nautička hrvatska

Jadransko more dio je Sredozemnoga mora koji se najdublje

uvukao u europsko kopno, a podruËje koje pripada Hrvatskoj

rese atraktivni i raznoliki obalni krajolik te Ëak 1185 otoka,

otoËiÊa, grebena i hridi. Hrvatska obalna crta dugaËka je

5951 kilometar.

Jadranski otoci idealno su rasporeeni za nautiËare.

Pruæaju se, ponegdje s manjim prekidima, uzduæ najveÊega

dijela obale, u nizu, sve od Rijeke pa do Dubrovnika.

Meusobno udaljeni, uglavnom ne viπe od deset nautiËkih

milja, zatvaraju brojne kanale izmeu kopna i otoka te

meu sobom. Na otocima i kopnu mnogo je zaljeva i luka

u kojima se moæe vezati ili sidriti. To su idealna mjesta za

plovidbu pod jedrima, ali i za krstarenja motornom jahtom

ili barkom za sportski ribolov. Niπta nije toliko udaljeno, pa

ako æelite, moæete cijeli dan provesti u plovidbi. Okrene li

loπe vrijeme ili jako zapuπe, uvijek je u blizini neko mjesto

gdje Êete se skloniti.

Glavne vjetrove Jadranskoga mora nautiËari uglavnom

dobro poznaju. To su - od sjevera u smjeru kazaljke na

satu - tramontana (N), bura (NE, moæe biti ciklonska i

anticiklonska), levanat (E), zimski levanat, jugo (SE, moæe

biti ciklonsko i anticiklonsko), oπtro (S), lebiÊ/garbin

(SW), pulenat (W), maestral (NW) i burin (ljetni termiËki

kopnenjak). Tijekom nautiËke sezone prilike za plovidbu

uglavnom su povoljne. Maestral kao najËeπÊi ljetni vjetar i

stabilna tramontana izrazito su ugodni vjetrovi za jedrenje.

SliËno je s levantom, a povoljno je i ne pretjerano jako

jugo, no ono ljeti rjee puπe. »ak i bura pomalo smanji

svoju snagu, iako na nju, kao i na ljetne nevere, koje obiËno

dolaze sa zapada i jugozapada, treba dobro paziti.

Razvedenost obale, struje i lokalni vjetrovi navigaciju Ëine

zanimljivom. Na brodu se uvijek neπto dogaa. Na jedrilici

Ëas jedrite niz vjetar, zatim valja skrenuti u vjetar, pa proÊi

nekim uskim kanalom ili vratima. Ta raznolikost vrijedi i

kad plovite motornim brodom.

Dok plovite, krajolik se stalno mijenja. MjestimiËno je

obala gotovo nenaseljena i pusta, tuËena zimskim burama,

poput one sa sjeverne strane Krka, Raba ili Paga. Juæne

strane obiËno su bogate vegetacijom. Na trenutke Êete

ploviti uz gustu borovu πumu koja se spuπta sve do mora,

kao na Lastovu ili Jakljanu, Ëas Êe vam pogled zaklanjati

makija ili krπ. Prolazit Êete i pristajati uz mediteranske

gradove, ali i mala ribarska naselja. OtoËna mjesta su

raznolika, zanimljiva i vrijedi ih upoznati. Mnoga, poput

KorËule, Staroga Grada ili Visa, potjeËu joπ od antiËkoga

doba. Druga su mjesta mlaa, nastala kao ribarske luke ili

luke velikih otoËnih naselja podalje od mora.

Jadran se moæe podijeliti na razliËite naËine. Hrvatski

meteorolozi cijelo Jadransko more dijele na sjeverni,

srednji i juæni Jadran po crtama Ancona - Zadar i Monte

Gargano - Dubrovnik. Kada je rijeË o hrvatskome dijelu

Jadrana, meu nautiËarima je uobiËajena podjela na dva

podruËja, s prijelomnicom kod rta PloËa ili Planka (punta

Planka) izmeu Rogoznice i Primoπtena, a to ima uporiπte

kako u geografiji (pred rtom PloËa postoji prekid u niski

otoka), tako i u klimatsko-vremenskim obiljeæjima. Za

potrebe plovidbe i ove edicije, razdijelit Êemo ga na: Istru,

kvarnerske i podvelebitske otoke i obalu, te zadarski,

πibenski, splitski i dubrovaËki arhipelag i obalu.

Jadransko more

korice_HR_kraca.indd 1korice_HR_kraca.indd 1 11/13/08 3:40:05 PM11/13/08 3:40:05 PM

1. ACI UMAG2. MARINA NAUTICA NOVIGRAD3. MARINA »ERVAR PORAT / PORE»4. MARINA PORE»5. MARINA PARENTIUM / PORE»6. MARINA FUNTANA7. MARINA VRSAR8. MARINA VALALTA9. ACI ROVINJ10. ACI PULA11. TEHNOMONT MARINA VERUDA / PULA12. ACI POMER13. ACI CRES14. ACI OPATIJA / I»IΔI15. MARINA ADMIRAL / OPATIJA16. MARINA PUNAT17. ACI SUPETARSKA DRAGA

18. ACI RAB19. Y/C MARINA MALI LO©INJ20. ACI ©IMUNI21. MARINA BORIK /ZADAR22. TANKERKOMERC MARINA ZADAR23. MARINA VELI RAT / DUGI OTOK24. OLIVE ISLAND MARINA / UGLJAN25. MARINA PREKO26. MARINA DALMACIJA / BIBINJE-SUKO©AN27. MARINA VELI IÆ28. MARINA KORNATI / BIOGRAD29. MARINA ©ANGULIN /BIOGRAD30. ACI ÆUT31. ACI PI©KERA32. MARINA HRAMINA / MURTER33. MARINA BETINA34. ACI JEZERA35. MARINA TRIBUNJ36. ACI VODICE37. ACI SKRADIN38. MARINA MANDALINA / ©IBENIK39. YACHT MARINA SOLARIS / ©IBENIK40. MARINA KREMIK / PRIMO©TEN41. MARINA FRAPA / ROGOZNICA42. MARINA AGANA / MARINA43. ACI TROGIR44. MARINA KA©TELA45. ACI SPLIT46. MARINA LAV47. MARINA BRELA48. MARINA BA©KA VODA49. MARINA TU»EPI50. ACI MILNA51. ACI VRBOSKA52. ACI PALMIÆANA53. MARINA OREBIΔ54. ACI KOR»ULA55. MARINA LUMBARDA56. ACI DUBROVNIK

Marine

IzdavaËHRVATSKA TURISTI»KA ZAJEDNICAwww.hrvatska.hr

Za izdavaËamr. sc. NIKO BULIΔ

UredniciSLAVIJA JA»AN OBRATOVBRASLAV KARLIΔ

Asistentica uredniceIVA PU–AK

TekstBRASLAV KARLIΔ

DizajnDIZAJN LAB

FotografijeIVO PERVANBRASLAV KARLIΔDAMIR FABIJANIΔMILAN BABIΔJURAJ KOPA»IVAN HRELJANOVIΔNINO MARCUTTIRENCO KOSINOÆIΔZLATKO RAMNI»ERSMILJAN STRIHIΔMIRO ANDRIΔSERGIO GOBBOLJUBO GAMULIN i MLADEN ©»ERBE.

TisakRADIN REPRO I ROTO, Zagreb

Zagreb, 2008.

IzdavaË ne jamËi apsolutnu toËnost ovdje objavljenih informacija i ne snosi odgovornost uslijed eventualne netoËnosti ili promjene tih informacija.


Kada ploveÊi iz TrπÊanskoga zaljeva usmjerimo provu

prema savudrijskom svjetioniku, Ëije se svjetlo za lijepa

vremena vidi s 32 kilometra udaljenosti, znamo da nas

Ëeka najljepπa avantura. Plovit Êemo hrvatskom obalom

sve do njezinoga najjuænijega rta - Oπtra, meu viπe od

tisuÊu otoka, hridi i grebena. Vezat Êemo na stoljetnim

rivama jadranskih gradiÊa, sidriti u uvalama gdje Êe

naπ brod ponekad biti usamljena jedrilica u potrazi

za romantikom, a negdje jedna od nekoliko desetaka

sliËnih barki πto je u velikom zaljevu naπla spokoj i

sigurnost, uplovljavat Êemo u moderne marine, katkad

vez naÊi u luËici sportskoga kluba. Jedriti od otoka do

otoka, katkada otvorenim morem, a gdjegod tek koju

milju πirokim kanalima. Ukratko, pred nama je ono πto

nautiËari iπËekuju svih onih dana kad ih hladna zima

i poslovne brige odvedu daleko od najdraæega nam

okoliπa - mora.

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 3HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 3 11/13/08 3:36:16 PM11/13/08 3:36:16 PM

Istra

5

NajveÊi hrvatski poluotok nautiËaru pokazuje dva lica.

Zapadnu obalu Istre, od Kanegre na sjeveru pa sve do

rta Kamenjaka na krajnjemu jugu, rese stoljetni gradiÊi,

koje obiljeæavaju visoki zvonici πto se diæu nad morem.

To je obala vjekovne komunikacije sa sjevernojadranskim

talijanskim lukama. IstoËna obala Istre, sve gore do

Preluka, mistiËnija je, manje nastanjena i rjee posjeÊena.

Tuda se i manje plovi jer uobiËajen nautiËki put od

krajnjega juga Istre vodi k Cresu i Loπinju te dalje niskom

otoka prema jugoistoku.

VraÊamo se opet pod svjetionik Savudriju. Kada proemo

svjetionik, obiËno otplovimo ravno u Umag, zaobilazeÊi

u velikom luku pliÊine πto se proteæu viπe od pola milje

od obale.

Umag i NovigradDva graniËna prijelaza, na lukobranu marine i na gatu na

umaπkoj rivi, ljeti rade punom parom. U Umagu je i jedna

od najveÊih i najboljih marina iz lanca ACI (Adriatic Croatia

International Club), najveÊega lanca marina na Sredozemlju.

Doplovite li ovdje krajem srpnja, ostanite koji dan i pogledajte

najbolje svjetske tenisaËe na zemlji kako se bore na ATP

turniru na πkoljkastome stadionu tik uz obalu. Æelite li, pak,

doæivjeti ambijent tipiËne istarske ribarske luke, najbolje je

uploviti u Novigrad, samo sedam nautiËkih milja juæno od

Umaga. MandraË πto se uvukao u srediπte mjesta prepun

je ribarskih brodova. Te su barke opremljene za lov πkoljki,

kojima je more ovdje bogato, i ribe, najËeπÊe listova. Brod

Êe vam biti na sigurnome, vezan u marini Nautica, jednoj

od najluksuznijih na Jadranu, ili na lukobranu πto πtiti

novigradsku luku od juænih vjetrova.

Volite li sidrenje, priliku za to naÊi Êete juæno od Novigrada u

uvali Tar, na istoËnoj strani luke Mirne, u kopno uvuËenoga

zaljeva u koji se ulijeva istoimena rijeka. Zaljev je zahvaljujuÊi

mijeπanju slatke vode i mora bogat ribom, osobito lubinima

(brancinima) i ciplima, koji se jedanput godiπnje, u prosincu,

izlovljavaju, pa je to prava ribarska feπta.

PoreË i VrsarDalje se niz obalu sve do Vrsara smjenjuju ubavi gradiÊi,

turistiËka naselja i kampovi. NautiËari tu mogu uploviti

u viπe marina. Prva, na koju Êemo naiÊi, marina »ervar-

Porat jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. U PoreËu su Ëak

dvije, u samom gradiÊu i u uvali Mulandarija. Lijepo je

vezati i na rivi toga grada, proπetati njegovim kalama, Ëiju

smo geometriju naslijedili joπ od starih Rimljana, te obiÊi

znamenitu Eufrazijanu.

Prilika za zastanak opet se pruæa u Funtani i Vrsaru. Dvije

lijepe, moderne i dobro voene marine smjestile su se u

dva posve razliËita gradiÊa. Funtana, kao da se skrila od

mora, povukla se u unutraπnjost, ostavivπi na moru samo

ribarske brodove, jahte i kupaËe, dok se Vrsar, gradiÊ u


6

kojem se Casanova takoer ogledao na ljubavnom polju,

nadvio nad zaljev u kojemu je sagraena jedna od najljepπih

i najbolje voenih marina na Jadranu. Sve obale toga porta

zauzele su jahte, brodice i ribarski brodovi, a kamene

kolone uz obalu prava su mala umjetniËka djela - svaku

je kipar isklesao na svoj naËin. Vrsar je, inaËe, i ljetni dom

najveÊega æivuÊega hrvatskoga kipara Duπana Dæamonje,

oko Ëijega ateljea se nalazi veliki park skulptura.

RovinjDo Rovinja, sljedeÊega, po mnogima najljepπega istarskoga

obalnoga gradiÊa, tek je pet milja plovidbe. Na pola puta

duboko u kopno uvukao se Limski kanal. Uzak i gotovo

deset kilometara dugaËak morski zaljev πto ga je nekada

davno izdubla moÊna prarijeka, danas je jedinstvena

geomorfoloπko-bioloπka sredina kakvoj nema sliËne

u ovome dijelu svijeta. Na juænim mu stranama raste

sjeverna, a na sjevernima juæna vegetacija, u podmorju

mu vrije æivot. Limskim kamenicama, znamenitima po

okusu, teπko da ima premca.

Svaki nautiËar koji je ikada bio u Rovinju znade ga izdaleka

prepoznati. Vizura staroga grada, koji se s niskom otoËiÊa

pred sobom otkida obali i nad kojom se visoko nad morem

uzdiæe zvonik crkve sv. Eufemije, jedinstvena je u svojoj

nenametljivoj strukturi. Gdje god se naemo, pogled

se odmara na kuÊama πto izlaze iz mora, na zelenilu Sv.

Katarine, πumovitoga otoka πto je nekada bio utoËiπte

poljskome grofu Karolu Milewskome, a danas turistima

πto tu bjeæe i nalaze mir od globalizacijske svakodnevice.

A πto tek reÊi za otoËiÊe koji se od rta Kurent pruæaju put

puËine! Sv. Andrija, Maπkin, Sturag, Sv. Ivan i Sv. Ivan

na PuËini te joπ pokoja hrid, Rovinju daju πarm juænih

dalmatinskih otoka, a nautiËare mame da u njihovoj

zavjetrini bace sidro. I ti su otoci puni priËe. Sv. Andrija,

danas turistiËko podruËje, nekada je bio dom plemiÊke

obitelji Hütterott, a na Sv. Ivanu je crkvica koju su dugo

odræavali rovinjski ribari. Taj niz zavrπava Sv. Ivanom

na PuËini, velikom hridi na kojoj je sagraen impresivni

kameni svjetionik.

BrijuniKako se ide put juga Istre, nastavlja se niska obala a

nautiËari obiËno pramac usmjere put Brijuna, koje je krajem

XIX. stoljeÊa austrijski industrijalac Paul Kupelwieser

od zapuπtenoga i malariËnoga otoËja pretvorio u oazu

odmora, sporta i mondene zabave. Tu je moguÊe vezati

u glavnoj luci ili usidriti u luci Sv. Mikule na Malome

Brijunu. Arhipelag je nacionalni park, turistiËko podruËje,

a dio njegove juæne i zapadne obale s otoËiÊem Vangom

zauzele su rezidencijalne dræavne vile. Brijuni su i danas

svijet za sebe. Tu imate priliku obilaziti otoËje na kojem su

uæivale europske okrunjene glave i bogataπi. Nekadaπnji

jugoslavenski predsjednik Tito ljetovao je ondje gotovo

trideset i pet godina.

Kad krenete otoËjem, naiÊi Êete na prostrane parkove

s livadama i egzotiËnim drveÊem, guste πume crnike,

staniπta nevjerojatne mjeπavine æivotinja, terene za golf i

polo, arheoloπke ostatke dvora Gaja Lekanija, rasute vile…

Brijuni su u XIX. stoljeÊu imali i vaænu vojnu ulogu. Tvrava

Minor na Malome Brijunu i danas podsjeÊa na ta vremena

samo πto njome umjesto strogih K. u. K. oficira πeÊu

glumci teatra Ulysses kojima je ona ljetna pozornica i dom.

Usidriti se u luci Maloga Brijuna i odvesti se bajbotom do

njih, sjesti u improvizirano gledaliπte i prepustiti se Ëaroliji

glume dobra je ideja, zar ne?!

PulaSamo je nekoliko milja plovidbe od Brijuna do Pule, velike

luke smjeπtene u dubokome zaljevu, koju i danas πtiti

stari lukobran. Od te prostrane luke nautiËarima je sada


8

namijenjeno nekoliko vezova na rivi i marina, u kojoj ste na

vezu tik pod blistavo oËuvanom Vespazijanovom Arenom,

jednim od najljepπih antiËkih spomenika uopÊe. Ostatak

zauzimaju poznato hrvatsko brodogradiliπte Uljanik,

nekadaπnji Arsenal, vezovi ribarskih brodova i brojna bivπa

vojna postrojenja, koja Êe se u buduÊnosti prenamijeniti

za nautiËare. ©etnja po uskim pulskim ulicama, koncerti u

Areni i filmski festival dat Êe sadræaj vaπem boravku.

No pravi nautiËki æivot pulsira koju milju juænije. Proπavπi

pulska kupaliπta, æala i kamene ploËe pod vilama i hotelima,

stiæemo do otoËiÊa Veruda i FraπkeriÊ, koji kriju ulaz u luku

Verudu, PjeπËanu uvalu (Valsabion) i Soline. Veruda je

sigurna luka Ëiju su zapadnu obalu zauzeli vezovi pulskih

jedriliËarskih klubova, a istoËna sva pripada marini Veruda,

jednoj od najveÊih na Jadranu. U Ëitavoj je luci æivo, a

rijetko Êete se tamo zateÊi da tkogod ne uplovljava ili

isplovljava. Tu je sjediπte mnogih Ëarter flota, a odavde do

otoka jadranskoga niza tek je dvadesetak nautiËkih milja.

Blaguje se u nekoliko izvrsnih restorana. Æelite li pobjeÊi

od vreve marine, ne trebate daleko. Kupati se moæete u

zavjetrini otoka Fraπkere, a æelite li provesti mirnu noÊ na

sidru, dovoljno je uploviti u susjednu uvalu Soline.

Veruda i Soline, uz joπ dvije manje, ali zaπtiÊene uvale

Paltanu i Valmiæeju, najjuæniji su nautiËki toposi Istre.

Odavde do rta Kamenjak, krajnje juæne toËke istarskoga

kopna, samo su tri ili Ëetiri milje. No, juæno od Kamenjaka

Ëeka nas joπ jedna ljepota - svjetionik Porer. On nas

upozorava na opasne hridi, otoËiÊe i pliÊine πto se milju

pruæaju od kopna. ProÊi ispod njegove trideset pet metara

visoke kule znaËi da smo uplovili u prostor jadranskih

otoka. Plovidba uz njih ono je o Ëemu veÊina nautiËara

sanjari Ëitave duge zime. Zato se od Porera obiËno uzima


10

kurs k dvadesetak milja udaljenim Unijama ili kreÊe prema

tek neπto bliæem Cresu. Za ovu Êemo priliku odabrati

razliËit put. Plovit Êemo uz istoËnu obalu Istre put sjevera,

sve do najveÊe hrvatske luke, Rijeke.

IstoËnom obalom IstreTik iza rta Kamenjaka dvije su lijepe uvale, PortiÊ i Debeljak,

ugodne za kupanje i sidrenje noÊu, osim po buri. Malo

sjevernije od njih pravi je mali labirint otoka, otoËiÊa i

hridi πto skrivaju ulaz u Medulinski zaljev, koji je nazvan

po mjestu na njegovoj sjeveroistoËnoj obali. Velik, viπe

od milje protegao se u kopno, te jednako toliko πirok,

sigurno je zakloniπte za mnoge brodove. Tu je, u Pomeru,

smjeπtena joπ jedna ACI-jeva marina. Svuda naokolo

slikovita su istarska mjestaπca - Premantura, Liænjan, ©iπan

- gdje se joπ moæete druæiti s domaÊim stanovniπtvom i

popiti bukaletu vina, ali do tamo Êe vam trebati prijevoz.

Isplovljavamo iz Medulinskoga zaljeva put sjevera.

Obilazimo nisku puntu Marlera, prolazimo izvan ribarske

luke Kuje i plovimo prema luci Budava. Ubrzo, pejsaæ se

mijenja. Nestaju plodna polja πto se spuπtaju do mora. Sve

je viπe stjenovite obale, obrasle makijom ili crnogoricom.

Ovdje smo veÊ u vodama Kvarnerskoga zaljeva. Daleko

prema sjeveru nazire se masiv UËke. U Kvarneru je ËeπÊa

bura nego ljetni maestral, pa kad se njime plovi, valja biti

na oprezu. Prva velika uvala ispred prove je luka Budava.

Gotovo milju duboka, danas zbog ribogojiliπta viπe sluæi

ribarskim brodovima negoli nautiËarima. Nekoliko milja

put sjevera je uvala Vinjole s tri kraka, od kojih najduæi po

obliku nazivaju i Dugom uvalom. Nastavljamo plovidbu

do luke Krnica. Tu se usidrila brojna flota πto ribari ovim

dijelom Jadrana.

NajveÊi zaljev na ovoj obali Istre - Raπki, koji nautiËari

neopravdano zanemaruju, pruæit Êe mnogo onome tko

u nj uplovi. Prije svega, moguÊnost da pobjegne od

ljetne guæve i nae se na osami. U njegovih πest i pol

milja, koliko se uvukao u kopno, ima mjesta za sidrenje,

usamljenih plaæa, divljih stjenovitih obala, a tu su i dva

mjestaπca, stariji Trget, na samom kraju zaljeva, i Tunarica,

novijega datuma, Ëije su se kuÊe svile u lijepoj uvali na

sjeveroistoËnoj obali zaljeva.

Plovimo dalje prema Crnoj punti, jednom od poznatih

kvarnerskih rtova, obiljeæenim skladnim svjetionikom πto

izranja iz mora i nad kojim se nadvija gusta tamnozelena

πuma. Obala prema sjeveru sura je i nenastanjena, pa

nam do Rapca, izuzmemo li lijepu pustu uvalu Prklog i

naseljenu Sv. Marinu, valja broditi sedam milja. Rabac,

prvi od gradiÊa na koje Êemo naiÊi u plovidbi do Preluka,

joπ Ëeka da ga nautiËari otkriju. Vez na rivi, sidriπte u

uvali i marina u planovima, to je ono πto se nudi. Do


12

MoπÊeniËke Drage, s kojom poËinje niz Ëuvenih ljetovaliπta

istoËne obale Istre, joπ je deset milja. ProÊi Êemo uz

Plominsku luku, dubok zaljev u kojem se smjestila velika

termoelektrana, i Brestovu, trajektnu luku, pa uploviti u

vode RijeËkoga zaljeva.


15

Kvarnerski i podvelebitski otoci - Krk, Cres, Loπinj, Unije,

Srakane, Ilovik, Rab, Pag te mnogi manji, ali takoer i

obala, imaju dva lica. Sve do Preluka, gdje kopno naglo, pod

pravim kutom zavija prema jugoistoku, carstvo je bogate

vegetacije, ali Ëim proemo Rijeku obala postaje oporija,

izbrazdana uvalama u koje su vododerine nanijele blistave

oblutke i oblikovale osamljena æala. Sjeverne strane Cresa,

Krka, Raba i Paga ogoljele su zbog udara bure, dok juæne

imaju mnogo viπe vegetacije, a tu su uglavnom i otoËna

naselja. No, do Loπinja i manjih otoka Suska i Ilovika, dalje

na puËini, taj vjetar stiæe oslabljen, pa su im i sjeverne

obale zelenije...

Kanalima izmeu ovih otoka u sezoni brodi puno jedrilica

i jahti koje hitaju k jugu ili se odande vraÊaju. Ta je obala

prepuna zaljeva i sidriπta. Dovoljno je reÊi Punta Kriæa,

MaraËol, Artatore, Ilovik, Krivica, Δifnata da se pred oËima

pojavi slika niza sigurno ukotvljenih brodica. Tu je i nekoliko

modernih marina. Na kopnu one u IËiÊima i Opatiji, a na

otocima u Puntu, Cresu, Malome Loπinju, Rabu i Supetarskoj

Dragi. Velebitski kanal posvemaπnja je suprotnost. Gotovo

posve gola obala strmo se spuπta u more i nije naklonjena

nautiËaru, ali i tu je moguÊe naÊi ljepotu i osamu.

Opatija i RijekaNo, vratimo se plovidbi. Niz bijelih æala zove na zastanak i

kupanje dok polako uplovljavamo u prostrani RijeËki zaljev.

Pred nama je na kopnu niz mjesta - MoπÊeniËka Draga,

Lovran, Ika, IËiÊi, Opatija i Volosko. Smjenjuju se plaæe,

mandraËi, marine, hoteli i vile... Naπ Êe izbor za vez biti ACI-

jeva marina u IËiÊima, jedna od najboljih koje ovaj lanac ima.

»ekaju nas duge πetnje uz opatijski lungomare, æivost tih

gradiÊa u ljetno doba plovidbe ili buenje prirode u proljeÊe

te smiraj nakon ljeta i sezone krajem rujna i u listopadu.

Put bi nas lako mogao odvesti i do Rijeke, najveÊega

hrvatskoga luËkoga grada, osobito ako smo se ovdje zatekli

poËetkom lipnja kad se odræava Fiumanka, najveÊa regata

ovoga kraja, ili u rujnu kad je na rasporedu Galiola, regata

u kojoj, Ëesto i po teπkom moru, valja dosegnuti hrid

Galiolu, πto se usidrila usred Kvarnera, i vratiti se. Rijeka je

i mjesto poznato po dobrim jedriliËarima i ribolovcima. Tu

su njihove luËice i klubovi.

Iz RijeËkoga zaljeva rijetko se plovi uz obalu put juga.

Glavni nautiËki putevi vode juænom obalom Krka pa dalje

do Raba ili uz Cres pa Loπinj. Od Rijeke prema jugu uz

obalu niæu se gradiÊi bogate povijesti. Bakar, u dubokome i

dobro zaπtiÊenome Bakarskome zaljevu, staro je pomorsko

srediπte i uËiliπte. Na jugoistoËnome kraju Bakarskoga

zaljeva je Kraljevica i njezino brodogradiliπte. Tu su i

Crikvenica, Selce i Novi Vinodolski, moderna turistiËka

srediπta iz kojih brojne brodice i gliseri svakoga dana kreÊu

do uvala i plaæa na sjevernoj obali Krka. Senj, najveÊa

podvelebitska luka, mjesto je nataloæene povijesti. To

Kvarner


16

srediπte senjskih uskoka, na koje podsjeÊa kula Nehaj,

nastalo je joπ u antiËko doba, a u XIX. stoljeÊu bilo je luka

jedrenjaka. Iako ta mjesta nemaju komercijalnih marina,

moæe se naÊi vez na njihovim rivama. Ovo je podruËje

najjaËe bure na Jadranu, ali ako se prati prognoza i ako se

znaju uoËiti njezini predznaci, i u tom se akvatoriju moæe

uæivati. Od Senja pa sve do Novigradskoga mora nastavlja

se relativno rijetko naseljena i negostoljubiva obala s

jednim gradom, Karlobagom, pa Êemo se vratiti u neku

od opatijskih marina i zaploviti put juga. Oplovit Êemo

najprije Krk, a tada se zaputiti oko Cresa i Loπinja.

KrkNapuπtamo opatijski kraj i po jutarnjoj tramontani stiæemo

do Glavotoka na otoku Krku. Sjeverno od nas ostao je zaljev

Omiπalj, koji ravnopravno dijeli industrijske terminale i

vezove te lijepe omiπaljske kuÊe. Tu su i Njivice, turistiËko

mjesto, s malom luËicom i dobrim restoranima, pa Malinska,

koju sve ËeπÊe posjeÊuju nautiËari i u kojoj je sagraena

manja luËica, i naposljetku Porat i VantaËiÊ, nekada

ribarska sela koja sve viπe postaju gradiÊi. Od Glavotoka,

gdje smo doplovili, poËinje za plovidbu najugodniji dio

Krka. Tu se niæu uvale oiviËene gustom πumom u kojima

se moæe sidriti na osami, a ponegdje i pronaÊi mjesto

za vez. Pristati se moæe i na samome rtu Glavotok pod

samostanom i crkvom svete Marije, ali uglavnom se plovi

do Vele i Male Jane, Torkula ili Sv. Fuske i tamo traæi mjesto

za brod. Iz sljedeÊe uvale - Valbiske, gotovo bez prekida

plove trajekti prema Meragu na Cresu. Zna se sidriti i u

uvalama Lagdimor i Sv. Juraj izmeu Valbiske i grada Krka

pa otploviti odatle do glavnoga otoËkoga mjesta.

Krk, staro glagoljaπko srediπte, mjesto je prebogate proπlosti,

pa ako pronaete vez u njegovoj luci, ostanite tu bar

jedan dan, obiite grad, njegove crkve i zidine. Premda

je Krk najveÊi grad na otoku, nautiËarima je najvaæniji tri

milje istoËniji Punat. U gradiÊu na istoËnoj obali potpuno

zaπtiÊene, plitke Puntarske drage nalazi se jedna od najstarijih

i najboljih hrvatskih marina s bogatom ponudom i vlastitim

brodogradiliπtem. I u Puntarskoj dragi nalazi se mjesto

koje se mora posjetiti. Na otoËiÊu Koπljunu su benediktinci

joπ u XII. stoljeÊu osnovali samostan. Vrijedi osjetiti taj

ugoaj mira i kontemplacije, posjetiti vrijednu samostansku

biblioteku. Naravno, u zaljevu se moæe i sidriti.

Najljepπe krËke plaæe su na krajnjemu jugu otoka podno

Stare Baπke i na putu prema Senjskim vratima, jednom

od mitskih mjesta bure na cijeloj istoËnoj obali Jadrana.

Bijela æala uvuËena u obalu koja je opet gola, bez drveÊa,

do kojih se dolazi brodom, slikovita su i lijepa za kupanje.

Kada proemo Senjska vrata, uplovit Êemo u Baπku dragu,

veliki zaljev grada Baπke u kojem je najveÊa plaæa na otoku.

Uz plaæu su moderne zgrade i hoteli, a stari dio gradiÊa


18

svio se oko lukobrana koji πtiti gradsku luku. Dalje prema

sjeveru i cijelom sjevernom stranom otoka nastavlja se

negostoljubiva obala πibana burom. Vela i Mala Luka

jedine su dvije uvale koje Êe nam sve do Vrbnika, πto

se smjestio na sredini sjeveroistoËne obale Krka, pruæiti

zaklon. Nekad su u njemu stolovali knezovi Frankopani,

uz Zrinske najmoÊniji hrvatski feudalni velikaπi. Uplovite li

u malu vrbniËku luku i veæete iza visokoga lukobrana koji

Êe vas zaπtititi od bure, ugledat Êete taj gradiÊ doslovno

nad sobom. I sigurno uæivati u njegovom ugoaju, odliËnoj

vrbniËkoj ælahtini i nekoliko izvrsnih restorana ili konoba,

s Ëijih terasa puca pogled na Vinodolski kanal. U njemu

je na krËkoj obali joπ jedno veÊe naselje, ©ilo, nekadaπnja

glavna trajektna luka za otok. Nedaleko od ©ila je zaljev

Soline, poput Punta posve zatvorena i za nautiËare vaæna

draga. To je jedino sigurno sidriπte sjeverne strane Krka, pa

su u njemu na vezu i sidru brojne barke i jahte. Iz Solina do

krajnje sjeverozapadne toËke otoka mora se joπ proÊi Tihi

kanal i zaploviti ispod KrËkoga mosta, Ëijom je izgradnjom

Krk spojen s kopnom.

Cres i LoπinjDoplovivπi do rta ©ilo, oplovili smo Krk i mogli bismo se vratiti

u naπu luku polaska na obali podno UËke. Nas, meutim,

Ëekaju uvale i luke Cresa i Loπinja, pa Êemo, preplovivπi RijeËki

zaljev, stiÊi do Jablanca, krajnje sjeverne toËke otoka Cresa i

proπavπi Porozinu nastaviti plovidbu uz nenaseljenu obalu

sve do Creskoga zaljeva, do gradiÊa Cresa i Valuna. Dok tuda

plovimo, podsjeÊamo se da su Cres i Loπinj nekada bili spojeni

niskom prevlakom kod gradiÊa Osora. Kasnije je prokopan

kanal koji danas koriste mnogi vlasnici manjih barki i jahti

kada æele skratiti put. Nama se nigdje ne æuri, naprotiv, tek

smo zaplovili uz otok i stigli do mjesta Cresa. ZahvaljujuÊi

odliËno zaπtiÊenoj uvali, vezovima na rivi i prostranoj ACI-

jevoj marini s mnogo sadræaja, Cres je i po pomorskome

prometu æivahno mjesto.

NautiËar Êe u njemu zapaziti jedan od najljepπih mandraËa

na Jadranu, lutati kalama s mnogim zgradama renesansne

puËke arhitekture, razgledati katedralu, obiÊi muzej, gradska

vrata ili se odvesti do nekoga sela na otoËkim visovima, poput

Loznata, uæivati u pogledu i creskoj janjetini… A sutradan, ako

je vrijeme lijepo, vratiti se Valunskome zaljevu, jer to je jedan

od razloga zaπto smo ovdje. »itava njegova istoËna i juæna

obala niz je predivnih plaæa. Usidrite se pred njima, uronite

u plavetnilo prije nego πto otplovite do Valuna. S mjestom

za vez tek nekoliko jahti, i to ako se ne oËekuju nevere,

saËuvao je intimu. Æupna crkva s Valunskom ploËom, jednim

od znaËajnih glagoljaπkih spomenika, gostionica u starom

toπu (mlinu), mandraË i πetnja do ni dva kilometra udaljenih

Lubenica na 378 metara visokoj stijeni nad morem tjeraju

nas da i ovdje ostanemo πto dulje moæemo.

Dalje plovimo oko rta Pernata pa prema Malome Loπinju,

udaljenome tridesetak milja. I tim putem imamo se Ëemu

diviti. IspoËetka Êemo ploviti uz strmu obalu, joπ jedanput


19

promotriti Lubenice s mora, proÊi uz nekoliko manjih uvala

i doploviti do MartinπÊice, naselja u dnu πiroke uvale s

pogledom na nenastanjeni otoËiÊ ZeËu. Vrijedi zastati i u

uvali Ustrine pod istoimenim mjestaπcem visoko na obodu

padine. Odatle do Osora u tri milje plovidbe niæu se uvalice a

gotovo u svakoj je divno æalo.

Osor se rasprostire na oba otoka, leæi na padinama creskih

breæuljaka i niskoj prevlaci podno OsorπÊice na loπinjskoj

strani. U sezoni uz obalu druπtvo nam prave barke πto Ëekaju

na otvaranje prolaza kako bi uplovile u Loπinjski kanal. Ovaj put

im se neÊemo pridruæiti, nego Êemo usidriti u jednoj od uvala

sjevernoga dijela Loπinja πto se niæu sve do najsjevernijega

loπinjskoga rta. Odatle pa sve do Maloga Loπinja plovit Êemo

uz slabo razvedenu obalu, osim uvale Liski, dobre za sidrenje,

nastaviti sve do rta Kurila pa okrenuti kormilo prema luci

Mali Loπinj. No, prije nego πto tamo uplovimo, zastat Êemo

u uvali Artaturi. Ta velika uvala s nekoliko krakova, odliËno

je zakloniπte od tramontane i neverina i samo Ëetiri milje

udaljena od rive u Malome Loπinju.

Za mjesta na jadranskim otocima Mali Loπinj je relativno

velik gradiÊ. Vidi se to dok uplovljavate u njegovu gotovo

tri milje dugaËku luku. Graanske zgrade s obje strane luke,

dugaËka riva, πiroki trg u dnu rive... U XVIII. i XIX. stoljeÊu bio je

to jedan od najjaËih pomorskih centara na Jadranu. Pojavom

parobroda Loπinj se preorijentirao na turizam. NautiËarima

Mali Loπinj nudi vrevu jadranskoga gradiÊa, puno vezova

u marini na sjeveroistoËnoj obali i u samome dnu luke te

na rivi. Mnogi se u Malome Loπinju zadræe nekoliko dana

isplovljavajuÊi svaki dan do kakve uvale na juænoj obali otoka

ili do otoËiÊa Unija i Srakana te Suska, Ilovika i Velikih i Malih

Orjula. Do tih otoka neπto Êemo kasnije, a sada zaplovimo uz

uvale do krajnjega juga otoka.

Velika luka »ikat, na koju Êemo naiÊi kad se otputimo prema

jugu, istodobno je i najveÊe gradsko kupaliπte i izvrsno

sidriπte. Slijede pak uvale, poput Veloga æala ili Sunfarnije,

ostavljene na volju uglavnom samo onima koji do njih

doplove. To joπ viπe vrijedi za Krivicu i Balvanidu, uz uvalu

Plijeski, posljednje na zapadnoj strani otoka. Krivica je jedna

od najsnimanijih naπih uvala. Brojni su plakati na kojima

se pojavljuje iz zraka snimljen motiv pod borove privezanih

brodica u uvali koja izgleda poput svoga imena i zavija u

kopno u obliku slova S.

Zastat Êemo malo u svom obilasku Loπinja i Cresa i otploviti

do okolnih otoËiÊa. Idemo najprije do Unija, sasvim osobitoga

otoka. Sjeverna mu je strana, na kojoj je nekoliko velikih i za

sidrenje odliËnih uvala, kamenita i prekrivena gustom

makijom i πumom, a s jugozapada otoËiÊ je nizak, prekriven

laporom. Ta je zemlja iznimno plodna i nekada su je

Unijani svu obraivali. Jedino otoËno naselje, s tristotinjak

kuÊa, nalazi se tik uz ovo polje. Da bi se posjetilo, valja se


20

vezati uz dugaËak mjesni mol, koji se koristi i za odræavanje

redovnoga brodskoga prometa, ili se usidriti u uvali koja

je otvorena za sjeverozapadne vjetrove. Plaæa se proteæe

Ëitavom obalom, dobro se jede u lokalnim gostionicama

u kojima moæete naÊi jela spravljena po staroj otoËkoj

recepturi i od namirnica iz vlastitoga polja i stada. Ako

zapuπe sjeverozapadnjak ili vam se jednostavno sidri u

uvali izvan mjesta, otplovit Êete do istoËne strane otoka

u uvale MaraËol, Podkujni ili VogniπÊa. Najviπe brodova

uvijek bude u MaraËolu. Tu dobro zaπtiÊenu i duboko u

kopno uvuËenu uvalu biraju oni koji vole biti na osami pa

na sidru ili na bovi Ëitav dan uæivaju u kupanju i pogledu

na susjedne brodice. Kada u MaraËolu nema mjesta, ostaje

moguÊnost otiÊi u dvije susjedne, manje i neπto slabije

zaπtiÊene uvale - Podkujni i VogniπÊa.

Pet milja juæno od Unija nalazi se otok Susak. PloveÊi do

njega moramo proÊi joπ i uz Vele i Male Srakane. Pod

Suskom Êemo moæda samo usidriti u uvali Bok, okruæenoj

pjeπËanim plaæama, kakve su po Ëitavom ovom pjeπËanom

otoku na kojem je stalno nastanjeno svega dvjestotinjak

æitelja, ili pristati u jedinome susaËkome portu u uvali

DragoËa. Ako smo to uËinili u kolovozu, kada brojni

iseljenici koji su odavde otiπli u Ameriku i njihovi potomci

dou u posjet svome otoku, naiÊi Êemo na osobit kolorit.

SuπËani se iz svijeta tu dolaze vjenËavati pa se u svadbenim

povorkama joπ moæe vidjeti kiÊena susaËka noπnja.

I najjuæniji otoci loπinjskoga arhipelaga, Ilovik i Sveti

Petar, iznimno su slikoviti, a Ilovik je najpopularnije

sjevernojadransko sidriπte. Prolaz izmeu otoka Ilovika

i Svetoga Petra bio je poznato sidriπte na vaænome

pomorskome putu joπ u doba Venecije. Mjesta je u prolazu

mnogo, ali u sezoni i ovdje zna biti guæva. Svejedno, osobito

ako ste usidreni pod Svetim Petrom, moæete uæivati u

jutarnjem buenju na sidru. Brodica mjesne pekare oko

osam sati obiÊi Êe brodove i ponuditi toplo pecivo i kroasane,

a u brojnim konobama i restoranima naÊi Êe se svjeæe ribe.

Od Ilovika otplovljavamo ponovno put Osora, najprije uz

nenastanjene otoke Vele i Male Orjule, uz koje se ljeti sidri

veliki broj brodica, pa uz nekoliko uvala. Kad ih oplovimo,

stiÊi Êemo do luke Rovenska. To je juænija luka Veloga

Loπinja, najstarijega i najljepπega otoËkoga mjesta. Vrijedi

iskoristiti priliku te uploviti u njegovu malu luku i vezati

se pod baroknom crkvom na obali. Kad isplovite, prema

sjeveru Êete naiÊi naprije na uvalu Baldarke, zatim na luku

Sv. Martin, pa potom na prolaz Privlaka, koji kada je otvoren,

omoguÊava uplovljavanje u luku Maloga Loπinja. Dalje nema

boljih zakloniπta pa plovimo ravno put Nerezina, dobro

zaπtiÊene i prostrane luke. Mjestom je ugodno proπetati,

a oni s planinarskim nagnuÊima mogu otpjeπaËiti do vrha

OsorπÊice, odakle se pruæa pogled na Ëitavi arhipelag kojim

upravo plovimo. Joπ su nam ostale nepune dvije milje da

Osoru doplovimo s juæne strane i opet smo na Cresu.

Za razliku od loπinjske strane kanala, creska je pitomija, obrasla

gustim zelenilom, a uvale su sve uske, prema kraju plitke.

Najljepπe su Sonte i Jazi. Odavde se u sljedeÊe tri milje plovidbe

prema jugoistoku sve do uvale Kaldonta niæu prelijepe valice

i pokoje æalo u njima. Uvala Kaldonta sigurno je sidriπte.

U malome kraku, pred juænom obalom uvale, bazeni su

uzgajaliπta ribe. Susjedna uvala MartinπÊica najveÊa je u nizu

prema najjuænijoj creskoj punti, rtu Suha. Tu je i JadriπÊica, koja

se viπe od milje uvukla u kopno, pa se naziva i lukom. Prema

kraju uvale svilo se seoce Pogana s pedesetak ribarskih kuÊa.

Od kraja JadriπÊice do jedinoga naselja na ovome dijelu otoka,

sela Punta Kriæa, cestom je samo kilometar i pol. Tu je glavno

zanimanje mjeπtana bilo ovËarstvo, pa Êete odmah uoËiti

razliku spram ribarske Pogane uz more. Na juænoj obali Cresa

joπ su dvije uvale, Baldarin i Meli, ali mi plovimo u luku Pod sv.

Kriæ, poznato cresko sidriπte.

Luka Pod sv. Kriæ, u kojoj uz uvale Kolorat i Majiπku, ali

i Ul i VrË te nekoliko manjih, pruæa ugoaj kakav je na


22

Jadranu vladao prije nekoliko desetljeÊa. Uvale su zadræale

prirodni izgled, nailazimo tek na pokoji moliÊ, nema bova,

koncesionara i pomodnih nautiËara. Ovamo uglavnom

dolaze sidriti oni koji bjeæe od guæve i æele uæivati u

netaknutoj prirodi.

VeÊini nautiËara najomiljenija su sidriπta u dvjema valama

pod rtom Kolorat. Prva se kao i rt zove Kolorat, a do nje je

uvala Majiπka. Kako je Ëitav taj dio Cresa obrastao crnikom,

a uz to je i loviπte, πuma je prepuna divljaËi, osobito srna

i jelena koji se spuπtaju do mora. Najdublje se u kopno

na ovoj strani Cresa uvukla uvala Ul, druga, sjeverna luka

sela Punta Kriæa. U mjestu je i gostionica pa moæete otiÊi

u veËernji izlazak. Ako u Ulu nema mjesta, sidri se i u

susjednoj, neπto sjevernijoj uvali VrË.

Iz luke Pod sveti Kriæ otplovit Êemo na Rab jer je istoËna

obala Cresa sura, s malim brojem uvala i naselja. Ipak, tko

tuda æeli ploviti, naiÊi Êe na ljepotu TovernaπÊice, niskoga

otoËiÊa Trstenika, Velikoga i Maloga Δutina, sigurne uvale

KruπÊica, otoka Plavnika πto se usidrio izmeu Krka i

Cresa, uæurbanosti Meraga, druge otoËke trajektne luke, i

Ëarobnu sliku Belog, mjesta na vrhu stijene πto se nadvila

nad morem, ponad malog æala i luke. Beli, poput Lubenica

na zapadu, stoji kao na kakvoj mrtvoj straæi nad istoËnom

obalom Cresa koji polako napuπtamo.

RabOtok Rab je za nautiËare, pogotovo kada popusti najveÊa

ljetna guæva, idealno mjesto da se do njega doplovi i u

njegovim vodama ostane viπe dana. Grad Rab sa svoja Ëetiri

zvonika, πto mu vizuru Ëine jedinstvenom, po renesansnom

se nasljeu moæe usporediti s Hvarom i KorËulom.

Ako do Raba doplovljavamo sa sjevera, uplovit Êemo najprije

u Kamporsku i Supetarsku Dragu. U krajevima tih zaljeva

svugdje je plitko, ima Ëak i bara, a zavrπavaju prostranim i

djelomiËno obraenim poljima. Dok je jugozapadna obala

poluotoka kamenita, sjeveroistoËna je sasvim drugaËija,

sazdana od lapora crvenkaste nijanse u kojem su valovi

izdubli najrazliËitije oblike. U Supetarskoj Dragi velika je

i dobro zaπtiÊena marina. Kao i cijeli sjeverni dio otoka,

Loparski zaljev, treÊi u ovom nizu, najmanje podsjeÊa na

uobiËajene jadranske pejsaæe. Sa sjeverne obale Raba

puca pogled i na PrviÊ, Goli i Grgur, tri gola, nenastanjena

otoka. Za ljubitelje kupanja na pijesku ovaj dio Raba je raj,

pa su tako i nazvali veliku pjeπËanu plaæu pod hotelskim

naseljem San Marino u uvali Crnika. Tu je i marina, dobro

zaπtiÊena lukobranima od nabacana kamenja.

Dalje se nastavlja burna strana otoka, gotovo gola i bez

uvala. Jedina na toj strani otoka je uvala Mag. Taj pejsaæ

traje sve do trajektne luke Miπnjak, a poËinje se gubiti

kad uplovimo u pet milja dug Barbatski kanal s brojnim

manjim pristanima. Rapsku jugozapadnu obalu gotovo

do samoga grada, kao ukotvljen prirodni lukobran, πtiti

izduæeni nenaseljeni otok Dolin.

Naπ cilj je rapska luka. Vrh poluotoka rezerviran je za

putniËke brodove, dok rivu u nastavku uglavnom zauzimaju

mjesni barkarijoli i brodovi s turistiËkim voænjama. Najviπe

nautiËara veæe u marini na sjeveroistoËnoj strani luke.

Najljepπe je u gradu noÊiti spustivπi sidro s druge strane

poluotoka, u dugome i prostranome zaljevu Sv. Eufemije.

Najbolje je baπ tamo gdje prestaje kvartet zvonika,

nadomak valice Palit, gdje su mnogi moliÊi. Na sjevernoj

strani te uvale franjevaËki je samostan iz XIII. st., po kojemu

je i ime zaljevu.

Od zaljeva Sv. Eufemija do najzapadnije punte Kalifronta

niz je od sedam veÊih i nekoliko manjih uvala, a sve su

odreda svakome tko krstari jako primamljive. Cijeli taj πiroki,

joπ jedan rapski poluotok prekriven je gustom πumom,

koja Êe vas okruæivati i u spomenutim uvalama. One bliæe

Fumiji zaposjeli su hoteli, no kako se pribliæavate Kalifrontu

graevina je sve manje. Gotovo sve uvale zavrπavaju


24

pjeπËanim plaæama ili æalima od sitnoga πljunka. Najbolje

zakloniπte u uvalama ovoga niza je u prvoj uvali, Sv. Mari.

PagOtploviti iz Sv. Mare do Paga, odnosno do njegovoga

krajnjega sjeverozapadnoga rta Luna, u ljetno poslijepodne

znaËi tek πest milja ugodnoga jedrenja po maestralu.

Premda je Pag veÊim svojim dijelom izvan glavne nautiËke

rute - to se ponajviπe odnosi na njegovu sjevernu i

jugoistoËnu obalu - i uza nj se popriliËno plovi. Svakako

Êemo proÊi pored otoËiÊa Veli i Mali Laganj i Dolfin, koji

su nam na ruti za Novalju ili joπ juænije ©imunima, ali i uz

taj deset milja dugaËak i uzak paπki rt naÊi Êemo mjesta i

uvale vrijedne zaustavljanja. Tovarnele, Jakiπnica ili uvala

PotoËina neke su od njih.

Sasvim je drugi ugoaj u Novalji, ljetovaliπtu mladoga

mondenoga svijeta æeljnoga cjelonoÊne zabave. Iako se

ona odvija ponajviπe na plaæi ZrÊe, na drugoj obali otoka,

i u Novalji se osjeÊa ta pomalo razuzdana atmosfera,

pa raËunajte s time ako ste se usidrili u πirokoj, zapadu i

neverama otvorenoj uvali ili ste se uspjeli vezati na pristan

na rivi. Mnogo sigurniji bit Êete otplovite li do osam

milja udaljene marine ©imuni. Usput Êete proÊi uz gole i

nenaseljene otoËiÊe ©kradu i Maun. Marina u ©imunima

nije puno izmijenila izgled u kopno duboko uvuËene

uvale. Arhitekti su poπtivali konfiguraciju i njezine su rive

sagradili slijedeÊi izgled zaπtiÊenoga kraka.

Iz ©imuna se moæete odvesti na drugu stranu otoka

do grada Paga. Taj gradiÊ iznimnoga urbanizma, Ëipke,

paπkoga sira i soli morate doæivjeti kada ste doplovili do

otoka. Do njega Êemo stiÊi neπto kasnije kada otplovimo

jugoistoËni dio otoka. PloveÊi dalje prema jugoistoku,

Pag Êe postupno bivati sve niæi, osobito kad proemo

Koπljunski zaljev i stignemo do Povljane. Ovdje smo

ponovno u podruËju snaæne bure, a i jugo je jako u kanalu


25

koji se proteæe izmeu Paga i Vira, pa valja ploviti oprezno.

Zaklon moæemo naÊi u uvalama Stara Povljana i Dinjiπka,

nasuprot Ninskome i LjubaËkome zaljevu na sjevernoj

obali Ravnih kotara. Pag je s kopnom spojen mostom ispod

kojeg uplovljavamo u Velebitski kanal. Po buri je kanal vrlo

opasan za plovidbu, osobito zimi i u rano proljeÊe.

I to je jedan od razloga da se gradiÊ Pag razvio u dnu dobro

zaπtiÊenoga zaljeva. Kada se veæemo na vezove na rivi,

moæemo se spokojni uputiti ulicama grada koji Ëuva bogatu

proπlost, a i danas pruæa sliku prostora oblikovanoga po

ljudskoj mjeri. Pag je i veseo gradiÊ, pun æivota, u kojem

se paπka Ëipka rasula i nadvila nad gradom, u kojem se

Êuti miris sira i mlade janjetine u konobama... Ujutro, pak,

neizostavno zaplovite po zaljevu pa usidrite pred jednom

od usamljenih plaæa ili pod Metajnom, ZuboviÊima, Caskoj,

a kad izaemo iz Paπkoga zaljeva, valja do Luna, odakle smo

i zapoËeli ovu paπku plovidbu, ploviti opet duæ kamenite,

sjeverne obale otoka, gdje su nam na putu joπ samo

trajektna luka Æigljen i Stara Novalja.


27

Dalmacija

Kada u plovidbi prema jugu doplovimo do Premude, Silbe

i Oliba, uπli smo u zadarski arhipelag, koji obuhvaÊa joπ

brojne druge otoke. Njemu pripada i juæni dio otoka

Paga, ali smo ga zajedno sa sjevernim dijelom otoka

upravo oplovili. Ponovno se susreÊemo s niskom i plodnom

obalom i s nekima od najstarijih gradskih aglomeracija

na Jadranu. Tu su Nin, Zadar i Biograd, prepuni povijesnih

tragova. Pred njima je opet niz otoka: Dugi otok, Iæ, Ugljan,

Paπman, Vrgada itd. Zanimaju li nas mala otoËna mjesta ili

traæimo zabit, æelimo li sidriti u zaljevima poput Pantere ili

TelaπÊice, koja ima status parka prirode, sve Êemo to naÊi

meu ovim otocima. Ovdje ponovno nailazimo na brojne

moderne marine.

Silba i OlibObiËno se u zadarski akvatorij doplovi iz Ilovika. Uzme

se kurs prema Silbi, pa nastavi dalje prema Premudi,

©kardi, Istu i Molatu. Silba je stari kapetanski porat na

istoimenome otoku. ObiËno se veæe u luci Mul, istoËnome

silbanskom portu, dobro zaπtiÊenom od sjevernih vjetrova

visokim lukobranom. Moæe se doduπe vezati i s druge

strane otoka u luci ÆaliÊ, koja je glavno otoËno pristaniπte,

ali zbog prometa putniËkih brodova i otvorenosti na

sjeverozapadne vjetrove bolji je prvi izbor. Silba se nalazi

na niskoj prevlaci posred otoka. Stari kapetani gradili su

tu svoje kuÊe, Ëiji su veliki parkovi puni biljaka πto su ih

donosili sa svih strana svijeta. Sagradili su i πest zavjetnih

crkava. Osim pod mjestom, na Silbi se moæe sidriti i

sjeverno u uvali Pernastici te juæno u luci Sv. Ante. »ine je

dvije uvale, zapadniji Sv. Ante i juæniji Porat. U zapadnoj

je na obali kapelica po kojoj je uvala i dobila ime, dok je u

Portu lijepa pjeπËana plaæa.

IstoËno od Silbe je Olib, nizak otok koji veÊina nautiËara

neopravdano zaobie. Moæda i zato πto je za razliku od

kapetanske Silbe bio otok teæaka pa je manje poznat.

Olibljani su se nekada bavili sjeËom i prijevozom ogrjevnoga

drva u Veneciju i Zadar. Kako se od drva i poljoprivrede

teπko æivjelo, mnogi su s otoka iselili u Ameriku. Danas

se njihovi potomci vraÊaju i na otoku provode pokoji

ljetni mjesec. Uæivaju, kao πto moæemo i mi, na njegovim

pjeπËanim plaæama, koje su razliËite od onih s bijelim

oblucima na okolnim otocima.

Premuda i ©kardaIz Silbe se najËeπÊe plovi k Premudi, puËinskom otoku s

jednim od najljepπih sidriπta, Krijalu. Luka Krijal je prolaz

izmeu Premude i niza grebena πto se proteæu paralelno s

obalom i tvore zaπtiÊenu lagunu, duboku najviπe pet metara,

u kojoj se more prelijeva u svim moguÊim nijansama

modroga. Uz to, sidriπte je priliËno sigurno, jer nas grebeni

dobro πtite od valova. Mjesto Premuda, nalazi se malo

ponad mora na sljemenu otoka. Samo dvije milje odavde

na πezdesetak metara dubine jedan je od najpoznatijih

potopljenih brodova Szent Istvan. S Premude uz juænu

Zadarski akvatorij


obalu pored uvala Premuda, Zaporat i ©iroka plovimo put

©karde. Kada doplovimo do najjuænijega premudskoga rta

Lopata, sjeverno od nas ostat Êe Grebeni, tri gole visoke

hridi oko kojih Êe se uvijek naÊi kakav ribarski brodiÊ.

Na opustjeloj ©kardi dvadesetak je kuÊa na sjeveroistoËnoj

obali uz uvalicu Trate. Posljednji stalni stanovnici napustili

su je prije nekoliko godina i u kuÊe se dolazi samo ljeti.

Jednako kao i u uvalu Griparica, u kojoj je obnovljena stara

zapuπtena kuÊa s kulom. Uvala je pogodna za sidrenje

kada puπe maestral pa se obiËno nae pet-πest brodova

na sidru.

Ist i MolatNa ©kardu se prema jugoistoku nastavljaju dva za nautiËare

vaæna otoka, Ist i Molat. Pristajemo najprije u uvalu ©iroku

na Istu, koju bismo mogli nazvati i lukom istoimenoga

mjestaπca πto se smjestilo na prevlaci izmeu dvije uvale

posve razliËitih lica. Sjeverozapadu okrenuta KosiraËa s

mandraËima, moliÊima i kuÊicama uz more joπ je saËuvala

ugoaj ribarskoga porta, dok je jugoistoku okrenuta ©iroka

ljeti prepuna jedrilica i jahti svake vrste, a na obali su velike

kuÊe za smjeπtaj turista. Mjesta za vez je dosta, s unutarnje

i s vanjske strane mola te na brojnim usidrenim bovama.

Uvala je sigurna, osim po jugu. Po danu Êete se kupati na

miru, a predveËer zaputiti bajbotom put kraja. Nemojte

odmah sjesti u koji od iπÊanskih restorana. Iza mjesta poËinje

staza koja Êe vas za dvadesetak minuta dovesti na 175 metara

visoki vrh Straæa i do crkvice Gospe od Sniga odakle se pruæa

krasan pogled na prolaz Zapuntel, kroz koji ljeti prolaze brojni

brodovi, a okolni otoci ©karda, Premuda, Silba, Olib i Molat

pred vama su kao na dlanu.

Ako ste u nedoumici, ostati ili ne na Istu ili otploviti na

susjedni Molat, rjeπenje moæe biti i sidrenje u Zapuntelu,

tjesnacu izmeu ta dva otoka. U prolazu kroz koji ljeti prolaze


brojni nautiËari, dva su uobiËajena mjesta za sidrenje. Prvo

je u iπkoj uvali Mljake na sjevernome dijelu prolaza, a drugo

je prekoputa u uvali Porat na Molatu. Mljake, nenastanjena

i lijepa uvala, odliËno je zakloniπte u svim uvjetima, osim po

buri. Ako vam je do neπto drukËijega ugoaja, otplovite u

Porat, uvalu koja pripada Zapuntelu, mjestu kojih kilometar i

pol u unutraπnjosti otoka. Tu je nekoliko kuÊa, porat s molom,

nekoliko muringa i, πto je najvaænije, dvije gostionice pa s

broda moæete na “izlet” u civilizaciju.

Iz Zapuntela valja ploviti gotovo Ëetiri milje uz juænu obalu

otoka da bi se zaobiπao rt Bonaster i uplovilo u dvije milje

dubok Brguljski zaljev, na Ëijoj je sjevernoj strani glavno

otoËko mjesto Molat. Do njega je od pristana i vezova uz

more pet minuta hoda. Na sjevernoj strani zaljeva su dva

sidriπta. Prvo, manje i ne toliko Ëuveno, u uvali je Pod garbe,

a drugo i mnogo razvikanije je ono zaπtiÊeno otoËiÊem

Brguljce. InaËe, moæe se sidriti po Ëitavome zaljevu, a lijepo je

poÊi i prema njegovome samome kraju koji se zove Luka pa

tamo biti u druπtvu znatno manjega broja brodova. Na prvi

pogled u Brguljama nema nekoga posebnoga sadræaja, ali

oni koji ovdje sidre moæda baπ to i traæe. Nekoliko je uvala na

sjevernoj strani Molata, a najveÊa je luka Jazi.

Molat zatvara sjevernu stranu prolaza SedmovraÊe, koji nas

vodi prema manjim i slabo naseljenim otocima - Zverincu,

Tunu, Sestrunju ili Rivnju, veÊ nadomak otoku Ugljanu,

najbliæem Zadru, ali tamo Êemo kasnije. Ti otoci su uglavnom

i iskusnijim nautima slabije poznati, a u naravi su zanimljivi.

Nema na njima velikih nautiËkih instalacija, marina i riva,

osim na Zverincu i Sestrunju, ali baπ je u tomu njihova

Ëar. Mala naselja na Zverincu, Sestrunju i Rivnju (Tun je

nenaseljen) odiπu ugoajem kakav je to nekad bio, u njihovim

mandraËima joπ Êete naÊi ribare koji su taman izvukli mreæu,

a po teracama u ljetno doba suπe se smokve. No, mi s Molata

kreÊemo uz Dugi otok.


30

Dugi otokI obale Dugoga otoka posve su razliËite. Jugozapadna,

okrenuta puËini, nema niti jedne znaËajnije uvale osim

krasne uvale Sakarun, tirkizne boje mora i pjeπËane plaæe.

Uz slabo razvedenu obalu, s pokojim osamljenim æalom,

okrenutu otvorenome moru, plove uglavnom ribari i tek

rijetka jahta. Ako ste odabrali tu rutu, kada doplovite do

visa Mrzlovica, stiÊi Êete pod Ëuvene dugootoËke strmce.

Tu se viπe od stotinu pedeset metara visoke stijene ruπe

okomito u more.

Sva otoËka naselja su na sjevernoj strani 45 milja dugoga

Dugoga otoka. Otok poËinje i zavrπava velikim zaljevima. Na

sjeverozapadu je to SoliπÊica, a na jugoistoku TelaπÊica, park

prirode na samom ulazu u Kornate. Uplovljavamo najprije u

SoliπÊicu i to u onaj njezin dio koji se naziva zaljev Pantera,

jedno od najveÊih sidriπta na Jadranu. Tu na plutaËama i

sidru znade biti i stotinjak brodova, ali ne bojte se, zaljev

je prostran i neÊete biti u guævi. Uæivat Êete u pogledu

na najviπi jadranski svjetionik Veli rat, koji se smjestio s

vanjske strane zaljeva. Uz svjetionik su æala na koja se

dolaze kupati nautiËari. Na kraju zaljeva su naselja Veli Rat

i VeruniÊ, iza kojih se prostire posve zatvorena uvala Δuna.

U oba mjestaπca ima dobrih gostionica, pa se rijetko tko

odavde otputi, a da se nije najeo dobre ribe. U Velom Ratu

je sagraena i mala marina. Na kraju drugoga, sjevernijega

zaljeva SoliπÊice malo je naselje Soline.

Plovidba uz sjevernu obalu otoka zapoËinje ZverinaËkim

kanalom, gdje su se Dugi otok i Zverinac pribliæili na samo

pola milje. Prvo mjesto na ovoj obali je Boæava. Zaklonjeno

iza πumovitoga rta Muljkovac, skrilo se u maloj uvali. Veæete

li iza lukobrana, iz kokpita Êete uæivati u πarmu maloga

otoËkoga mjesta. Kada iz Boæave zaplovimo prema jugu,


31

meu brojnim uvalicama naiÊi Êemo na uvalu Dumboka,

luËicu mjesta Dragove, uvuËenoga u kopno (Dragovama

pripada i luËica Bokaπin), a potom Êemo stiÊi do LuËine.

To je veÊ neπto veÊa uvala koju dodatno πtiti otoËiÊ Utra.

U LuËinama pristaje trajekt, a uvala je dovoljno velika i

sigurna da u njoj usidri veliki broj brodova. Iskrcamo li

se u LuËini, moæemo preko niske prevlake stiÊi u naselje

Brbinj, do kojega nautiËari inaËe doplovljavaju. To je jedno

od najljepπih sidriπta na Dugome otoku, mnogo manje od

Pantere ili TelaπÊice, ali romantiËno, osobito kad se sidri

pod rtom Koromaπnjak. Tu treba provu vezati za bovu, a

krmu za kraj, pa se kupati ili Ëitati u kokpitu te bajbotom

otiÊi do mjesta, proπetati, popiti kavu pred gostionicom na

rivi ili kupiti πtogod u duÊanu, koji je i mjesna poπta. I neπto

juæniji Savar je pitoreskno mjestaπce. Usidrimo li u njegovoj

luci, πtitit Êe nas πumoviti rt Pelegrin na kojem je crkvica s

grobljem. Obala od Savara pa do uvale Luka uglavnom je

Da bismo stigli do uvale i naselja Zaglav, proÊi Êemo kanalom

izmeu Dugoga otoka i Krknate, joπ jednoga otoËiÊa πto se

pruæio usporedo. Krknata je pravi mali raj, prepuna maslinika,

sa samo desetak kuÊica. Zaglav πtiti viπe od tri stotine metara

dugaËak valobran koji se proteæe od kopna pa sve do hridi

Pohlib. Lijepa uvala s tri kraka i novosagraenom rivom na

sjevernoj strani vrlo je æiva. Tu pristaje trajekt i nalazi se jedina

benzinska crpka za brodove na otoku.

Joπ je æivlje u Salima, najveÊemu mjestu na Dugome otoku.

Nekada centar ribarstva u ovim krajevima, danas se sve viπe

okreÊe nautiËarima i turizmu. Za namjernike, koji ovamo

doplovljavaju, prije koju godinu sagraena je nova riva na

juænoj strani luke, pa uz onu staru ima mjesta da se na miru i

sigurno veæe sedamdesetak brodova. Sali su slikovito mjesto.

Tri mala mandraËa u samom dnu luke puni su domaÊih barki.

»esto se tu od ribara moæe kupiti riba kada se vrate s mora.

Kako bismo kroz Malu Proversu, uzak prolaz koji dijeli otok

nenastanjena, a nema, osim male uvale OvËa, niti mjesta

gdje bismo se sidrili, pa Êemo se za Ëas udaljiti od Dugoga

otoka i otploviti put Rave.

Utisnuta izmeu Iæa i Dugoga otoka, Rava je otoËiÊ na kojem

vrijedi zastati. Niπta ovdje nije æurno, zato veæite u maloj Ravi,

usidrite u Paladinici ili pak pristanite u uvali Marinica, luci

Vele Rave, te πetnjom obiite otok. Proπetajte kroz njegova

mjesta, popnite se na vrh brda u Velu Ravu, selo koje se iz

dana u dan obnavlja, gdje se ljeti vraÊaju njegovi negdaπnji

stanovnici, raseljeni danas od Zadra pa do Amerike.

S Rave plovimo natrag put Dugoga otoka ravno u uvalu

Luka, koju πtiti otoËiÊ Luπki. Ispod njega je lijepo usidriti, a

ako nemate duboki gaz, moÊi Êete pristati i na rivi. SljedeÊe

nam je dugootoËko naselje ÆmanπÊica podno sela Æman

πto se smjestilo pet stotina metara uzbrdo i saËuvalo

negdaπnji izgled.

Katinu i Dugi otok, doplovili do TelaπÊice, drugoga velikoga

zaljeva na otoku, joπ nam je proÊi uz otoËiÊ Lavdaru sjeverno

od Dugoga otoka. Park prirode, luka TelaπÊica veliko je i sigurno

sidriπte na juænoj strani Dugoga otoka, tik uz Nacionalni park

Kornati. »ini je nekoliko uvala povoljnih za sidrenje. Najpoznatija

od njih je uvala Mir, tik uz istoimeno jezero. Odlazak do njega

i penjanje do klifova na juænoj strani otoka dio je nautiËkoga

rituala. U ovom dijelu TelaπÊice dosta je plutaËa i popriliËna

je guæva. Posljednjih godina postavljeno je mnogo plutaËa i

po ostalim uvalama, najviπe u najdubljemu i najsigurnijemu

dijelu luke. S obzirom na broj uvala, u TelaπÊici Êete po svakom

vremenu i vjetru naÊi neku koja Êe vam pruæiti zaklon.

IæIz TelaπÊice neÊemo naprijed prema Kornatima nego Êemo

se, ako ne gazimo viπe od 2 metra, vratiti kroz Veliku


32

Proversu i otploviti natrag put Iæa, otoka πto se smjestio

na pola puta izmeu Dugoga otoka i Ugljana. I iπka naselja

su na sjevernoj obali, koja je razvedenija, izuzmemo li

uvalu Soline i otoËiÊe pred njom. Glavno otoËko mjesto

i najvaæniji nautiËki centar je Veli Iæ. Razvio se oko luke

u kojoj je marina s pedesetak vezova. Nema li sluËajno

mjesta u luci, moæete se vezati i u susjednoj uvali Drage.

Veli Iæ, ili kako ga domaÊi nazivaju Zmoraπnje selo, bio je

nastanjen joπ u doba Liburna. Iæ je otok maslinara, ribara

i pomoraca, pa joπ uvijek ima timbar pravoga otoËkoga

mjesta, iako se i u njega turizam naveliko probija. Provesti

tu dan ili dva, isploviti na kupanje u susjedne uvale ili pod

otoËiÊ Rutnjak, svakako je dobar izbor. I ostala iπka mjesta

su slikovita, osobito Mali Iæ, ali u njih Êemo teπko pristati

osim ako nismo na manjem brodu, pa ih valja obiÊi pjeπice.

Æelimo li sidriti negdje uz Iæ, najbolje Êe to biti na juænome

dijelu sjeveroistoËne strane u uvali Vodenjak koju πtite

otoËiÊi Temeπnjak i ©koljiÊ.

Ugljan i Paπman Iz Iæa Êemo opet rutom kojom Êe ploviti rijetko koji ljetni

naut. Idemo put otoka Ugljana, πto zajedno s Paπmanom

πtiti nisku obalu oko Zadra i Biograda od juænih vjetrova.

Otplovit Êemo najprije put Male i Vele Lamjane, dvije

uvale na juænoj obali Ugljana koje zajedno sa SabuπÊicom

i otoËiÊima Koπara i ©kolj Ëine krajnju juænu obalu Ugljana

vrlo razvedenom. Æelimo li se ovdje zaustaviti i usidriti,

najbolje je to uËiniti u Maloj Lamjani ili u SabuπÊici. U

Veloj Lamjani su brodogradiliπte, ribarska luka i uzgajaliπta

zauzeli Ëitavu uvalu. Niti milju juæno od SabuπÊice prolaz je

Ædrilac, gdje su se otoci Ugljan i Paπman pribliæili na manje

od pedeset metara. U prolazu je uvijek æivo pa prolazeÊi

valja biti oprezan, a i podiÊi pogled uvis, jer na mostu koji

ga nadsvouje velika je brojka 16,5. Tolika mu je, naime,

visina. Dakle, ako imate jedrilicu s viπim jarbolom, do

Zadarskoga kanala izabrat Êete neπto dulji put. Proπavπi

uski prolaz, obale Ugljana i Paπmana se naglo razdvajaju

pa opet pribliæavaju, tvoreÊi morsko jezero sigurno za

sidrenje. No, tu se ne zaustavljamo, nego idemo put

Kukljice, koja privlaËi ugoajem ribarskoga porta, s kojim

Êemo se na Ugljanu Ëesto susretati. U dubokoj i zaπtiÊenoj

luci, uvijek se nae poneki vez, a iako se tamoπnji svijet

sve viπe bavi turizmom umjesto ribolovom, po kukljiËkim

konobama ima dobre ribe.

Ribarska flota stanovnika Kalija, sljedeÊega mjesta do

kojega doplovljavamo, tolika je da ne stane u dvije njihove

luke, Kali i Batalaæu, niti na rivu u Lamjani. Uspijete li se

ipak vezati uz dozvolu ribara na neki njihov brod ili na mol,

bit Êete u ribarskom epicentru Jadrana: mreæe plivarice

rasprostrte su po lukobranu, posade koje i kada su na vezu


34

uvijek neπto na brodovima rade, a doete li za punoga

mjeseca u srpnju, oko vas Êe se dogaati kaljska ribarska

feπta, koju Ëini ne samo ditirampsko ljetno slavlje nego

i ozbiljan hrvatski ribarski skup. Kaljani nisu samo na

Jadranu vrsni ribari. Love i po Pacifiku. Spremaju se i na

proπirenje luËica, kako bi u njima bilo mjesta za sve njihove

brodove, ali i za nautiËare, koji bi i radi ugoaja i radi ribe

sigurno dolazili.

Ono πto Kaljani imaju u planovima, u Preku veÊ ostvaruju.

Mjesna luËica se proπiruje. Preku, lijepome otoËkome

mjestu, dodatan πarm daju i dva otoËiÊa. VeÊi Oπljak

i manji Galovac kao da straæare pred njim s istoËne i

zapadne strane. »esto odrediπte je posljednje dvije godine

postala i SutomiπÊica. U uvali u kojoj se nekada moglo

samo sidriti i vezati na malome molu, sagraena je nova

marina. Njezini vlasnici su osmislili Ëitav projekt utemeljen

na maslinarskoj tradiciji Ugljana. Usto, kad æelimo posjetiti

brodom Zadar, a izbjeÊi gradsku guævu, moæemo uploviti

ovdje, a brzi gliser iz marine zaËas nas prebaci preko

Zadarskoga kanala. Sa sjeverne strane Ugljana plovit Êemo

uz joπ dva veÊa naselja, Veli Lukoran i Ugljan, a potom

tjesnacem Veli Ædrilac doploviti i do njegove jugozapadne

obale. Ona je mnogo manje naseljena, a dvije uvale na

ovome dijelu otoka vrijedne zaustavljanja, Pavleπina i

Prtljug, otvorene su prema jugu, pa uz tu stranu Ugljana

nastavljamo prema Paπmanu.

Paπman je otok mirniji od Ugljana, njegova naselja uz

more su manja, ali baπ mu to daje Ëar. Njegovom juænom

stranom plovimo kad æelimo biti uz gotovo pustu obalu

te zastati i provesti noÊ na sidru u nekoj zaπtiÊenoj uvali.

Takvih je nekoliko. U Kablin se viπe ne uplovljava, jer su

u njemu bazeni ribogojiliπta te nastavljamo do Kobiljaka

i uvale Sveti Ante, u kojima zna biti dosta brodova. Joπ ih

je viπe u tri sljedeÊe uvale - Solinama, najboljem sidriπtu

na otoku, ÆinËenoj i Laninu. Sve su te uvale do prije koje

desetljeÊe bile puste, s ponekom kuÊicom za ljetni boravak.

Danas viπe nije tako, ima tu ljudi, kuÊa, ali i konoba i

duÊana, koji dobro dou kad se na sidru zaæelimo kopna.

Iz Lanina, pored pravoga maloga arhipelaga πto ga Ëine

otoËiÊi Koπara, Maslinjak i Æiæanj, na koje se nastavljaju

Gangaro i Kotula, plovimo prema sjevernoj strani otoka i

Paπmanskome kanalu.

Uz sjevernu obalu Paπmana je plitko, a kanalom se rasulo

ravno trinaest otoËiÊa i joπ pokoja sika, pa ploviti treba

oprezno, no naπe je jedrenje tako zanimljivije. Æivost na sve

strane - brojne brodice kojima se odlazi na kupanje, brodovi

koji isplovljavaju iz biogradske i sukoπanske marine…

Najprije Êemo do Tkona do kojega su od najjuænije toËke

otoka ravne dvije milje. Tu se moæe pronaÊi vez na gatu

mjesne luke, izaÊi na kraj, proπetati i posjetiti dva samostana

u blizini - benediktinaca iz XII. stoljeÊa s gotiËkom crkvom

na brdu »okovac i gotovo tri kilometra udaljen franjevaËki

uz more u selu Kraj. Odatle se veÊ dobro vide kuÊe Paπmana,

glavnoga otoËkoga srediπta. Plovimo li do njegove luke,

moramo biti oprezni i proÊi sjeverno od maloga otoËnoga

niza koji Ëine Veliki i Mali Duæac i Muntar. Samo tako imat

Êemo dovoljno mora pod kobilicom. Od Paπmana pa sve

do Ædrelca niz je malih mjesta: Barotul, Mrljane, Neviane,

Dobropoljana, Banj i Ædrelac. U svakome od njih moæe se

pronaÊi kakav vez i uæivati u osamljenosti i intimi koju takva

mjestaπca pruæaju.

ZadarOd Ædrelca do Zadra ravnih je πest milja. NeÊemo u ovoj

plovidbi iÊi sjevernije, posjetiti PetrËane, Zaton, Privlaku pa oko

Vira stiÊi do Ninskoga i LjubaËkoga zaljeva i do najjuænijega

dijela Velebitskoga kanala, joπ jedanput u carstvo bure.

Odatle bismo, pristajuÊi u luËice Raæanca i Vinjerca kroz

Novigradsko ædrilo mogli uploviti u Novigradsko i Karinsko

more, zatvorene morske bazene, usidriti ispred Posedarja i


35

kupiti neki od vrhunskih prπuta koji se tamo rade ili uploviti

u malu novigradsku luku meu poznate ribare. Ostavit

Êemo to za neku drugu priliku i uploviti u Tankerkomercovu

marinu u srcu drevnoga grada Zadra. Mogli bi jednako tako

vezati i u marini Borik na zapadnoj obali grada, u susjedstvu

luËice najpoznatijega jedriliËarskoga kluba u ovome kraju,

Uskoka. Te su dvije marine uz razne luke i luËice srediπte

ovdaπnjega nautiËkoga æivota.

Zadar je posljednjih godina postao veliko nautiËko srediπte.

U njegovom akvatoriju odræavaju se mnoge regate,

tu pristaju velebne jahte, sjediπte je brojnih Ëarterskih

kompanija, tu su i tri brodogradiliπta πto proizvode jahte i

jedrilice. U Zadru moæete ostati danima i nikada vam neÊe

biti dosadno. To je grad bogate povijesti, ruπen i osvajan,

prolazio je iz ruke u ruku i od svakoga je razdoblja poneπto

saËuvao: ostatke foruma rimske Jadere, crkvu svetoga

Donata, romaniËku katedralu… Zadar je Kalelarga, Foπa,

njegove betule i kafiÊi, vjeËni razgovore o koπarci i moru, jer

to je ono za πto ovi ljudi æive.

Odavde plovimo u marinu Dalmacija, najveÊu na istoËnoj

obali Jadrana, toËno na pola puta izmeu Bibinja i Sukoπana.

Nastala na nekada neuglednome dijelu plitke obale, danas

je nautiËka baza iz koje se brzo stiæe do najljepπih otoka

srednjega Jadrana. Samo devet nautiËkih milja prema

jugu dijeli ovu marinu od staroga hrvatskoga kraljevskoga

grada Biograda.

I Biograd je vaæan nautiËki centar. Tu su marine Kornati i

©angulin, u kojima je vezano gotovo tisuÊu brodova. Lijepo je u

Biogradu lutati njegovim kalama, sjesti u konobe, πetati rivom.

Uvijek moæete sresti koga poznatoga pa Êe krenuti priËa o


36

Visu, Hvaru, Kornatima ili o jeseni u Biogradu kad se odræavaju

brojne regate i simpatiËan biogradski nautiËki sajam.

Juæno od Biograda zadarskom akvatoriju pripada joπ uski

obalni pojas izmeu Vranskoga jezera i kopna, otoci Vrgada

i Murvenjak te dva otoËiÊa, Arta Velika i Mala. I premda se

obiËno iz Biograda otplovi put Paπmana i Vrgade, lijepo je

poÊi i uz nisku obalu do Pakoπtana ili se zavuÊi u uvale Vela

i Mala luka. Gdje god doπli, nadohvat ruke nam je Vransko

jezero, park prirode i najveÊe prirodno jezero u Hrvatskoj.

Proteglo se usporedo s morskom obalom. U njemu je vaæan

ornitoloπki rezervat.

A mi se upuÊujemo Vrgadi, malom otoku s ubavim naseljem

Lukom, uvalom Luka i sidriπtem u prolazu izmeu otoËiÊa

Artine i Vrgade, gdje bacamo sidro na posljednjem kupanju

u plovidbi zadarskim akvatorijem. Dalje plovimo obalom i

otocima koje nazivamo πibenskima.


39

©ibenska obala i otoci razlikuju se od onih na podruËju

Zadra kojim smo upravo plovili. I dalje je to niska obala,

ali mnogo razvedenija, s mnoπtvom luka i zaljeva πto su

se uvukli u kopno. Tu su i brojne moderne marine. Najbliæi

otoci spojeni su s kopnom ili ga gotovo dotiËu i imaju

velika naselja, a na onima udaljenijima od obale nalazimo

uglavnom tek nekoliko kuÊa s povremenim stanovnicima

ili male ribarske luËice i sela u polju. ©ibenskome akvatoriju

pripadaju i Kornati, arhipelag za sebe, radi kojega bi ovamo,

Ëak i kad niËega drugoga ne bi bilo, mnogi plovili.

MurterMurter, prvi otok na koji nailazimo, zovu i prijestolnicom

Kornata. Murterini su posjednici najveÊega dijela tamoπnjih

kuÊa i zemlje. Ljeti presele u svoje kornatske rezidencije

na nekoliko mjeseci, odlaze tamo u ribolov ili u kasnu

jesen beru masline. Gajete, kojima tamo odlaze njima su

najvaænija stvar na svijetu. Rijetko gdje Êete ih naÊi toliko,

tako lijepih i dobro odræavanih. Vezane su u desecima

malih, za njih sagraenih mandraËa.

Nekad se u Kornate iπlo pod jedrima i na vesla i ta tradicija ne

umire. A prilike za jedrenje ima ne samo u Kornatima nego i

u pravom malom arhipelagu ispred Murtera. Izmeu otoËiÊa

Radelja, Æminjaka, Velikoga i Maloga Vinika plovimo oprezno,

jer pliÊina je mnogo, ali kad ih proemo imamo siguran vez

u velikoj murterskoj marini Hramini te se moæemo okrijepiti

dobrim zalogajem u jednom od brojnih restorana. Mogli

©ibenski akvatorij

Dalmacija


40

bismo, kad ovdje doplovimo, odabrati i drugi siguran vez,

onaj u susjednoj Betini, starom brodograditeljskom mjestu,

u kojem se jednako kao i u Murteru joπ saËuvao zanat

gradnje drvenih brodova. Iz Betine se dugaËkim, posve

zaπtiÊenim zaljevom upuÊujemo put Tisnoga, mjesta na

kojem je otok mostom spojen s kopnom. Odatle se moæe i do

Pirovca, na kraju neπto sjevernijega PirovaËkoga zaljeva, ali

æelimo oploviti otok. Zato moramo proÊi most u Tisnom koji

se podiæe dva puta na dan. Od Tisnoga, u kojem moæemo

vezati na rivi, tek milju udaljena ostaju Jezera, sigurna luka

u kojoj je i treÊa marina na otoku. Kad isplovimo iz Jezera

i nakon milju i pol plovidbe proemo rt Rat, mogli bismo

nastaviti juænom obalom Murtera na kojoj nas Ëekaju uvale

Sv. Nikola, Kosirina, VuËigrae i Slanica ili se otputiti dalje.

Biramo prirodni put. Idemo u Nacionalni park Kornati.

KornatiOploviti ih, san je svakog nautiËara. Upijati prelijepe vedute

za plovidbe Kornatskim ili Æutskim kanalom, bordiæati

izmeu Raπipa i Piπkere, Gustaca i Lavse, zavuÊi se brodom

u uvalu dostatnu tek za jedrilicu i pokoju kurnatarsku

barku, druæiti se s ljudima koji nastanjuju kuÊice nad

mandraËem s leutom, a u rosno jutro popeti se na Toretu

i pustiti pogled Ëas da plovi Kornatskim kanalom ili luta

Tarcem, moæda poÊi s nekim ribarom diÊi mreæe... - u

Kornatima je Ëovjek doista stopljen s prirodom, ali oni nisu

posvemaπnja divljina, kako bi se brzajuÊi moglo pomisliti.

Kornatski otoci posve su razliËiti od svih drugih jadranskih

otoka. Tu ne dohodimo u primorske gradiÊe koji koliko god

mali ili napuπteni bili zraËe urbanitetom i ljeti pulsiraju

ditirampskim raspoloæenjem, nego stiæemo u prostor u


42

kojem se Ëovjek skrio u zaπtiÊenim uvalicama i kakvom

stanu u polju, ostavljajuÊi sve ostalo na volju suncu, ovci

πto skaËe po stijenama uz more, magarcima u hladu i

nama πto doplovismo.

Moglo bi se Kornatima ploviti bez prestanka. ProÊi

prolazima Malom ili Velikom Proversom pa vezati na

Katini ili pak, ostavljajuÊi zdesna moÊni svjetionik na

Veloj Sestrici, uploviti u Kornatski kanal s nebrojenim

mjestima gdje moæemo zastati i usidriti se ili vezati pred

kurnatarskim kuÊama, kao πto su uvala ©ipnate ili otoËiÊ

Levrnaka s nekoliko kuÊa i jednom od najljepπih plaæa na

Jadranu u uvali Lojena, pa mali ribarski porat LuËica... Valja

zastati pod crkvom Gospe od Tarca, gdje se svi Kornatari

poËetkom srpnja skupe na njezin blagdan, i popeti se

do Turete, tvrave odakle se joπ u VI. stoljeÊu nadzirala

plovidba okolnim morem. Tu je i uvala Striænja, gdje Êe

nas opet doËekati ribari ispred svojih kuÊa ili Êemo sidriti

ribari dovozili ulov, a danas na gat pred restoranom veæu

nautiËari. Vratimo li se put Kornata, joπ nam je ostala

uvala Opat podno kamenoga brijega s opatovom kapom

na sljemenu, poznata po svojim betulama jednako kao i

ona na Smokvici Veloj.

Mislite li da smo vidjeli sve, varate se. Ostala nam je joπ

sjeverna strana Kornata s uvalama Statival, LupeπÊina i

Stiniva, a lako Êemo otploviti i do susjednoga Æuta i do

marine u Æutskoj luci ili kojega od sidriπta toga otoka.

Tamo smo, iako viπe ne u nacionalnome parku, joπ uvijek

u pravome kornatskome ugoaju. I marina se doimlje

kao da je ovdje oduvijek. Ima na Æutu joπ lijepih mjesta:

Bizikovica, zapadno od Æuta, prava mala laguna Sabuni i

Pristaniπte u drugoj æutskoj luci HiljaËi. RazliËito je ploviti

i juænom obalom Æuta, gotovo pustom, tek s pokojom

kuÊom i dvije-tri uvale, a napuπtajuÊi Æut i Kornatski

arhipelag rijetko tko ne pomisli: “Kad Êu se opet vratiti?”

pod otoËiÊem Striænjakom. Slijedi prijestolnica ovoga

arhipelaga Vrulje, gdje postoje Ëak tri uliËice, toliko je kuÊa

i ljudi da ljeti sve vrije od æivota. Pa dalje plovimo do uvale

Gujka ponad koje su stanovi s blagom πto pase rijetku i

suhu travu u slobodi, omeenoj ipak suhozidima koji se

proteæu “od mora do mora”, poprijeko dijeleÊi zemlju.

Jednako mami vanjski otoËni niz. ProÊi Kornate, a ne

doæivjeti njihovu juænu stranu, gdje se klifovi Mane i Raπipa

strmoglavljuju u more, ostavilo bi nas prikraÊenima za

doæivljaj sraza moÊi mora i opstojnosti kamena. Kad po

utihi zaplovimo dalje, moæemo vezati u marini Piπkera,

jedinoj u ovome nacionalnome parku ili uploviti u zaljev

usred otoËiÊa Lavse s desetak kuÊa, tipiËnu kornatsku idilu s

mandraËima i moliÊima pred njima te jedrilicama na sidru.

Malo dalje, pazeÊi na pliÊine i “kalahatine”, grebene na

kojima je nastradao ne jedan brod, doplovit Êemo i do

Ravnoga Æakna, nekadaπnje otkupne stanica do koje su

Æirje, Kakan, Kaprije i TijatIstoËno od Kornata pa sve do obale pred ©ibenikom rasulo se

osam veÊih i gotovo Ëetrdeset manjih otoka i otoËiÊa. Na njima

nema veÊih naselja osim na onima najbliæim kopnu, PrviÊu,

Zlarinu i Krapnju. Tako je i na Æirju, od kopna najudaljenijemu

otoku ovoga dijela πibenskoga arhipelaga. Kada se tu doplovi

iz Kornata, najËeπÊe se proe s njegove juæne strane i pored

duboke i za sidrenje dobre Tratinske uvale otplovi do njegovih

krajnjih juænih uvala Vele i Male Stupice, usput bacajuÊi pogled

na tri milje prema puËini udaljen svjetionik Blitvenicu. NajËeπÊe

se sidri u Veloj Stupici, gdje je mnogo sigurnije pa se vrijeme

provodi u kupanju i odmoru. Tri naselja su sa sjeverne strane:

u uvali Koromaπna, gdje se moæe sidriti, u maloj uvali Mikavica

na sjeverozapadnoj obali i u Muni, glavnoj luci, u koju pristaje

brod πto otok povezuje sa ©ibenikom. Onaj tko tu veæe moæe

proπetati i do Æirja, sela πto se uvuklo u malu kotlinu u sredini

otoka, koje i danas, pomalo napuπteno, æivi starim ritmom.


43

Odavde nije daleko do Kakana i Kaprija, dva otoka πto su se

jedan drugome pribliæili na pola milje. Kakanski kanal viπe sliËi

malom zatvorenome moru jer ga πtite i Veliki i Mali Borovnjak,

pa je tu uvijek mnogo jahti na sidru. Æelite li biti u mjestu,

morate samo otploviti dvije milje dalje u luku Kaprije, πto se

duboko zavukla u otok. Kaprije su malo mjesto do kojega

dolazi brod iz ©ibenika, pa u njemu ljeti ima æivosti i turista.

Susjedni Zmajan, neπto bliæi kopnu, potpuno je nenastanjen,

ali na njemu nema dobrih sidriπta, tek uvale Bok i ZakloπÊica

na sjevernoj i Smetnja Vela na juænoj obali otoka, ali zato je

veselo na malenome Obonjanu, gdje ljetnih mjeseci radi kamp.

Nenastanjen je i kopnu joπ bliæi Tijat, Ëija je uvala TijaπÊica veliko

sidriπte i omiljeno izletiπte za brodove iz svih okolnih mjesta.

PrviÊ, Zlarin i KrapanjTri obali najbliæa otoka su naseljenija te izuzetno zanimljiva.

Na PrviÊu, milju udaljenom od kopna, Ëak su dva slikovita

naselja, ©epurine i PrviÊ Luka. Iako su se ©epurine, mjesto lijepih

kamenih kuÊa koje kao da se diæu iz mora, raπirile preko uske

otoËke prevlake i imaju dvije luËice, za imalo veÊi brod teπko

je naÊi mjesto za vez. Ima ga na molu juæno od mjesta, ali na

njemu nekoliko puta na dan pristaje brod iz ©ibenika. Zato Êete

mjesta mnogo lakπe naÊi u PrviÊ Luci, gdje se motorne jahte i

jedrilice veæu iza lukobrana koji uvalu πtiti od juga.

Zlarin, otok samo milju udaljen od kopna saËuvao je ugoaj

negdaπnjih vremena. U doba Austro-Ugarske bio je vaæna luka

u koju su pristajali i najveÊi bojni brodovi. Za njih je i sagraen

sto Ëetrdeset metara dugaËki kameni mol na kojem uvijek ima

mjesta i za prugu πto dolazi iz ©ibenika i za izletniËke brodove

te za brojne nautiËare πto doplove. Nekoliko manjih uvala

ima na sjeveroistoËnoj obali otoka, na koju se nadovezuje

πest otoËiÊa, od kojih je nastanjen samo Krapanj, najbliæi

kopnu. Kolikogod bio mali, povrπina mu je manja od pola

kvadratnoga kilometra, njegova slava je velika. Proslavili


44

su ga krapanjski ronioci, znameniti po svojem umijeÊu

branja, prerade i oblikovanja spuævi i koralja. Nekad je to

bilo jedino zanimanje na otoku, a danas na njega podsjeÊa

mali muzej u samostanu sv. Kriæa.

Tribunj i VodicePristajanjem na Krapnju oplovili smo sve πibenske otoke, pa

se ©ibenskim kanalom vraÊamo kopnu, u osam milja udaljeni

Tribunj, joπ jedno slikovito mjesto Ëiji je stari dio na otoËiÊu

mostom povezan s kopnom. Otkad je tu sagraena moderna

marina, ono je postalo veliki nautiËki centar. Tribunjska

marina odliËno je ureena, organizira brojna dogaanja, od

regata do maloga nautiËkoga sajma svake jeseni.

Joπ je viπe æivosti u susjednim Vodicama, u kojima je velika

ACI-jeva marina, a popriliËno mjesta za vez ima i u gradskoj

luci. Iako su Vodice turistiËki centar s brojnim hotelima, baπ

mu marina u kojoj su vezane i brojne Ëarter brodice daje

nautiËko obiljeæje.

©ibenikTakav postaje sve viπe i ©ibenik, drevni hrvatski grad na

obali zaπtiÊenoga zaljeva. Kad god se plovi viπe od milju

dugaËkim i uskim Kanalom sv. Ante, istoimena tvrava i

brojne druge negdaπnje vojne utvrde u kanalu i nad gradom

podsjeÊaju da je taj grad oduvijek imao veliko strateπko

znaËenje. Danas umjesto ratnih brodova u πibensku luku

uplovljavaju nautiËari. Jedno od ljepπih mjesta za vez

je na samoj πibenskoj rivi, podno katedrale sv. Jakova,

renesansnoga remek-djela majstora Jurja Dalmatinca i Nikole

Firentinca. U ©ibeniku je prije koju godinu ureena i marina


46

Mandalina, u blizini remontnoga brodogradiliπta. ©ibenik je

grad pjesme, veselja, Festivala djeteta, dobre hrane πto stiæe i iz

mora, ali i πibenskoga polja, pa dok ste tu, iskoristite sve to.

©ibenik je i jedini grad na hrvatskoj obali odakle se pruæa

moguÊnost uploviti duboko u kopno, sve do Skradina u

donjemu toku rijeke Krke. Na obalama tri milje dugaËkoga

©ibenskoga zaljeva, zapravo potopljenoga uπÊa rijeke Krke,

brojna su uzgajaliπta πkoljaka, a pri kraju gradiÊ Zaton. Visoko

nad nama nadvija se elegantni most, a mi skreÊemo u

Prokljanski tjesnac, milju i pol dugaËak, sa strmim liticama s

obje strane, i plovimo do Prokljanskoga jezera. Do marine u

Skradinu joπ valja ploviti dvije milje rijekom Krkom. Nad nama

Êe se ponovno nadviti most, ovaj put autoceste πto od Zagreba

vodi prema jugu Dalmacije, a mi uplovljavamo u pravi rijeËni

ambijent. Naokolo trska, πaπ, bistra voda. I Skradin je stari grad,

povijest mu seæe u doba Liburna, a bio je vaæna luka joπ u XIII.

stoljeÊu. Veæemo u marini ili sidrimo pod obalom, veËeramo

skradinski riæot, a sutradan izletniËkim brodom (jer dalje se ne

plovi) odlazimo do slapova Krke i franjevaËkoga samostana na

Visovcu u Nacionalnome parku Krka.

Primoπten i RogoznicaZaπavπi duboko u kopno, vraÊamo se moru i isplovljavamo iz

Kanala sv. Ante uz obalu prema Primoπtenu. Prolazimo ponovno

uz Zlarin i otoËiÊe juæno od njega. Sjeverno ostaju duboki zaljev

Grebaπtica i Tmara, a pred nama je Primoπten, gradiÊ na dva

poluotoka. Na sjevernome, bliæem nama, u gustoj borovoj πumi

su hoteli, a crkva i kuÊe staroga dijela naselja su na juænijem.

Primoπten ima dva pristana: onaj podno samoga poluotoka

gdje su gradska riva i dugaËki lukobran ljeti je pun jahti na vezu,

a uz drugi u uvali Porat su vezani izletniËki brodovi i ribarice.

Meu nautiËarima Primoπten je nadaleko poznat po marini

Kremik u luci Peleπ, joπ milju juænije. Velika i dobro opremljena

marina zauzela je Ëitav sjeverni krak ove luke. Svugdje naokolo,

i oko marine i ponad Primoπtena, u kamenoj Ëipki raste loza od


47

koje se dobiva slavno vino BabiÊ. Nemojte ga propustiti kuπati

kad doplovite.

Odavde pa do Rogoznice, luke Ëija su se dva kraka duboko

uvukla u kopno, nepune su tri milje. Rogoznica je od davnina

dobro i vaæno sidriπte i luka za koju su znali i nautiËari πto su

naπom obalom plovili i dok nije bilo brojnih marina. Gusta

borova πuma na Koparu i stare kamene kuÊe na njegovoj

obali, pod kojima su Ëesto vezani ribarski brodovi, starom

dijelu Rogoznice daju kolorit ribarskoga gradiÊa. Prije desetak

godina na zapadnoj obali rogozniËke uvale Soline podno jezera

Zmajevo oko sagraena je marina Frapa, jedna od najbolje

opremljenih i s mnogim sadræajima koje nautiËarima boravak

Ëine ugodnijim, a odræavanje brodova lakπim. Kada isplovimo

iz Rogoznice pa proemo uz otoËiÊ Smokvicu i uvale Movar

i StivanËicu, stiÊi Êemo do rta PloËa, poznatijega kao punta

Planka, razdjelnice Jadrana, odakle poËinje splitsko podruËje

dalmatinskoga akvatorija.


49

Obalu i otoke koji okruæuju Split mnogi smatraju

najljepπima na Jadranu. Sloæili se s njima ili ne - jer i drugi

dijelovi naπega primorja odistinski su prepuni ljepota -

otoci ©olta, BraË, Hvar, Vis i mnoπtvo manjih te obala od rta

PloËa pa do uπÊa Neretve nautiËaru pruæaju brojne izazove

za plovidbu, a pred njim su i mnogi zanimljivi gradiÊi,

nastali joπ u antiËko doba.

Plovidba ovim dijelom obale, osobito u ljetnim mjesecima,

vrlo je ugodna. Na ovome dijelu Jadrana nekoliko je velikih

i kvalitetnih marina, uglavnom u Splitu i okolici, te veÊi

broj dobrih luka. Udaljenost do otoka nije velika. Do onih

najbliæih, Drvenika, ©olte i BraËa, od obale je ponegdje manje

od pet nautiËkih milja. Do Hvara, ako se plovi iz Splita ima

dvadesetak milja, a do Visa trideset. Kanali izmeu otoka i

obale pruæaju se uzduæno i ugodna su mjesta za plovidbu,

osobito jedrenje za stabilnih ljetnih vjetrova.

Vremenske prilike na ovome dijelu Jadrana u doba najËeπÊih

plovidbi u razdoblju od svibnja do listopada preteæno su

povoljne i odlikuje ih stabilnost u izmjenama. U prvome

dijelu nautiËke sezone, najËeπÊe u travnju, prevladavaju

juæni vjetrovi, potom nastupa vrijeme stabilnih vjetrova

iz sjeverozapadna smjera, a krajem ljeta uobiËajen je

rujanski smiraj. Paænju valja obratiti na buru, najsnaæniju

podno planinskih masiva uz obalu, na ljetne kratkotrajne

neverine, koji su ovdje rjei nego na sjevernome dijelu

Jadrana, i na prolaze ciklona.

Na ovim dalmatinskim otocima Ëetiri su marine, ali

nautiËare privlaËe i rive i duboki i sigurni zaljevi i uvale. Rive

Visa, grada Ëiji korijeni seæu 2400 godina unatrag, ribarske

Komiæe, osunËanoga i ditirampskoga Hvara, pa Staroga

Grada, Ëije ime govori i o njegovim antiËkim korijenima, u

dno dubokoga zaljeva uvuËene Vrboske ili Milne na BraËu,

pa PuËiπÊa, mjesto najveÊih majstora kamena, samo su

dio onih gdje od ranoga proljeÊa do kasno u jesen hrle

nautiËari. A tek koju milju dalje od njih lijepo je sidriti u

uvalama koje su joπ saËuvale izgled i miris vremena kad je

malo koja jahta tuda brodila. StonËica i laguna Budihovca

na Visu, uvale Paklinskih otoka ili Starogradske luke na

Hvaru, BoboviπÊa, Povalja ili LuËica na BraËu, NeËujma na

©olti pripadaju meu najljepπe na Mediteranu. A nabrojili

smo tek dio onoga πto ova obala pruæa.

Vrijedi ovdje spomenuti unutraπnjost otoka s naseljima

koja su se u doba gusarenja razvijala dalje od obale i u

kojima se joπ zrcali teæaËki naËin æivota. ©krip, Dol, LoæiπÊa i

NereæiπÊa na BraËu, Brusje, Velo i Malo Grablje ili Gdinj na

Hvaru, Grohote na ©olti… samo su neka od mjesta do kojih

vrijedi protegnuti noge i osjetiti njihov duh.

Na drugoj su pak strani gotovo nenastanjeni otoËiÊi poput

Biπeva, ©Êedra, Sveca ili mitske Palagruæe, usamljene u

srediπtu Jadrana sa svojim svjetionikom πto se stotinu

metara uzdiæe nad puËinom. Na Biπevu i ©Êedru brojne su

uvale u kojima se joπ moæe sidriti u potpunoj osami ili u

Splitski akvatorij

Dalmacija


50

blizini kakve ribarske kuÊice, dok Svetac i Palagruæa pruæaju

moguÊnost ostanka samo u zavjetrini i za mirna vremena.

Kakvi su to tek izazovi nautiËaru!

Split i okolicaKada se zaæeli predah u plovidbi meu otocima, tu su Split,

Trogir, Makarska ili brojna manja mjesta poput Omiπa ili

Brela na obali, nad koju su se nadvili masivi Kozjaka,

Mosora i Biokova, a borova πuma i maslinici dotiËu more.

Split, grad cara Dioklecijana, Ëija je palaËa joπ i danas srce

grada, mjesto je iznimne pomorske, nautiËke i jedriliËarske

tradicije. Uploviti u njegove luËice i marine ili usidriti u

portu s pogledom na Dioklecijanovu palaËu pa obilaziti

njegove uske kale ili osunËanu rivu, dio je programa

plovidbe koji bi trebao biti upisan u svaku nautiËku rutu

ovim akvatorijem. NautiËar Êe obiËno izabrati veliku

ACI-jevu marinu u samoj splitskoj luci, ali u tom ih je

gradu joπ nekoliko koje pripadaju sportskim druπtvima,

a u kojima se takoer moæe naÊi vez. Split je, naime,

najveÊi jedriliËarski centar u Hrvatskoj i sjediπte poznatih

hrvatskih jedriliËarskih klubova Labuda, Mornara, Zente,

Splita… koji su rasadnici vrsnih jedriliËara. Iz Splita kreÊu

najveÊe jadranske regate krstaπa, pred njim se odræavaju

europska i svjetska prvenstva u olimpijskim klasama. Split

je i najveÊi centar hrvatske nautiËke industrije.

Sjeverozapadno od Splita tri su vaæna nautiËka mjesta -

Kaπtel Gomilica, Trogir i Marina. Kaπtel Gomilica, jedno od

sedam naselja πto se u nizu proteæu obalom Kaπtelanskoga

zaljeva, prije nekoliko godina dobilo je veliku i odliËno

ureenu marinu, opremljenu i za prihvat megajahti. Za

Trogir nautiËari znaju odavno. U taj gradiÊ, spomenik pod

zaπtitom UNESCO-a, veæe se na rivi podno renesansnih

palaËa i katedrale sv. Lovrinca, najznaËajnijega romaniËkoga

spomenika u Dalmaciji, ili u ACI-jevoj marini na otoku

»iovu πto se naslanja na grad.

Gdje god vezali, osjeti se ugoaj tog gradiÊa, æivost

njegovih uskih ulica i osunËane rive, a kad se posada

zaæeli malo mira, ne treba uËiniti niπta drugo doli otploviti

naokolo »iova i usidriti pod otoËiÊem Sv. Fumija, na

jednom od najljepπih sidriπta u ovome kraju. I u Marini,

mjestaπcu koje se zbilo u dno duboko uvuËenoga zaljeva,

marina postoji odavno, a tko viπe voli sidrenje, na volju mu

je duboki zaljev ViniπÊa samo koji milju zapadnije ili neka

od uvala na putu do rta PloËa.

Zaplovimo li uz obalu juæno od Splita, nad nama Êe

cijelo vrijeme bdjeti planinski masivi Mosora i Biokova.

»im proemo uπÊe rijeke Ærnovnice i marinu Hotela Lav,

najprije Êe se poËeti uzdizati neπto niæi Mosor, a potom

vrletno visoko Biokovo. Pod njima na obali svila su se

brojna mjestaπca, svako obiljeæeno na neki svoj naËin.

U Krilu Jesenice najveÊa je flota turistiËkih trabakula na

Jadranu. Svoje su brodove preuredili u ploveÊe hotele i

njima obilaze Jadran od ranoga proljeÊa do kasne jeseni.

Omiπ, gradiÊ na uπÊu rijeke Cetine, nekada je bio

jedno od sjediπta gusarenja na Jadranu. Bilo je to doba

nadmudrivanja s moÊnom mletaËkom flotom u nastojanju

stanovnika toga kraja da ostanu neovisni. No, gusarski su

obiËaji prije pet stoljeÊa napuπteni i danas Êe vas ljubazno

doËekati veæete li na njihovom gatu.

Makarska Iako nema velikih zaljeva osim makarske luke, obala

makarske rivijere od Brela pa sve do Zaostroga pruæa

mnogo. Posljednjih dvadesetak godina tu je uz stare rive

sagraeno i nekoliko modernih porata i marina. Krenemo li

sa zapada, najprije nailazimo na marinu u Brelima, mjestu

s najljepπim plaæama u ovome kraju, pa onu u Baπkoj

Vodi, potom marinu u Krvavici. U Makarskoj se veæe u luci

poznatoga turistiËkoga odrediπta, a gradnja marine joπ

se Ëeka. Dalje prema jugu vezat Êemo se u TuËepima ili


52

Podgori, poznatom ribarskom mjestu podno spomenika

Galebova krila, koji oznaËava da je tu za Drugoga svjetskoga

rata osnovana partizanska mornarica. I dalje sve do Gradca

moæemo pronaÊi kakav vez na gatovima podbiokovskih

mjesta. Joπ jedna vaæna stvar prije negoli otplovimo odavde:

plaæe πto ih nanose biokovski potoci te kruni hladovina

bora, a pruæaju se unedogled, po mnogima su najljepπe

na cijelome Jadranu! Ali, vratimo se na naπ vez u Splitu i

isplovimo najprije na neπto dulji vikend put Drvenika i ©olte,

otoka koji su najbliæi Splitu sa zapadne strane.

Drvenici i ©oltaIz splitske luke do Drvenika ravnih je dvanaest milja.

Plovi se uz juænu obalu »iova, a obiËno je cilj laguna na

jugoistoËnoj obali Drvenika Velog, koju πtite otoËiÊi Veliki

i Mali Krknjaπ. To je izrazito lijepo i fotogeniËno mjesto.

A najljepπe je odozgo, iz zraka. Tada do izraæaja dolazi

bistrina mora i sva ljepota plitke lagune. Zbog toga je

ovdje po danu sva sila brodova s kupaËima, najviπe iz

Trogira, koji uæivaju u kupanju i dobrom objedu. NaveËer

laguna utihne. VeÊina brodova otplovi u okolne marine, a

samo ih dio ostane na sidru.

S druge strane otoka, na zapadnoj obali, jedino je otoËko

mjesto, istoga imena kao otok. Smjestilo se u dnu milju

uvuËene luke a u njemu je lukobran, riva i kratak gat na

kojem se moæe vezati. Na otoku je joπ nekoliko uvala,

neke su zauzela ribogojiliπta, a u ostalima se moæe sidriti.

Susjedni Mali Drvenik iako bez velikih uvala i luke ipak moæe

biti privlaËan onima koji plove manjim brodovima. Mjesta

mogu potraæiti u luËici Borak, a sidriti u uvali Vela Rina.


53

©olta nam pruæa mnogo zaklona, pa zaplovimo prema njezinoj

zapadnoj obali, pred kojom je πest otoËiÊa te usidrimo meu

njima. Stipanska, Balkun, Saskinja, Polebrnjak, Grmej i Radula

idealni su za cjelodnevno kupanje jer koji god vjetar puπe uvijek

Êe nam pruæiti zaklon. NaveËer moæemo birati sidrenje u ©eπuli

ili vez u Maslinici. Odaberemo li dugu i usku uvalu ©eπulu, u

njezinom najveÊem dijelu bit Êemo na osami. Maslinica je

ribarska luka, Ëuvena po vrsnim panulaπima, s vezom na rivi,

s dvije-tri gostionice. Sve to miriπe po otoku pa kad isplovimo,

zove da se opet vratimo. A mi plovimo sjevernom obalom

©olte, na kojoj su glavna naselja, prema πoltanskoj luci RogaËu,

u kojoj pristaje trajekt πto otok povezuje sa Splitom. RogaË je

u proπlosti bio luka Grohota, mjesta u unutraπnjosti otoka, a

prostran zaljev ima tri kraka te nam ostaju dva gdje moæemo

pobjeÊi od uæurbanosti trajektnoga pristana.

zaplovit Êe juænom obalom otoka. I ta strana, otvorena jugu,

ima nekoliko lijepih i dubokih uvala, preteæno nenastanjenih.

Prva na koju Êemo naiÊi je Livka, u kojoj ima dosta mjesta za

sidrenje, Ëesto u druπtvu ribarskih brodova. Sidriti se moæe i

u StraËinskoj, treÊoj u nizu, nalik dubokome fjordu, s nekoliko

kuÊa uz obalu. SljedeÊih nekoliko uvala je nenastanjeno, litice

im se spuπtaju strmo u more, a trag civilizacije naÊi Êemo

ponovno u Tatinji, najveÊoj i najposjeÊenijoj uvali juæne strane

©olte. Najpitomija je ipak Poganica, posljednja uvala prije

nego πto smo obiπli oko otoka, oplovili Maslinicu i njezin mali

arhipelag te se ponovno vratili u Split.

BraËBraË kao da ima tri posve razliËite obale. Zapadna strana

dobro zaπtiÊenih uvala privlaËi stotine jedrilica, motornih

SliËno je i u susjednoj luci NeËujmu, najveÊoj na ©olti.

Njezine uvale Piπkera, Maslinica i Podkamenica meu

omiljenim su sidriπtima SpliÊana veÊ punih sedamnaest

stoljeÊa. Na tom je mjestu car Dioklecijan imao ribnjak u kojem

su za carsku trpezu Ëuvali najbolju ribu pa su vjerojatno i

njegovi ribari tu znali provesti noÊ. ObiËaj su nastavili i danaπnji

stanovnici osam milja udaljene dalmatinske metropole.

NeËujam se posljednjih godina izgradio i vikendice su zaposjele

Podkamenicu, zaπle su i u Maslinicu, a ugoaj prirodnosti

saËuvala je tek Piπkera, s dvije kuÊice.

Sa sjeverne strane otoka joπ je jedno mjesto, Stomorska, pa

ako se u svakome od spomenutih mjesta zadræimo samo dan,

na Drvenicima i ©olti moæemo uæivati gotovo Ëitav tjedan.

Stomorska je vjerojatno najljepπe πoltansko mjesto. Stara

kamena riva, iste takve kuÊe uz nju i tridesetak mjesta za

nautiËare obiËno su dovoljni jedrilicama i jahtama koje ovdje

uplove. Do krajnjega istoËnoga rta ©olte joπ je jedno naselje,

Gornja Kruπica, a oni koji bi htjeli viπe osame pa i surovije prirode,

brodica i jahti πto prolaze Splitskim vratima, mjestom

najguπÊega nautiËkoga prometa na Jadranu. Sjevernome,

na kojoj su gotovo svi braËki gradiÊi, otputi se malo koji

nautiËar, izuzmemo li one πto brodove veæu u Omiπu i

Makarskome primorju. InaËe, od Splita do BraËa doplovi

se jedrilicom ili klasiËnim motornim brodom za nepun sat

vremena, a gliserom i mnogo bræe. Juæna mu je strana rijetko

naseljena, ali tu su neka od nautiËarima najatraktivnijih

mjesta, ukljuËujuÊi jedino veÊe naselje Bol.

Kada se prema BraËu krene iz splitske ACI-jeve marine,

moæe to biti tek vikend-plovidba ili prva etapa velike ljetne

“ite”. »im se dohvati rt Gomilica, Êuti se bilo otoka. Lijepo

je tamo zastati na kupanju u uvalama Stipanskoj i Stinivi,

ali obiËno su cilj BoboviπÊa, mjestaπce braËkoga pjesnika

Vladimira Nazora i luka teæaËkoga naselja LoæiπÊa, πto

se sa svojom puËkom arhitekturom i kiÊenim zvonikom

nalazi koji kilometar ponad mora. Vezati na rivi ili usidriti

pa πetati mjestom i uspevπi se do sela ponad njega zaÊi


u unutraπnjost otoka, obiËaj je koji se ponavlja gotovo

svugdje na BraËu. Jer na otoku mjesta u unutraπnjosti je

jednako toliko koliko na obali.

Ako ne uplovite u BoboviπÊa ili ne usidrite u njihovoj uvali

ViÊa, onda prva braËka luka moæe biti Milna. Ta nekadaπnja

glavna otoËka luka, kojom su se sluæili æitelji NereæiπÊa i

pustinje Blaca, danas je nautiËki centar otoka. »ak dvije

marine, gradska riva i riva pred tvornicom sardina dovoljne

su da prime flotu πto petkom i subotom isplovi iz splitskih

i okolnih marina. Pred Milnom je i otoËiÊ Mrduja, veliËinom

posve suprotan opÊoj Ëuvenosti. Slavu duguje najveÊoj

hrvatskoj regati koja se oko njega vozi, ali i zidinama stare

gradine, pa i folklornoj priËi o svai ©oltana i BraËana oko

toga kojemu otoku pripada.

Kada se proe prolaz izmeu BraËa i ©olte zvan Splitska

vrata, zapoËinje niz uvala πto Êe u nizu teÊi sve do Farske

sljedeÊih πest milja. Osibova, LuËice, Maslinova, Smrka,

KruπÊica, uvala Blaca i Farska tek su najveÊe i najljepπe.

Poneku od njih, poput Maslinove, privremeno je zauzelo

uzgajaliπte ribe, ali veÊina je dostupna nautiËarima.

Najpoznatije su dvije. Prva su LuËice, uvala s pet prostranih

krakova. Druga je uvala Blaca, odakle se uskim kanjonom

Ëetrdesetak minuta pjeπaËi do najpoznatije braËke pustinje,

one u Blacama, samodostatnom mikrokozmosu u kojemu

su redovnici naπli sklad rada, mudrosti i kulture.

Otploviti poslije mistiËnoga iskustva do Bola, promatrajuÊi s

mora usamljena æala podno vinograda Ëuvenoga braËkoga

plavca, prava je promjena svjetova. Deseci brodica usidreni

oko Zlatnoga rata, plaæe istodobno i naturalne i mondene,

surferi πto paraju morem kao da hoÊe poletjeti, vez na rivi,

veËernja i jutarnja vreva, kafiÊi uz mandraË, brojni restorani i

hoteli - sve to Ëini Bol atraktivnim turistiËkim odrediπtem.

Jedrite li, ovo je mjesto za vas. U lijevku Hvarskoga kanala

vjetrovi su barem za bofor jaËi, pa priliku da zaglisirate pod

spinakerom ili zavezete oπtru orcu ne treba propustiti. Od

Bola pa sve do Sumartina, istoËnoga ulaza na otok, gdje

pristaju trajekti iz Makarske, neÊemo naiÊi na naselja.

Sumartin, mjesto ribara i brodograditelja, nekad je bilo

uporiπte ljutih hajduka πto su se zalijetali preko kanala

na tursko kopno. Veæete li na onih nekoliko vezova na rivi,

nemojte propustiti da proπetate do dva kilometra udaljenih

Selaca, mjesta πto ga sagradiπe braËki kamenoresci koji ga

uglavnom i nastanjuju.

Do Povalja na sjevernoj obali joπ je jedna veÊa uvala,

Rasotica, kamenih obala, velika taman toliko da u njoj nae

sidriπte i vez nekoliko srednje velikih jahti. No, u plovidbi

ovim dijelom braËke obale valja biti na oprezu, jer bura πto se

sunovraÊuje niz Biokovo i ovdje snaæno puπe. SreÊom, najavit

Êe je ples bijelih oblaËiÊa πto se kidaju i lete nebom, taman da

nam omoguÊe potraæiti zaklon. A njega ima u prostranome

Povaljskome zaljevu. Moæemo ga naÊi na rivi toga gradiÊa πto

ga je nekad davno odabrao neki Paulus za svoju vilu i tako mu

dao ime i gdje kasnije u VI. stoljeÊu sagradiπe impozantnu

starokrπÊansku baziliku ili u uvali Luke. Sigurni vezovi, dobra

riba, domaÊa janjetina, πkoljke, vrhunsko vlastito maslinovo

ulje, povrÊe iz dvora pravi su izbor.

PuËiπÊa, sljedeÊe mjesto na koje nailazimo, jedan je od

dojmljivijih jadranskih ambijenata. Skrivena u dnu zaljeva,

koji Êemo prepoznati po najveÊem braËkome kamenolomu

Veselje πto mu na istoËnom rtu otkida tijelo da bi ga po


cijelom svijetu rasuo u dijelovima blistavih bijelih graevina,

PuËiπÊa su neopravdano nautiËarski zanemarena. Lijepa i

sigurna uvala, mnogo mjesta na rivi, bijele kamene kuÊe,

kaπteli! A tek kamenoklesarska πkola iz koje izlaze najbolji

meπtri, Ëija je radionica i ljeti otvorena, to je zaista atrakcija

koja se ne propuπta.

Joπ su nam Ëetiri braËka obalna gradiÊa preostala da

zatvorimo krug oko otoka. A gotovo svaki od njih ima i

pandana u unutraπnjosti do kojega se mora poÊi. Veæete

li u ubavoj Splitskoj, odakle su rimski graditelji odvozili

kamen za gradnju Dioklecijanove palaËe u Splitu, morate

otiÊi do ©kripa, najstarijega mjesta na otoku. NaiÊi Êete tu

na kiklopske ilirske zidove, antiËki mauzolej, predromaniËku

crkvicu, kulu RadojkoviÊa u kojoj je danas BraËki muzej i

palaËu Cerineo. Vrijedi truda.

Svoga kopnenoga dvojnika imaju i Postira, mjesto poznato

po ribarima i preradi ribe. To je Dol, najbliæi moru od svih

naselja u unutraπnjosti, kuÊa ukopanih u stijene brda, sa

πpiljama u kojima su æivjeli prapovijesni ljudi. I s tri konobe

u kojima se odliËno jede, pije i pjeva.

Supetru, najveÊem mjestu na otoku, glavnoj trajektnoj

luci, turistiËkome naselju i centru svega na BraËu, gdje

se moæete vezati ili u starom portu ili u novosagraenoj

trajektnoj luci, ako vam ne smeta buka i uæurbanost otoËke

spone s kopnom, prirodno odgovaraju NereæiπÊa, najveÊe

naselje u unutraπnjosti otoka, nakad najveÊe naselje na

otoku te njegovo upravno srediπte. Iz mjesta vode putovi

prema Vidovoj gori, najviπem vrhu jadranskih otoka, te

prema Selcima i Bolu. Valja i ovdje doÊi.

Jedino se Sutivan, bajan u svojoj ljepoti, nekako usamio prema

ovome kraju otoka. Teπko Êemo vezati u njegovom portu, ali ako

ima mjesta zastanite. Njegov vitki zvonik s crvenom lukovicom

πto se diæe odmah ponad vaπeg veza, divan ljetnikovac obitelji

IliÊ, pa barokni ljetnikovac pjesnika Jerolima Kavanjina samo su

dio ljepote koja Êe vas opiti. Joπ malo i oplovili smo BraË. Idemo

joπ jedanput kroz Splitska vrata, put Hvara.


56

HvarHvar je otok osunËane obale πto je s jugozapada resi

arhipelag Paklinskih otoka, a podno visokoga brda Huma

usamljeno ©Êedro. Hvatamo kurs prema rtu Pelegrin i

polako uplovljavamo u Pakleni kanal. Kada se plovi uokolo

Hvara, uzduæ osamdeset nautiËkih milja njegove obale,

mijenjaju se slike i pejsaæi. Ditirampski i uzavreli grad Hvar

sa svojim Paklinskim otocima ljetni je centar svijeta. Tu sve

vrca od æivota, a dvije milje πirokim kanalom πaraju stotine

brodica. Hvarsku rivu napuÊile su velike jahte. One malo

manje naguravaju se sidreÊi posred luke. Svi su u potrazi

za ljetnom magijom Hvara, vrevom na njegovim pjacama i

u kalama, mistiËnim ozraËjem njegovih crkvi i samostana,

lukulovskim gozbama i opojnim vinima od groæa s juænih

padina otoka. Danju se hvarske brodice i jahte presele u

uvale otoËiÊa preko puta. Ædrilca, Stipanska, Vloka, TarπÊe,

VinogradiπÊe samo su neke od njih, koje povezuje bistro

more i betule u kojima se guπta u ribi i vinu.

Napuπtamo arhipelag i pored otoËiÊa Pokonji dol plovimo

put istoka. Prolazimo uz nenastanjenu obalu, ispresijecanu

æalima i isturenim rtovima i stiæemo do osunËanih uvala

Milne i Dubovice s bijelim djeviËanskim æalima πto mame

na kupanje.

Dalje ploveÊi prema SuÊurju, mjestu na istoËnome rtu

otoka, obala je negostoljubiva. NautiËaru neÊe pruæiti

zaklona, ali pogled Êe mu zaËarati strme padine Svete

Nedije, Ivan Dolca i Zavale gdje vinogradi kao da stoje

okomito i streme put neba. Zaklon se moæe naÊi samo na

nedalekom ©Êedru. S lukom LoviπÊe i uvalom Mostir na

sjevernoj obali, pa uvalama Borovom i »arnjenim na juænoj,

©Êedro je bilo vaæna toËka na ruti antiËkih plovidbi, jedino

utoËiπte za jaka juga. Popriπte je to i bitke izmeu Pompeja

i Cezara 49. godine prije Krista. U XVI. stoljeÊu dominikanci

na ©Êedru sagradiπe samostan. Stanovnika viπe na otoku

nema. Dolaze tek ljeti kad mu sve uvale okupiraju jedrilice,

motorne jahte i male ribarske brodice.

Plovimo dalje uz ubave uvale u kojima se svilo po nekoliko

kuÊa, Srhov Dolac, Torac, Smarska… Hvarske gore nestaju i

spuπtaju se prema SuÊurju, koje kao da se zaputilo prema

kopnu i uπÊu Neretve. To je uæurbana i vaæna otoËna luka

u koju trajekti dovoze sve one πto na otok stiæu s juga ili

istoka. Ipak, nae se mjesta i za nautiËara na pred koju

godinu sagraenim pontonima.

Iz SuÊurja plovimo uz sjevernu obalu otoka. Sve do Jelse u

posve smo drugome vidokrugu. Ni brodova nema previπe.

Umjesto puËine, ovdje nam pogled zatvara masiv Biokova,

a stuπte li se s njega sjeveroistoËni vjetrovi teπko Êemo

naÊi zaklona prije dvadeset dvije milje udaljene Jelse. U

usamljenim uvalama Bristova, Pokrivenik i Stiniva na tom

putu æitelji su viπe okrenuti zemlji i poljima nego moru, a

ni mjesta za vez i sidrenje nema previπe. To moæete uËiniti

tek u Pokriveniku.

Opet sasvim druga slika oko Jelse i Vrboske. I Jelsa sa svojom

lukom i Vrboska s jedinstvenim, gotovo milju i pol uvuËenim

zaljevom mame de se u njih uplovi. Oba pruæaju siguran

vez na rivama i u ACI-jevoj marini u Vrboskoj. U Vrboskoj,

otoËkoj Veneciji, je crkva sv. Marije πto je uz duhovnu ulogu

imala i obrambenu snagu tvrave pa je bila opremljena i

topovima. Treba prohodati i ona tri mosta πto Malu povezuju

s Velom bandom i posjetiti Ribarski muzej, mjesto πto priziva

trud i muku otoËkih ribara koji su æivjeli æivot bez sondera,

elektriËnih vitla i fishfindera, s mreæom, luËi i ostima.

Plovidba do Staroga Grada duga je punih petnaest milja,

a usput Êemo ploviti uz Ëetrdesetak uvala. Meu njima

je i Æukova, do koje strelovitom brzinom za jakih ljetnih

maestrala dohode surferi sa Zlatnoga rata na BraËu.

Razvedenost, koja oblikuje neke od najljepπih jadranskih

veduta, dopunjava i otoËiÊ ZeËevo, pola milje sjeverno od

izlaza iz VrbovaËke luke.

Starogradski zaljev, gotovo pet milja uvuËen u kopno, budi

osjeÊaj uplovljavanja u kakav sjevernjaËki fjord. Tek njegove

brojne uvale, vegetacija i mjesto u samom dnu zaljeva


58

kada se veæete na njegovoj rivi vratit Êe vas u stvarnost

Mediterana, ali i daleku proπlost kada je prije gotovo dvije

tisuÊe i Ëetiristo godina utemeljen ovaj gradiÊ. Teπko je

kazati πto ovdje viπe privlaËi: Starogradsko polje u kojem se

joπ vidi antiËka parcelizacija zemlje, gradske kamene kale,

HektoroviÊev Tvrdalj ili glazba πto se za ljetnih koncerta

razlijeva gradom kada padne noÊ.

Dalje prema rtu Pelegrin opet bijela æala i mala naselja na

moru. »ekaju nas GraËiπÊe i LuËiπÊe, Stiniva. Pogled prema

vrhovima brda otkrit Êe vam da su to tek luke nekadaπnjih

velikih naselja Grablja i Brusja. Malo prema zapadu je i

stara trajektna luka, Vira, danas dobrodoπla ribarima za

vez. Punta Pelegrina i natrag u grad Hvar. Krug je zatvoren.

Obilazak oko otoka je napravljen.

Vis Vis je oduvijek bio magiËni i daleki otok. Vaæna antiËka luka,

renesansno ladanje hvarskih plemiÊa, vaæno trgovaËko

srediπte, popriπte najvaænijih pomorskih bitki XIX. stoljeÊa

πto su odreivale tko Êe vladati Jadranom. Sve to vrijeme bio

je Vis i dom komiπkih ribara, uvijek spremnih braniti svoje

more i pravo na ribolov, i teæaka πto su Ëesto usprkos prirodi

obraivali svoje vinograde. Dijelio ga je od kopna i davao mu

snagu Viπki kanal, kojim je nekada bilo teπko ploviti starim

trabakulima i parobrodima i za ljetnih tramuntana, a kamoli

po zimskim burama i levantarama.

A onda se sve izmijenilo. Doπli su nautiËari u novim, sve

veÊim, bræim i boljim brodovima. Viπki kanal, makar i dalje

zna uzavreti, prestao je biti bauk. Ljeti ga svakoga dana

preplove stotine brodova. Kada do njega doplovite, posvetite

mu vrijeme koje zasluæuje - barem desetak dana. Tek tada

Êete otok doæivjeti u njegovoj punoj ljepoti i uploviti u neke

od pedeset i Ëetiri uvale koliko ih je uokolo Visa.

Ostavivπi brod u sigurnosti luke Sv. Jurja, prepustite se

uæivanju u Visu, gradiÊu rijetke ambijentalnosti, lutanju


59

kalama Kuta i πetnji rivom na Luci, obiite groblje na

poluotoku Prirovu gdje se usred velikoga zaljeva spajaju

smrt i æivot, mir Ëempresa i æagor plaæe i kupaliπta,

razgledajte ostatke stare Isse i antiËkih termi, engleske i

austrougarske utvrde, proπetajte muzejima, zaite u konobe

kuπajuÊi bugavu i plovac i uæivajte u slastima moæda najveÊe

koncentracije vrhunske gastronomske ponude.

Juæna je strana otoka jedinstvena u svojoj nepatvorenoj

ljepoti. Niæu se uvale StonËica sa svjetionikom na rtu pred

njom, Smokova, Milna, Zaglav, ribarsko naselje Rukavac, pa

Srebrena, a pred njima otoËiÊi Greben, Paræanj Veliki i Mali,

pa hridi Pupak, Æuberka i PloËica, Budihovac (Budikovac)

Veli i Mali te Ravnik πto ih zatvaraju i πtite, hraneÊi njihove

ribare joπ uvijek obilnim ulovima ribe. Budihovac, otoËiÊ

s jednom od najljepπih laguna na Jadranu, i Ravnik sa

svojom Zelenom πpiljom u kojoj svjetlost prodire kroz otvor

na vrhu i lomi se u moru, priËe su za sebe.

Niæu se uvale, svaka sa svojom povijeπÊu i ljudima

danaπnjim - Ruda, Velika i Mala Travna, smjenjuju se s

nizovima kamenih ploËa kao da ih je kakav divovski graditelj

poslagao jedne na drugu. Tu je i Stiniva. Visoki poluotoci s

obje strane ljevkasto se pribliæavaju, a kad se prie kraju,

visoke se litice poput dva megalita izdiæu i gotovo se

spajaju ostavljajuÊi tek nekoliko metara πirok ulaz. Unutra

se prostor πiri tvoreÊi mali svijet za sebe. Kao da smo se

spustili na dno nenadsvoene πpilje. U njoj æalo, Ëetiri

kuÊice i osjeÊaj potpune zaπtiÊenosti. Niæu se dalje, sve do

Komiæe, meu stijenama bijela æala s pokojom kuÊicom na

pustoj kamenitoj obali. Na vrhovima valovima podlokanih

stijena carstvo je najveÊih jadranskih galebova.

Komiæa, Ëuveno ribarsko naselje Dalmacije, zbila se u

sjeveroistoËnome kutu zaljeva, pod crkvom Muster

i visokim brijegom Humom. Stjenovita obala strmo se

spuπta u more, skrivajuÊi djeviËanska æala koja zovu da

bajbotom, poπto ste se vezali u Komiæi, doplovite do njih i


60

za taj dan osigurate plaæu samo za sebe. Komiπki su ribari

i danas Ëuveni po svom ribolovnom znanju, odvaænosti

i ulovima. Njihova je flota usidrena u portu, a na slavno

doba podsjeÊa jedinstveni ribarski muzej u kuli i replika

gajete falkuπe πto se ljuljuπka u portu. Namjeri li vas ovdje

put u kasnu jesen, za blagdan Svetoga Nikole, prisustvovat

Êete drevnom obiËaju ærtvenoga spaljivanja stare barke

πto onima koji plove i ribare donosi sigurnost i spokoj i

osigurava naklonost i zaπtitu Ëasnoga biskupa iz Mire.

S komiπke rive gleda se Biπevo, a kad se isplovi iz zaljeva

preko vulkanskoga otoËiÊa Brusnika vidi se Sveti Andrija

ili kako ga Komiæani nazivaju - Svetac. Oba su otoka

pupkovinom vezana za Komiæu. Slabo naseljeno Biπevo

i Svetac, koji je zadnja stanovnica napustila prije koju

godinu, ljeti ipak æivnu. U biπevske uvale Porat, Salbunaru

i Mezoprat usidre brojne jahte, a pred znamenitu Modru

πpilju, u kojoj igra svjetlosti πto se probija kroz podvodni

otvor stvara Ëudesni light show, stignu deseci turistiËkih

brodica i nautiËara ne propuπtajuÊi priliku da se okupaju u

njezinoj srebrnastoj modrini.

Sjeverna je strana otoka velikim dijelom surova, πibana

burom i opasna kad zapuπe. Ipak, i ona ima tajne i lijepe

strane, uvale, æala i naselja. NaiÊi Êete tu na OkljuËnu, u koju

navrati tek pokoji turist avanturist traæeÊi spokoj u potpunoj

tiπini, ali i prostoru bez blagodati civilizacije. Uz ubave valice

Tiha, Slatine i Gradac polako Êemo doploviti do otoËiÊa

Hosta, pred lukom Sv. Jurja, πto ime nosi po pobjedonosnome

engleskome kapetanu Hosteu koji je u bitki pod Visom 1811.

godine porazio francusko-talijansku eskadru.


63

DubrovaËkome moru pripadaju obala juænije od uπÊa

Neretve, poluotoka Peljeπca te sva obala do poluotoka

Prevlake, ukljuËujuÊi zapadnu stranu ulaza u Boku kotorsku,

a zatim brojni, a svakome nautiËaru izazovni otoci KorËula,

Lastovo, Suπac i Mljet te Elafitski arhipelag, bliæi kopnu i

Dubrovniku, koji Ëine Jakljan, ©ipan, Lopud, KoloËep, Daksa,

Sveti Andrija i Lokrum.

Daleko u more, ali gotovo paralelno s obalom, pruæio se drugi

po veliËini jadranski poluotok Peljeπac, a na obali je Dubrovnik

- grad koji je bio srce DubrovaËke Republike, πto je stoljeÊima

zadræala samostalnost i slobodu izmeu Otomanskoga

Carstva i Venecije. Grad u kojemu su zahvaljujuÊi pomorstvu

i trgovini cvjetali znanost i umjetnost.

To je podruËje u kojemu prevladavaju juæni vjetrovi, otvoreno

prema Otrantskim vratima, ali u nautiËkoj sezoni ugodno za

plovidbu. Krenut Êemo od PloËa i uπÊa Neretve, joπ jedne rijeke

πto nosi bistru vodu u naπe more. Tu se susreÊu uglavnom

manje domaÊe barke, koje se znaju zavuÊi i u rukavce te

velike rijeke, pa plove njima od PloËa do MetkoviÊa, dolaze

do Opuzena i Komina, veæu u Blacama, Dubokoj i Kleku. Uz

morsku obalu se pored Neuma, bosanskohercegovaËkoga

izlaza na more, i uvale Bistrina ide put Maloga Stona i dolazi

meu najveÊa uzgajaliπta πkoljki na Jadranu. Dotle se moæe

doploviti motornom barkom ili jedrilicom manjega gaza, pa

se vezati za trenutak na rivi Maloga Stona, gdje ima mjesta i

dubine tek za dva, tri veÊa broda.

PeljeπacMali Ston su izgradili DubrovËani u XIV. stoljeÊu i opasali ga

visokim obrambenim zidom s tvravom. U svoje doba Mali

Ston bio je vaæna luka s brodogradiliπtem i skladiπtem soli.

GradiÊ je zadræao negdaπnji izgled, a poznat je danas po

restoranima u kojima se jede odliËna riba i svjeæe πkoljke,

kamenice i muπule. Njihovim uzgajaliπtima, ardinima,

prekriven je Ëitav Malostonski zaljev, a njihov okus je meu

Ëuvenijima u svijetu.

Iz Stona nastavljamo plovidbu do Maloga mora, koje je i

dalje carstvo uzgajaliπta πkoljki, i desetak otoËiÊa rasutih

izmeu Brijeste na istoËnoj i Sresera na zapadnoj obali.

Prilika je to za sidrenje i kupanje u zavjetrini kojega

otoËiÊa. NaveËer je najbolje sidriti u Brijesti, prethodno

kupivπi πkoljke u kojemu ardinu, pa ujutro isploviti prema

Trpnju, zastavπi na kupanju u Luci, njegovoj istoËnoj uvali.

Nekada jedno od srediπta slavnoga peljeπkoga pomorstva

i ribarstva, Trpanj danas uglavnom æivi od turizma i veæe

se u dobro zaπtiÊenom portu. Oko ovoga dijela Peljeπca

mnogo je dobrih ribolovnih poπta, pa se Ëesto moæe pojesti

dobra, svjeæa i jeftina riba. Iako je i u mjestu joπ jedna lijepa

plaæa, nakon dana provedenoga uz rivu plovimo dalje uz

Peljeπac i kupamo se usidreni pred jednom od najljepπih

plaæa Jadrana, u uvali Divna dvije milje zapadnije.

NoÊ bismo mogli provesti u Dubi, prekrasnome mjestaπcu

podno najveÊega peljeπkoga vrha Svetog Ilije. Ipak, odlazimo

do zaljeva Loviπta, jednoga od najboljih i najposjeÊenijih

DubrovaËki akvatorij

Dalmacija


64

sidriπta u ovom akvatoriju. Sidrimo u sjeverozapadnome

kraju luke, uvali Runce. Iako ovdje zastane i po Ëetrdesetak

brodova, jedni drugima ne smetaju. Za veËernji izlazak valja

otiÊi gumenjakom u pola milje udaljeno mjesto. U dijelu

uvale koji morate prijeÊi ostane joπ mora od maestrala pa

nerijetko donde stiæete mokri, ali to je mala ærtva prema

uæitku kuπanja cipla bataπa, ribe koja se lovi potkraj ljeta, a

koja je specijalitet ovoga kraja.

Odatle uplovljavamo u Peljeπki kanal. To je obiËno dobra

prilika za jedrenje, jer, πtogod puhalo, maestral, tramontana

ili jugo, vjetar u kanalu pojaËava snagu, a zato ovo podruËje

vole i surferi, pa dok jedrimo prema OrebiÊu uz Viganj i

KuËiπÊe, deseci daskaπa jure oko nas. U OrebiÊu vezujemo

u marini i odlazimo u πetnju uz more. Tu sve pokazuje da

je gradiÊ do kraja XIX. stoljeÊa bio jedno od najvaænijih

kapetanskih srediπta: stare kapetanske kuÊe, s vrtovima

egzotiËnih biljaka koje su donosili s putovanja, pomorski

muzej i franjevaËki samostan s grobljem ponad mjesta,

odakle se kao na dlanu vidi Ëitav kanal. Stari su kapetani

i u smrti ostali dosljedni. Za svoje poËivaliπte odabrali su

mjesto s pogledom kao s brodskoga komandnoga mosta.

KorËulaNapuπtamo mirni i sjetni OrebiÊ i poluotok Peljeπac,

kojemu Êemo se uskoro opet vratiti, i plovimo put dvije

milje udaljene KorËule. Kanali koji ju oplakuju, Peljeπki i

KorËulanski sa sjevera te Lastovski s juga, ugodni su za

plovidbu i jedrenje. Jedni Êe kazati da je najljepπa njezina

istoËna obala, gdje je pred gradom KorËulom pravi mali

arhipelag. Mnogi Êe kazati da je jednako lijep i VeloluËki

zaljev s otocima Proizdom i Oπjakom. Oni πto vole jedriti

odabrat Êe Peljeπki kanal, a osamljenicima preporuËujemo

juænu obalu, sve od uvale Tri luke do Brne... KorËula je i otok

zanimljive unutraπnjosti. Ærnovo, Pupnat, »aru, Smokvicu

i Blato, najveÊe naselje u unutraπnjosti naπih otoka, treba

posjetiti i proÊi pored znamenitih korËulanskih vinograda.

U gradu KorËuli vez se moæe naÊi u zapadnoj luci, u marini

ACI ili u uvali Luka. Najsigurniji je, naravno, onaj u marini,

potom sidriπte u uvali Luka, a vez u zapadnoj luci valja

odabrati kad se ne spremaju nevere ili sjeverozapadni

vjetrovi. Gdje god pristanete u KorËuli, uæivat Êete u tom

gradu skladne arhitekture, Ëija je stara jezgra na poluotoku

opasana bedemima, s ulicama πto se pruæaju od mora do

mora u rasteru riblje kosti. KorËulani, nekad vrsni kamenari

i brodograditelji i svoje novije gradnje gradili su s osjeÊajem

za mjeru pa Ëitav gradiÊ odiπe skladom i ljepotom. Tu je

katedrala sa zvonikom majstora Marka AndrijiÊa, potom

rodna kuÊa svjetskoga putnika Marka Pola, pa palaËa

Arneri, pa Moreπka, viteπki ples πto se izvodi i njeguje

poradi dubljega smisla πto je za KorËulane ima. U KorËuli

se jede dobra riba i piju znamenita korËulanska vina, slasni

Grk, snaæan kao med, svjeæi i bistar Poπip, pa Rukatac,

Cetinka i Plavka. Tako se poslijepodne i veËer provodi u

KorËuli, a koliko god imamo dana, otoËiÊa pred njom toliko

je da se uvijek iznova moæe naÊi svoj æal i sika. Spomenut

Êemo tek dva, Badiju, poznatu po franjevaËkom samostanu

i Vrnik, poslije Badije najveÊi otok od devetnaest πkoja

pred istoËnom obalom, meu kojima su brojni prolazi, ali

i pliÊine i hridi.

Na ovoj strani otoka joπ je i velika uvala Bufalo. Kada

isplovimo iz nje put juga, ispred nas je Lumbarda, znana po

kiparima i vinogradima s pjeπËanih polja. Tu je i marina Ëiji

je najduæi gat namijenjen nautiËarima. Mnogi tu ostanu

koji dan, kupajuÊi se danju na lijepim æalima pod rtom

RaænjiÊ ili u uvali Præina s juæne strane otoka, a naveËer

obilazeÊi dobre lumbardske konobe, provjeravajuÊi onu da

riba pliva tri puta - u moru, ulju i vinu.

Okrepljeni vraÊamo se ponovno na sjevernu stranu otoka

i plovimo kroz Peljeπki kanal do RaËiπÊa. Usput prolazimo

pored Ærnovske banje i Vrbovice, dvije dobro zaπtiÊene

uvale i sidriπta, te uz otoËiÊe Veliki i Mali Kneæak u Ëijemu je

zaklonu u maloj pjeπËanoj laguni odliËno usidriti za ljetnih


66

maestrala. Stiæemo tako do RaËiπÊa, stare luke za trabakule,

u kojoj je nekada vezalo i po Ëetrdesetak brodova u posjedu

RaËiπÊana. Na to doba podsjeÊaju πezdeset metara dugaËak

mol s lukobranom i lijepa kamena riva πto se pruæa uz najveÊi

dio luke. Trabakula viπe nema, ali tradicija je ostala. RaËiπÊani

su poznati pomorci, plove po svim morima. SljedeÊi nam je cilj

Prigradica, luka mjesta Blata, odakle se izvozilo vino i ulje πto su

ga proizvodili blajski teæaci. Do nje plovimo uz kamenitu obalu

proπaranu æalima. Danas u nju, ne raËunajuÊi nautiËare ljeti i

poneku ribaricu, rijetko uplovi brod, a mjesta ima popriliËno.

Zapadni dio otoka do kojeg Êemo doploviti uz joπ desetak

manjih, slabo naseljenih uvala zavrπava velikim zaljevom,

po starinski velom lukom, odakle ime i mjestu i zaljevu.

Obale zaljeva su razvedene, a tri toponima za onoga tko

u nj uplovljava imaju osobito znaËenje. Proizd je otoËiÊ na

sjeverozapadnome kraju zaljeva. Ondje se VeloluËani odlaze

kupati i uæivati na njegovim æalima i kamenim ploËama.

Lijepo je ploviti pjeskovitim prolazom Vraca izmeu Proizda

i kopna. Dubina je u njemu 3 m, ali zbog prozirnosti mora

imate osjeÊaj da je mnogo pliÊi. U VeloluËkom zaljevu moæe

se sidriti u uvali Gradina. Oπjak, opjevani otok ovog zaljeva, s

gustom borovom πumom πto dolazi sve do mora, mjesto je

na kojemu se zastaje radi kupanja.

Vela Luka se raπirila oko dva kraka istoËne obale zaljeva.

To naselje je poznato po ljekovitom blatu, brodogradiliπtu

i dobroj pjesmi. U mjestu je i galerija s umjetninama

velikih kipara XX. stoljeÊa, ukljuËujuÊi i Henryja Moora. S

obzirom na veliËinu luke, za nas nautiËare nema previπe

mjesta, tek dvadesetak vezova na rivi pa Ëesto valja sidriti u

sjeveroistoËnome kraku. Tu Ëitavo jutro brodice krcaju one

πto idu na kupanje na Proizd i Oπjak. Barkarijoli ljeti voze i na

drugu stranu zaljeva, a pored nas Êe uplovljavati i ribarice

πto se jutrom vraÊaju iz ribolova. IsplovljavajuÊi iz Vela Luke

prema juænoj obali otoka, do koje stiæemo kada oplovimo rt

Velo Dance, proÊi Êemo pored joπ nekoliko uvala.


67

Kada nakon milju plovidbe stignemo do otoËiÊa Trstenika,

koji zajedno s Parænjakom Velim i Malim i Lukovcem πtiti ulaz

u Tri luke, stigli smo do najljepπega dijela juæne obale otoka.

Sve do Brne, sedam milja istoËnije protezat Êe se niz otoËiÊa

paralelnih s obalom, koji nam omoguÊavaju zaklon po skoro

svakom vremenu i πtite manja naselja nastala na obali.

Brnu, najveÊu luku na Ëitavoj juænoj strani otoka,

Ëine dvije uvale, Istruga, potpuno zaklonjena od svih

vjetrova, ali bez ozbiljnijega pristana, i Brna, s mnogo

viπe moguÊnosti za vez i sidrenje. Brna je luka Smokvice,

poznatoga vinogradarskoga mjesta, pa Êete krajem ljeta

Ëesto na njezinoj rivi vidjeti baËve koje se na starinski naËin

pripremaju za jematvu. Odavde pa sve do istoËnoga kraja

otoka niæu se tek brojne uvale, naselje Zavalatica, luka

krasnoga mjesta »ara, poznatoga po vinu, te Pupnatska

luka, pet stotina metara u kopno uvuËena najljepπa uvala

na ovome dijelu otoka. SljedeÊih sedam milja plovit Êemo

uz kamenitu obalu s dosta uvala i malih naselja. Smolva,

BaËvica, Orlanduπa, Pavja luka, Rasohatica… u svaku od

njih moæe se uploviti, a kad doemo do Præine znaËi da smo

oplovili i ovaj otok pa hvatamo kurs prema Lastovu.

LastovoDan kada se kreÊe iz KorËule za Lastovo, otok uronjen

u modrinu jadranske puËine podijeljen je u dvije etape.

Izjutra najprije valja potegnuti dvadeset dvije milje do

pod otoËiÊ MrËaru, a onda slijedi cjelodnevno sidrenje i

uæivanje u prolazu izmeu MrËare i Preæbe. Najljepπe je

zastati pod otoËiÊima Rutvenjacima, gdje se s obje strane

prolaza visoka i gusta borova πuma spuπta sve do mora.

Odavde do Veljeg laga na Lastovu tek su dvije milje, a

tamo su na izbor tri moguÊnosti. Ako trebate vodu i struju

i æelite se baciti u lastovski “æivot”, veæite se na vezove

pod hotelom. Ako se æelite usidriti i biti potpuno sigurni,


68

odaberite Jurjevu luku, uvalu u kojoj je nekad bila vojna

baza. Moæda je najljepπe prenoÊiti u uvali Kremena. Baciti

sidro i vezati dvije cime s krme na kraj pod stoljetne borove,

pa uæivati kao da je cijela vala vaπa. Gumenjakom do rive

kod hotela samo je koja minuta, a odatle pa do naselja Ubli

vodi cesta duæ zapadne obale Veljeg laga. Sigurno sidriti

moæete i u Malom lagu, koji zatvara s jedne strane Lastovo,

a s druge otok Preæba, povezan s Lastovom mostiÊem

koji ujedno dijeli i Velji od Malog laga. Isploviti iz Veljeg

laga se moæe put Kopiπta, otoËiÊa zapadno od Lastova, ili

slabije razvedenom juænom obalom otoka kojom dominira

prostrana i relativno sigurna Skrivena luka, Ëiji Êemo

uski ulaz lako prepoznati po svjetioniku Struga. ©to Êete

raditi, odaberite sami - kupati se, zabavljati udicom, sjesti

u gostionicu u uvali ili pak naÊi kakav prijevoz i otiÊi do

Lastova, slikovitoga mjesta koje se s vrha brda spuπta

prema svome polju. Iz Skrivene luke valja otploviti do

Lastovnjaka, skupine desetak otoËiÊa πto tvore prekrasne

lagune i zakloniπta. Provesti tu dan, a ponekad i noÊ, na

posvemaπnjoj osami usred mora pod otocima »eπvinicom

i ©tomorinom ili u laguni otoËiÊa Sapluna, doæivljaj je koji

se ne zaboravlja.

Na sjevernome dijelu otoka miran san u usidrenome brodu

nudi Zaklopatica. No, ako je vrijeme lijepo i æelite biti

najbliæe glavnome otoËkom mjestu Lastovu, veæite na gat

luËice Sv. Mihovil i proπetajte. U povratku svratite do LuËice

u susjednoj uvali, slikovitoga ribarskoga sela. U Zaklopatici,

glavnome otoËkome naselju na sjevernoj obali, moæe se

vezati pod otoËiÊem koji je πtiti, na rivi ili ispred jednoga od

tri dobra restorana. Jelovnikom lastovskoga ugostiteljstva,

treba li uopÊe naglaπavati, vladaju svjeæa oborita riba i

jastozi. Odavde do Maloga laga joπ su niti dvije milje, a

negdje na pola puta je uvala KruËica.

OdlazeÊi, joπ jednom sebi potvrujemo da je Lastovo

jedan od otoka koji napajaju oËi i hrane duπu. Ima neku

Ëaroliju skrivenu u πaputanju brodova s morem, uronjenu

u tjesnace izmeu otoËiÊa... tamo u sjeni visokih maslina

æivot buja joπ od pravremena.

MljetOkrijepljeni plodovima mora i sunca isplovljavamo prema

sedamnaest milja udaljenoj Pomeni, velikoj i prostranoj

luci na zapadnim vratima Mljeta. Zeleni i mistiËni otok

Mljet jedan je od veÊih juænodalmatinskih otoka, a

nacionalni park obuhvaÊa njegovu zapadnu treÊinu. U

Pomenu uplovljavamo oprezno, puno je pred njom hridi i

grebena, a potom moæete birati vez na lijepo ureenoj rivi

ili ostati na sidru pod otokom PomeπÊakom ili u uvali Lokva.

Vezali ili usidrili, svejedno, ovdje vam neÊe biti dosadno.

Posjet Velikome i Malome jezeru i otoËiÊu Sv. Marije

u nacionalnome parku je obvezan dio boravka. Gusta

πuma spuπta se sve do obale, kameno dno prekriveno je


plaviËastim pijeskom, sve miruje, Ëuju se tek cvrËci. S juæne

strane Velikoga jezera je otoËiÊ i na njemu benediktinski

samostan. Ne propustite sjesti u brodiÊ πto donde vozi.

Povratak u Pomenu obiËno zavrπi u jednom od nekoliko

dobrih restorana, pred kojima su vezovi. Doda li se tome

joπ i kupanje, gdje Êete traæiti viπe. Iz Pomene ne treba

otploviti daleko, nepune su Ëetiri milje do luke PolaËe.

PloveÊi donde, prolazimo pored otoËiÊa Glavata i pliÊina

ispred istoimenoga rta, a æelimo li, moæemo stati i u dobro

zaπtiÊenoj uvali Maslinovac.

Luka PolaËe s istoimenim mjestom na jugozapadnoj obali

najsigurnija je mljetska uvala i najpoznatije juænodalmatinsko

sidriπte, a uvala RogaË na njezinom zapadnom kraju je i

sigurno sidriπte. Kako je uvala posve sigurna ako ste se valjano

usidrili, nakon kupanja moæete gumenjakom do mjesta u

obilazak rimske palaËe i bazilike ili do jednog od brojnih ljetnih

restorana. Imate li vremena i volje, moæete unajmiti bicikl ili pak

pjeπice otiÊi do tri kilometra udaljenih mljetskih jezera. Predah

u voænji moæe biti kupanje u Solinama gdje se Veliko jezero

spaja s morem.

Ako vam se posreÊi da nema jakog vjetra, jednu noÊ obavezno

provedite na sidru u uvali Tatinica pod otoËiÊem Kobrava.

A onda otplovite dalje sjevernom obalom otoka do Proæure.

Usput Êete proÊi uz Kozaricu, ubavu luËicu, s dvadesetak kuÊa,

i uz Sobru, glavni trajektni pristan. Proæura je ribarska luka

zaπtiÊena otoËiÊima Planjak, Borovac i Senjevac i hridi GoliÊ.

Ovdje treba usidriti i popeti se kojih dva kilometra do starog

sela Proæura i vidjeti kako se na Mljetu nekada æivjelo. Premda

u njemu stalno æivi tek pokoji stanovnik, selo je saËuvalo izgled,

a iz πtala joπ Êe glavu izviriti magarac, u proπlosti uz mazgu i

mulu glavno prijevozno sredstvo na jadranskim πkojima. Do

istoËnoga rta Mljeta joπ nam je uploviti u Okuklje, zaπtiÊen

porat gdje veæemo na rivi ili sidrimo u sredini uvale. Okuklje je

postalo metom nautiËara pa je u njemu uvijek puno brodova,

a domaÊi svijet se dosjetio otvoriti nekoliko restorana kako bi

im bili na usluzi.

Kada oplovimo rtove Debeli i Gruj i doemo pod juænu obalu

otoka, pred nama je joπ jedan prizor iz arkadije, uvala Blaca.

PjeπËana plaæa potpuno zaπtiÊena grebenima ispred kojih

sidrimo nalikuje krajoliku juænih mora. Blaca predstavlja

jedinstveno pjeπËano staniπte na cijeloj hrvatskoj obali i otocima.

Vjeruje se, naime, da se glavata æelva (Carreta carreta) - jedna

od najugroæenijih æivotinjskih vrsta na svijetu - povremeno

gnijezdi na pjeπËanim plaæama otoka Mljeta, a Jadransko more

je za tu vrstu vaæno hraniliπte i zimovaliπte.

Kada smo stigli dovde, noÊenje u Saplunari, uvali na

jugoistoËnoj obali Mljeta, spada u nezaobilazni ritual. I

Saplunara je pjeπËana uvala, pa je za navikle na uobiËajene

jadranske oblutke kupanje na sitnom pijesku pomalo

neobiËan doæivljaj. Na tom pijesku i sidro dobro dræi, a

uvala je odliËno zaπtiÊena od bure i juga. Odavde pa do

Pomene, gdje smo doplovili do otoka, mljetska je obala

gotovo nepristupaËna, a more je odmah nedaleko od obale

duboko, pa se usidriti ponegdje moæe tek za bonace i uz

velik oprez. Ako se na to odluËite kad je sunce u zenitu,

uËinite to ispred Odisejeve πpilje podno Babinoga Polja

u kojoj zrake πto dopiru kroz otvor na stropu stvaraju

razigrane svjetlosne efekte. Do luke Gonoturske, zaljeva

ispred Solina i spoja s jezerima gdje se moæe sa sigurnoπÊu

sidriti ili uploviti u dugaËku uvalu Blaca joπ nam je osam

milja. Usput Êemo proÊi uz nekoliko uvalica i ribarskih

naselja na juænoj obali: Sutmiholjska, Ropa, Grabova… A

onda opet nepristupaËnom obalom do Pomene.

Peljeπka juæna obala i StonIz Pomene Êemo ponovno put Peljeπca. SjeÊate se, ostala

nam je joπ njegova juæna obala. NeÊemo doduπe ploviti

uz gotovo nepristupaËnu obalu desetak milja istoËno od

OrebiÊa, a gdje se nad morem diæu vinogradi Postupa i

DingaËa, ponajboljih sorti plavca maloga, nego hvatamo

kurs ravno k Trsteniku. Tu na zapadnoj obali Æuljanskoga

zatona veæemo na rivi uz lukobran. U Trsteniku obavezno

69


70

kuπajte Poπip i Plavac mali. Æuljanski zaton je neprekinuti niz

osamljenih plaæa, a do mnogih se moæe samo brodom. U

smiraj dana mogli bismo vezati na lukobranu u Æuljani, mjestu

na istoËnom kraju zatona, ali mi Êemo otploviti uz otoËiÊ Lirica

i strmu obalu prema jugu. Malo je uz nju uvala i moæe se samo

uz oprez ponegdje zastati, pa plovimo do Stonskoga kanala.

Na juænoj obali Stonskoga kanala je Kobaπ, popularno malo

nautiËko odrediπte gdje na gatovima ispred dva restorana

veæu deseci brodica u potrazi za mirom i dobrom spizom. Naπ

cilj je riva Stona, do koje stiæemo kroz uski oznaËeni prolaz

na kraju kanala, tek neπto viπe od kilometar udaljena od one

Maloga Stona, odakle smo zapoËeli plovidbu oko Peljeπca. I

Ston je poput Malog Stona opasan visokim, Ëetiri i pol metra

dugaËkim zidom. Sagradila ga je DubrovaËka Republika u

XIV. stoljeÊu nakon πto je doπla u posjed ovoga kraja. U Stonu

je i danas u uporabi solana Ëija tradicija seæe joπ u doba

Otomanskoga Carstva.

ElafitiIz Stona plovimo prema Elafitima. Primamljivost toga

najjuænijega jadranskoga arhipelaga je u mistiËnoj modrini

u kojoj se odraæavaju kroπnje gustih πuma ponad stjenovitih

obala. Elafiti su otoci iznimne ambijentalnosti koja opËini

svakoga tko uz njih plovi. Kada ploveÊi sa zapada prema

Dubrovniku uz jednoliËan krajolik nenaseljenoga juænoga

dijela Peljeπca doplovimo do Maloga i Velikoga vratnika,

odjednom se naemo u okruæenju koje je mnogim

nautiËarima najljepπi dio Jadrana. UËini se kao da opet

plovimo po nekom velikom jezeru, Ëije juæne obale obrasle

gustom πumom mame da se pod njima zastane.

U Elafite se broje otoci πto zapoËinju Olipom, tik uz Peljeπac

na zapadu, pa sve do Lokruma pod Dubrovnikom i ukupno ih

je Ëetrnaest. Ime su dobili po grËkoj rijeËi elaphos, πto znaËi

jelen. Zapisano je joπ u I. stoljeÊu, iako ni na jednom otoku

nema vidljivih ostataka grËkih ili rimskih graevina, brojni


71

nazivi otkrivaju njihovo negdaπnje prisustvo. Mnogo je viπe na

otocima hrvatskih tragova, malih predromaniËkih crkvica iz

IX., X. ili XI. stoljeÊa. Ukupno ih je petnaest na ©ipanu, Lopudu i

KoloËepu, smjeπtenih uz plodna polja i maslinike ili na brdima,

a πetnja do njih nedirnutim krajolikom podsjetit Êe na doba kad

je na ovim otocima bujao æivot.

Boca falsa i juæna strana Olipe svojim golim hridinama

ukazuju da je ovo udarima valova iz juænih smjerova jedno

od najizloæenijih mjesta na Jadranu. Ipak, na Olipi je sa

sjeverozapadne stane lijepa uvala koja se naziva Lupeπka.

Odmah do Olipe nastavlja se Jakljan, dug i uzak otok, obrastao

gustom borovom πumom πto se na sjevernoj strani spuπta do

mora. Juæna mu je obala stjenovita i strma. Uz sjevernu obalu

nekoliko je ubavih valica πto mame da se u njima spusti sidro.

Nekoliko stotina metara sjevernije od Jakljana je Tajan.

U podruËju izmeu njega i otoËiÊa Crkvine bilo je sidriπte

na kojem su galije Ëekale bolji vjetar za nastavak plovidbe

prema zapadu. Danas ovaj predio nautiËari izabiru za

sidrenje i noÊenje. NajveÊa uvala na Jakljanu naziva se

Veli Jakljan i u njoj su nekada boravili benediktinci. Jakljan

je sada nenaseljen, a ono malo maslina πto uspijevaju u

njegovoj unutraπnjosti obrauju stanovnici ©ipana.

Otoke Jakljan i ©ipan dijeli prolaz Harpoti, na Ëijoj je

istoËnoj strani velika uvala i mjesto ©ipanska Luka. Prostor

je to s ladanjskim kuÊama dubrovaËke vlastele i kneæevim

dvorom, obitavaliπtem kneza ©ipanske æupe, sigurnim

sidriπtem i mjestima gdje se dobro jede. U πipanskim

restoranima i gostionicama zahvaljujuÊi domaÊim ribarima

uvijek se nae svjeæe ribe. ©ipanske πkrpine i barbuni (trlje)

izrazitoga su okusa i veliËine.

Ni na sjevernoj ni na juænoj strani ©ipan nema uvala prikladnih

za duæi boravak. Moæe se zastati na kupanju u uvalama Tiha

i Pakljena. Suura na istoku u doba DubrovaËke Republike

bila je glavna πipanska luka. Uzduæ juæne obale vidljive su

joπ velike kamene kolone koje su sluæile za privezivanje

galijuna. U mjestu je dobro oËuvan dvorac pomoraËke

obitelji SkoËibuha iz XVI. stoljeÊa s dvije obrambene kule

i crkvom-tvravom. Suura i ©ipansku Luku povezuje

prava zelena oaza duga punih pet kilometara pa ne treba

propustiti πetnju poljem uz koje se meu maslinicima i

vinogradima ljetnikovci, πto Ëekaju obnovu, i izmjenjuju se

s poljskim kuÊicama.

I nedaleki Lopud, osobito njegova istoimena, ne baπ

naroËito zaπtiÊena uvala, veÊ na prvi pogled kazuje da se

radi o mjestu kojemu je izgled dala DubrovaËka Republika.

Mnoge od kamenih palaËa πto se pruæaju uzduæ mjesta

pripadale su najpoznatijim dubrovaËkim obiteljima, a tu je

i ona Miha Pracata, velikoga brodovlasnika i trgovca iz XVI.

stoljeÊa. U mjestu je i franjevaËki samostan sa zvonikom

ponad luke. PjeπËana uvala ©unj, na istoËnoj strani Lopuda,

najomiljenije je kupaliπte na Elafitskim otocima. Prepuna

plaæa, restoranËiÊi pod strehama od palmina liπÊa u kojima

se sluæe jednostavna riblja jela, a pred plaæom usidreno na

desetke brodica kojima su DubrovËani doπli potraæiti spas

od vreline grada. Slika se posve mijenja naveËer, uostalom

kao i u uvali Lopud. VeÊina brodica i jahti odlazi, na otoku

nastupa smiraj, a onaj nautiËar koji odluËi ostati svjedoËit

Êe posve drukËijem ugoaju.

Na naπoj ruti do Dubrovnika ostao nam je joπ KoloËep,

ili kako ga DubrovËani nazivaju, Kalamota, πto ima dvije

luke, s naseljima Gornje i Donje »elo. Uvjeti vezivanja u

oba porta su ograniËeni i nautiËar koji se doπao kupati ili

objedovati najËeπÊe moæe samo sidriti. U davnini KoloËep

je bio sidriπte jedrenjaka, a njegovi su ih stanovnici u XV.

stoljeÊu imali 65. Bili su na glasu i kao koraljari. VeÊina kuÊa

na obali Donjega »ela iz toga je doba.

Milju i pol udaljen od Lopuda put juga otoËiÊ je Sv. Andrija.

Iz daljine nalikuje velikom brodu. Na vrhu otoka pored

svjetionika sagraenoga 1870. godine joπ su vidljivi zidovi

nekadaπnjega samostana benediktinaca iz XII. stoljeÊa.

Obrambena kula kao i dijelovi crkve i samostana postojali

su sve do gradnje svjetionika 1870. More oko otoka bogato


je ribom i koraljima. Vaenjem koralja bavili su se joπ

redovnici, a danas ga vade ronioci na juænim padinama

koje okomito poniru 100 metara u dubinu.

Tik pred ulaz u Gruπku luku i Rijeku DubrovaËku, otoËiÊ

je Daksa, prekriven gustom borovom πumom i samo 500

metara udaljen od poluotoka Lapada, dok su malo dalje

prema jugu Grebeni, impresivni niz hridi πto se pruæa u duljini

1200 metara od dubrovaËkoga rta Petka prema zapadu.

Jedini Elafitski otok juæno od Dubrovnika je Lokrum. On

πtiti sidriπte pred Gradskom lukom na kojem, uz velike

putniËke brodove πto se tu danju zaustave, posljednjih

godina sidri sve viπe nautiËara. Onima koji noÊ provedu

pred Gradskom lukom, najbolji odabir za jutarnje kupanje

je Lokrum. NajËeπÊe se zastaje u uvali PortoË, gdje se

sidri na pjeskovitome dnu u druπtvu brojnih dubrovaËkih

brodica. ©etnja u tiπini drvoreda i maslinika, obilazak

negdaπnjega benediktinskoga samostana, koju naruπava

tek glasanje paunova, prilika je za podsjeÊanje na legende

i tajne ovog otoka.

Dubrovnik Kada se doplovi do Dubrovnika, mjesto za vez, traæi se u

luci Gruæ ili u ACI-jevoj marini Miho Pracat u Komolcu.

Gruæ, koji je i glavna dubrovaËka putniËka luka, odabrat

Êe oni koji æele biti πto bliæe starome gradu. U Gruæu je i

luËica jedriliËarskoga kluba Orsana. Do marine u Komolcu

pak valja otploviti ispod novoga mosta, Ëija se elegantna

konstrukcija nadvila nad poËetak dvije milje dubokoga

zaljeva Rijeke dubrovaËke. Gruæ i Rijeka DubrovaËka bila

su mjesta ladanja dubrovaËke vlastele, pa su uz njihovu

obalu joπ brojni ljetnikovci. Ljetnikovac SorkoËeviÊ, moæda

najljepπi, neposredno je uz marinu, koja je i sama jedna

od najljepπih na Jadranu, smjeπtena na mjestu gdje

rijeka Ombla utjeËe u more, pa proπetate li do Komolca,


moæete doæivjeti i pravi rijeËni ugoaj. Koliko god dugo

boravili u marini, Dubrovnika vam nikad neÊe biti dosta.

U njegovoj jedinstvenosti, skladu, cjelini koja je sam po

sebi umjetniËko djelo, u njegovim Ljetnim igrama, moæe se

uæivati bez kraja.

Iz marine se isplovljava prema Elafitima, koje smo veÊ

obiπli, te duæ sjeverne i juæne obale slavne DubrovaËke

Republike. Plovimo li prema sjeveroistoku, imat Êemo

priliku usidriti ili vezati u dvije velike i sigurne uvale,

Zatonu i Slanom. I u prvoj, osobito njezinom istoËnome

dijelu zvanom Mali zaton, naiÊi Êemo na kuÊe dubrovaËke

vlastele, vrhunske restorane i mnogo domaÊega svijeta. Na

putu prema Slanom proÊi Êemo joπ mali pristan hotelskoga

naselja Vrtova sunca, potom ispod Trstenoga, znanoga po

znamenitome parku i arboretumu, te uz uvalu BrseËine.

Naæalost teπko Êemo se zaustaviti jer iako je u svakome

tom mjestu i moliÊ s lukobranom, malo je mjesta. No zato

u Slanom tu brigu viπe nemamo. Osim πto se u Ëitavom

velikome zaljevu moæe sidriti, za prihvat jahti ureena

je i mjesna riva. Slano je u sezoni æivo turistiËko mjesto

u kojemu svakako valja posjetiti franjevaËki samostan.

Do Maloga Stona, u kojem smo veÊ bili, ostale su nam je

joπ luËica mjesta Doli i uvala Janska, a mi se vraÊamo u

marinu odakle smo i poπli na ovaj kratki izlet i plovimo

prema jugu.

Oplovimo najprije zidine slavnoga grada Dubrovnika. Kada

krenemo iz Marine Miho Pracat u Komolcu ili iz Gruπke

luke, pa zaobiemo oznaËenu pliÊinu izmeu Grebena

i hotela Palace, naÊi Êemo se pod strmim liticama Male

i Velike Petke. Sada se veÊ dobro vide i zidine Grada s

kulama. Lepezasta uvala DanËe dobila je ime po predjelu

na kojemu je æenski samostan. Gospu od DanËa pomorci od

davnina πtuju kao svoju zaπtitnicu i pozdravljaju u prolazu,

a πvore im uzvraÊaju zvonjavom zvona. Sada smo veÊ pred

tvravom Lovrijenac, koja je podignuta na kamenoj stijeni

πto se okomito diæe iz mora. Tako smo zapoËeli plovidbu

pod dubrovaËkim zidinama, jedinstvenim fortifikacijskim

sustavom. Plovimo uz Bokar, dvije Buæe, kupaliπta podno

zidina i doplovljavamo do tvrave Sv. Ivan. Kada obiemo

valobran Porporelu, pred nama se otvara ulaz u Gradsku

luku. Nju πtiti valobran Kaπe. U luci je mjesta malo i nema

vezova za brodice u prolazu. Moæda se tek poneki uporan ili

dovoljno spretan nautiËar naveËer uspije vezati, ostali sidre

pred lukom u zavjetrini otoka Lokruma.


74

Juæno od DubrovnikaMalo je nautiËara koji se odluËuju poÊi na krstarenje juænije

od Dubrovnika prema Cavtatu i dalje k Prevlaci. Naime,

obala juænije od Dubrovnika, osim Æupskoga zaljeva,

Cavtata i jugoistoËnije Molunta, vrlo je strma i za nautiËara

sasvim nepristupaËna. Æupski zaljev Êemo promatrati s

broda, jer u njemu osim malih pristana u Kuparima,

Srebrenom i Mlinima nema mjesta za vez. Moæda Êe nam

zanimljivija biti tri nenaseljena otoËiÊa, nadomak Cavtatu.

Najmanji od njih je Supetar, niski otok sjeverozapadno od

Cavtata. To je popularno kupaliπte do kojega ljeti plove

barkarijoli iz okolnih mjesta pa i Dubrovnika. Mrkan je

dug nenastanjeni otok s vanjske strane Cavtata, nautiËku

milju udaljen od obale. Podmorje mu je bogato i zanimljivo

podruËje za ribare i ronioce. Petsto metara zapadnije od

Mrkana nalaze se joπ grebeni RaænjiÊ, Hljeb, Trava i najveÊi

od njih Bobara, koji svi zajedno s Mrkanom nose i skupni

naziv Cavtatski grebeni.

UplovljavajuÊi u Cavtat, kada se pred nama otvori uvala

obrasla gustom πumom s brojnim vilama, ugledat Êemo

sigurno barem nekoliko megajahti vezanih na rivi ili

usidrenih pred uvalom Tiha, drugom cavtatskom lukom.

Cavtat je slikoviti gradiÊ, s lijepom rivom, kupaliπtima,

kafiÊima, vrhunskim restoranima. U Cavtatu obavezno

posjetite groblje, jedno od ljepπih na naπoj obali. S njega

se pruæa pogled prema Mljetu. Odavde treba otiÊi i do

Konavala, pobjeÊi od ljetne vreve, kuπati tamoπnju spizu i

joπ jedanput zaploviti pogledom na ovaj akvatorij s visine.

Dalje do Molunta podruËje je strme obale, pogodno za

podvodni ribolov. Iza nepristupaËnih stijena i strmaca nad

vama, koji doseæu i viπe od sto metara, naroËito na predjelu

zvanom Konavoske stijene, kriju se sela juæne strane

Konavoskoga polja. Svako je probilo u okomitoj litici putove

kojima se spuπtaju do mora radi kupanja ili ribarenja.

Proπavπi Konavoske stijene, veÊ dobro vidimo rt Lokvicu i

ulaz u gotovo milju dubok zaljev Donjega Molunta, koji

pruæa potpunu zaπtitu od juænih i istoËnih vjetrova, ali je

opasan po neveri sa zapada. Zbog toga nautiËari radije

uplovljavaju u juæniji Gornji Molunat, koji donekle πtite

otoËiÊi Veliki πkolj i SupetriÊ. Juænije u pet nautiËkih milja

prema rtu Oπtro moæemo po lijepom vremenu sidriti u

uvali Prevlaka, najjuænijoj toËki hrvatske obale.


Vaæne informacije

o plovidbi u Republici

Hrvatskoj

76

Svaka brodica ili jahta pod stranom zastavom koja plovi

u Hrvatskoj mora ishoditi vinjetu kojom se dokazuje

prijava dolaska, ispunjenje uvjeta za plovidbu unutarnjim

i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i potvruje

plaÊanje potrebnih naknada. Brodice su plovila veÊa od

3 metra, odnosno manja od 3 metra s motorom koji ima

snagu veÊu od 5 KW, a jahte plovila za sport i razonodu koja

se mogu upotrebljavati za osobne ili gospodarske svrhe,

koja imaju viπe od 12 metara i koja pored posade mogu

prevoziti najviπe 12 putnika.

Postupak prilikom dolaska u HrvatskuBrodice i jahte pod stranom zastavom nakon ulaska u

hrvatske teritorijalne vode moraju najkraÊim putem doploviti

do luke otvorene za meunarodni promet gdje Êe obaviti

kontrolu osobnih dokumenata i carinske formalnosti te u

uredima luËkih kapetanija ili ispostava pribaviti vinjetu koja

vaæi godinu dana od dana izdavanja. Stalni graniËni morski

prijelazi su: Umag, PoreË, Rovinj, Pula, Raπa-Brπica, Rijeka,

Mali Loπinj, Zadar, ©ibenik, Split, PloËe, Vela Luka, KorËula,

Ubli na Lastovu i Dubrovnik - Gruæ. Tokom ljeta u funkciji

su i sezonski prijelazi: ACI marina Umag, Novigrad, Sali,

Ugljan, Boæava (Dugi Otok), (Primoπten), Hvar i Stari Grad na

Hvaru,Vis i Komiæa na Visu te Cavtat. U ove iste luke morate

se obratiti i prije napuπtanja Hrvatske i najkraÊim putem

napustiti hrvatske teritorijalne vode.

Prilikom prijave dolaska i boravka plovila u Republici Hrvatskoj,

luËkoj kapetaniji ili ispostavi predaje se popis posade i putnika

ili popis osoba prethodno ovjeren od graniËne policije. Ovjereni

popis posade (crew list) ili popis osoba, od strane luËke

kapetanije ili ispostave, mora se nalaziti na plovilu prilikom

njegovog koriπtenja. U sluËaju nezgode iz njega je vidljivo

tko se nalazi na plovilu. Izmjena popisa posade (crew list) se

ovjerava samo u kapetaniji (ispostavi). Ukoliko se plovilo dovozi

kopnenim putem, prije nego πto se zapoËne plovidba, za njega

se takoer u luËkoj kapetaniji ili ispostavi mora ishoditi vinjeta.

Isto vrijedi i za plovilo pod stranom zastavom na stalnom vezu

u Hrvatskoj. Prilikom prijave dolaska vlasnik mora predoËiti:

odgovarajuÊu ispravu ili potvrdu kojom se dokazuje da je plovilo

upisano u upisnik plovila dræave pripadnosti, dokaz o vlasniπtvu

ili pravu posjedovanja plovila, vaæeÊe isprave osposobljenosti

zapovjednika plovila, imena Ëlanova posade i putnika na brodu,

dokaz o osiguranju od odgovornosti za πtetu priËinjenu treÊim

osobama, ukoliko je snaga porivnog stroja iznad 15 KW.

Pomorski zakonik i drugi propisi odreuju koliki se broj osoba

moæe promijeniti (ukrcati i iskrcati) u Hrvatskoj bez naplate

na plovilu za vrijeme trajanja vinjete. To je dvostruki broj

osoba u odnosu na dozvoljeni broj osoba upisan u dokument

o registraciji plovila uveÊan za 30%, a u njega se ne raËunaju

djeca do 12 godina. »lanovi posade upisani u popis osoba mogu

se za vrijeme trajanja vinjete mijenjati neograniËeno puta.

Osobe u tranzitu se ne upisuju u popis osoba. »arter djelatnost

u marinama i lukama Hrvatske smije se obavljati iskljuËivo

brodovima pod hrvatskom zastavom. Strana Ëarter plovila

mogu uz valjanu vinjetu slobodno ploviti naπim morem pod

uvjetom da ne mijenjaju posadu izmeu hrvatskih luka.

Prilikom registracije plovila u luËkoj kapetaniji, potrebno je

izvrπiti uplatu odreenih naknada: za sigurnost plovidbe i za

svjetlarinu te upravnu pristojbu.

Unajmljivanje plovilaUkoliko unajmljujete plovilo, duæni ste provjeriti je li

najmodavac registriran za obavljanje Ëarter djelatnosti, da se

na brodu osim valjane dozvole za plovidbu nalazi i preslika

koncesijskog odobrenja te jesu li Ëlanovi posade upisani u crew

listu. VeÊina Ëarter kompanija ima moguÊnost prijaviti crew

listu Internetom. Posjedovanje tih dokumenata je neophodno

prilikom bilo kakve kontrole od strane ovlaπtenih osoba.

Ukoliko æelite unajmiti plovilo u Hrvatskoj, a Vi ste skiper na

njemu, morate posjedovati uvjerenje o osposobljenosti za


77

upravljanje brodicom izdano u skladu s propisima o plovidbi

u vlastitoj zemlji ili ovlaπtenje Republike Hrvatske (A,B,C).

Bez odgovarajuÊeg ovlaπtenja u Hrvatskoj nije dozvoljeno

upravljanje plovilom. Ukoliko se na brodici nalazi pomorska

UKV-RTF postaja (VHF), netko od Ëlanova posade mora imati

i odgovarajuÊe ovlaπtenje za rad sa stanicom. Provjeru Vaπih

dokumenata uËinit Êe u Ëarter kompaniji koja vam iznajmljuje

brod, a rutinsku kontrolu povremeno obavljaju ovlaπteni

djelatnici kapetanije i policije. Strani dræavljani mogu pri luËkim

kapetanijama polagati ispit za voditelja brodice koji ukljuËuje

i ovlaπtenje za rukovanje pomorskom radio-stanicom. U

luËkim kapetanijama mogu se dobiti rasporedi termina za

polaganje ispita. Dozvola o osposobljenosti za voditelja brodice

omoguÊuje upravljanje plovilima do 30 GT, kao i koriπtenje

UKV-RTF radiostanice na plovilu.

Pravovremene i potpune informacije o propisima za plovidbu

u Republici Hrvatskoj, kao i eventualne izmjene do kojih moæe

doÊi, mogu se naÊi na web stranici Ministarstva mora na adresi

www.mmpi.hr na kojem treba odabrati engleski jezik, izbornik

sea i u njemu podizbornik nautics.

Sigurnost plovidbeU Hrvatskoj postoji sluæba traganja i spaπavanja na moru, koja

Êe vam pomoÊi u sluËaju havarije, kvara ili druge potrebe. U

takvim situacijama u potragu i akciju spaπavanja ukljuËuju se

brodovi obalne straæe (kapetanija, policija, mornarica), plovila

posebne namjene te avioni i helikopteri. Sluæbom traganja i

spaπavanja rukovodi glavna nacionalna srediπnjica za traganje

i spaπavanje (Maritime Rescue Cordination Centre) u Rijeci,

koja provodi 24-satno deæurstvo. U sluËaju potrebe akcije

spaπavanja vrπe se u koordinaciji sa sluæbama pograniËnih

dræava. Pored nacionalnog Centra, neprekidno deæurstvo vrπe i

osam luËkih kapetanija, njihove ispostave, obalne radio stanice,

Ëuvani svjetionici te jedinica traganja i spaπavanja. Stalno

deæurstvo je uspostavljeno na VHF kanalima 10 i 16, dok pri

nacionalnoj srediπnjici za traganje i spaπavanje u funkciji je

telefonski broj 9155 za sve potrebe na moru (iz inozemstva +385

51 9155). Telefonski operater odgovara na pozive i u sustavu

GMDSS. U Hrvatskoj funkcionira i jedinstveni telefonski broj

za hitne sluËajeve 112 pa se u sluËaju potrebe pomoÊ moæe

zatraæiti i putem tog broja. U sluËaju potrebe, na Vaπem ili

tuem plovilu, neophodno je obavijestiti Ëim prije neku od ovih

sluæbi zaduæenih za sigurnost na moru.

Pored deæurnog broja 9155, radio frekvencija i sistema GMDSS,

dobro je znati i telefonski broj luËkih kapetanija. To su:

Pula 052 222 037

Rijeka 051 214 031

Senj 053 881 301

Zadar 023 433 778

©ibenik 022 217 214

Split 021 362 436

PloËe 020 679 008

Dubrovnik 020 418 989

Na ove telefonske brojeve se moæete obratiti ne samo za

pomoÊ veÊ i za meteoroloπku prognozu.

Obavijesti o vremenuDanas niti jedan nautiËar viπe ne plovi morem ukoliko nije

prethodno posluπao meteoroloπku prognozu. Dræavni

meteoroloπki zavod preko obalnih radio postaja izdaje prognoze

za pomorce koje sadræe opÊe vremensko stanje, vremensku

prognozu za Jadran i Otrantska vrata za 24 sata po podruËjima

(sjeverni, srednji i juæni Jadran). Prognozu objavljuju tri puta

dnevno, na hrvatskom i engleskom jeziku, Rijeka radio, Split

radio i Dubrovnik radio i odnosi se na slijedeÊih 12 plus 12 sati

od trenutka emitiranja. Rijeka radio emitira prognozu po UTC

(vrijeme po Grenwichu) u 05:35, 14:35, 19:35 sati na kanalu

24; Split radio emitira prognozu u 05.45, 12.45 i 19.45 sati na

kanalima 7, 21 i 28; dok Dubrovnik radio emitira u 06:25,

13:20 i 21:20 sati na kanalima 4 i 7. Stalne vremenske

prognoze daju svakih petnaest minuta i luËke kapetanije,


78

na Ëetiri jezika (hrvatski, engleski, talijanski i njemaËki).

LuËke kapetanije Pula i Dubrovnik emitiraju na kanalu

73, Rijeka na kanalu 69 i Split na kanalu 67. Prognozu

vremena emitiraju i radio i televizijske postaje, a mogu se

dobiti i u marinama. Na cijelom Jadranu dobar je i signal

talijanskih obalnih radio postaja Trst, Venecija, Ancona,

Pescara i Bari. Prognozu je moguÊe konzultirati i na portalu

Dræavnog meteoroloπkog zavoda, na adresi http://meteo.

hr, ili http://prognoza.hr/aladin-prognoza.html

Plovidba u lukama i uz plaæeIz sigurnosnih razloga nije dozvoljena plovidba u podruËjima

ulaza u luke, u uskim podruËjima plovnih putova, na

udaljenosti manjoj od 50m od obale, odnosno kupaliπne

sigurnosne mreæe i na 200 metara od prirodne plaæe.

Gliseri, brodice na mlazni pogon i brodice na zraËnom

jastuku mogu glisirati samo na podruËju na kojem je isto

dozvoljeno, a koja ne smiju biti bliæe od 300 m od obale.

PreporuËamo da se ne uplovljava ili isplovljava brzinom

kojom se stvara val koji bi mogao nanijeti πtetu drugim

plovilima i naplavama u luci. U veÊini luka i prolaza brzina

plovidbe je ograniËena i jasno istaknuta.

Sportski ribolovU ribolov se moæe samo uz dozvolu koju je moguÊe nabaviti

u sportsko ribolovnim druπtvima i u luËkim kapetanijama.

Sve informacije se mogu dobiti u Vaπoj luci uplovljavanja.

Ribolovna dozvola se moæe kupiti za razdoblje od jednog,

tri, sedam, trideset i godinu dana. Ribolovne dozvole se

izdaju posebno za udiËarenje, a posebno za podvodni

ribolov podvodnom puπkom. Sportski ribolov moguÊ je na

Ëitavom Jadranu osim u nacionalnim parkovima Brijuni,

Kornati, Mljet i Krka te na nekim manjim lokacijama.

RonjenjeU Hrvatskoj se moæe roniti s autonomnom ronilaËkom

opremom (SCUBA diving) uz posjedovanje ronilaËke

iskaznice koju izdaje Hrvatski ronilaËki Savez. Iskaznica vaæi

godinu dana, a izdaje se roniocima koji posjeduju valjanu

ronilaËku kvalifikaciju (CMAS, PADI, SSI, NAUI, NASDS,

YMCA, MDEA, NASE, IDEA, IANDT, NSS-CDS, ANDI, TDI,

NACI, PSA, PDIC, SDI, FIAS, ACUC, BSAC, VDST, BARACUDA i

sliËno). Moæe se dobiti i Odobrenje za individualno ronjenje

bez nadzora koje izdaju luËke kapetanije i Ëija je cijena

znatno viπa.

Ronjenje je na Jadranu u pravilu slobodno, meutim

posebnim pravilnikom su pojedini dijelovi akvatorija

zabranjeni za ronjenje, dok se u nekim zonama moæe roniti

samo s posebnom dozvolom.

Zabranjene zone su luke, prilazi lukama, sidriπta luka

i podruËja gustog prometa. Za ronjenje su takoer

zabranjeni i posebni rezervati u moru, parkovi prirode i

zaπtiÊeni dijelovi mora i podmorja kao Malostonski zaljev,

Limski kanal te Nacionalni parkovi Brijuni i Krka. Roniti se,

osim toga, ne smije u krugu od 100 m oko usidrenih ratnih

brodova i Ëuvanih vojnih objekata na obali.

Zone ronjenja s posebnom dozvolom su Kornati, Mljet te park

prirode TelaπÊica, a dozvole izdaju uprave tih nacionalnih

parkova. Na Brijunima je moguÊe organizirano ronjenje.


79

OpÊe infomacije


80

Putne ispraveValjana putovnica ili neka druga isprava priznata

meunarodnim sporazumom; za neke dræave i osobna

iskaznica (isprava kojom se dokazuje identitet i

dræavljanstvo nositelja).

Obavijesti: Diplomatske misije i konzularni uredi Republike

Hrvatske u inozemstvu ili Ministarstvo vanjskih poslova i

europskih integracija Republike Hrvatske (tel.: +385 1 4569

964, e-mail: [email protected], www.mvpei.hr).

Carinske odredbeCarinski propisi Republike Hrvatske gotovo su u potpunosti

usklaeni s propisima i standardima zemalja Europske unije,

no u pogledu unosa predmeta nekomercijalne prirode za

osobnu uporabu od plaÊanja carine i PDV-a osloboeni su

predmeti vrijednosti samo do iznosa 300,00 kuna.

Unos mesnih, mlijeËnih i drugih proizvoda æivotinjskog

podrijetla Ëija je ukupna masa veÊa od 1 kg podlijeæe

veterinarskom pregledu inspektora na graniËnom prijelazu.

Unos vina ograniËen je na maksimalno 5 litara po putniku.

Unoπenje i iznoπenje stranog i domaÊega gotovoga novca

i Ëekova slobodno je za strane i hrvatske dræavljane s

boraviπtem u inozemstvu, ali uz obvezatno prijavljivanje

cariniku svakog prijenosa svote iznad 40.000 kuna. Vrjedniju

profesionalnu opremu i tehniËke ureaje takoer je potrebno

prijaviti cariniku na graniËnom prijelazu.

Strani dræavljani mogu ostvariti povrat plaÊenog poreza na

dodanu vrijednost ako su kupili robu u vrijednosti najmanje

500,00 kuna, i to samo na osnovi PDV-P-a odnosno Tax

cheque obrasca ovjerenog od carinskog sluæbenika.

Za dodatne informacije molimo kontaktirati Carinsku upravu

www.carina.hr.

Pravilnik o uvjetima za unos proizvoda æivotinjskog podrijetla

u osobnoj prtljazi putnika

Za dodatne informacije molimo kontaktirati Ministarstvo

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (tel.: +385 1 610

9749, 610 6703 i 610 6669, www.mps.hr).

KuÊni ljubimci Kontrolu uvoza kuÊnih ljubimaca, do 5 æivotinja, za

nekomercijalne svrhe u pratnji vlasnika ili od vlasnika

ovlaπtene odgovorne osobe, sukladno navedenom pravilniku

provodit Êe djelatnici Carinske uprave i vlasnici Êe sa svojim

kuÊnim ljubimcima moÊi ulaziti u Republiku Hrvatsku preko

svih graniËnih prijelaza na kojima postoji carina. Sukladno

navedenom pravilniku usklaenom s Uredbom 998/2003/EZ,

psi. maËke i pitoma vretica (Mustela putorius) koji se unose u

Republiku Hrvatsku sada moraju biti oznaËeni elektroniËkim

sustavom identificiranja (mikroËipom).

Za dodatne informacije molimo kontaktirati Ministarstvo

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Uprava za

veterinarstvo (tel.: +385 1 610 9749, 610 6703 i 610 6669,

www.mps.hr).

NovacKuna (kuna = 100 lipa). Valute se mijenjaju u bankama,

mjenjaËnicama, poπtama, putniËkim agencijama i hotelima.

Poπta i telekomunikacijePoπtanski su uredi radnim danom otvoreni od 7 do 19 sati;

u manjim mjestima od 7 do 14 sati, a neki rade i dvokratno.

U veÊim gradovima i turistiËkim mjestima deæurne poπte

otvorene su subotom i nedjeljom.

Na svim javnim telefonima koriste se telefonske kartice koje

se prodaju u poπtama i novinskim kioscima.

S bilo kojeg telefona moæe se izravno zvati inozemstvo.

www.posta.hr

Radno vrijeme trgovina i javnih sluæbiVeÊina trgovina radnim je danom otvorena od 8 do 20 sati,

subotom i nedjeljom do 14 sati; u sezoni i dulje. Javne sluæbe i

poslovni uredi rade od 8 do 16 sati od ponedjeljka do petka.

Medicinska sluæbaBolnice i klinike u svim nalaze se u veÊim gradovima, a

ambulante i ljekarne u svim manjim mjestima.

Strani turisti ne plaÊaju lijeËniËke usluge ako Hrvatska i

dræava iz koje dolaze imaju sklopljen ugovor o socijalnom

osiguranju, tj. ako imaju tim ugovorom predviene potvrde

o pravu na zdravstvenu zaπtitu. Zdravstvena zaπtita

(ukljuËujuÊi i prijevoz) koristi se za hitne sluËajeve na naËin

i po propisima koji vrijede za hrvatske osiguranike, pri Ëemu

se na jednak naËin sudjeluje i u troπkovima zdravstvene

zaπtite (participacija i administrativna pristojba).

Osobe koje dolaze iz dræava s kojima nije sklopljen ugovor

troπkove zdravstvene zaπtite snose osobno.

ElektriËni napon gradske mreæe: 220 V,

Frekvencija: 50 Hz.

Voda iz slavine pitka je u svim dijelovima Hrvatske.

Blagdani i neradni dani1. sijeËnja - Nova godina,

6. sijeËnja - Sv. tri kralja,

Uskrs i uskrsni ponedjeljak,

1. svibnja - Praznik rada,

Tijelovo,

22. lipnja - Dan antifaπistiËke borbe,

25. lipnja - Dan dræavnosti,

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti,

15. kolovoza - Velika Gospa,

8. listopada - Dan neovisnosti,

1. studenoga - Svi sveti,

25. i 26. prosinca - boæiÊni blagdani.


81

Benzinske crpkeOtvorene od 7 do 19 ili 20 sati svaki dan; u ljetnoj sezoni

do 22 sata.

Deæurne benzinske crpke u veÊim gradovima i na veÊim

meunarodnim cestama otvorene su 0 - 24 sata.

Benzinske crpke prodaju Eurosuper 95, Super 95, Super 98,

Super plus 98, Euro Diesel i Diesel, a u veÊim gradovima i

na crpkama na autocestama i plin.

Informacije o cijenama goriva i popis plinskih postaja:

www.ina.hr, www.omv.hr, www.hak.hr, www.tifon.hr

Vaæni telefonski brojevi Meunarodni pozivni broj za Hrvatsku: 385

Hitna pomoÊ: 94

Vatrogasci: 93

Policija: 92

PomoÊ na cesti: 987

(Ako zovete iz inozemstva ili s mobitela, birajte +385 1 987.)

Nacionalna srediπnjica za spaπavanje i traganje: 9155

Jedinstveni broj za sve hitne situacije: 112

OpÊe informacije: 981

Informacije o mjesnim i meugradskim telefonskim

brojevima: 988

Informacije o meunarodnim telefonskim brojevima: 902

Vremenska prognoza i stanje na cestama: 060 520 520

Hrvatski autoklub (HAK): 01 4640 800, internet: www.hak.

hr, e-mail: [email protected]


Hrvatska turistiËka zajednica Iblerov trg 10/IV, p.p. 251 10000 ZAGREB HRVATSKA Tel.: +385 1 46 99 333 Faks: +385 1 45 57 827 E-mail: [email protected] www.hrvatska.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus 1010 Wien Am Hof 13 Österreich Tel.: +43 1 585 38 84 Faks: +43 1 585 38 84 20 E-mail: [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus 60311 Frankfurt Kaiserstrasse 23 Deutschland Tel.: +49 69 23 85 350 Faks: +49 69 23 85 35 20 E-mail: [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus 80469 München Rumfordstrasse 7 Deutschland Tel.: +49 89 22 33 44 Faks: +49 89 22 33 77 E-mail: [email protected]

Ente Nazionale Croato per il Turismo 20122 Milano Piazzetta Pattari 1/3 Italia Tel.: +39 02 86 45 44 97 Faks: +39 02 86 45 45 74 E-mail: [email protected]

Ente Nazionale Croato per il Turismo 00186 Roma Via Dell’oca 48 Italia Tel.: +39 06 32 11 0396 Faks: +39 06 32 11 1462 E-mail: [email protected]

Chorvatské Turistické Sdruæení 110 00 Praha 1 Krakovská 25 »eská republika Tel.: +420 2 2221 1812 Faks: +420 2 2221 0793 E-mail: [email protected]; [email protected]

Chorvátske Turistické Zdruæenie 821 09 Bratislava TrenËianska 5 Slovakia Tel.: +421 2 55 562 054 Faks: +421 2 55 422 619 E-mail: [email protected]

Horvát Idegenforgalmi Közösség 1053 Budapest Magyar ut. 36 Magyarország Tel.: +36 1 266 65 05 Faks.:+36 1 266 65 33 E-mail: [email protected]

Office National Croate de Tourisme 75116 Paris 48, avenue Victor Hugo France Tel.: +33 1 45 00 99 55 Faks: +33 1 45 00 99 56 E-mail: [email protected]

Croatian National Tourist Office London W6 9ER 2 Lanchesters 162-164 Fulham Palace Road United Kingdom Tel.: +44 208 563 79 79 Faks: +44 208 563 26 16 E-mail: [email protected]

Narodowy Osrodek Informacji Turystycznej Republiki Chorwacji IPC Business Center ul. Koszykowa 54 00-675 Warszawa, Polska Tel.: +48 22 828 51 93 Faks: +48 22 828 51 90 E-mail: [email protected]

Oficina de turismo de Croacia 28001 Madrid, Espana Calle Claudio Coello 22, ESC. B, 1°CTel.: +34 91 781 5514 Faks: +34 91 431 8443 E-mail: [email protected]

Croatian National Tourist Office New York 10118 350 Fifth Avenue, Suite 4003 U.S.A. Tel.: +1 212 279 8672 Faks: + 1 212 279 8683 E-mail: [email protected]

Kroatiska Turistbyrån 11135 Stockholm Kungsgatan 24, Sverige Tel.: +46 853 482 080 Faks: +46 820 24 60 E-mail: [email protected]

Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme 1081 GG Amsterdam Nijenburg 2F, Netherlands Tel.: +31 20 661 64 22 Faks: +31 20 661 64 27 E-mail: [email protected]

Office National Croate du Tourisme 1000 Bruxelles Vieille Halle aux Blés 38, Belgique Tel.: +32 255 018 88 Faks: +32 251 381 60 E-mail: [email protected]

Хорватское туристическое сообщество123610 Moscow Krasnopresnenskaya nab. 12 office 1502, Russia Tel.: +7 095 258 15 07 Faks: +7 095 258 15 08 E-mail: [email protected]

Hrvaπka turistiËna skupnost 1000 Ljubljana Gosposvetska 2, Slovenija Tel.: +386 1 23 07 400 Faks: +386 1 230 74 04 E-mail: [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus 8004 Zürich Badenerstrasse 332, Switzerland Tel.: + 41 43 336 20 30 Faks: +41 43 336 20 39 E-mail: [email protected]

Danska 3460 Birkerød Aktivnosti obavlja agencija VAGABOND, Bregenrødvej 132; Tel.: +45 70 266 860 Faks: + 45 48 131 507 E-mail: [email protected]

Ark Hills Executive Tower N 613 Akasaka 1-14-5, Minato-ku, Tokyo 107-0052 Tel.: + 81 (0)3 6234 0711 Faks: + 81 (0)3 6234 0712 E-mail: [email protected]

Popis predstavniπtava hrvatske turistiËke zajednice


1. ACI UMAG2. MARINA NAUTICA NOVIGRAD3. MARINA »ERVAR PORAT / PORE»4. MARINA PORE»5. MARINA PARENTIUM / PORE»6. MARINA FUNTANA7. MARINA VRSAR8. MARINA VALALTA9. ACI ROVINJ10. ACI PULA11. TEHNOMONT MARINA VERUDA / PULA12. ACI POMER13. ACI CRES14. ACI OPATIJA / I»IΔI15. MARINA ADMIRAL / OPATIJA16. MARINA PUNAT17. ACI SUPETARSKA DRAGA

18. ACI RAB19. Y/C MARINA MALI LO©INJ20. ACI ©IMUNI21. MARINA BORIK /ZADAR22. TANKERKOMERC MARINA ZADAR23. MARINA VELI RAT / DUGI OTOK24. OLIVE ISLAND MARINA / UGLJAN25. MARINA PREKO26. MARINA DALMACIJA / BIBINJE-SUKO©AN27. MARINA VELI IÆ28. MARINA KORNATI / BIOGRAD29. MARINA ©ANGULIN /BIOGRAD30. ACI ÆUT31. ACI PI©KERA32. MARINA HRAMINA / MURTER33. MARINA BETINA34. ACI JEZERA35. MARINA TRIBUNJ36. ACI VODICE37. ACI SKRADIN38. MARINA MANDALINA / ©IBENIK39. YACHT MARINA SOLARIS / ©IBENIK40. MARINA KREMIK / PRIMO©TEN41. MARINA FRAPA / ROGOZNICA42. MARINA AGANA / MARINA43. ACI TROGIR44. MARINA KA©TELA45. ACI SPLIT46. MARINA LAV47. MARINA BRELA48. MARINA BA©KA VODA49. MARINA TU»EPI50. ACI MILNA51. ACI VRBOSKA52. ACI PALMIÆANA53. MARINA OREBIΔ54. ACI KOR»ULA55. MARINA LUMBARDA56. ACI DUBROVNIK

Marine

IzdavaËHRVATSKA TURISTI»KA ZAJEDNICAwww.hrvatska.hr

Za izdavaËamr. sc. NIKO BULIΔ

UredniciSLAVIJA JA»AN OBRATOVBRASLAV KARLIΔ

Asistentica uredniceIVA PU–AK

TekstBRASLAV KARLIΔ

DizajnDIZAJN LAB

FotografijeIVO PERVANBRASLAV KARLIΔDAMIR FABIJANIΔMILAN BABIΔJURAJ KOPA»IVAN HRELJANOVIΔNINO MARCUTTIRENCO KOSINOÆIΔZLATKO RAMNI»ERSMILJAN STRIHIΔMIRO ANDRIΔSERGIO GOBBOLJUBO GAMULIN i MLADEN ©»ERBE.

TisakRADIN REPRO I ROTO, Zagreb

Zagreb, 2008.

IzdavaË ne jamËi apsolutnu toËnost ovdje objavljenih informacija i ne snosi odgovornost uslijed eventualne netoËnosti ili promjene tih informacija.


Jadransko more dio je Sredozemnoga mora koji se najdublje

uvukao u europsko kopno, a podruËje koje pripada Hrvatskoj

rese atraktivni i raznoliki obalni krajolik te Ëak 1185 otoka,

otoËiÊa, grebena i hridi. Hrvatska obalna crta dugaËka je

5951 kilometar.

Jadranski otoci idealno su rasporeeni za nautiËare.

Pruæaju se, ponegdje s manjim prekidima, uzduæ najveÊega

dijela obale, u nizu, sve od Rijeke pa do Dubrovnika.

Meusobno udaljeni, uglavnom ne viπe od deset nautiËkih

milja, zatvaraju brojne kanale izmeu kopna i otoka te

meu sobom. Na otocima i kopnu mnogo je zaljeva i luka

u kojima se moæe vezati ili sidriti. To su idealna mjesta za

plovidbu pod jedrima, ali i za krstarenja motornom jahtom

ili barkom za sportski ribolov. Niπta nije toliko udaljeno, pa

ako æelite, moæete cijeli dan provesti u plovidbi. Okrene li

loπe vrijeme ili jako zapuπe, uvijek je u blizini neko mjesto

gdje Êete se skloniti.

Glavne vjetrove Jadranskoga mora nautiËari uglavnom

dobro poznaju. To su - od sjevera u smjeru kazaljke na

satu - tramontana (N), bura (NE, moæe biti ciklonska i

anticiklonska), levanat (E), zimski levanat, jugo (SE, moæe

biti ciklonsko i anticiklonsko), oπtro (S), lebiÊ/garbin

(SW), pulenat (W), maestral (NW) i burin (ljetni termiËki

kopnenjak). Tijekom nautiËke sezone prilike za plovidbu

uglavnom su povoljne. Maestral kao najËeπÊi ljetni vjetar i

stabilna tramontana izrazito su ugodni vjetrovi za jedrenje.

SliËno je s levantom, a povoljno je i ne pretjerano jako

jugo, no ono ljeti rjee puπe. »ak i bura pomalo smanji

svoju snagu, iako na nju, kao i na ljetne nevere, koje obiËno

dolaze sa zapada i jugozapada, treba dobro paziti.

Razvedenost obale, struje i lokalni vjetrovi navigaciju Ëine

zanimljivom. Na brodu se uvijek neπto dogaa. Na jedrilici

Ëas jedrite niz vjetar, zatim valja skrenuti u vjetar, pa proÊi

nekim uskim kanalom ili vratima. Ta raznolikost vrijedi i

kad plovite motornim brodom.

Dok plovite, krajolik se stalno mijenja. MjestimiËno je

obala gotovo nenaseljena i pusta, tuËena zimskim burama,

poput one sa sjeverne strane Krka, Raba ili Paga. Juæne

strane obiËno su bogate vegetacijom. Na trenutke Êete

ploviti uz gustu borovu πumu koja se spuπta sve do mora,

kao na Lastovu ili Jakljanu, Ëas Êe vam pogled zaklanjati

makija ili krπ. Prolazit Êete i pristajati uz mediteranske

gradove, ali i mala ribarska naselja. OtoËna mjesta su

raznolika, zanimljiva i vrijedi ih upoznati. Mnoga, poput

KorËule, Staroga Grada ili Visa, potjeËu joπ od antiËkoga

doba. Druga su mjesta mlaa, nastala kao ribarske luke ili

luke velikih otoËnih naselja podalje od mora.

Jadran se moæe podijeliti na razliËite naËine. Hrvatski

meteorolozi cijelo Jadransko more dijele na sjeverni,

srednji i juæni Jadran po crtama Ancona - Zadar i Monte

Gargano - Dubrovnik. Kada je rijeË o hrvatskome dijelu

Jadrana, meu nautiËarima je uobiËajena podjela na dva

podruËja, s prijelomnicom kod rta PloËa ili Planka (punta

Planka) izmeu Rogoznice i Primoπtena, a to ima uporiπte

kako u geografiji (pred rtom PloËa postoji prekid u niski

otoka), tako i u klimatsko-vremenskim obiljeæjima. Za

potrebe plovidbe i ove edicije, razdijelit Êemo ga na: Istru,

kvarnerske i podvelebitske otoke i obalu, te zadarski,

πibenski, splitski i dubrovaËki arhipelag i obalu.

Jadransko more


nautička hrvatska

Documents