, a potom i enskim imenima, koje se odnose na doga-aje iz ivota Djevice Marije. Na primjer, ime Mara de los Dolores BDM alo-sna, alosna Gospa aludira na sedam Gospinih alosti17. Srodna su navedenom imenu imena Mara de las Angustias i Mara de la Piedad (tal. Piet) koja se odnose na osjeaje Djevice Marije tijekom Isusove kalvarije. Iz navedenog su ra-zloga oba imena formalno u mnoini, iako se, dakako, na planu sintagme slau u jednini. Ime Angustia, u jednini, motivirano je advokacijom N Sra. de la Quin-ta Angustia Naa Gospa od Pete alosti i odnosi se na petu alost Djevice Mari-je, Isusovo raspee. U istom se semantikom polju nalazi i ime Mara de la Sole-dad, motivirano advokacijom Gospe od Samoe koja evocira njezine osjeaje na-kon sinove smrti.

    Ime Expectacin18, u opadanju, motivirano je advokacijom i blagdanom oe-kivanja poroda Blaene Djevice Marije (N Sra. de la Expectacin del Parto Divino)19. Istovjetna advokacija, N Sra. de la O, posluila je kao motivacija za uveno ime Mara de la O, to je ujedno i naziv jedne od najpoznatijih panjolskih copli, iz istoimenog filma (1936.). Najrairenija hipoteza o porijeklu ovoga imena jest ta da ono potjee od uzvika divljenja O kojim zapoinju pjesme u ast Dje-vice Marije koje se pjevaju povodom tog blagdana (Faure 2002: 563).

    16 Circuncisin 50 (72,1). Rije je o jednom od najstarijih imena iz korpusa. 17 1. Proroanstvo starca imuna u Hramu; 2. Bijeg u Egipat; 3. alost za dvanaestogodinjim

    Isusom koji se izgubio; 4. Noenje kria; 5. Raspee; 6. Skidanje s kria; 7. Polaganje u grob.18 Expectacin 322 (69,3); Mara de la Expectacin 52 (62,3); Mara de la O 2.691 (40,3).19 Blagdan je uveden upravo u panjolskoj, gdje se slavi od 657. godine, 18. prosinca, a na ra-

    zini Crkve potvren je 1573. pismom pape Grgura XIII.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    130

    3.2. Epiteti koji krase Djevicu Mariju

    Poput marijanskih advokacija koje mogu biti univerzalne ili lokalne, titule, odnosno epiteti koji u katolikoj tradiciji krase djevicu Mariju mogu biti opepo-znati (Kraljica Neba, Gospa od Milosti, Gospa od Milosra i sl.) ili pak lokalni pa tako svaka zajednica ima svoje vlastite titule kojima asti Djevicu Mariju20.

    U ovoj skupini rije je mahom o marijanskim advokacijama, pri emu je moti-vacijski leksem za osobno ime bio epitet koji se javlja uz lik Djevice Marije. Rije je o epitetima, titulama i karakteristikama koje se pridijevaju Gospi.

    Adoratriz oboavateljica, Alivio olakanje, Amparo utoite (Desampara-dos onima koji nemaju utoite) (< Gospa od Utoita), ngeles aneli (< Kraljica anela), Aparecida koja se ukazuje, Auxiliadora pomonica (< Ma-rija Pomonica), M Auxilio pomo (< Marija Pomonica), Bienaparecida koja se dobro, sretno ukazala, Bienvenida dobrodola, M del Buen Conse-jo dobar savjet (< Majka Dobrog Savjeta), Consolacin (Consuelo, Consola-da) utjeha (< Gospa od Utjehe), Delicias slasti, naslade, Divina boanska, Dulce Nombre slatko ime (Marijino), Ermitaa isposnica, Esclavitud slu-ba (< Real e Ilustre Esclavitud y Santo Rosario de Nuestra Seora la Real de la Almudena), Gua vodi, Humildad poniznost, Luz svjetlost (< Kralji-ca Svjetlosti), Mar more (< Gospa od Mora), Maravillas udesa (< Gospa od udesa), Martirio muenitvo, Merced milost, Mercedes milosti (< Gos-pa od Milosti21), Milagro udo, Milagros udesa (< Gospa od udesa), Mi-sericordia milosre (< Gospa od Milosra), Olvido zaborav, Oro zlato, Pa-stora pastirica, Peregrina hodoasnica, Paz mir (< Kraljica Mira), Perpe-tuo Socorro trajna pomo (nalik advokaciji Gospe od Brze Pomoi), Piadosa milosrdna, Placeres radosti, Pureza istoa, Recuerdo spomen, Remedio lijek, Rosario krunica (< Kraljica Svete Krunice), Remedios pomoi (< Ma-rija Pomonica), Salud zdravlje (< Gospa od Zdravlja), Salvadora spasiteljica, Santa sveta, Santos (< Todos los Santos Svi sveti < Kraljica Svih Svetih)

    Osobito su zanimljiva imena motivirana advokacijom Dulce Nombre slatko ime koja se javljaju u vie oblika, kao jednostavno ili kao sloena imena: 1) Dul-ce (v. 3.4.), 2) Dulce Nombre, 3) Mara Dulce Nombre i 4) Mara Dulce Nombre de Jess, to su ujedno rijetki primjeri iz korpusa koji sadravaju vie od dvije sa-stavnice sloenog imena. Imena motivirana epitetima takoer se javljaju kao jed-nostavna ili sloena, sa slobodnom varijacijom prepozicije i lana te u kontrahira-nom obliku, npr. Mara de los ngeles > Mara ngeles > Maringeles > nge-les. Kod nekih imena vidljiva je i varijacija broja u dopuni (Mara ngel Mara ngeles; Merced Mercedes; Milagro Milagros; Remedio Remedios).

    20 U Hrvatskoj se npr. Gospu tuje i kao Kraljicu Hrvata ili kao najvjerniju odvjetnicu Hr-vatske (fidelissima advocata Croatiae).

    21 Ta je advokacija posluila kao motivacija enskom imenu Mercedes, od kojega je pak nasta-lo ime poznate automobilske marke.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    131

    3.3. Toponimi

    U skupinu imena motiviranih toponimima ubrajamo sva imena u ijoj se do-puni nalazi toponim. Rije je o imenima mjest ukazanja ili mjest gdje se slavi odreena advokacija, od kojih su neka u meuvremenu raseljena (npr. zbog sue ili kakvih drugih okolnosti). Mjesto gdje se tuje odreena advokacija ne mora odgovarati mjestu ukazanja. Npr. N Sra. de la Granada (Gospa od ipka) ne sla-vi se, kako bi se moglo pretpostaviti, u Granadi, nego u Huelvi i Badajozu, a Vir-gen de Monsalud, u Alfarnateu (Mlaga), iako je rije o oronimu iz Guadalajare (v. 3.3.1.), odakle je, prema legendi, prenesena advokacija22.

    U onomastikom smislu, rije je o oblicima na granici antroponima, hagioni-ma i toponima. Iz navedenog razloga, budui da je u prvom redu rije o enskim imenima, navodimo znaenja etimoloki prozirnih oblika. Kao to je ve navede-no, kod sloenih imena ija je dopuna homografna s imenicama iz opeg leksika, ime se obino javlja sa sastavnicom Mara. Takav je sluaj i s transparentnim to-ponimima.

    guila orao, bask. Ainhoa, Alczar kula, utvrda, tvrava, M Alcor brje-uljak, obronak, M Alharilla, Almudena, M Angosto uzak, tijesan, Ara-celi, Argeme, Arrixaca, Atocha esprto, M Baos toplice, termalne vode, Barbao, Butarque, Cabo rt, Candelaria23 Svijenica, Carrin, M Clau-stro, M Collado humak, brdace, Cortes, M Cortijo, Covadonga, Cripta-na, Cuesta brjeuljak, uzbrdica, Cueva (Santa) (sveta) pilja, Ermitas, kat. Estany, Estbaliz, Fuencisla, M Garabandal, Henar sjenik, Huertas vrto-vi, bask. Idoya (Idoia), bask. Icar (Itziar), bask. Irache (Iratxe), bask. Iza-skun, Linarejos, Llanos nizine, ravnice, kat. Lluc, Macarena, Mairena, kat. Meritxell, Njera, Nieva (< panj. nieve snijeg), Nuria (kat. Nria), Olatz, Palomares golubinjaci, Pea, Puebla, Puerto luka, kat. Puy vrh, kat. Ri-era korito rijeke, Ro rijeka, Roncesvalles, Rus, Salas, M Saliente, Sete-filla, Sierra planina, Sonsoles, Tscar, Tremedal, M Val, M Valdefuentes, Valle dolina, Vallivana neplodna, neobradiva dolina, Valvanera, (var. Bal-vanera, Balbanera), Vega plodna dolina (v. 3.4.), Veredas putevi, staze, Zo-cueca.

    Od imena motiviranih toponimima kao zanimljivost moemo izdvojiti toponi-me arapskog porijekla (Alczar, Almudena, Argeme, Atocha, Escardiel), od ko-jih se mnogi interpretiraju pukom etimologijom, kao i fitotoponime poput Bre-zales podruje bogato vrijesom, Pinar borik, Pino bor.

    22 Monsalud 99 (63,7) 71 Mlaga, 20 Granada; Mara Monsalud 54 (53,8) 36 Mlaga, 8 Granada.

    23 M Candelaria 9.586 (49,4) 8.303 Kanarski otoci. Rije je o toponimu motiviranom kato-likim blagdanom Svijenice.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    132

    3.3.1. Oronimi

    Begoa24, Cabeza glava, Castaar kestenik, Carrodilla25, Gdor, bask. Leire (Leyre), Monsalud, kat. Montserrat26, M Uju

    3.3.2. Hidronimi

    M Cuadros, Guadalupe, Guaditoca, Montemayor, Rinsares, M Turru-chel

    3.3.3. Biblijski toponimi

    Meu toponimima pronalazimo i biblijske toponime, motivirane advokacijama u ijoj je dopuni biblijski toponim (ili oronim). Rije je o sljedeim imenima:

    Beln27 Betlehem, Nazaret (Nazareth28), Carmen29, M del Monte Carme-lo30, Jerusaln

    3.3.4. Makrotoponimi

    Termin makrotoponimi, unato njegovoj manjkavosti, rabimo za potrebe ovog rada kako bismo preciznije definirali dva toponima koja oznaavaju kontinent i javljaju se u marijanskim advokacijama koje se slave na panjolskom tlu. Rije je o imenima frica i Europa, koja su viestruko motivirana, a marijansko porijeklo vuku iz advokacija Santa Mara de frica, koja je zatitnica autonomnog grada Ceute i N Sra. de Europa (Virgen de Europa), porijeklom s Gibraltara, koja se ta-koer slavi u Algecirasu. Statistiki podatci svjedoe da su imena M frica i M Europa uobiajena na jugu panjolske.

    24 Ime Begoa, motivirano marijanskom advokacijom N Sra. de Begoa, esto se pogrjeno dovodi u vezu s imenom Begonia begonija, motiviranim cvijetom, koji je pak dobio ime remetoni-mizacijom, prema Michelu Begnu (1638. 1710.), francuskom asniku u Santo Domingu koji je tu biljku donio u Francusku.

    25 Carrodilla 22 (71,2) 100 % Huesca. Ime je motivirano advokacijom Virgen de Carrodilla, iji je kult prenesen u Mendozu (Argentina) te ga, osim u panjolskoj pronalazimo i u Argentini. U panjolskoj je ime zabiljeeno iskljuivo u Huesci, gdje se tuje navedena advokacija.

    26 Zanimljivo je da je na Balearskim i Kanarskim otocima Montserrat muko ime, dok se en-sko javlja u obliku Montserrada. Kastiljski oblik Montserrate nije zabiljeen.

    27 Kao apelativ, beln oznaava jaslice, prikaz Isusova roenja. Sloeno ime Ana Beln, koje se javlja od 70-tih godina 20. st. (prosjena dob: 31,5), popularnost duguje uvenoj panjolskoj pjeva-ici koja ga nosi kao umjetniko (dok joj je slubeno ime takoer marijansko, M del Pilar).

    28 Osim u razliitim grafijama, ime se javlja i kao epitet, Nazarena Nazareanka. Rije je o relativno mladom imenu (usp. prosjenu dob: Nazaret 7.189 (16,6); M Nazaret 1.264 (26,3); Na-zareth 938 (18,7); M Nazareth 152 (33,2)), koje je esto u Andaluziji, gdje se slavi advokacija Gos-pe iz Nazareta. Navedeni su podatci u suprotnosti s uobiajenim tvrdnjama o opadanju popularno-sti marijanskih imena.

    29 M del Carmen 677.777 (52,0); Carmen 439.387 (59,7). Rije je o najuestalijem marijan-skom imenu.

    30 M del Monte Carmelo 22 (57,4)

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    133

    Gospa Europska zanimljiva je i po tome to je rije o advokaciji Bienaventu-rada Virgen Mara Blaena Djevica Marija, u ijem se opisu navodi epitet. Ime Bienaventurada, potvreno u leksikografskim izvorima, ne ini dio suvremenog onomastikog repertoara te ga iz navedenog razloga ne navodimo.

    3.3.5. Strani toponimi

    Jedna je od osobitosti panjolskih marijanskih imena i preuzimanje stranih ad-vokacija koje se izvorno ne slave na panjolskom tlu. Rije je o imenima motivira-nim advokacijama Gospe Fatimske (Portugal), Gospe Lurdske (Francuska), Gos-pe Loretske (Italija) i manje poznatom francuskom advokacijom Sallete-Fallava-ux. Zanimljivo je i to da npr. ime Lourdes nije osobito uestalo u francuskom an-troponimijskom sustavu. U sluaju Gospe iz Sallete-Fallavauxa ime je prilagoe-no panjolskom jeziku, dok se u nekima javlja u vie grafija:

    Ftima, Loreto, Lourdes (Lurdes), Saleta

    3.4. Okolnosti ukazanja, udesa ili pronalaska slike, kipa ili medalje

    U dopuni marijanskih advokacija iz ove skupine (a time i enskih imena) na-laze se okolnosti ukazanja Djevice Marije, njezinih udesa ili pak pronalaska sli-ke, kipa, medalje ili kakve druge relikvije. Gospa se obino ukazuje u/na vodi, na putu, na stablu, dok se udesa veu za prirodne fenomene (sua nakon koje pote-e voda, potresi koji su zaustavljeni i sl.). Katkada je, prema legendi, Gospa odlu-ila o imenu svoje advokacije ili je advokacija pak nazvana prema izgledu Gospi-na kipa (npr. Virgen de Granada Gospa od ipka u ruci dri ipak). Semantiki su zanimljivi brojni toponimski leksemi i fitonimi koji se javljaju u dopuni mari-janskih imena, ija znaenja navodimo.

    M de las Aguas vode, Aguas Santas svete vode, Aguas Vivas brze vode, bask. Arnzazu glog, M Barca brodica (mjesto ukazanja), Cami-no put, M Campo polje; livada, Caos Santos svete vode31, Capilla ka-pelica, M Carrasca crnika, Castillo tvrava, Cinta vrpca, traka; pojas, M Clarines trublje, Corona (Coronas) kruna (krune), Encina hrast, Es-pino glog, kat. Fontcalda termalni izvor, Fuensanta (< fuente santa sve-ti izvor), Fuente (Clara) (bistri) izvor, Fundamento temelj; podnoje, kat., arag. Gleva32 (< gleba grude zemlje koje se dre korijena biljke), Granada ipak, Hiedra (Yedra) brljan, Hiniesta brnistra, uka, Juncal sitak, mje-sto obraslo sitom, aem, kat. Lled kostjela, koprivi, Montaa planina, Monte gora, Nieves snjegovi; snjena meava, M del Olmo brijest, Pal-ma palma, Peligros opasnosti, Piedra kamen, Piedras Albas bijelo kame-

    31 Caos Santos 139 (58,5) 139 Mlaga.32 Gleva 32 (48,7) 30 Barcelona. Ime je motivirano barcelonskom advokacijom Mare de

    Du de la Gleva.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    134

    nje33, Pilar stup; krstionica, Regla regula, Reposo odmor, poinak, Roble-do hrastik (< roble hrast), Roca stijena, Rosell, Sauce vrba, Sopetrana (< top. Sopetrn < lat. super petram), Soterraa (< lat. subterranus), M Vacas krave, Valme, Vega plodna dolina, Vias vinogradi, M Zarza kupina.

    Najpoznatije je iz skupine imena motiviranih okolnostima ensko ime Mara del Pilar, motivirano advokacijom N Sra. del Pilar Gospa od Stupa, koja se sla-vi u Zaragozi. Zatitnica je Zaragoze, panjolske i hispanskoga svijeta, a obilje-ava se 12. listopada, na Dan dravnosti Kraljevine panjolske (Da Nacional /Da de la Hispanidad). Prema legendi, tijekom boravka apostola sv. Jakova sta-rijeg u Zaragozi (1. st.), Gospa mu se ukazala na vrhu stupa, molei ga da izgradi kapelicu, to je apostol i uinio. Na temeljima te kapelice uzdigla se Bazilika Gos-pe od Stupa u Zaragozi, koja nosi ime po mramornom stupu na kojemu je Gospin kip (Garca Gallarn 1998: 254). Jedno je od najeih enskih imena u Aragonu, o emu svjedoe i statistiki podatci.

    Poput imena Pilar, brojna imena karakterizira gramatiki muki rod. Jedini je sluaj adaptacije roda apelativa ime Sopetrana, s morfemom enskog roda -a, izvedeno od toponima Sopetrn.

    3.5. Teoloki koncepti i blagdani

    Rije je o imenima u ijoj se dopuni (ili pak kao jednostavno ime) javljaju razli-iti teoloki koncepti. Navedena se imena u pravilu ee javljaju kao jednostav-na, iako smo ih gotovo sva mogli potvrditi sa sastavnicom Mara. Neka su od njih motivirana izravnom advokacijom (Gospa od Bezgrjenog Zaea), dok kod ne-kih nismo mogli potvrditi advokaciju. U ovu skupinu ubrajamo i ona imena koja su motivirana katolikim blagdanima (npr. bezgrjeno zaee kao dogma i blag-dan bezgrjenog zaea BDM) a koja bi bila teko drukije klasificirati.

    Adoracin (Epifana) bogojavljenje, epifanija, Aparicin ukazanje, Bendi-cin blagoslov, Candelaria (Candela) Svijenica, Clemencia milostivost, (Inmaculada) Concepcin (bezgrjeno) zaee, Concordia sloga, Conme-moracin spomen, Consagracin posveenje, Contemplacin kontem-placija, Corpus Tijelovo, Cruz kri, Encarnacin utjelovljenje, Exalta-cin uzvienje (svetog Kria), Espritu Santo Duh Sveti, Inmaculada Pu-reza bezgrjena istoa, Purificacin proienje, Invencin naae (sve-tog Kria), Pascua Uskrs, Patrocinio zatita, Predestinacin predodree-nje, (Divina) Providencia Boja providnost, Prudencia mudrost, Ramos Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Redencin otkupljenje34, Sacramento sakra-

    33 Ime Piedras Albas ne javlja se sa sastavnicom Mara, vjerojatno jer se smatra sloenim. Usp. Mara Dulce Nombre.

    34 Iako je Gospa od Otkupljenja jedna od poznatijih marijanskih advokacija, u panjolskom je-ziku ime Redencin nismo mogli potvrditi kao sloeno sa sastavnicom Mara.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    135

    ment, Sagrario svetite; svetohranite, Solemnidad svetkovina, Trinidad trojstvo, Virtudes krjeposti

    3.6. Viestruka motivacija

    Kako je ve navedeno, korpus sadrava i viestruko motivirana imena koja se u leksikografskim izvorima ne navode kao marijanska. Takva su npr. imena Luna i Bella koja u istom obliku postoje i u drugim antroponimijskim sustavima i sma-traju se pomodnima. U panjolskoj antroponimiji javljaju se i kao sloena imena (M Luna35, M Bella36). Uvidom u statistike podatke vidljivo je da su najea u Kordobi i Huelvi, to je bez sumnje u vezi s marijanskim advokacijama Gos-pe od Mjeseca (Virgen de Luna), koja se tuje u mjestu Villanueva de Crdoba i Lijepe Gospe (N Sra. de la Bella37), zatitnice mjesta Lepe u provinciji Huelva. Sa stajalita imenovanja, moemo ustvrditi da pored zvunosti i pomodnosti ime-na, nasluujemo i druge mogue motivacije (tradicija, nasljeivanje imena, religi-ja). Sva imena navedena u ovom odjeljku homografna su s marijanskim advoka-cijama (npr. M Bella Aurora). Meutim, teko ih je statistiki procjenjivati s ob-zirom na to da su u skladu sa suvremenim onomastikim trendovima sve popu-larnija i prisutna na cijelom teritoriju panjolske, no u nekima od njih statistika obrada podataka pokazuje nesumnjivu vezu s marijanskim kultom, osobito kad je rije o sloenim imenima38.

    Alba zora, Alegra radost, Amor39 ljubav, Aurora zora, Azucena lji-ljan, Bella lijepa, divna, Bella Aurora lijepa, divna zora, Blanca, Blan-ca Paloma bijela golubica, Paloma, Cielo nebo, Coral koralj, Esperanza nada, Estrella (Stella Maris) (morska) zvijezda, Flor de Lis cvijet (ljilja-na), Flores cvijee, Gloria, Jara oldan, buin, Lirios40 ljiljani, Luna mje-sec, M Oro zlato, Perla biser, Regina, Roco rosa, Romero rumarin, Rosa rua, Sol sunce, Victoria

    35 Mara Luna 445 (32,6) 217 Kordoba. 36 Bella 1.226 (51,0) 773 Huelva; Mara Bella 648 (47,4) 345 Huelva.37 Onomastiki je zanimljivo i ime same advokacije. Rije je, prema legendi, o udesnom pro-

    nalasku Gospina kipa, pri emu su nalaznici uzviknuli O, kako li je lijepa!. Sintaktiki, prepozici-ja de od izlina je na razini sintagme, meutim, njezino je ime nastalo po analogiji s drugim advo-kacijama, Gospa od X.

    38 M Oro 38 (48,0) 18 Murcija, 16 Alava. Rije je o dvjema advokacijama, Virgen de Oro koja se slavi u Alavi i N Sra. del Oro, zatitnici Abarna (provincija Murcija).

    39 Sloeno ime Mara del Amor Hermoso 98 (53,6) dolazi od istoimene advokacije.40 Ime Lirios, formalno u mnoini, u literaturi se najee biljei kao marijansko, od advokaci-

    je N Sra. de los Lirios Gospa od Ljiljana i u opoziciji s imenom Lirio, formalno u jednini, fitonim-ske motivacije. Advokacija se slavi u Acoyu (Alicante), gdje je ime zabiljeeno.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    136

    4. Marijanska imena u ostatku hispanofonoga svijeta

    Marijanski je kult osvajanjem Novoga svijeta prenesen i na podruja tadanjih panjolskih kolonija. Uz to to je zatitnica sedam autonomnih zajednica Kralje-vine panjolske (Valencija, Asturija, Kantabrija, Katalonija, Ekstremadura, Rioja i Kanarski otoci), Djevica Marija u razliitim se advokacijama javlja i kao zatit-nica gotovo svih hispanskoamerikih zemalja. Na podruju Hispanske Amerike (i drugih bivih kolonija) marijanska se imena javljaju:

    u oblicima motiviranim poznatijim advokacijama (ivot a) Djevice Marije, teoloki koncepti i blagdani); u panjolskim oblicima (rije je uglavnom o panjolskim b) advokacijama ije je tovanje preneseno u Hispansku Ame-riku41); s dopunama koje su motivirane nazivima lokalnih advo-c) kacija.

    Zanimljivo je da su hispanskoamerike advokacije u pravilu poznate (Gospa od Krunice iz Chiquinquira, Gospa od Bezgrjenog Zaea iz Suyape, Preista Gospa od Zaea iz Kotoke (Cotoca), Gospa od udesa iz Caacupa), no zabilje-ena su i imena motivirana okolnostima ukazanja ili pronalaska kipa (Ocotln) te ime koje je motivirano antroponimom, odnosno imenom Indijanca kojemu se, prema legendi, ukazala Gospa (Coromoto). Sve dopune, dakako, vuku porijeklo iz indijanskih jezika Hispanske Amerike. Donosimo neka od zabiljeenih imena; iako se najee javljaju kao sloena, a potvreni su i jednostavni oblici.

    M Antigua (Panama), M Antipolo (Filipini), M Caacup (Paragvaj), M Ca-ridad del Cobre42 (Kuba), M Chiquinquir (Kolumbija, Venezuela), M del Cisne Gospa od Labuda (Ekvador), M Coromoto (Venezuela), M Cotoca (Bolivija), M Gozos stihovi u ast Bogorodice (Meksiko), M Huerto (Uru-gvaj), M Lujn (Argentina), M Ocotln (Meksiko), M Suyapa (Honduras)

    5. Marijanski toponimi

    O znaaju marijanskog kulta na Pirenejskom poluotoku svjedoi i injenica da su imena marijanskih advokacija imala utjecaja i na toponimiju, u prvom redu

    41 Zanimljivo je da je kult Gospe od Koromota, izvorno hispanskoameriki, prenesen na Ka-narske otoke, gdje se javljaju imena Coromoto i M Coromoto.

    42 Rije je o kubanskoj advokaciji Nae Gospe od Milosra iz El Cobrea, mjesta na Kubi koji nosi ime El Cobre bakar prema tamonjem rudniku bakra, odnosno, u klasifikaciji marijanskih imena, o dvostruko motiviranom marijanskom imenu (epitet + toponim). U navedenom svetitu slavljena je misa zahvalnica povodom osloboenja Kube od panjolske krune (1898.) a Gospu od Mi-losra iz El Cobrea papa Benedikt XV. proglasio je zatitnicom Kube, a okrunio na misnom slavlju papa Ivan Pavao II. povodom posjeta Kubi 1998. godine.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    137

    nekadanjih panjolskih kolonija. Smatra se da su hispanskoameriki marijanski toponimi diljem svijeta stariji od antroponima, ali i od marijanskih toponima i to-ponimskih leksema Pirenejskog polutoka koji oznaavaju manje lokalitete, zase-oke, zemljita, kapelice, gradske etvrti i sl. (Menndez Pidal 1965: 10). Od naj-poznatijih primjera moemo istaknuti paragvajsku prijestolnicu Asuncin uzne-senje, ileanski Concepcin, argentinski Rosario, kalifornijski Los Angeles43 ili slubeno ime gvatemalske prijestolnice Ciudad de Guatemala, Nueva Guatema-la de la Asuncin Nova Gvatemala od Uznesenja. Jedno je od poznatih tumae-nja i da je ime meksike federalne drave Sonora takoer marijansko (< Seora). Marijanska imena nose i brojni manji lokaliteti diljem Hispanske, ali i Latinske Amerike.

    6. Marijanska imena u drugim romanskim jezicima i u baskijskom

    U Francuskoj smo zabiljeili marijanske blagdane Marie Ange Gospa od An-ela (Faure 2002: 72) i Marie Annonciade Navjetenje (Menndez Pidal 1965: 16) ija su imena takoer posluila kao enska imena. Poznato je da su francuska marijanska imena uobiajena na otojima Martinique, Guadalupe (!) i dr.

    Rossebastiano (2005) u radu o talijanskim oblicima marijanskih imenima u 20. st. donosi popis enskih imena i njihovih pripadajuih advokacija te izrijekom na-vodi imena panjolske provenijencije (Conchita, Guadalupe, Consuelo Dolores (Dolorosita), Mercedes)44. Analizirajui korpus i uestalost talijanskih marijan-skih imena, moemo zakljuiti da se prema istom obrascu javljaju i u talijanskom antroponimijskom sustavu: ime je najee ondje gdje se slavi odreena advoka-cija (npr. Consolata u Torinu, ija je zatitnica Nostra Signora della Consolazio-ne, a procesija njoj u ast naziva se Processione della Consolata), dok se fenomen panjolskih imena unutar talijanskog antroponimijskog repertoara tumai kao re-zultat kulturolokog utjecaja to ga je panjolska imala u Italiji, ali i hispansko-amerikih televizijskih sapunica (npr. Consuelo, Consuelita). Usporeujui tali-janska i panjolska marijanska imena moemo ustvrditi da je meu talijanskima rije o poznatim advokacijama (ivot Djevice Marije, blagdani i teoloki koncep-ti, poznatiji epiteti i titule) te da, za razliku od panjolskih, nemaju lokalni karak-ter niti toliki repertoar dopuna. Od imena koja nisu zabiljeena u panjolskom je-ziku moemo istaknuti Avvocata, Madonna, Mattutina, Signora, Vergine (Vergi-nella, Verginina) te muko ime Consolo.

    Katalonski antroponimijski sustav, dakako, raspolae vlastitim oblicima dosad

    43 Povijesno je ime Los Angelesa El Pueblo de Nuestra Seora la Reina de los ngeles de Por-cincula Mjesto Nae Gospe Kraljice Anela od Porcijunkule.

    44 Za ime Montserrata (uestalo na Sardiniji) autorica tvrdi da je motivirano marijanskim kul-tom Virgen de Montserrat, koji su donijeli Aragonci (Rossebastiano 2005: 140).

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    138

    opisanih marijanskih imena, ali i nekim izvornim katalonskim marijanskim ime-nima koja nemaju panjolskih ekvivalenata. Od ekvivalentnih oblika u korpusu su navedeni i oznaeni parnjaci Asuncin Assumpci45; Concepcin Concep-ci; Nieves Neus te izvorna katalonska imena (Lled, Lluc, Montserrat, Nria i dr.). Neka od potonjih, najee motivirana mjestima i okolnostima ukazanja, pre-uzeta su i u panjolski (kastiljski) antroponimijski sustav.

    Kao zanimljivost moemo istaknuti da tijekom istraivanja nismo zabiljei-li nijedno lokalno slavlje koje se obiljeava samo u Galiciji i koje bi posluilo kao motivacija za izvorna galjeka marijanska imena. Zabiljeili smo tek galje-ke oblike Neves, Dores i Maria do Carme, rijetko nadijevana i motivirana pozna-tim advokacijama.

    Baskijska marijanska imena osobita su po tomu to se najee javljaju bez sa-stavnice Mara i u pravilu su motivirana toponimima. Postoje i baskijske varijan-te poznatijih advokacija, a svi zabiljeeni oblici navedeni su u korpusu.

    S portugalskim je imenima situacija sloenija, s obzirom na to da je izbor ime-na u Portugalu reguliran restriktivnim zakonskih odredbama, odnosno popisom doputenih i zabranjenih imena (Lonar 2009), to u bitnom odreuje antroponi-mijski repertoar. Takoer, za razliku od panjolskog jezika, gdje su marijanska imena prisutna gotovo iskljuivo kao enska imena (u suvremenoj antroponimi-ji vrlo su rijetka imena koja mogu biti i muka i enska), u portugalskom jeziku spol nositelja imena katkada determinira gramatiki rod samog oblika. Gotovo sve poznatije advokacije posluile su kao motivacija za enska (ali i muka) osob-na imena, meutim, detaljniji uvid u eventualne lokalne advokacije koje su mo-gle posluiti kao motivacija nadmauje granice ovoga rada. Na podruju Portuga-la takoer su zabiljeena izvorno panjolska marijanska imena (motivirana pa-njolskim advokacijama), a valja istaknuti i utjecaj marijanskog kulta na toponi-miju luzofonog svijeta.

    7. Zakljuak

    Marijanska imena specifina su za romanske jezike (i djelomino za baskijski), dok je kod ostalih, neromanskih jezika uglavnom rije o pomodarstvu (npr. ime-na Carmen, Dolores i Mercedes prisutna su u brojnim antroponimijskim sustavi-ma, grafijski prilagoena ili ne; ime Lola vrlo je esto u Njemakoj, i sl.). Najvie ih je u antroponimijskim sustavima panjolske i Portugala.

    Ipak, panjolska je antroponimijska tradicija po mnogoemu osobita. Kao to je ve navedeno, za razliku od Portugala, u panjolskoj su marijanska imena osta-vila traga uglavnom na enskoj antroponimiji, pa ak i onda kada je rije o imeni-

    45 Javlja se takoer kao kat. Assumpta ili panj. hipok. Asunta (gramatiki odgovara partici-pu uznesena).

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    139

    ma koja nemaju oite veze s Djevicom Marijom (npr. Trinidad, Providencia, Vir-tudes, Cruz) ili pak onima iji je suponirani apelativ imenica mukoga roda (Ro-sario, Remedios, Mar i dr.). U panjolskom antroponimijskom sustavu rod sastav-nice marijanskog imena koja je izvorno apelativ nije ni u kakvoj vezi sa spolom nositelja. Takoer, sastavnica koja je formalno u mnoini u panjolskoj moe biti ime, bez ogranienja, to se ne moe rei za portugalski antroponimijski sustav.

    Repertoar lokalnih, panjolskih marijanskih advokacija koje su posluile kao marijanska imena iznimno je bogat i nadmauje sve druge antroponimijske susta-ve u kojima se marijanska imena javljaju. panjolska je osobita po velikom bro-ju lokalnih marijanskih slavlja koja su, za razliku od ostatka katolikih zemalja, nala odjeka i u imenovanju, a neka su od tih imena prela i u portugalski jezik: Guadalupe, Sonsoles, Begoa, Nria. Npr. u hrvatskoj antroponimijskoj tradici-ji nezamisliva su enska imena *Pomonica, *Bezgrjeno Zaeta, *Bistrica, *Ka-menita (panj. Piedra marijansko je ime!), *Trsat, *Vepric ili *Zeevo. Raznolik je i repertoar hipokoristinih oblika marijanskih imena, od kojih su neka zaivje-la i kao samostalna imena u panjolskom, ali i u drugim jezicima: Lola, Concha, Conchita. Takoer, imena stranih marijanskih svetita kao to su Lourdes i Fti-ma vrlo su uestala u panjolskoj, npr. ime Lourdes ee je na Pirenejskom po-luotoku nego u Francuskoj.

    Da je panjolska ishodite mode koja se iri osobito od 16. stoljea, svjedoe i marijanska imena u nekim drugim romanskim jezicima, npr. u portugalskom i talijanskom. U portugalskom smo jeziku zabiljeili imena Dolores (uz supostoja-nje portugalskog oblika Dores), Guadalupe, Teresinha de Jesus (portugalski oblik imena panjolske svetice Terezije od Djeteta Isusa), katalonsko ime Nria i ba-skijsko Begonha. to se pak Italije tie, zamjetan je velik nesrazmjer u distribu-ciji marijanskih imena izmeu sjevera i juga, pri emu su neka marijanska imena neusporedivo ea na jugu zemlje, u Kampaniji, Apuliji, Abrucu i Kalabriji te na Sardiniji i Siciliji46. Znamo li da je jug Italije jo od kraja 13. st. pod aragonsko-ka-talonskim utjecajem, poslije i kastiljskim, ne udi da je to dovelo do irenja mari-janskog kulta. Bertoa navodi i zanimljive primjere imena nahod iz talijanskih brefotrofija, koja uz svoje brojne osobitosti nerijetko nisu odgovarala podjeli mu-ko/ensko, a neka su od njih imala i sastavnicu Maria: [...] A u Novari su naho-di obaju spolova u prvim desetljeima XIX. stoljea nosili dvolana osobna ime-na od kojih je jedno uvijek bilo Maria (Kertzer 1993: 122 u Bertoa 2005: 3637).

    Nadijevanje sloenih imena sa sastavnicom Marija i uestalost imena Mari-ja zabiljeeni su takoer i u katolikim pokrajinama june Nizozemske (dananje Belgije), gdje postoji zanimljiva dvojnost izmeu slubenoga imena i imena ko-jim se osoba slui: npr. uz sloeno latinsko ime Cornelis Lambertus Maria (mu-

    46 Assunta 135.077 > 52.961 (39 %) Kampanija. Immacolata 57.188 35.979 (63 %) Kampanija. Concetta 229.869 vie od 150.000 Kampanija i Sicilija (Rossebastiano 2005: 103106).

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    140

    ko ime), osoba se slui pukim imenom Kees, koje meutim ne stoji u slubenim dokumentima. Za usporedbu, marijanska imena i ona koja su sloena od sastav-nice Marija esta su i u drugim dvama snanim uporitima katolike reakcije, Au-striji i Bavarskoj.

    Jo je jedna od osobitosti romanskih antroponimijskih tradicija ime Marija (panj., galj. Mara; port., kat. Maria, franc. Marie) kao druga sastavnica sloenih mukih imena, te mukih imena Jos i Jess kao druge sastavnice enskih ime-na.

    Unutar panjolskog antroponimijskog sustava vrijedi spomenuti i da postoje imena razliitoga porijekla koja gotovo nikada ne ulaze u kompoziciju (Sancho, Beatriz), ona koji su vrlo esto sastavnica sloenih imena (osim Mara, npr. Ana, Rosa, Isabel) i ona koja se tretiraju kao sloeno ime: Ana Beln, Mara de Todos los Santos. Zanimljivo bi bilo prouiti sintaksu sloenih marijanskih imena u svim romanskim jezicima i utvrditi doputene i nedoputene kolokacije. Na primjer, u suvremenom antroponimijskom sustavu Francuske postoji, ali nije toliko uobia-jeno, muko ime Joseph-Marie, kao i ensko Marie-Joseph. Njihovi su ekvivalen-ti ne samo uobiajeni nego i vrlo esti u panjolskom i portugalskom jeziku. Izvje-sne podudarnosti meu romanskim jezicima (i antroponimijskim sustavima onih zemalja koje su neko bile pod romanskim utjecajem) ine spojevi imena Marija i drugoga kranskog imena.

    Valja istaknuti i semantiki srodna imena, odnosno ona koja su motivirana istom advokacijom ali su dala razliite oblike marijanskih imena. Uz ve navede-na Dolores, Angustias i Soledad, koja se odnose na jedan te isti dogaaj iz Gospi-na ivota, moemo istaknuti i imena motivirana razliitim, ali konceptualno istim advokacijama. Takav je npr. sluaj imen Anunciacin i Encarnacin, odnosno dvaju podudarnih teolokih koncepata, navjetenja i utjelovljenja. Pritom je za-nimljivo da je u talijanskom jeziku ee ime Maria Annunziata, dok u panjol-skom prevladava M Encarnacin. Takoer, blagdan Svijenice podudara se s Pri-kazanjem Isusa u hramu, ali i s ienjem Djevice Marije nakon poroda, to je mo-tiviralo tri razliita marijanska imena, M Candelaria (Candela), M Presentacin i M Purificacin. Na Kanarskim otocima, tuje se N Sra. de Candelaria, ije ime meutim nije u izravnoj vezi s blagdanom Svijenice, kako bi se moglo pretpo-staviti, ve s toponimom Candelaria, odnosno mjestom ukazanja, pri emu se po-stanak imena moe iskazati kao: KATOLIKI BLAGDAN > TOPONIM > ANTROPONIM. Na isti nain, od blagdana Uzvienja Svetog Kria potjee advokacija Gospa od Kria, motivacijski poticaj dvaju imen, Exaltacin i Cruz. Postoje i advokacije koje su same po sebi viestruko motivirane (dogaaj iz ivota + epitet / dvostruki epitet). Na primjer, advokacije N Sra. de la Soledad la Coronada (slavi se u Badajozu) i N Sra. de la Esperanza Coronada (tuje se u Huelvi) posluile su kao motiva-

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    141

    cija za ensko ime Coronada47 okrunjena. Isto tako postoje i advokacije ije do-pune funkcioniraju kao sinonimi. Tako je advokacija Marije pomonice dala ak pet formalno razliitih imena koja su na planu sadraja sinonimi: Auxilio, Auxili-adora, Remedio, Remedios i Socorro.

    Kako e se razvijati panjolska marijanska imena u 21. stoljeu i koji e od nji-hovih hipokoristika zaivjeti kao samostalna imena, teko je predvidjeti. U pa-njolskoj je ime Mara 2012. godine, u statistici koja obrauje i jednostavna i slo-ena imena, jo uvijek najee nadjenuto ensko ime, dok se u uestalosti ime-na prema njihovu punom obliku na prvom mjestu nalazi Mara del Carmen, a slijedi Mara na drugom mjestu. U brojkama, 677.777 iteljki panjolske nosi ime Mara del Carmen, 660.385 ih se zove Mara, dok 6.398.966 ena nosi ime Mara kao jedinu (ili barem jednu sastavnicu), a 1.269.989 njih kao jednostavno ime (ili pak u sastavnici sloenih imena) ima Carmen. Za usporedbu, u Italiji se ime Ma-ria nalazilo na prvom mjestu najeih enskih imena sve do 1990., kada poinje opadati: 1991. pada na drugo, a 1993. na tree mjesto (Rossebastiano 2005: 101).

    Sigurno je da imenodavatelje prilikom odabira imena Mara (i drugih marijan-skih imena) u najveem broju sluajeva vie ne pokree marijanska pobonost. Dokaza tomu je mnogo; jedan je od njih i negativni trend marijanskih imena u posljednjih nekoliko godina, ali i pomodarstvo koje je zahvatilo gotovo sve antro-ponimijske tradicije, nadijevanje najvie dvoslonih imena (pa i jednoslonih, npr. Lu, Mo), nerijetko izmiljenih ili motiviranih vrijednostima modernoga drutva: poznatim osobama, mitolokim biima poeljnih osobina, protagonistima filmova, imena koja odgovaraju numerolokim proroanstvima i sl. Izvjesno je da se mari-janska imena, ali i druga imena motivirana religijom, danas uglavnom ne veu uz pobonost, nego uza elje i (ne)ukuse imenodavatelja.

    47 Coronada 522 (52,4) 294 Badajoz, 119 Huelva; M Coronada 293 (42,4) 130 Badajoz, 79 Huelva.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    142

    PRILOZI. Najea panjolska marijanskih imena.

    I. 20 najeih sloenih imena. 1 M del Carmen 677.777 (52,0)2 M de los Dolores 271.184 (51,9)3 M del Pilar 270.853 (52,0)4 M de los ngeles 233.148 (50,5)5 M Jess 144.417 (50,3)6 M del Mar 100.119 (37,7)7 M Rosario 82.785 (53,8)8 M Mercedes 77.280 (49,8)9 M Concepcin 63.534 (57,3)

    10 M de las Nieves 54.043 (51,6)11 M Soledad 47.844 (50,5)12 M Luz 45.402 (53,5)13 M Beln 38.578 (40,5)14 M Remedios 37.431 (60,8)15 M Asuncin 37.210 (55,2)16 M Begoa 36.591 (51,5)17 M de la Paz 36.527 (52,9)18 M Lourdes 34.465 (49,1)19 M de la Cruz 31.719 (55,0)20 M Inmaculada 28.923 (42,8)

    II. 20 najeih jednostavnih imena. 1 Carmen 439.387 (59,7)2 Dolores 230.570 (63,9)3 Pilar 170.476 (60,5)4 Concepcin 166.913 (62,1)5 Mercedes 155.576 (57,6)6 Rosario 137.313 (60,4)7 Encarnacin 125.140 (59,6)8 Nuria (kat. Nria) 120.489 (33,6)9 kat. Montserrat 116.032 (49,6)

    10 Inmaculada 81.412 (38,4) 11 ngeles 78.689 (62,5)12 Amparo 69.707 (61,4)13 Consuelo 60.916 (63,5)14 Milagros 49.544 (59,3)15 Purificacin 46.343 (61,3)16 Lourdes 43.444 (42,8)17 Begoa 40.457 (43,1)18 Ainhoa 40.087 (15,1)19 Asuncin 39.176 (63,6)20 Araceli 37.274 (54,0)

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    143

    BibliografijaALVAR, MANUEL; POTTIER, BERNARD. 1983. Morfologa histrica del espaol. Ma-

    drid: Gredos.BOULLN AGRELO, ANA ISABEL. 1992. Diccionario dos nomes galegos. Vigo: Ir Indo.BROZOVI RONEVI, DUNJA; IC-FUCHS, MILENA. 20032004. Metafora i metonimi-

    ja kao poticaj u procesu imenovanja. Folia onomastica Croatica, 1213, Za-greb, 91104.

    CANO, RAFAEL (ur.). 2004. Historia de la lengua espaola. Barcelona: Ariel. COROMINAS, JOAN; PASCUAL, JOS ANTONIO. 1980. Diccionario crtico etimolgico

    castellano e hispnico IVI. Madrid: Editorial Gredos. COSERIU, EUGENIO. 1967. El plural de los nombres propios. Teora del lenguaje y

    lingstica general. Madrid: Ed. Gredos, 261281.DAZ SUREZ, LORETO. 2005. Los nombres de mujer ms sugerentes y evocadores

    en la Edad Media: aproximacin a las relaciones entre los nombres propios de-lexicales y los nombres comunes. Quaderni Internazionali di Rivista Italiana di Onomastica, 1, Rim, 171188.

    FAURE, ROBERTO. 2002. Diccionario de nombres espaoles. Madrid: Espasa-Calpe.FAURE SABATER, ROBERTO; RIBES LAFOZ, M ASUNCIN; GARCA SANCHO, ANTONIO.

    2001. Diccionario de apellidos espaoles. Madrid: Espasa-Calpe.FERNNDEZ LEBORANS, M. J. 1999. El nombre propio. Bosque, I., Demonte, V. Gra-

    mtica descriptiva de la lengua espaola. Tomo I. Sintaxis bsica de las cla-ses de palabras. Madrid: Espasa, 77128.

    GARCA GALLARN, CARMEN. 1998. Nombres de pila espaoles. Madrid: Ediciones del Prado.

    GORROCHATEGUI, JOAQUN. 1995. Basque names. Eichler, E., Hilty, G., Lffler, H., Steger, H., Zgusta, L., Namenforschung/Names Studies/Les noms propres, 1, Walter de Gruyter, Berlin/New York, 747756.

    HAFNER, UTE. 1993. Nombres propios espaoles? Actas do XIX Congreso Interna-cional de Lingstica e Filoloxa Romnicas, La Corua, 557563.

    KREMER, DIETER. 1988. Onomstica e historia de la lengua. Ariza Viguera, M. (ed.). Actas del I Congreso internacional de Historia de la Lengua Espaola, Arco/Libros, Madrid, 15831612.

    KREMER, DIETER. 1992. Spanisch: Anthroponomastik. Holtus, G., Metzeltin, M., Schmitt, C. (ur.) 1995. Lexicon der Romanistischen Linguistik, vol. VI, 1, Ara-gonesisch / Navarresisch, Spanisch, Asturianisch / Leonesisch. Aragons / Navarro, Espaol, Asturiano / Leons, Niemayer, Tbingen, 457474.

    LONAR, IVANA. 2009. Zakonski okvir odreivanja osobnih imena i prezimena u panjolskoj, Portugalu i njihovim nekadanjim kolonijama. Folia onomastica Croatica, 17, Zagreb, 95110.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    144

    MENNDEZ PIDAL, RAMN. 1965. Onomstica inspirada el el culto marinico. Cua-dernos del Idioma, I, 1, Buenos Aires, 116.

    RABANAL, MANUEL. 1967. La virgen epnima. Hablas hispnicas. Temas gallegos y leoneses. Madrid: Ed. Alcal, 8890.

    RAE. Asociacin de Academias de las Lengua Espaola. 2009. El nombre propio (I). Sus caractersticas gramaticales. Nombres propios con determinante. Nue-va gramtica de la lengua espaola. Morfologa Sintaxis I. Madrid: Espasa Li-bros, 835840.

    RAE. Asociacin de Academias de las Lengua Espaola. 2009. El nombre propio (II). Otros aspectos de la oposicin nombre propio nombre comn. Clases de nombres propios. Nueva gramtica de la lengua espaola. Morfologa Sin-taxis I. Madrid: Espasa Libros, 841846.

    RODRGUEZ TORO, JOS JAVIER. 2004. Sobre antroponimia femenina bajomedieval. Rivista Italiana di Onomastica, X, 1, Rim, 7384.

    ROSSEBASTIANO, ALDA. 2005. Lintitolazione mariana nellonomastica del XX seco-lo in Italia. Quaderni Internazionali di Rivista Italiana di Onomastica, 1, Rim/Zadar, 99146.

    SATRUSTEGI ZUBELDIA, JOS M. 1971. Euskal Izendegia. Nomencltor onomstico vasco. 1. Pamplona: Euskaltzaindia.

    SATRUSTEGI ZUBELDIA, JOS M. 1977. Euskal Izendegia. Nomencltor onomstico vasco. 2. Pamplona: Euskaltzaindia.

    SATRUSTEGI ZUBELDIA, JOS M. 1983. Euskal Izendegia. Nomencltor onomstico vasco. 3. Bilbao: Euskaltzaindia.

    IMUNDI, MATE. 1978. Motivacija prostih osobnih imena u nas. Folia onomastica Jugoslavica, 7, Zagreb, 165175.

    VAXELAIRE, JEAN-LUIS. 2007. Ontologie et d-ontologie en linguistique: le cas des noms propres. Texto!, 2, 115.

    VAJS VINJA, NADA; BROZOVI RONEVI, DUNJA. 2002. Zoonimi u hrvatskim prezi-menima. Folia onomastica Croatica, 11, Zagreb, 225240.

  • Ivana Lonar: Osobitosti panjolske antroponimije: marijanska imenaFOC 22 (2013), 121145

    145

    Sistema antroponmico espaol: nombres femeninos inspirados en el culto mariano

    Abstracto

    Dentro del sistema antroponmico espaol se destaca un fenmeno muy pe-culiar: el abundante repertorio de nombres femeninos inspirados en el culto ma-riano. A pesar de haber despertado el inters cientfico de varios lingistas, entre ellos Menndez Pidal (1965), la ciencia onomstica espaola carece de investiga-ciones ms detalladas del origen y motivacin cultural de dichos nombres. El ob-jetivo de este trabajo es presentar los resultados de anlisis de un corpus antro-ponmico, elaborado por la autora, de nombres propios femeninos motivados por el culto mariano.

    Kljune rijei: antroponomastika, antroponimija, enska osobna imena, marijanska imena

    Key words: anthroponomastics, anthroponymy, female names, Marian names

    Palabras clave: onomstica, antroponimia, nombres femeninos, nombres marianos