Sustavi akademskih rangiranja i

institucijska perspektiva

Irena PetrušićOdjel za istraživanje i razvojrazvoj@azvo.hr

Masifikacija visokog obrazovanja, internacionalizacija

Porast broja institucija (tržište visokog obrazovanja)↔ mobilnost (studenti i znanstvenici)

Nadmetanje – resursi i ljudski kapital (društvo znanja)

Preispitivanje društvene uloge visokih učilišta

→ Sve naglašenija primjena metrijskih sustava u vrednovanju sveučilišta

– Informiranje studenata i njihovih roditelja o kvaliteti visokoškolskog programa i/ili institucije

– Jačanje ekonomske kompetitivnosti država

Preuzimanje modela VO → Anglo-američki sustav

Prvo rangiranje USA 1983.; Njemačka 1998.; Kina 1998.

Razvoj sustava rangiranja

Što je akademsko rangiranje ? ?

RANGIRANJE – komparativna tehnika prikaza „kvalitete institucija” iz perspektive njihovih učinaka (Clarke, Marguerite. Some Guideliness for Academic Quality Rankings, Higher Education in Europe 27 4, 2002: 443-459)

Sustav indikatora (primjeri u RH: reakreditacija, audit, programski ugovori, operativni planovi i sl.)

Tipologija ljestvica ?

Vrste rangiranja prema nositeljima, razinama, obujmu i fokusu

Nositelji Javni Privatni

Razina Institucijska Znanstvena područja

Obujam Nacionalni Svjetski

Fokus Poučavanje Znanstvena produkcija

(izvor: Federkeil, 2012)

• Visoko obrazovanje – razvoj ekonomije i poticanje produktivnosti (glavni su indikatori

kvaliteta, status i znanstvena komponenta)

• Pokušava mjeriti kapacitet institucije za „proizvodnju znanja” i „lov na talente”

• Mjeri nacionalnu kompetitivnost (iskazanu brojem institucija u top 20, 50, 100) – primjer

ljestvica: Universitas 21, QS Higher Education System Strength Rankings

• Ne pružaju potpunu sliku o kvaliteti – donose samo pojednostavljenu skicu učinka

temeljenu na indikatorima

• Za sada jedini instrument koji može dati jasnu komparativnu sliku učinaka institucija

• Pružaju koristan „prvi dojam” o učinku institucije i govore gdje se nalaze u odnosu na

druge institucije (strategija)

Čemu i(li) komu služe rangiranja?

Što rangiranja „mjere”? Kvalitetu ?

Što rangiranja „mjere”? Kvalitetu ?

I Know It When I See It !*

Problem konceptualizacije kvalitete (visokih učilišta) – pojam kvalitete :

• nije jednoznačan

• ne postoji definicija koja bi obuhvaćala sve njegove konotacije

• ovisan o perspektivi dionika.

Harvey i Green (1993): kvaliteta kao izvrsnost, kvaliteta kao usklađenost sa standardima,

kvaliteta kao prikladnost svrsi, kvaliteta kao vrijednost za novac i kvaliteta kao transformacija. Sve

kategorije uključuju velik spektar različitih interpretacija i ističu njezine relativne karakteristike što je

ujedno veza između vrednovanja i prikazivanja kvalitete i njezine svrhe.

Kvaliteta je u oku promatrača ???

*I Know It When I See It: A Modern Fable About Quality – Guaspari 2006

Globalna rangiranja

Rangiranje Pokazatelji Težinski udjeli

Academic Ranking of World Universities ARWU /

Shanghai Ranking

(2003-)

Kvaliteta obrazovanja (Alumni s nagradama)

Kvaliteta nastavnika:

Broj Nobelovih nagrada/Fields Medals

Broj visokocitiranih istraživača

Znanstvena produktivnost

Učinak per capita

10

20

20

40

10

QS World University Rankings

(2010-)

Akademska reputacija

Reputacija kod poslodavaca

Udio inozemnih studenata

Udio inozemnih nastavnika

Omjer student / nastavnik

Citiranost po nastavniku

40

10

5

5

20

20

Times Higher Education World University Ranking

(THE)

(2010 - )

Poučavanje

Istraživanje

Citiranost

Prihodi iz industrije

Međunarodna vidljivost

30

30

30

2.5

7.5

Webometrics Ranking Web of Univeristies Prisutnost na webu

Vidljivost / prestiž i utjecaj

Otvorenost

Izvrsnost

10

50

10

30

CWTS Leiden Ranking pokazatelji odjeka

pokazatelji suradnje

50

50

SJR (SCImago Institutional Rankings) Istraživanje (znanstveni aspekt) (podaci iz baze

Scopus)

Inovacije (ekonomski aspekt)

Web vidljivost (društveni aspekt) (podaci s Googlea)

50

30

20

Shanghai ranking

THE ranking

THE ranking (Emerging economies)

QS ranking

Leiden ranking

Leiden ranking

Webometrics ranking

SCImago ranking

Druge mogućnosti:

UI GreenMetric Ranking of World Universities

University Ranking aim:

„The aim of the uniRank University Ranking™ is to provide an approximate global ranking of

world Universities and Colleges based upon their web presence and popularity in terms of

estimated traffic, trust/authority and quality link popularity. This is especially intended to

help international students and academic staff to understand how popular a specific higher

education institution is in a foreign country.

We do not claim - by any means - to rank higher education organisations or their programs, by

the quality of education or level of academic services provided. The uniRank University

Ranking™ is not an academic ranking and, therefore, should not be adopted as the main criteria

for selecting a higher education organization where to enroll and study.”

https://www.4icu.org/about/index.htm#ranking (pristup 4.3.2019.)

Druge mogućnosti:

uniRank University Ranking™

• Multidimenzionalno i okrenuto korisniku

• Na institucijskoj i disciplinarnoj razini

• Neovisno i globalno

https://www.umultirank.org/study-at/university-of-rijeka-rankings/

U - Multirank

• indikatori (u kojoj mjeri odražavaju stvarnost, opravdanost i

kvaliteta ponderiranja, prikupljanje podataka i prikazivanje

rezultata) – Berlinska načela

bibliometrija (kvaliteta i dostupnost podataka, diskriminacija unutar

određenih disciplina, dominacija objavljivanja na engleskom jeziku)

metodologija

numerička manipulacija (što je to sveučilište?, prosjek?,

usporedivost?)

Skepticizam vrlo raširen, ali postoji velik utjecaj rangiranja na visokoškolske ustanove.

Kritike

Russia Moves to Improve Its University Rankings

(https://www.nytimes.com/2012/03/26/world/europe/russia-moves-to-improve-its-university-rankings.html , pristup 4. 3. 2019.)

By SOPHIA KISHKOVSKY, MARCH 25, 2012

...

„Dr. Fursenko told Interfax that he would investigate why Russia had fallen on the Times Higher Education

lists. Lomonosov Moscow State University, which is known for its mathematics and physical sciences programs, had been

ranked 33rd by the Times last year, the first year it compiled a reputation ranking. Only two Russian universities — Moscow

State and Saint Petersburg State University — made it onto The Times’s regular Top 400 ranking, placing in the 276-300 and

351-400 bands.”

Utjecaj rangiranja

Russia Moves to Improve Its University Rankings(https://www.nytimes.com/2012/03/26/world/europe/russia-moves-to-improve-its-university-rankings.html , pristup 4.3.2019.)

By SOPHIA KISHKOVSKY, MARCH 25, 2012

....

„ Last August, Mr. Putin promised 70 billion rubles, or $2.38 billion, for higher education innovation in Russia over the next five years.”

...

In 2009, the Russian government designated a group of research universities for an influx of funds and development, something that China did years ago, said Martin Gilman, who was director of the International Monetary Fund’s Moscow office in the 1990s and has been director of the Higher School of Economics’ Center for Advanced Studies since 2006.

...

The Higher School of Economics, one of the designated research universities and widely regarded as Russia’s most Western-style school, has lured 25 new faculty from the international academic job market — both overseas Russians and foreign-born nationals — with the promise of research opportunities and a smaller teaching burden than they would most likely encounter in the United States.

New hires are offered tenure-track positions and the resources to publish and to travel to conferences, which, in turn, raises the university’s international profile, said Dr. Gilman.

The university has been transitioning to teaching and publishing in English, as well as introducing practices like blind peer-reviewed publications that are not yet the norm in Russia.

“We know that this is not going to have big payoffs in the short term in terms of international rankings, but we are hopeful that given our strategy of 2020” — by which time H.S.E. aims to be a world-class research university — “that over the longer term, this will be a much more solid basis in creating the kind of critical mass of faculty in certain disciplines,” Dr. Gilman said.

Utjecaj na financiranje

Pareto distribucija:

20 % znanstvenika autori su 80 % najcitiranijih članaka

20 % najbolje plasiranih visokih učilišta upisuje 80 % najboljih studenata

20 % najbolje plasiranih visokih učilišta financirani su s 80 % budžeta za visoko obrazovanje

...

Tko ima, dat će mu se još ...

• Uspostava državnih tijela za osiguravanje i nadzor kvalitete

• Nacionalna rangiranja dominantno

• Razvijaju ih agencije i mediji (NGO)

• PROBLEMI: – dostupnost pouzdanih podataka i izvora

– prepoznatljivost na internetu

– jezična barijera.

Rusija, Litva, Mađarska, Slovačka, Poljska, Ukrajina, Češka, Bugarska, Rumunjska, Estonija, Albanija, Azerbajdžan, Makedonija

Središnja i Istočna Europa

Hrvatski kontekst

Vrsta rada biomedicina biotehničko društveno ekonomija humanističke prirodne

Znanstveni radovi (CC, WoS, Scopus) 1,74 0,83 0,46 0,34 0,44 1,25

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u

bazama koje se priznaju za izbore u

znanstvena zvanja 0,24 0,49 0,86 1,43 0,65 0,30

Autorstvo inozemno izdanih knjiga 0,00 0,03 0,02 0,05 0,02 0,00

Autorstvo domaćih knjiga 0,11 0,06 0,20 0,25 0,21 0,05

Radovi u domaćim časopisima s

međunarodnom recenzijom 0,64 0,29 0,36 0,54 0,27 0,23

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i

međunarodnih znanstvenih skupova 0,59 0,49 0,72 1,74 0,40 0,16

Radovi u domaćim časopisima s domaćom

recenzijom 0,39 0,04 0,19 0,26 0,30 0,07

Stručni radovi 0,22 0,25 0,46 0,52 0,76 0,17

Poglavlja u recenziranim knjigama 0,54 0,12 0,49 0,43 0,39 0,18

Recenzirani radovi u zbornicima domaćih

znanstvenih skupova 0,17 0,13 0,17 0,32 0,18 0,05

Uredništva inozemnih knjiga 0,01 0,00 0,15 0,03 0,02 0,02

Uredništva domaćih knjiga 0,04 0,02 0,22 0,08 0,14 0,11

Broj radova u časopisima institucije koja se

vrednuje 0,36 0,15 0,45 - 0,24 0,41

Odlučivanje na temelju podataka

Poboljšanje nastavnog procesa

Poboljšanje kvalitete istraživanja

Spajanje i organizacijska suradnja

A. Rauhvargers (2011)

Pozitivne reakcije institucija

Jasno profiliranje institucije

Odabir relevantnog rangiranja

Prikaz podataka

Čemu će to služiti ?

Rangiranje nije cilj, nego sredstvo !

Što se može napraviti na institucijskoj razini ?

Hvala ☺

irena.petrusic@azvo.hr