OPOREZIVANJE INOZEMNIH MIROVINA

Osnovni zakon kojim se uređuje oporezivanje dohotka, uređuje i pitanje

oporezivanja mirovina, kao podvrsta dohotka od nesamostalnog rada jest

Zakon o porezu na dohodak a od važnosti je i provedbeni propis – Pravilnik o

porezu na dohodak.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne

novine, broj 22/12) koji je na snagu stupio 1. ožujka 2012., propisana je

odredba prema kojoj mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu više nisu

oslobođene oporezivanja. Stoga, radi jednakog postupanja donosimo uputu o

načinu oporezivanja mirovina rezidenata ostvarenih u inozemstvu:

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak je u članku 14.

stavku 2. Zakona o porezu na dohodak, kojim se propisuje što se smatra

primitkom od nesamostalnog rada, dodana točka 4. koja glasi: „mirovine

rezidenata ostvarene u inozemstvu“. Navedeno znači da se od 1. ožujka 2012. i

mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu smatraju primicima od

nesamostalnog rada i oporezuju na način koji je propisan i za mirovine

ostvarene u tuzemstvu, odnosno na način propisan za dohodak od

nesamostalnog rada kojeg rezidenti ostvare u inozemstvu, osim ako ugovorima

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odnosno međunarodnim ugovorima

nije drugačije propisano.

Ako postoje međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

zaključeni između Republike Hrvatske i strane države, tada je podjela ili davanje

isključivog prava na oporezivanje točno uređenim istim međunarodnim

ugovorom.

I. UGOVORI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Naime, pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma

imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona. Republika Hrvatska ima u

primjeni 52 takva ugovora, čiji popis donosimo u tablici br. 1:

Tablica br. 1.: Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila i

preuzela Republika Hrvatska i koji su u primjeni

Redni broj

DRŽAVA Datum i godina primjene

NN – MEĐUNARODNI UGOVORI

1. Albanija 1.1.1998. 13/95

2. Armenija 1.1.2011. 13/09

3. Austrija 1.1.2002. 3/01

4. Belgija 1.1.2005. 6/03

5. Bjelorusija 1.1.2005. 3/04

6. BiH 1.1.2006. 2/05

7. Bugarska 1.1.1999. 3/98

8. Crna Gora 3.6.2006. 3/03

9. Češka 1.1.2000. 8/99

10. Čile 1.1.2005. 10/04

11. Danska 1.1.2010. 12/08

12. Estonija 1.1.2005. 8/03

13. Finska 8.10.1991. 53/91

14. Francuska 1.1.2006. 7/04

15. Grčka 1.1.1999. 18/97

16. Irska 1.1.2004. 16/03

17. Iran 1.1.2009. 10/04

18. Island 1.1.2012. 3/11

19. Italija 1.1.2010. 10/2002

20. Izrael 1.1.2008. 11/06

21. Jordan 1.1.2007. 11/05

22. JAR 1.1.1998. 17/97

23. Kanada 1.1.2000. 12/99

24. Katar 11.2010 1/09

25. Kina 1.1.2002. 3/01

26. Koreja 1.1.2007. 7/06, 1/07

27. Kuvajt 1.1.2004. 15/02

28. Latvija 1.1.2002. 3/01

29. Litva 1.1.2002. 3/01

30. Mađarska 1.1.1999. 11/97

31. Malta 1.1.2000. 7/99

32. Makedonija 1.1.1997. 13/95

33. Malezija 1.1.2005. 6/03

34. Mauricijus 1.1.2004. 10/03

35. Moldova 1.1.2007. 3/06

36. Nizozemska 1.1.2002. 3/01

37. Norveška 8.10.1991. 53/91

38. Njemačka 1.1.2007. 9/06

39. Oman 1.1.2012. 9/2010

40. Poljska 1.1.1997. 13/95

41. Rumunjska 1.1.1997. 11/96

42. Rusija 1.1.1998. 11/96

43. San Marino 1.1.2006. 10/05

44. Sirija 1.1.2010. 12/08

45. Slovačka 1.1.1997. 11/96

46. Slovenija 1.1.2006. 8/05

47. Srbija 1.1.2005. 3/03

48. Španjolska 1.1.2007. 3/06

49. Švedska 8.10.1991. 53/91

50. Švicarska 1.1.2000. 8/99

51. Turska 1.1.2001. 5/99

52. Ukrajina 1.1.2002. 11/97

53. Ujedinjeno Kraljevstvo

8.10.1991. 53/91

54. Indonezija 1.1.2013. 13/09

55. Maroko 1.1.2013. 1/09; 4/09

Svaki od navedenih ugovora sadrži detaljnu odredbu o podjeli prava oporezivanja mirovina između dviju država. Prilikom ispitivanja o kojoj se mirovini radi i koja država ima u odnosu na koju vrstu mirovine pravo oporezivanja, Ugovor je potrebno detaljno proučiti. U većini Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska vrijedi pravilo da se mirovine oporezuju u državi rezidentnosti prema OECD-ovom Modelu, tako Hrvatska ima pretežno pravo oporezivanja mirovine rezidenta ostvarene iz: Albanije, Armenije, Austrije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Čilea, Estonije, Francuske, Grčke, Irana, Irske, Islanda, Italije (iznimno plaćanja uslijed prekida radnog odnosa, periodične naknade ili slične gotovinske isplate prema Ugovoru s Italijom oporezuje Italija), Izraela, Jordana, Koreje, Kuvajta, Latvije, Litve, Mađarske, Malezije, Malte, Moldove, Norveške, Rusije, Sirije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine. U pogledu mirovina koje plaća država ugovornica ili njezina tijela lokalne uprave i samouprave (članak 19. - državna služba) pravo oporezivanja ima samo

ta država za koju se rad obavlja, osim ako je osoba koja prima takvu mirovinu i rezident i državljanin druge države. Ovaj uvjet mora biti zadovoljen kumulativno. Primjerice ako mirovinski fond iz Austrije isplaćuje mirovinu rezidentu i državljaninu Republike Hrvatske (za rad obavljen u državnoj službi Austrije) tada će se sukladno Ugovoru ta mirovina oporezivati samo u Republici Hrvatskoj. Međutim postoji nekoliko država s kojima je u Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pitanje oporezivanja mirovina uređeno drugačije i to na način da država u kojoj je mirovina zarađena, ako se mirovina isplaćuje/dobiva preko zakonskog socijalnog osiguranja, ima pravo oporezivanja, odnosno ta se mirovina oporezuje u državi izvora, ako je riječ o mirovini koja se isplaćuje/dobiva preko zakonskog socijalnog osiguranja. U tom slučaju, Hrvatska ima pravo oporezivati mirovine isplaćene iz privatnog mirovinskog sustava, dok pravo oporezivanja mirovina isplaćenih iz sustava javnog socijalnog osiguranja, kao što je prethodno kazano, pripada državama koje isplaćuju te iste (javne) mirovine. Navedeno prikazujemo u tablici br.2.: Tablica br.2.: Države s kojima prema Ugovoru Hrvatska nema pravo

oporezivanja mirovina ako se isplaćuju preko zakonskog socijalnog osiguranja

tih država

Redni broj

Hrvatska nema isključivo pravo oporezivanja mirovina koje umirovljenici primaju iz ovih država

Izuzeci

1 2 3

1. Belgija mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

2. Danska mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

3. Finska mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

4. Južnoafrička Republika mirovine i druga slična primanja i anuiteti nastali u državi ugovornici i plaćeni rezidentu druge države ugovornice, mogu se oporezivati u prvospomenutoj državi (čl. 18. st. 1.)

5. Kanada mirovine do ukupno 12.000 CAD godišnje može oporezivati Hrvatska

6.

Kina

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl. 18. st. 2.)

7. Mauricijus mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl. 18. st. 2.)

8 Makedonija mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl. 18. st. 2.)

9. Nizozemska Hrvatska ima pravo oporezivati bruto iznos do 12.000 NLG u bilo kojoj kalendarskoj godini; Iznos preko 12.000 NLG godišnje oporezivat će Nizozemska

10. Njemačka mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

11. Oman mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

12. Poljska mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

13. Rumunjska mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

14. San Marino mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ma pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.3. Ugovora)

15. Švedska mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.4. Ugovora)

Iz ove tablice razvidno je da će Hrvatska imati pravo oporezivati mirovine isplaćene iz privatnog mirovinskog plana, dok je pravo oporezivanja mirovina isplaćenih iz sustava javnog socijalnog osiguranja (a to je u praksi najveći dio mirovina) u nadležnosti drugih država (navedenih pod brojem 1-15 Tablice br. 2.) U provedbi, kada su mirovine isplaćene iz sustava javnog socijalnog osiguranja iz država navedenih pod brojem 1-15 Tablice br. 2., porezni obveznici rezidenti Republike Hrvatske nisu obvezni plaćati predujmove poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu jer će se ta mirovina oporezivati u zemlji koja tu mirovinu isplaćuje. Međutim, kada pravo oporezivanja mirovina koju rezident Republike Hrvatske primaju iz navedenih država pripada Republici Hrvatskoj (prema izuzecima navedenim u stupcu 3. Tablice br. 2., odnosno samom tekstu Ugovora), tada su

hrvatski rezidenti obvezni plaćati predujmove poreza na dohodak prema domaćim propisima. Prema navedenim tablicama Republika Hrvatska nema potpisan Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s nekoliko država u kojima se nalazi hrvatsko iseljeništvo, a to su: Australija, Bolivija, Brazil, Ekvador, Novi Zeland, Paragvaj, Peru, SAD, Urugvaj i Venezuela te s Kosovom gdje postoji hrvatska manjina.

II. UTVRĐIVANJE REZIDENTNOSTI Temeljno je načelo svih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja da ih se primjenjuje samo na rezidente dviju država ugovornica, radi čega je važno najprije odrediti u kojoj je državi neki obveznik rezident. Rezidentnost fizičke osobe propisana je domaćim poreznim propisima, te je prema članku 3. i 4. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11 i 22/12; dalje u tekstu Zakon) rezident fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, a ujedno i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću. Odredbama članka 38. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08 i 18/11) propisano je što se smatra prebivalištem i uobičajenim boravištem. Sukladno tim odredbama, porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine. Međutim, u slučajevima kada dvije države (država rezidentnosti i država isplatiteljice mirovine) jednu te istu osobu smatraju svojim rezidentom, primjenjuje se pravilo iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, članka 4., koji dvostruku rezidentnost eliminira na slijedeći način: „Ako je prema navedenim odredbama fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na sljedeći način:

a) smatrat će se rezidentom one države u kojoj ima prebivalište; ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa);

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili

ako nema prebivalište ni u jednoj državi, smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice u kojoj ima uobičajeno boravište;

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u

jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice čiji je državljanin;

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin nijedne od njih,

nadležna tijela država ugovornica odlučit će o tome međusobnim dogovorom.“

Ako Republika Hrvatska s državom koja isplaćuje mirovine ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada se status rezidentnosti uređuje u cijelosti domaćim poreznim propisima, odnosno Općim poreznim zakonom, te se i porezne obveze utvrđuju sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Ako obveznik ima prebivalište u RH i u inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

III. OBVEZE PRIMATELJA MIROVINE Svi porezni obveznici-umirovljenici koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva, bez obzira da li se ista oporezuje ili ne, obvezni su podnijeti prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak na Obrascu RPO ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu (a to mogu učiniti i njegovi opunomoćenici) u roku od osam dana od dana početka ostvarivanja primitaka. Uz Obrazac RPO obvezni su priložiti i vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod za račun na koji je izvršena uplata mirovine i drugo).

Kada prema međunarodnom ugovoru (ili kad nema ugovora u primjeni) Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja mirovine rezidenata iz inozemstva predujam poreza na dohodak obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada (mirovine) ostvarenih tijekom jednog mjeseca (samo za inozemne mirovine, jer za mirovinu iz tuzemstva će predujam poreza obračunati i uplatiti ispaltitelj), umanjen za izdatke prema članku 16. Zakona (za možebitne uplate doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka) koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka u visini mirovine, odnosno najmanje 2.200,00 kn mjesečno do najviše 3.400,00 kuna mjesečno(koji može biti i dodatno uvećan ako umirovljenik uzdržava članove uže obitelji i za njihovu i vlastitu invalidnost- članak 36. stavak 1. i 2. Zakona). Pri tome važno je napomenuti da umirovljenik mora izvaditi svoju poreznu karticu u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu da bi mogao pri obračunu predujma poreza u tijeku godine koristiti navedeni osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka. Ako porezni obveznik uz mirovinu iz inozemstva prima i mirovinu iz Republike Hrvatske ili neki drugi primitak od nesamostalnog rada, osobni odbitak u tijeku poreznog razdoblja može koristiti samo kod jednog isplatitelja. Na tako utvrđenu poreznu osnovicu primjenjuju se porezne stope iz članka 45. stavka 5. Zakona:

Izmjene Zakona od 1.3.2012.

Porezna stopa

Mjesečna porezna osnovica Godišnja porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn do 26.400,00 kn

25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (idućih 6.600,00 kn)

iznad 26.400,00 do 105.600,00 kn (idućih 79.200,00 kn)

40% iznad 8.800,00 kn iznad 105.600,00 kn

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne i područne samouprave prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 117/93 do 25/12).

Primjerice, porezni obveznik-umirovljenik sa prebivalištem u gradu Zagrebu ostvario je 4. lipnja 2013.

mirovinu od HZMO-a u iznosu 2.500,00 kuna bruto. HZMO ima poreznu karticu poreznog obveznika te

je pri obračunu porezne osnovice dohodak umanjio za osnovni osobni odbitak i po toj osnovi nema

obveze za uplatu predujma poreza i prireza budući da je iznos osnovnog osobnog odbitka u ovom

slučaju jednak iznosu mirovine. Porezni obveznik je 5. lipnja 2013. ostvario i mirovinu iz SAD-a u

iznosu od 500,00 USD (odnosno 2.842,96 kn preračunato prema srednjem tečaju Hrvatske narodne

banke), a 10. lipnja 2012. mirovinu iz Australije u iznosu 200,00 AUD (odnosno 1.175,43 kn

preračunato prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke). Obračun poreza na dohodak i prireza

je slijedeći:

Iz navedenog je vidljivo da porezni obveznik ne može koristiti osnovni osobni odbitak pri obračunu inozemnih mirovina jer se njegova porezna kartica nalazi kod HZMO-a i ukupna mirovina od svih isplatitelja veća je od osobnog odbitka na koji ima pravo. Međutim, budući da je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu jer je ostvario 3 mirovine istodobno od različitih isplatitelja, pri godišnjem obračunu moći će iskoristiti neiskorišteni osnovni osobni odbitak.

R.br. Opis

Iznos

SAD Australija

1 2 3 4

1. Mjesečna mirovina („bruto“) 2.842,96 1.175,43

2.

Uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju

generacijske solidarnosti 20% - -

3. Dohodak 2.842,96 1.175,43

4. Osobni odbitak - -

5. Porezna osnovica 2.842,96 1.175,43

6. Porezna osnovica za primjenu stope 12% (do 2.200,00 kn) 2.200,00 -

7. Porezna osnovica za primjenu stope 25% (na idućih 6.600,00 kn) 642,96 1.175,43

8. Porezna osnovica za primjenu stope 40% (iznad 8.800,00 kn) - -

9. Porez po stopi 12% 264,00 -

10. Porez po stopi 25% 160,74 293,86

11. Porez po stopi 40% - -

12. Porez ukupno 424,74 293,86

13. Prirez Grad Zagreb 18% 76,45 52,89

14. Ukupno porez i prirez 501,19 346,75

15. Iznos mirovine („neto“) 2.341,77 828,68

Budući da se porez na dohodak obračunava kumulativno pri svakoj isplati u tijeku jednog mjeseca, a da u oba slučaja u smislu obračunavanja i plaćanja poreza porezni obveznik preuzima ulogu isplatitelja, kod obračuna poreza na dohodak na mirovinu iz Australije ne može primijeniti stopu od 12% budući da je istu već primijenio za mirovinu iz SAD-a, već samo slijedeću, stopu od 25%.

III. 1. NAČIN PLAĆANJA PREDUJMA POREZA I IZVJEŠĆIVANJE Od 5. srpnja 2013. porezni obveznik umirovljenik može izabrati između dva načina plaćanja predujma poreza:

a) da sam obračuna i uplati predujam poreza na dohodak u roku od osam dana od dana primitka dohotka na propisane uplatne račune, te u tom slučaju mora podnijeti ID obrazac najkasnije do 15. dana u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu i IP obrazac najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu.

b) prema rješenju Porezne uprave čime se pojednostavljuje cijeli

postupak te će Porezna uprava obračunati predujam poreza i umirovljenik će predujam plaćati prema uplatnicama koje će mi Porezna uprava dostaviti na kućnu adresu.

Umirovljenici koji će predujam poreza plaćati po rješenju Porezne uprave obvezni su podnijeti zahtjev na Obrascu M nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka ostvarivanja primitaka ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Iznimno, u opravdanim slučajevima zahtjev se može podnijeti i tijekom poreznog razdoblja. Uz pisani zahtjev porezni obveznici su obvezni priložiti vjerodostojne isprave temeljem kojih će se utvrditi porezna obveza: rješenje o mirovini ili druga potvrda kojom se dokazuje pravo na isplatu

mirovine i iznos mirovine,

bankovni izvadak za račun na koji se mirovina isplaćuje i to za posljednja tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, odnosno za mjesec isplate ako se zahtjev podnosi u roku od osam dana od početka ostvarivanja primitka

i drugo. Nakon podnošenja pisanog zahtjeva na „Obrascu M“, Porezna uprava će rješenjem utvrditi mjesečni predujam poreza na dohodak od prvog sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je zahtjev podnesen prema iskazanom mjesečnom primitku (mirovini) sukladno vjerodostojnim ispravama koje su umirovljenici dužni priložiti uz Obrazac M, te će umirovljenici biti obvezni obračunani predujam poreza uplatiti do kraja mjeseca za tekući mjesec, a prema uplatnicama koje će dobivati na kućnu adresu. Iznimno, ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do 100,00 kuna, predujam poreza na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja u iznosu koji je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog mjesečnog predujma poreza na dohodak i prireza. Navedeno rješenje vrijedit će do donošenja novog rješenja. Umirovljenici su stoga obvezni nadležnoj ispostavi Porezne uprave prijaviti svaku promjenu podataka koja utječe na oporezivanje (promjenu iznosa isplaćene mirovine, osim ako to nije posljedica promjene tečaja, promjenu prebivališta poreznog obveznika i sl.), te će Porezna uprava sukladno tome donijeti novo rješenje. Ako se navedene mirovine ostvaruju u stranoj valuti (izravno ili neizravno), Porezna uprava će ih kod izračuna predujma preračunati u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan izdavanja rješenja. Ako se po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) utvrdi da je u tom poreznom razdoblju prosječni srednji tečaj Hrvatske narodne banke bio veći ili manji od 2% u odnosu na onaj po kojem je obračunat predujam poreza na dohodak po poreznom rješenju, Porezna uprava će do kraja siječnja donijeti novo rješenje o utvrđenim mjesečnim predujmovima i razliku poreza za povrat ili za uplatu za prethodno porezno razdoblje. Razliku poreza za uplatu porezni obveznik obvezan je platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rješenja. Umirovljenici koji odaberu način plaćanja predujma poreza prema rješenju Porezne uprave neće više biti obvezni podnositi izvješće po svakoj isplaćenoj mirovini niti obračunavati svaki mjesec novi predujam, a niti paziti da ne prekorače rok plaćanja predujma poreza u roku od 8 dana od dana stjecanja primitka.

III. 2. MIROVINE MANJE OD 3.400,00 Umirovljenici koji ostvaruju ukupnu mirovinu (zbroj svih mirovina ostvarenih u jednom mjesecu, tuzemne i inozemne) do 3.400,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona, ne moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu, a oslobođeni su i obveze podnošenja mjesečnih izvješća na Obrascu ID Poreznoj upravi (odnosno od 1. siječnja 2014. na Obrascu JOPPD) uz uvjet da kod sebe imaju poreznu karticu ili presliku porezne kartice koju će zatražiti od nadležne ispostave Porezne uprave te da su prijavi u registar poreznih obveznika-Obrazac RPO priložili vjerodostojne isprave kojima dokazuju iznos isplaćene mirovine (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod i drugo).

IV. PODNOŠENJE GODIŠNJE POREZNE PRIJAVE

Ako umirovljenik ostvaruje u poreznom razdoblju samo mirovinu iz inozemstva po toj osnovi nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu pod uvjetom da su uplaćeni predujmovi poreza na dohodak u tijeku poreznog razdoblja po toj osnovi u propisanim iznosima, ali ako je na istu mirovinu platio i porez u inozemstvu (primjerice u slučaju da nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja), tada može podnijeti godišnju poreznu prijavu sukladno članku 40. Zakona u kojoj će iskazati ukupno ostvareni dohodak i u poreznu obvezu uračunati porez plaćen u inozemstvu sukladno članku 82. Pravilnika o porezu na dohodak. Međutim, ako uz mirovinu iz inozemstva istodobno ostvaruje primjerice i mirovinu u Republici Hrvatskoj, tada je obvezan sukladno članku 39. stavku 1. Zakona podnijeti godišnju poreznu prijavu i u istoj iskazuje dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada. Ako ostvaruje mirovinu iz inozemstva koja je sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzeta od oporezivanja u Hrvatskoj, jer isključivo pravo oporezivanja pripada zemlji izvora te mirovine, tada umirovljenik nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, niti je tu mirovinu obvezan iskazati u prijavi ako je prijavu obvezan podnijeti po nekoj drugoj osnovi. Međutim ako dobrovoljno podnosi godišnju poreznu prijavu tada je obvezan iskazati ukupan

dohodak, pa tako i tu mirovinu koja se izuzima a po osnovi koje će se primijeniti metoda izuzimanja s progresijom.

V. UPLATNI RAČUNI

Uplatni računi propisuju se za svaku godinu Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koja se objavljuje u Narodnim novinama. Primjerice, umirovljenik sa prebivalištem u gradu Zagrebu u 2013. predujam poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine uplaćuje na račun: IBAN: HR1110010051713312009 model: HR68 poziv na broj: 1406-OIB poreznog obveznika Napominjemo da je od 01.01.2014. godine sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u polju poziv na broj potrebno izvršiti izmjenu brojčane oznake vrste poreza i prireza na dohodak na koji se uplaćuje predujam poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine sa brojčane oznake 1406 na brojčanu oznaku 1899.