Egeja – tri su se civilizacije razvile tamo u brončanom dobu; kikladska (rano BD), minojska (srednje i početak kasnog BD) i mikenska (kasno BD)

Mikenska je nastala na Peloponezu, proširila se na cijelu Egeju Atena – mikenski grad iz BD, vladao je Egej (legenda o njemu, skočio je s rta Suniona) Tlocrt palače u Knososu – možda izvor legende o labirintu, kompleksan tlocrt Heinrich Schliemann – kopao je Troju, zapravo ju je otkrio francuski arheolog i rekao

Schliemannu lokaciju; Turci su ga protjerali kad je ukrao blago (rekao je da ga je njegova žena Sofia odnijela brodom u Atenu u prtljazi), odnio ga je u Atenu, pa u Berlin, Sofia je dio blaga poklonila Ateni; krajem Drugog svjetskog rata su Njemci trojansko blago sakrili u jednu od četiri kule koje su m služile za sakrivanje nacionalnog blaga, kula je bila u berlinskom zoološkom vrtu, a taj dio grada je nakon rata pripao Rusima; blago je nestalo, a Rusi su nijekali da ga oni imaju, ali je 1980-ih u Moskvi otvorena izložba trojanskog blaga

Schliemann je tražio još slavnih gradova prema Homerovim opisima – 1876. traži Knosos na Kreti, ali mu Turci ne daju da kopa; Knos je bio i rimski grad, nađen je rimski novac s natpisom Knos

Otišao je u Mikenu i tamo kopa – nije ju tražio, Lavlja vrata su bila vidljiva; nisu ga pretjerano zanimale arhitektura i umjetnost, nego blago – po Homeru, Mikena je strašno bogata; Pauzanija – Agamemnonov grob je odmah iza Lavljih vrata, Schliemann je tamo našao grobni krug sa šest grobova punih zlata

Agamemnonova maska – samo je jedno tijelo u grobnom krugu bilo mumificirano, Schliemann je mislio da je to Agamemnon, ali je na njegovoj glavi bila maska koja mu se nije svidjela, pa je on u tim grobovima našao drugu masku koja mu se više sviđala za Agamemnonona i rekao da je to maska s mumije; nijedan od njih nije Agamemnon, sva tijela su 400 godina starija od Trojanskog rata

Schliemann je otkopao Atrejevu riznicu (Agamemnonov otac, ali je već bila opljačkana Kopao je Tirint i to je zadnje što je kopao Arthur Evans – otkrio je palaču u Knosu Loš student povijesti na Oxfordu, bio je kustos nekog muzeja u Ofordu Kupio je za muzej kameni pečat neodređenog podrijetla (švercer mu je rekao da je iz Sparte);

saznao je da je pečat s Krete i da ih žene nose oko vrata kad doje (da imaju mlijeka i da mlijeko bude dobro, valjda) – galopetra ili mliječno kamenje (ispisan kretskim hijeroglifskim pismom)

Pećina Psihro – linear A Pretpostavio je da su stare grčke civilizacije bile pismene, er su bile okružene civilizacijama

koje su imale pismo Kopao je Knos od 1900., da nađe tragove pismenosti, nakon tjedan dana kopanja je našao

arhiv sa 600 pločica ispisanih linearom B (Room of the Chariot Tablets) sa ideogramom kočije – govore o vojnoj opremi; našao ih je više od 4000 i ljubomorno ih čuvao jer ih je htio dešifrirati, ali je umro

Dešifrirao ih je Michael Ventris 1952 Linear B je silabičko pismo, jedan znak stoji za jedno slovo Pretpostavio je i dokazao da je linear B grčki jezik, izazvao je velike šokove s tim

1

Carl Blegen je našao tablicu u Pilosu sa ideogramom za tronožac i grčkom riječi za tronožac iza ideograma, i tako se ponovi još tri puta na pločici – direktan dokaz da je linear B grčki jezik

Prvi stanovnici Grčke – različiti od stanovnika otoka, kopno je naseljeno još od paleolitika, a otoci od neolitika; prema novijim istraživanjima, neki su otoci naseljeni od paleolitika i mezolitika

Otoci - Kitnos u Kikladima, Jura – Kiklopova pećina, Gavdos, Kreta, Eubeja (ona se ne računa jer je za vrijeme paleolitika bila dio kopna)

Kopno – Petralona (pećina, lubanja Homo sapiensa), Franchti (najranija plovidba u Egeidi) Paleogeografija – niža razina mora, više kopna je bilo u paleolitiku, manje je bilo otoka i bili

su spojeni u veće otoke; neki su paleolitički lokaliteti danas možda poplavljeni Grčka – brdovita; Beotija – žitnica; siromašna metalnim rudama – putuju u potrazi za njima;

puno mramora (Paros, Naxos, Pentelika); najviše rude je na jugu Atike – rudnik Lavrion, plitki rudnici, srebro, olovo, bakar, postoje instalacije za ispiranje rude iz vremena klasike, ali se rudnik kopa od BD; grčki novac se uglavnom radi od srebra iz Lavriona (tetradrahme, npr.), rudari su imali pravo na dio zarade od rudnika, Mikena je imala koloniju na otoku Keji (točno preko puta rudnika) zbog rudnika

Otok Sifnos – kopa se olovo i srebro, koristi se od prapovijesti Otok kitnos – bakar Obsidijan – važan i rijedak; Philokapi na Melosu; ima ga i na otoku Antiparosu, ali je presitan;

ima ga i na otoku Jali, ali je pomiješan sa vulkanskim pijeskom, pa je točkast i nije čvrst, nego se lako lomi i raspada, ne koristi se za oruđe i oružje)

Franchti – obsidijan s Melosa, to je dokaz plovidbe; razina mora je bila niža tada, pećina je bila udaljena 2-3 km od mora (danas je na obali) i 120 km od Melosa (danas 150 km); dokaz plovidbe su i kosti tune nađene u pećini, jer je tuna riba koja se lovi u dubokom moru

Obsidijan se koristi i nakon uvođenja bronce 6000 BC – neolitik dolazi u Egeidu s istoka (po konceptu 'ex oriente lux'); traje do 3000 BC Prvo su domesticirali ovcu, pa kozu, pa govedo, pa svinju Nastambe se rade od razgradivog materijala – šiblje, obljepljene blatom ili izgrađene od

ćerpića; malo je kamene stambene arhitekture Christos Tsountas – Dimini i Sesklo 3000 BC – počinje BD, traje do 1000. BC Kultiviraju maslinu i vinovu lozu Prvi metal u Egeidi je olovo – mekan je, ima nisko talište, nije za oruđe i oružje, koristi se za

figurice, za poveznice slomljenih posuda i figurica Uvoze zlato, bakar (uvozi se u obliku ingota volovske kože, težili su 28 kg; Ulu Burum), kositar

(ne zna se odakle su ga uvozili, možda iz Troje ili iz Kukulje u Srbiji, ali ga tamo malo ima, a Anatolija, Iberija i cornwall su predaleko), srebro (za nakit i posuđe, uvozi se s Levanta i iz Egipta, idu do Cipra i Sardinije, možda do Iberije; u Egiptu postoje prikazi Monajaca i Mikenjana koji donose darove faraonu, obučeni u egipatsko ruho)

Uvozili su i poludrago kamenje – za nakit, posude, pečate (sve se to radi i od zlata) Lapis lazuli – iz Afganistana, preko posrednika; iznimno je skup i rijedak, skuplji je od zlata Alabaster – za ritone (ritualne posude bilo kakvog oblika) i vaze

2

Slonovača – za figure, pečate, toaletne kutijice; mikenska kaciga od veprovih kljova Jantar – s Baltika, preko posrednika Izvoze – masline, maslinovo ulje, parfeme (rade se od maslinovog ulja, postoje zapisi na

linear B pločicama), vino, stremenaste posude (za pohranu i transport tekućine, preteče amfora), kamares posuđe (prvo koje se radi na lončarskom kolu), zlatni nakit (uvoze zlato pa izvore gotov proizvod; dobri zlatari i umjetnici), umjetnike (egejske freske na Bliskom Istoku i u Egiptu)

Dvije su kronologije – apsolutna (apsolutni datumi dobiveni znanstvenim metodama) i relativna (u usporedbi s nečim, zna se što je starije,a što mlađe)

Relativnu kronologiju Krete (minojsku) je postavio Arthur Evans – po keramici, stilskim i tehničkim aspektima, koristio je egipatsku kronologiju za apsolutne datume, jer je sa keramikom nalazio i pečate na kojima su se nalazile kartuše faraona; znači da se neki sloj može datirati u vrijeme faraona na kartuši ili poslije njega

Na temelju kretske kronologije – napravljena je kronologija za grčko kopno i Kiklade Egipatska kronologija – helenistički svećenik Maneston je zapisao sukcesije svih faraona i

koliko su vladali, i neobične astronomske pojave koje su se dogodile za vrijeme nekog faraona

1920-ih – Neils Äberg; uveo kretsku kronologiju po palačama

Kikladska civilizacija

Jonsko more – na zapadu Kikladsko otočje – najbrojnije grčko otočje, 30-ak otoka; idući su Sporadi, pa Južni Sporadi

(danas Dodekanes) Kikladska civilizacija – smještena oko Delosa; danas Delos nije središte, ali kad je Kalimah

opisivao Kiklad, tako se to činilo Naxos, Paros, Antiparos i svi njihovi otočići – bili su jedan otok u paleolitiku, zovemo ga Veliki

Paros Najveći kikladski otoci su Naxos, Andros i Paros – tim redom Kikladi su naseljeni ili iz Male Azije, ili s grčkog kopna, ili s Krete Nije sigurno zašto su naseljeni – nekoliko teorija, po Cyprianu Broodbanku; zbog prirodnih

resursa – problem je što otoci koji su orvi naseljeni, nisu otoci koji su najbogatiji prirodnim resursima, nemaju najviše ruda; ribički pothvati – jesu ribarili, ali to nije bio temeljl njihove ishrane, da bi se zato tamo preselili; sezonski transfer stoke radi ispaše – i danas premiještaju stoku s otoka na otok, radi bolje ispaše; nema arheoloških dokaza za ovu teoriju

Naseljavanje iz Atike – moguće je, jer su svi otoci i otočići jako blizu jedan drugome Pravo naseljavanje Kiklada – od neolitika; Kreta je naseljena od 6000 BC Ljeta su sušna na Kikladima, dio otoka nema izvore vode, malo je obradivih površina Pećina Zas – na Naxosu; najstariji lokalitet na Kikladima Otok Saliagos – između Parosa i Antiparosa; prva neolitička kultura u Kikladima; eponim;

zove se po puževima (ima ih puno tamo); kasni neolitik; kamena arhitektura; Debela dama iz Saliagosa – fragmentarno, fali joj glava i rame, naglašenih je oblina, bujna (neolitički)

3

Polutok Kefala – na otoku Keju; Kefala kultura; traje 100-njak godina; groblje izvan naselja; kamena arhitektura; prve grobnice u Kikladima – ciste, ukopane, obložene kamenom, pokrivene kamenom pločom, pojedinačni ukopi, zgrčenci; prvi tragovi metalurgije u Kikladima – posude za taljenje

Počeci metalurgije – olovo, lako se tali; zakovice, figure, modeli brodova s Naxosa Glinene tave – urezani prikazi brodova na poleđini; na jednoj i čovijek koji tjera magarca na

brod – teorija o ispaši opet Plovidba – važna, jer su otoci mali i blizu, pa su u stalnom kontaktu s ostalima; uvoze

sirovine, hranu, vodu i žene (male zajednice, pa nema puno mogućnosti za ženidbu i rađanje zdravih potomaka)

Sirovine – s Lavriona u Atici; Sifnos i Kitnos na Kikladima, bakar; opsidijan s Melosa; mramor s Parosa i Naxosa

Nisu uvijek plovili, zimi se ne može ploviti, ni ljeti kad puše meltemi, vjetar koji paralizira otoke

Papirela – brodić od papirusa Christos Tsountas – začetnik kikladske arheologije i proučavanja kikladske civilizacije Civilizacija po Renfrewu - Urbane strukture s velikom koncentracijom populacije,

monumentalne građevine, postojanje pismenosti Kikladska civilizacija ne ispunjava sve te uvijete i zato postoji spor je li ona kultura ili

civilizacija, ali je daleko naprednija od razine kulture, pa je zato civilizacija Kikladska civilizacija – rano brončano doba, 3000-2000 BC

Rano kikladska I (EC I) – 3300-2700/2800 BC; Grotta-Pelos Rano kikladska II (EC II) – 2800-2300 BC; Keros -Syros Rano kikladska III (EC III) – 2300-1800/1700 BC; Phylakopi Kampos grupa – 2800-2700 BC, samo na nekim otocima, prijelazna faza Nakon rane faze, preuzima ih Minojska civilizacija i to više nije Kikladska

civilizacija 90 % lokaliteta su groblja – nastambe se rade od lako uništivog materijala Christos Doumas – 'mrtvi su nam bolje poznati nego živi' Naselje prepoznajemo po keramici (običnoj za kuhanje, ne finoj, finu nalazimo u

nekropolama i grobovima), ne po ostatcima građevina (jer ih nema) Kampos grupa – ostatci kamene arhitekture, kuće od jedna prostorije Grotta-Pelos – prva kompleksna naselja s urbanom strukturom

Uglavnom na vrhuncima brda uz more Prve fortifikacije – s one strane gdje se može prići naselju, druge strane su na

litici, pa im se ne može prići Castri – na otoku Syrosu; 6 bastiona (alfa, beta, gama, delta, epsilon, zeta), glavni

ulaz je na bastionu beta; vanjski bedem – niži i slabiji od unutarnjeg, ulaz ispred bastiona gama – da zbune neprijatelja; najviše 300-ak stanovnika; kuće nisu sljubljene jedna uz drugu, postoje prolazi između njih – ulice, trgovi; nepravilni oblici kuća – linija zida prati prirodne konture terena

Panormos – na Naxu; zidovi prostorija se naslanjaju na bedem, cijelo mjesto izgleda ako jedna velika kuća

4

Markiani – otok Amorgos Karakteristična naselja – smještena su na vrhu brda, s jedna strane nepristupačno,

s pristupačne strane fortificirano, u blizini mora, krivuljaste ili pravocrtne kuće, nema tragova ognjišta, krovovi od šiblja

Keros-Syros – plan naselja slabo poznat, kuće su male i pravokutne, nema fortifikacija Phylakopi – razvija se Minojska civilizacija i postupno zauzimaju Kiklade i grade na kiladskim

naseljima – kikladski ostatci ispod minojskih Melos – ugasli vulkan; Phylakopi Vrste grobnica

Grotta-Pelos – grobna cista, ili ukopana u zemlju (nekad obložena kamenim pločama, nekad ne) ili urezana u vapnenačku stijenu; ukopane ciste su plitke, 30-60 cm, 1 m duge, zgrčenci (toliko su zgrčeni da su ih morali vezati), poklopljeni su vapnenačkim pločama – Christos Doumas tu vidi strah od mrtvih, da bi se mogli vratiti (također, implicira vjeru u zagrobni život); višestruke grobne ciste – dva nivoa, jedan iznad drugog, za članove obitelji koji su zajedno umrli (mora se odmah tako planirati, jer su grobnice plitke, pa se ne bi mogao nadograditi novi grob iznad starog)

Keros-Syros – nadsvođena grobnica; Halandriani – 1000 grobova, jedina prava nekropola u Kikladima; iste onakve ukopane ciste, ali neke imaju izgrađen svod od vapnenačkih ploča (izgrađen nakon pokopa, jako je njizak i uzak, ne bi se moglo ući i pokopati čovjeka ispod njega)

Phylakopi – grobne komore – usječene u stijenu; prije komore – hodnik; raznih su oblika – ovisno o stijeni, majstoru…; grupni ukop – prvi put; grobni prilozi govore o društvenoj hijerarhiji – mramorne posude i figure su najluksuzniji; pod glavom pokojnika – kamen koji simulira jastuk, nakit od školjaka, metalne alatke i oružje

Mramorne posude – grobni prilozi, karakteristične za Kikladsku civilizaciju Grotta-Pelos

kandila – ne znamo joj svrhu, nalikuje posudi za tamjan u pravoslavnim crkvama; globularno tijelo, noga i vrat su istog oblika (konični ili cilindrični), rebraste drške (samo u ranoj fazi) – imale su rupe, visile su na trakama; rijetko su ukrašene,a ako jesu – linearno urezivanje preko cijele posude; nađeno ih je 300-tinjak, samo u Kikladima; variraju veličinom, za one najveće (30-ak cm) potreban je mramorni blok od 150 kg; prvo se oblikuju izvana, pa se izdube iznutra, možda se grubi vanjski oblik dobije već u kamenolomu; nema ostataka u njima, osim u jednoj (puževi); najcjenjenije

Pehar – masivan, rebraste drške; ako je ukrašavan – urezivanje, oponaša figurne Plastiras – istovremeni su; položeni su ispred glave pokojnika, kao da pije iz njega

Zdjela s rebrastim drškama – variraju veličinom, u njima su nađeni ostatci pigmenta, s nekima je nađen tučak (kao da je pigment pravljen u njima)

Palete – ostatci pigmenta, nekad tučak za drobljenje pigmenta, pravokutne s rupicama za trake; u jednoj grobnici su nađene paleta i

5

figurica zajedno – teorija da je paleta kolijevka, a grob ponovno rađanje (far fetched) – neodrživo, jer figura nije nađena u paleti, nego odvojeno

Keros-Syros – paleta, zdjela bez rebraste drške, zdjela s drškom na rubu, zdjela s izljevom, zdjela na nozi, prstenasta posuda

Pikside – cilindrične i sferične; cilindrične – koncentrični krugovi oko cilindra, pikside u obliku špulice, imaju rupice, poklopac (sa ili bez zoomorfnih dodataka)

Poslužavnik – 18 plastičnih ptica po sredini, možda za hranu za ptice Phylakopi – nema mramornih oblika

Postoje paralele između mramornih i keramičkih oblika Grotta-Pelos - piksida – cilindrična i sferična

Globularna posuda s vratom – da ima nogu, izgledala bi kao kandila, ima i rebraste drške

Kampos grupa – piriforna posuda, mala, uzak vrat, ukrašena urezivanjem; za dragocjene tekućine; osim ove posude nema nikakvih drugih indicija da su Kiklađani imali ili radili parfeme

Tava – simbol Keros-Syros razdoblja, ali najranije su iz Kampos grupe – kosi rubovi, drška u obliku slova Π (pi), horror vacui

Keros-Syros – keramički oblici su dobili nogu Posuda za umak – nalikuje na ono što mi znamo kao posudu za umak; rano

heladsko II razdoblje – uvozi se s grčkog kopna, dokaz trgovine, plovidbe i kontakta s grčkim kopnom (plovili su prema grčkom kopnu i Maloj Aziji; slikana je (kikladska keramika je urezivana)

Tava – 100-tinjak ih je nađeno, 30-ak ih ima ukras broda; drška sa dva roščića, izdužena (ne potpuna kružnica, nego ovalna), okomite stjenke, ukras ej napredniji, novi motivi (brod, vesla, riba na krmi, pubis, žigosani trokutići – horror vacui); ne zna se čemu služe, možda imaju simboličku namjenu (brod, pubis), ne znamo je li imala praktičnu namjenu (nema tragova gorenja, koji bi se nalazili na dnu s vanjske strane, gdje se nalazi tak komplicirani ukras, ne isplati se to raditi da bi se kasnije stavilo na vatru); teorije – za isušivanje soli, bubanj za sušenje kože, kalup za kolače…

Zoomorfne posude – ritoni; sl. medvjed ili jež, medvjed ili prase Phylakopi I – nazadovanje u svemu, osim u keramici

Kernos - Puno recipijenata za različite libacijske žrtve; kernao – 'davati žrtveni dar', u novogrčkom znači 'častiti pićem'; ukrašavani su slikanjem

Pticoliki vrč – kraj Phylakopi faze, na Kreti ga nalazimo kao import iz Kiklada, ukras urezivanjem

Figurine – stilizirane, tanke Otok Amoros – kraj 19.st., nađena prva kikladska figura , opisana kao 'odbojna, ružna glava',

danas se čuva u Louvreu – Picasso je promijenio percepciju lijepog i ružnog, bio je inspiriran kikladskim figurama, kao i kipić za Oscara

Otok Keros – pretrpio ogromna pljačkanja kikladskih lokaliteta, danas je zabranjen prilaz otoku, osim arheolozima (pljačkan je do 1960-ih), Colin Renfrew danas tamo vodi iskapanja

6

Ostava Keros – figure su namjerno razbijane (dio kulta), uvijek ispred iste pećine na otoku, figure se uglavnom nalaze na grobljima, ali na Kerosu nema grobova (prvo su mislili da je to jedno veliko groblje), a nema ni dovoljno veliko naselje da objasni veliko groblje i stotine figura; Renfrew tvrdi da je to pankikladsko svetište (kao što je Del panhelensko svetište), na otoku je postojalo samo malo naselje, vjerojatno za svećenike i osoblje svetišta

Tipologija figura – prijelaz iz debele dame neolitika u viskoko stilizirane figure rano kikladskog razdoblja – vrlo nagao

Kikladske figure su bile bojane i možda su imitirale tetovaže Kiklađana Grotta-Pelos

Figura violinskog tipa – plastične grudi, urezan pubis (naglašeni) Plastiras – jedini tip kikladske figure gdje se muškarci prikazuju više engo žene;

rupe za oči – popunjene opsidijanom; rijedak tip gdje su crte lica urezane; razdvojene noge, naglašeni bokovi – neobično, kao i ruke koje se dotiču prstima na trbuhu (kod većine drugih tipova ruke stoje jedna iznad druge); sl. figura s rupama za olovne zakovice (bila je pukla, pa je popravljena)

Kampos faza – tip Louros, nema ruke, nego male trokutaste izdanke, neke imaju tuljac na glavi, razdvojene noge

Keros-Syros – ruke su položene preko grudi, jedna iznad druge, nekad s prstima; glava nagnuta unatrag; uglavnom je naglašen samo nos, iako ima iznimaka; uglavnom se prikazuju žene s ispupčenim grudima i prikazanim pubisom, nekad i s naglašenim trbuhom; stopala nisu ravna, nisu mogle stajati, nego su položene u grob

Tipovi: Ovo su kanonski tipovi, postoje odstupanja 1. Tip Kapsala – prva koja je stilizirana, izdužena, nema oštre rubove, obla ramena,

lagano skvrčena koljena, obla glava2. Tip Spedos – glava gotovo okrugla, noge jako skvrčene, u koljenima malo raširene3. Tip Docatismata – najtanji, jako široka špicasta ramena, kao i glava (skoro

trokutasta), noge potpuno skupljene4. Tip Halandriani – kao Docatismata s upola kraćim nogama

Muškarci predstavljaju glazbenike ili lovce; svirači frule, lire, držač pehara (jedan jedini igdje ikad), mislioc (jedan jedini igdje ikad)

Figure koje jedna drugoj stoje na glavi, majka i dijete Phylakopi I – vraćanje na posve shematične figure, s početka brončanog doba Uglavnom se rade od mramora, zahtjevne su za izradu Ukrašavanje – sko postoji, uglavnom urezivanjem, neke su i bojane (mnoge su bile žrtve

pljačkaša, pa su oni s njih skinuli boju), ukrasi na figurama su vjerojatno imitirali tetovaže pravih Kiklađana

Ideologija – figura lovca je vjerojatno pokopana s lovcem ili ratnikom Možda su pravljene samo za ukop (99% ih je nađeno u grobovima), ali zašto su onda

popravljane? (postoje nalazi figurica koje imaju rupe za umetanje olovnih spajalica za popravljanje razbijene figure) – možda su bile s pokojnikom za života i onda su se stavljale s njim u grob, ali nema ih nigdje u naseljima; nisu samo predstavljale što je pokojnik radio za

7

života (imamo samo figure lovaca i glazbenika, a nisu svi svirali i lovili), a nije ni svaka grobnica sadržavala figure, niti je svaka koje ih je sadržavala imala samo jednu figuru

Minojska civilizacija – 2000.-1450. BC Kreta – na njoj se razvila prva prava civilizacija u pravom smislu te riječi Arthur Evans – dao je ime minojskoj civilizacija po kralju Minosu, legendarnom vladaru

palače u Knosu, koju je Evans kopao Kreta je podjednako udaljen od svih okolnih obala, najveći je Sredozemni otok; brdovit, 3

planinska lanca – Bijela planina (vrh – Psiloritis; na zapadu), Ida (u sredini, vrh Juktas – glavno minojsko svetište), Dikta (istok, visoravan Lasithi), dolina Masara (palača Fest)

Bijela planina – tako se zove jer se snijeg zadrži do svibnja, inače nigdje ni ne pada Klanac Samarija – 17 km (klanci idu od visoravni prema moru, jer tako rijeka

plovi), najuži dio je širok 3 m Južna obala – vjetrovi iz Afrike su donijeli sjeme palmi i rastu prirodne šume palmi

(palme su rijetke u Europi, ovako same od sebe) Razdoblje novih palača – nema promijena u materijalnoj kulturi – nije se dogodila invazija,

nego do gradnje novih palača dolazi zbog drugih razloga, npr. potresa MM III – LM IB; 1700 – 1450 BC 4 stare palače su uništene i obnovljene, grade se 4 nove palače – Komos, Gournia, Petras,

Galatas Vile – Ayia Triada (Hagia Triada), nalikuje na palaču, ali nema središnje dvorište; freske,

proizvodni centar; linear A tablice – najveći arhiv (400 ili 150?) Gradovi – nisu luksuzna zdanja, na otočićima, tik uz obalu – Mohlos, Pseira (jedini minojski

lokalitet koji je potpuno iskopan, nema nekropole, nikad nije bila spojena s Kretom, pa nekropola vjerojatno nije potopljena, možda su bacani u more)

Tolosi – nastavljaju se, gradi se nešto novih – Kamilari Kamene vaze – uvoze se ili gotove ili se uvozi kamen za njih (hematit iz Male Azije, lapis lazuli

iz Afganistana [lazurit, skuplji od zlata, jer je tako daleko], antico rosso – grčko kopno, ametist – Egipat, steatit – lokalno)

Popularni – ritoni, reo – teći (grč.), za libacijske žrtve; Arthur Evans – našao prvi riton u maloj palači u Knosu; u obliku glave bika, glave lava, oblik školjke, vaza reljefno ukrašena s prikazom ratnika i oružja što je vrlo rijetko na Kreti, vaza žeteoca (drži sistrum, egipatski, nalaze se u grobovima) (sve sl.)

Sl. libacijski stol – pećina Psihro, natpis na linearu A – dokaz da je na Kretu u brončanom dobu došlo pismo

Sl. zmijska božica – iz Knosa, fajansa; Krećanke su nosile otkrivene grudi (preuzele Mikenjanke); potnia – gospodarica; Mikenjani su je preuzeli; nije jasno kakvo je ona božanstvo, jedno je od glavnih božanstava; matrijarhalno društvo

Pečati – sl. lapis lazuli; oznaka identiteta neke osobe; od kamena ili od zlata (prsteni); gospođe – Potnia ili svećenica, teško ih je razlikovati, izgledaju jednako

Minojska dvojna sjekira – labris; ritual; od zlata i srebra (premekano za boj); labris je predindoeuropska riječ, postoji teorija o povezivanju s labirintom, etimologija je nejasna, postoji zapisana u linearu A

Slonovača – uvoze s Levanta i iz Egipta; za toaletni pribor i nakit

8

Uvoze bakar – počinju trgovati s Ciprom, ox hide – ingot i mjerna jedinica (svaki je bio 29 kg) Gube se svetišta na vrhu brda – ostaje samo glavno, Juktas; svetišta se grade unutar palača i

manja se svetišta grade izvan palača Archanes Anemospilia – na putu za Juktas, razdoblje novih palača, Sakellarakis ga je kopao;

sl. rekonstrukcija; jedina indikacija postojanja ljudske žrtve na Kreti – zbog učestalih potresa pribjegavaju tome; u središnjoj prostoriji – glinene noge kipa od 2 m; u jednoj bočnoj prostoriji – figure i posude; u drugoj bočnoj prostoriji – mrtav mladić i svećenik (s pečatom), držao je bodež, iza njega se nalaze bogata žena i oltar – usred žrtvovanja mladića dogodio se potres i svi su zatrpani, pa se sačuvalo točno kako je bilo, sve se zapalilo, mladić je bio mrtav kad se dogodio potres

Još jedna čudna situacija – u podrumu u Knosu, 4 dječja kostura, kuhana s puževima, tragovi noža (skidanja mesa) na kostima, u pitosima

Skladište u Knosu – puno velikih pitosa, otkrio ga je već Evans, 20-ak prostorija, kapacitet od 60 000 L (vina, npr., ili čega god)

Stil palača – 4 podstila; 1450-1380?! (pitaj Anitu) Morski stil – morski motivi ukrašavanja; stir-up jar Biljni stil – ljiljani, cvijet papirusa i drugi Geometrijski Alternativni – mješavina nekoliko stilova

Pismo – nastavljaju se linear A i kretsko hijeroglifsko, kretsko hijeroglifsko se gubi oko 1500 BC

Pisalo se na male glinene tablice, stilusom, tablice se nisu pekle, nego bi se reciklirale (s malo vode po površini), ispečene su u požaru (i sačuvale situaciju u tom trenutku)

Linear A – na tablicama (administracija), votivni pedmeti (libacijski stol iz Psihra), glinene posude, figurine, sjekire (labris), komadi nakita, pečatnjaci

Propast – stara teorija je da su propali zbog erupcije na Teri; 150 km je udaljena od Krete, minojska kolonija je Akrotiri (grad, nema središnje dvorište), vrlo luksuzno i bogato mjesto, uništen je u erupciji; Santorini je nekad bio puniji, bio je spojen tamo gdje je sad mali otočić, ona dva mala u središtu su izronila nakon erupcije 1686.; zadnja erupcija je bila 1921.; crne plaže, crni pijesak, antički grad Tera; erupcija u minojsko doba – 1628. BC, najveća vulkanska erupcija ikad, stanovništvo je pobjeglo prije erupcije; Marinatos je kopao Akrotiri i predložio da je erupcija uništila minojsku civilizaciju; C14 kaže da se erupcija dogodila 200 godina prije propasti minojske civilizacije; na Kreti se erupcija osjetila i došao je pepeo, ali nije uzrokovala kraj Krete; uzrokovala je nemire na Kreti i slabljenje vlasti i Mikenjani su ih lako osvojili

Sl. glineni model kuće iz Archanesa; iz toga znamo kako izgledaju njihove kuće, znamo da su dvokatne

Središnje dvorište – orijentacija sjever-jug; prvo se ono gradi, pa se onda gradi sve ostalo oko njega; što je veće dvorište, veća je palača – Knos, Fest i Malia imaju jednaku veličinu dvorišta; mjesto okupljanja, kao kasnije agora; popločano je – ne u Knosu jer je Arthur Evans dignuo popločenje da vidi što ima ispod i našao neolitik; vjerojatno i za religijske ceremonije; Knos – u hodniku koji vodi iz zapadnog dvorišta u središnje dvorište se nalazi freska procesije s prikazom ljudi koji donose žrtvene darove u središnje dvorište

9

Zapadno dvorište – Knos – danas bista Arthura Evansa; 3 kružne građevine koje ne znamo čemu služe – kulures, iz razdoblja starih palača i nastavili su ih koristiti, 3-4 m duboke, teorija da su služili kao silosi, ali nema tragova čuvanja žita

Fest – nova palača je pomaknuta za 8 m – ne znamo zašto Ostrostati – koristili ih u gradnji vanjskih stjenki palača; tesani kameni blokovi koji se

postavljaju uspravno; samo za prominentnije, vidljivije djelove palače Višekatna grdanja – sačuvane su stepenice, donji katovi su zatrpani materijalom s gornjih;

tako znamo da su arhivi bili na prvom katu – tablice su nađene na visokim raznama prizemlja, preko drugih materijala (Knos); rezidencijalni dio – istočni, suprotan od najprometnijeg dijela palače

Minojski crveni stupovi – drvni, izgorjeli, ostale su samo kamene baze - po tome im znamo položaje, a izgled im znamo iz freski

Stubovi – u podrumima, ne dekorativni, nego nosivi, podržavaju gornje katove; ti podrumi vrlo često imaju kultnu namjenu (oni pithosi sa kuhanim dječjim kostima su nađeni u takvom podrumu)

Polustupovi – na fasadama Jedini primjer kretskog stupa na grčkom kopnu – Lavlja vrata Mikene Monumentalno stepenište – Knos, povezivalo je 5 katova istočnog krila, najviše crvenih

stupova na jednom mjestu; takva stubišta inače vode u palaču Kraljevska cesta – od Knosa do male palače, nije imala središnje dvorište (iako se zove

palača), luksuznija je od vila iz okolice, uz nju je Evans sagradio vilu Arijandnu (u minojskom stilu)

Oznake zidara – uklesane u građevinski materijal (blokove, npr.); labris, zrakasti simbol…; vjerojatno oznake zidarskih cehova; najviše je onih s labrisom

U minojskim palačama nema fortifikacija i obrambenih bedema! Dovod i odvod vode, kanalizacija Popločani podovi – za najreprezentativnije sobe, estetski su vrlo lijepi Okna za svjetlo – kvadratne prostorije, bez vrata i prozora; u njih se skupljala kišnica Uvučeni zidovi fasada – estetski Rezidencija vladara – u rezidencijalnoj četvrti; dvorana dvostrukih sjekira (kraljev megron, za

privatne gozbe, ne državne, žene nemaju pristup, Mikenjani su preslikali minojske freske mikenskim), kraljičin megaron (freska delfina); sl. prijenosna ognjišta, kraljičina kada, WC

Prijestolna dvorana – vrlo mala, kameno prijestolje (nije impozantno) Službene odaje – iznad prijestolne dvorane, niz prostorija ceremonijalne naravi; za bankete i

gozbe možda; s freskama; piano nobile – po renesansnom ekvivalentu Sl. minojski roštilj Konsekrativni rogovi – postavljeni tako da se vidi svetište na vrhuncu brda kroz njih Bazen za čišćenje – religiozno čišćenje, kultna namjena; nema odvod Svetišta u podrumima – sa stubovima Radionice – sjeverno krilo? Skladišta – zapadno krilo; 20-ak uskih prostorija povezanih hodnikom; pithosi (visoki 1.5 m,

stane 130 L vina) Umjetničko središte – freske u najprominentnijim prostorijama

10

Sl. princ ljiljana; Parižanka Sl. plavi majmuni – stižu iz Egipta kao dar; bili su sivi, ali Krećani ne znaju napraviti sivu, pa su

na freskama plavi Knos – jedina palača koju Mikenjani nisu uništili kad su osvojili Kretu Invazijom Mikene Kreta je prvi put ujedinjena pod jednom vlašću Javlaju se ratnički grobovi puni oružja (Minojci nisu stavljali oružje u grobove) Preslikavaju minojske freske svojima Grade svoje tolose, samo za ukop velikaša Nestaju zmijske božice, javljaju se božice s uzdignutim rukama i s nečim na glavi (mak,

šipak…?), grube izrade 1200. BC propada Mikena i cijela civilizacija EH – early Helladic – rano heladski MH – middle Helladic – srednje heladski LH – late Helladic – kasno heladski Mikenska civilizacija – 1600-1220 BC, kasno brončano doba, LH; Mikenjani postoje još oko

200 godina, ali nema njihove civilizacije, pisma i tako to Peloponez, Atika i Beotija – Matično područje Prvi put – gradska struktura s trgovima i ulicama, fortifikacija Lokalitet Colonna (na Egini) – jedna od najranijih fortifikacija na grčkom kopnu, 5 bastiona,

na 2 bastiona se nalazi ulaz u grad Lokalitet Lerna – na Peloponezu, najznačajniji EH grad, duple fortifikacije s međuprostorom u

kojem se čuvaju žitarice; građevina 'kuća s hodnicima' – pokazuje postojanje društvene hijerarhije unutar naselja (dosad je to bilo vidljivo u grobovima), u njoj je živio poglavar zajednice, ova u Lerni se zove Kuća crjepova (jer je bila prekrivena crijepom, koji je nađen na nižim razinama kuće nakon što se urušila); kuća je na dva kata; preko nje je sagrađen MH tumul; Kuća crjepova je najveća kuća s hodnicima; ostatci administracije – glineni pečatnjaci

Tumuli – javljaju se u MH (srednje brončano doba) Posuda za sos – nalaz na Kikladima je dokaz trgovine s heladskim područjem, jer je ovo

tipična heladska posuda MH – siromašniji i nazadni u usporedbi s EH, grade manje apsidalne kuće, nema pečatnjaka Tumul vs. tolos – tumul nema prilazni hodnik i nastaje nasipavanjem zemlje, a tolos je šupalj

i u njega se može ući Dendra – nekropola tumula, 3 tumula, na ulazima u tumul – žrtveni konji (3 para, u svakom

tumulu po jedan par) MH keramika – siva minijska keramika; vrlo monotona, iako ne uvijek siva; minijska –

Schliemann ju je tako imenovao, jer je takvu keramiku našao u grobnici koju je nazvao Minijevom

Krajem MH dolaze Grci – Indo-Europljani, stanovnici Grčke do tad nisu bili Indo-Europljani; tada je grčki jezik bio jedinstven, nije bilo dijalekata, mi ga zovemo mikenski, a ne znamo kako su ga oni sami zvali niti kako su sebe zvali, nisu se zvali 'Mikenjani', na tablicama se to ne spominje; Grci se danas zovu 'Heleni', naziv 'Grci' potječe od Rimljana

Homer – 'homeros' znači 'slijep', je li to ime čovjeka ili skupine pjesnika koji su slijepi, je li on napisao i Ilijadu i Odiseju, kad je živio (epovi su zapisani krajem 8.st. BC)

11

Trojanski rat – 1193.-1184. BC – Homer brka događaje – moguće je da svaki Homer dodaje nešto novo iz svog vremena

Događaji kod Homera nisu vrlo vjerodostojni, ali toponimi i etnonimi jesu – vrlo često se spominju na linear B tablicama – Nestorov pehar, npr. (ne onaj 'Ja sam Nestorov pehar i tko iz mene pije…', nego pehar koji je odgovarao Homerovom opisu posude koja se zove Nestorov pehar), mikenska kaciga s veprovim zubima (postoji samo tijekom Mikenjana, ne kasnije)

U Pilosu postoji freska s pjevačem s lirom – rapsod, postoji tradicija usmenog pjesništva Pauzanija – piše u 2.st. AD, prvi poznati putopisac Schliemann – kopao Mikenu, nije ju morao tražiti, Lavlja vrata nisu bila prekrivena zemljom,

kopa i Atrejevu grobnicu, Tirins… Pauzanija – Kiklopi su gradili zidine Mikene, jer ljudi ne mogu graditi takve zidove Kiklopska gradnja – mikenski bedemi, bedem koji je imao dva lica, a između je ispuna sitnijim

kamenom i zemljom; Mikena, Tirint; blokovi koji nisu tesani (nepravilni) i ne sjedaju lijepo jedan na drugoga i ostaje puno praznog prostora kad se slaže kamenje – ispunjava se manjim kamenjem; tesani blokovi se nalaze samo na ulazu (Lavlja vrata); zid je krivuljast jer prati teren, razbijen je u cik-cak da bude čvršći; gradi se na zemlju ili živu stijenu bez temelja

Mikenske citadele – grade se na vrhuncima brežuljaka, nekad bedemi nisu ni potrebni jer ih litice dovoljno brane i čine nepristupačni; imaju mostove, odvod; često su kamen za gradnju vadili iz brda na kojem se citadela nalazi jer im je to bilo brže, a i pomoglo im je zaravnati teren; teško kamenje u vukli volovi

Kiklopska stepeništa, galerije (dugački hodnici s prostorijicama sa strane – skladišta) Argolida – najveća koncentracija citadela Schliemann je kopao citadele Citadela Mikena – na brežuljku (kao i sve citadele), bedemi s pristupačne strane, okružena

brdima, na najvišem brdu Profitis Ilias nađena je lomača (signalizacija vatrom), bedemi 900 m

Bedem se gradi u 3 navrata – 1. faza – 14.st. BC, grobni krug A (za ukapanje velikaša) izvan zidina, glavni ulaz je na mjestu onoga što će kasnije biti Lavlja vrata,

2. faza – 13.st. BC, šire se bedmi, grobni krug A se nalazi unutar bedema, grade se Lavlja vrata, SI proširenje (zbog cisterne s vodom, očekuju opsadu i opskrbljuju se vodom)

3. faza – nema proširenja, citadela uništena Lavlja vrata – prazni rasteretni trokut, postavljen tanki vapnenački reljef s dva lava

okrenuta prema kretskom stupu, iznutra šupalj; 4.60x2.40x0.8 m (ogroman ulaz), dovratnici i nadvratnik su monoliti, postoje rupe za nasad vrata i rupe za zakračunavanje vrata

Sjeverni ulaz – sporedni, manji, isti princip vrata Grobni krug A – odmah iza Lavljih vrata, kao što kaže i legenda (legenda kaže da je

tamo pokopan Agamemnon), nađeno je 6 grobnica u Schliemannovo vrijeme; građena je 1600 BC, zasipana je šljunkom i to ju je povisilo; 1600 – nije Agamemnon, on je bio 400 godina mlađi (1193 – 1984 BC – Trojanski rat);

12

grobnice u obliku okna, skupne, nakon što su grobovi sagrađeni, izgrađen je dvostruki kameni vijenac, nizak, s rupama za grede (sve je to bilo prekriveno); grobnice su imale stele, nakon zatrpavanja grobnice šljunkom, stele su premještene na novu razinu

Kultni centar – svetište, niz prostorija, neke s oltarima – hramovi Kuće iz helenističkog razdoblja, arhajski hram Kiklopska galerija – one su obično skladišta, dugi hodnik s pokrajnjim prostorijama Palača – na vrhu brda, Tsountas je kopao, velik dio je potpuno uništen, sagrađen

je arhajski hram Heri na mjestu palače, sačuvane su političke prostorije, rezidencijalni dio je uništen gradnjom hrama, ostale su samo kupaonice – odvod, ispod glavne kade (one kade u kojoj je ubijen Agamemnon)

Megaron – svaka mikenska palača ga mora imati da bi bila palača; 3 dijela – portik (ulazni dio, 2 stupa), vestibul (predvorje), domos (središnja prostorija s ognjištem, oko njega drveni stupovi koji drže krov s rupom za svjetlo i dim), stupovi mohu biti obloženi brončanim pločama; u domosu je prijestolje; ognjište je glineno i malo povišeno; stepenište ukrašeno freskama

Istočno krilo – radionice, proizvodna četvrt SI proširenje – 2 tajna ulaza, ni 0.5 m široki; podzemna cisterna – prvi krak u

kiklopskom stilu, dio uklesan u stijenu, 18 m dubine Niz građevina oko citadele – tzv. donji grad, kuće trgovaca (kuća vina, ulja, sfinga),

kuće puka Glavno groblje – na vrhu brda preko puta, za običan puk Kralj se pokapao u tolosu, Mikena ih ima 9, anjveći je Atrejeva riznica, pa

Klitemnestrina grobnica, pa Egistova (tako ih je Schliemann nazvao), pa Lavlja, pa Panaia (znači Djevica Marija, nalazi se uz kapelu DM), pa Genia, pa Kiklopska grobnica, pa Epanofurnos i Katofurnos (ispit!)

Grobni krug B – izvan bedema, iz istog razdoblja kao i A, ali puno siromašniji, dao bolje kosti za analizu, 25 grobova, 35 ljudi

Tirint – mikenska citadela u Argolidi, iz 1500 BC – najstarija mikenska citadela, 50ak godina starija od Mikene – mikenska citadela je postaje citadela kad dobije bedeme, i Tirint i Mikena su bili naseljeni i prije nego su izgrađeni bedemi, ali nisu bili citadele, tako da kad kažemo da je Tirint 50ak godina stariji od Mikene, znači da je dobio bedem 50ak godina ranije; nije na nepristupačnom brdu, bedemi su sa svih strana; Pauzanija – 2.st. AD, 'kiklopska gradnja' zbog bedema; kralj Pret – po legendi zvao kiklope da mu sagrade bedeme (Schliemann ga je stavio na svoju grobnicu, a sebe s druge strane u istoj pozi)

3 faze gradnje bedema – 1. faza – područje palače 2. faza – proširen na prazan prostor 3. faza – proširen an jedno niže brdašce, donja citadela – religiozni centar i

cisterna (isto kao i u Mikeni, predviđaju napad i pripremaju se) Citadela – dugačka 300 m, široka 45 do 100 m Glavni ulaz - isti i prije i poslije proširenja; od glavnog ulaza do palače vodi hodnik

s dvojim vratima, vanjskim i unutarnjim, vanjska imaju okvir od monolita i rupe za

13

nasad i zakračunavanje vrata; iza unutarnjih vrata – kiklopska galerija, najbolje je sačuvana u Tirintu, na njoj postoje trokutasti otvori, vjerojatno za prozore

Tajni ulaz – malen, niži od 2 m, širok 60 cm – kroz njega može proći samo jedna osoba odjednom, kroz taj ulaz se dolazi na stepenište koje vodi do palače, na vrhu tog stepeništa je okno duboko 7 m i široko oko 2 m – ako neprijatelj nađe tajni ulaz, moraju ulaziti jedan po jedan i ne mogu proći okno; iznad tog ulaza – bastion

2 tolosa Centar je palača Megaron – sačuvana baza za prijestolje, pod je ukrašen polikromno, morski motivi Kupaonica nije imala kadu, nego monolitnu ploču na kojoj je kralj stajao i

polijevalo ga se vodom, postoje rupe za nasad paravana, odvod Donja citadela – mjesto okupljanja

Svaka citadela je politički samostalna, iako postoji nekakva hijerarhija po važnosti Midea – brdo od 170 m, najviša citadela, s jedne strane strmo i nema bedem, nema dobro

sačuvanog glavnog ulaza, samo rupa u zidu gdje bi on trebao biti; megaron nije otkriven Gla – u Beotiji, najveća citadela, ne znamo izvorno ime, ovo je albansko i znači 'utvrda';

opseg bedema je 3 km; nalazi se u dolini gdje je bilo jezero, kad su isušili jezero u moderno vrijeme, našli su kanale koje su Mikenjani koristili za isušivanje jezera u svoje vrijeme, u 2.tis. BC – povezuje se s mitom o Heraklu koji je isušio polje začepivši odvode za navodnjavanje jednom gradu gdje su ga nasekirali; nema palaču, nego kompleks zgrada (ide u dva kraka) i megaron (ne pravi); možda je tamo bila vojska; možda je Gla bila depadansa grada Orhomena – nadgleda polje (žito za grad), i tamo su živjela dva generala (dva kraka zgrade) – jedan da štiti citadelu, drugi organizira i nadzire poljodjelstvo – ne može se dokazati (nema tablica, nema oružja, ništa)

Atena – akropola je središte mikenskog grada (kralj Egej), nemamo ništa od brončanodobnog grada, Perzijanci ruše bedeme, ostaju tek dijelovi, iza Erehteiona se vide ostaci kiklopskog zida, kao temelj za klasični zid; podzemna cisterna

Araxos – istraživanje počelo nedavno Gradovi bez bedema nisu citadele, nego samo gradovi, iako su i oni funkcionirali kao zasebne

političke jedinice Pilos – poslao 90 brodova u Trojanski rat; mikenski Pilos je udaljen od modernog, moderni se

nalazi na antičkom; kad je mikenski Pilos napušten, nije ponovo naseljavan ili izgrađivan, ostao je sačuvan točno u onom stanju u kojem je napušten u brončanom dobu; nema logike da nema bedema, grad se nalazi na niskom brdu i nije nikako zaštićen – bedemi se traže, ali ih nema; Pilos se nalazi u Meseni i jednako je važan kao Mikena u Argolidi; otkrio ga je Carl Blegen

Glavna zgrada – najluksuznija; očuvane kamene baze stupova Najbolje sačuvan megaron – glineni rub povišenog ognjišta je oslikan; baza za

prijestolje s kanalićem – za libacijske žrtve; freska lirskog pjevača(rapsoda) Skladište kylixa, skladište vina – utori za pithose, pečati protiv krađe Arhiv (7 i 8 s tlocrta) – najveći arhiv lineara B, 1000 tablica (u Knosu nema dokaza

da je postojao pravi arhiv, jedna soba gdje se tablice spremaju, u Knosu su raštrkane posvuda)

14

Nelejeva palača – Nelej je legendarni osnivač Pilosa, najstariji dio palače je freska s Mikenjanima kako ubijaju divljake (prikazuje mikensku nadmoć nad nepoznatim narodom)

SI – radionice 2 tolosa u blizini, malo dalje se nalazi najveća koncentracija mikenskih tolosa, svi

su zakamuflirani, osim jednog (tolos lokalnog junaka, istaknut položaj) Zaljev Navarino – 2 bitke; 425. BC – Atena vs. Sparta, Atena pobjedila, Peonije

napravio Niku u čast atenske pobjede; 1827. Grci se bore za nezavisnost od Turske

Teba – živi od brončanog doba do danas, teško ju je istraživati – moderan grad je sjeo na brončanodobnu i antičku Tebu

Dimini – mikenski grad Jolk; ima tolose i krnji megaron Pogrebni običaji u mikenskoj civilizaciji – cista – naj češći oblik ukopa; plitko ukopane u

zemlju (nekad obložene kamenim pločama) ili usječene u stijenu, obje vrste su malih dimenzija, za zgrčence (u brončanodobnoj Grčkoj – inhumacija)

Shaft graves – okna ukopana u zemlju, za skupne ukope; Mikena – grobni krug A (6 ukopa) i B (25 ukopa s 35 osoba); grobni krug A – najbogatija skupina grobnica u brončanodobnoj Egeidi, Agamemnonova maska i druge maske, pektorali, bodež niello s priakzom lova na lava, Vapheio šalica (uvijek zlatna); obje su iz MH, početka LH (1600 BC); vjerojatno za prve Mikenjane tamo

Grobne komore – postoje od kikladske civilizacije, puno se koriste i u minojskoj, a i u mikenskoj; potpuno su usječene u vapnenačku stijenu; komora može biti jednostavna, a može biti i više komora – grupne komore, prilazni dromos koji se grana u komore; pristup se zazida suhozidom do novog ukopa; jako su česte, javljaju se u grupama; Aidonia – recentno otkrivena nekropola, bila je kamuflirana do nedavno, bogata zlatom, domaći opljačkali što su mogli; mikenske grobne komore na Rodosu – tamo su imali trgovište

Tolosi – minojski i mikenski su različiti – minojski su u skupinama, imaju popratnu arhitekturu (za kult, sa spremište, kultnih predmeta, kosturnice...), nemaju dromos, grade se u ravnici i primjetni su; mikenski su izolirani (kad ih ima više, onda su udaljeni jedan od drugog), nemaju popratnih građevina, imaju prilazni dromos, grade se na padinama brda i zakamuflirani su, dromos se zatrpa (kralj se ukopa i puno je blaga); mikenski tolos ima 3 dijela – dromos (prilazni hodnik), stomion (ulaz, monumentalan s monolitnim okvirom vrata i lintelom - nadvratnik), thalamos; komora se gradi u suhozidnoj tehnici u oblik košnice, svaki novi red kamenja se slaže malo pomaknut unutra – prvo odsjeku brdo i očiste zemlju i onda od te zemlje naprave košnicu i grade zid preko toga i uklone zemlju, a zid se ne uruši

Atrejeva riznica – ima prostor sa strane, nepoznate funkcije (jer je opljačkana puno prije nego što su arheolozi došli – Pauzanija piše o njoj u 2.st. AD i tako ju zove jer ju lokalci tako zovu, jer su mislili da je to riznica jer je bila puna zlata – oni su ju i opljačkali), lintel ima 120 t i napravljen je od monolita(najveći lintel u tolosima), na ulazu su bili polustupovi, odneseni su u London

15

Tolos Vapheio – Vapheio šalice, kopao Tsountas, nalazi se kod Sparte; kad se rade od metala, rade se samo od zlata; prikazano oranje – Mikenjani bi imali neki ratnički prizor, rađeni su na Kreti (minojski proizvod)

Tolos heroja – jedina iznimka pravila mikenskih tolosa koji se grade neupečatljivi – nalazi se na vrhu brda, da oda počast lokalnom heroju

Minijeva riznica – Orhomen; strop ukrašen rozetama i spiralama, jedini takav Binje ili kažuni – tolosi u Istri i na Braču Larnax – kada za ukop, vrlo minojski tip ukopa (za ukop u grobnoj komori) – jedina iznimka je

mikenski ukop u larnaxu na nekropoli Tanagra Linear B – ima na njima i religioznih tema Spominje se Potinia – Potnia; Mikenjani su je preuzeli od Minojaca, ne znamo točno njene

aspekte, znamo jedan – Potnia Theron, gospodarica zvijeri; nekad je prikazana u skupini, više od jedne Potnie na jednom prikazu – možda se radi o njenim svećenicama

Na tablicama se spominje većina grčkog panteona; spominju se imena bogova i žrtve koje im se prinose

Mikenske figurine – tipologija po slovima na koja nalikuju – tau (T), fi (Φ φ), psi (ψ Ψ) Freske – rapsod, ubijanje divljaka; mikenski štit u obliku 8 (Homer ga ne spominje) – s Knosa,

preslikali su minojske freske Keramika – stremenasta posuda (stir-up jar) – ima lažni izljev, ispod njega pravi, koristi se za

skladištenje i transport vina i ulja, neke imaju natpis na linearu B Efirejski pehar – kylix, za ritualno ispijanje vina na gozbama Mikena trguje sa svima s kojima su trgovali i Minojci, a idu i dalje na zapad u potrazi za

sirovinama koje nemaju kod kuće; J Italija, Sardinija, par fragmenata na Iberskom poluotoku, idu na Baltik po jantar (ili on dolazi putem posrednika); nema ih kod nas (nemamo ništa što bi ih zanimalo)

Ulu Burun – brodolom; turksa obala, nađen 1984., datira se u 1300 BC; vrlo je bogat, poslao mnoge u bankrot; plovio s istoka prema Grčkoj; govori nam što su sve Mikenjani trebali za opstanak; tablice u Pilosu spominju da je u jednom trenutuku 400 kovača ostalo bez posla – možda se radi o brodolomu, jer sve one silne tone bronce nisu došle...

Tablice iz Pilosa – spominje se da raspoređuju vojne trupe za zaštitu grada od napada, oko 1200 BC; Mikena tad radi istu stvar – proširenje bedema s cisternom; svi očekuju napad

Dolazi do napada i invazije – ne znamo točno kao ni tko dolazi – nisu Dorani, nema arheoloških dokaza da su oni došli tada i da su ih uništili!

Post-mikensko razdoblje – stanovništvo bježi, nestaju palače, materijalne vještine, pismo, nema trgovine izvan Egeide, nema bogatstva

Pismo – tablice slučajno gore, inače se samo suše i ponovo koriste kad više nisu potrebne, znači da imamo sliku situacije u trenutku nesreće

Šok za znanstvenike – linear B je grčki jezik i brončanodobno stanovništvo Grčke su Grci – prije se mislilo da Grce dolaze tek u željeznom dobu i da ne postoji pismenost u grčkom prije preuzimanja alfabeta od Feničana

Nakon propasti Mikene, idućih 500 godina se zove grčko mračno doba – Gillbert Murray je skovao termin, jer nema pisma i nema gradnje, ali Grčka nije zrakoprazan prostor tijekom tih 500 godina, nema onakve monumentalne gradnje, ali ima nešto – kuća velikaša u Lefkandiju

16