oib: 28921383001 modernizacija lijevoobalnih savskih ... · geokon-zagreb d.d. zagreb,...

Geokon-Zagreb d.d. Zagreb, Starotrnjanska 16a

OIB 61600467614

INVESTITOR / PODNOSITELJ ZAHTJEVA: HRVATSKE VODE

10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

OIB: 28921383001

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO NOVE GRADIŠKE

PROJEKT IZGRADNJE BERME LIJEVOOBALNOG SAVSKOG NASIPA Dionica: CS Konjuša - Topola

LOKACIJA ZAHVATA U PROSTORU: Vukovarsko - srijemska županija, k.o. Gunja, Rajevo Selo, k.o. Posavski Podgajci

GRAĐEVINA: Berma

RAZINA OBRADE: TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA TENDER

OZNAKA PROJEKTA: E-008-17-16 MAPA: 1

PROJEKTANT:

Goran Grget, dipl.ing.građ. (GEOKON-ZAGREB)

Direktor:

Zlatko Brščić, dipl.ing.građ.

ZAGREB, studeni 2017. god.

Geokon-Zagreb d.d. Zagreb, Starotrnjanska 16a

NAZIV PROJEKTA / NAZIV ZAHVATA U PROSTORU:

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške Projekt izgradnje berme lijevoobalnog savskog nasipa Dionica: CS Konjuša - Topola

LOKACIJA ZAHVATA U PROSTORU: Vukovarsko - srijemska županija, k.o.Gunja, Rajevo Selo, k.o. Posavski Podgajci

GRAĐEVINA: Berma


OZNAKA PROJEKTA: E-008-17-16 Rev: 0 MAPA: 1

PROJEKTANT DIONICE: CS Konjuša - Topola

Goran GRGET, dipl.ing.građ. (GEOKON-ZAGREB)

POPIS SURADNIKA:

Ivan MATELJIĆ, građ.teh. (GEOKON-ZAGREB) Ivan ĆOSIĆ, mag. ing. aedif. (GEOKON-ZAGREB) Hrvoje SASTIĆ, mag. ing. aedif. (GEOKON-ZAGREB) Katarina RAVNJAK, mag.ing.aedif. (GEOKON-ZAGREB)

Direktor:

Zlatko Brščić, dipl.ing.građ.

ZAGREB, studeni 2017. god.

Geokon-Zagreb d.d.

Zagreb, Starotrnjanska 16a

NAZIV PROJEKTA:

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO NOVE GRADIŠKE Projekt izgradnje berme lijevoobalnog savskog nasipa Dionica: CS Konjuša - Topola MAPA 1

INVESTITOR: HRVATSKE VODE, 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

OZNAKA PROJEKTA: E-008-17-16


MJESTO I DATUM: ZAGREB, studeni 2017. god.

SADRŽAJ MAPE:

1. TEHNIČKI OPIS ............................................................................................................ 1-5

1.1 Uvod ............................................................................................................................... 1-2

1.2 Podaci o građevini ......................................................................................................... 1-3

1.3 Opis lokacije zahvata .................................................................................................... 1-4

1.4 Opis postojećeg stanja ................................................................................................. 1-6

1.5 Opis projektirane građevine – elementi konstrukcije ................................................. 1-7

1.5.1 Berma ................................................................................................................................. 1-9

1.5.2 Vodonepropusna zavjesa ................................................................................................ 1-11

1.5.3 Priključci berme na postojeće rampe ............................................................................... 1-14

1.5.4 Okretište ........................................................................................................................... 1-15

1.5.5 Nalazište .......................................................................................................................... 1-16

1.5.6 Zaštita kanala odvodnje procjednih voda ........................................................................ 1-22

1.5.7 Tijek izvedbe .................................................................................................................... 1-24

1.5.8 Opis smještaja građevine na građevnim česticama ........................................................ 1-27

1.5.9 Opis namjene građevine .................................................................................................. 1-36

1.5.10 Oblikovanje građevine ..................................................................................................... 1-36

1.5.11 Način priključenja građevine na infrastrukturu ................................................................. 1-37

1.5.12 Utjecaj planiranog zahvata na okoliš i prirodu ................................................................. 1-37

1.5.13 Program praćenja stanja okoliša ..................................................................................... 1-47

1.6 Opis ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu ...................................................... 1-47

1.6.1 Mehanička otpornost i stabilnost ..................................................................................... 1-47

1.6.2 Sigurnost u slučaju požara............................................................................................... 1-47

1.6.3 Higijena zdravlje i okoliš ................................................................................................... 1-47

1.6.4 Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe ....................................................................... 1-48

1.6.5 Zaštita od buke ................................................................................................................ 1-48

Geokon-Zagreb d.d.


NAZIV PROJEKTA:






1.6.6 Gospodarenje energijom i očuvanje topline ..................................................................... 1-48

1.6.7 Održiva uporaba prirodnih izvora ..................................................................................... 1-48

2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE ................................................ 2-1

2.1 Općenito ......................................................................................................................... 2-1

2.2 Mjere osiguranja kvalitete izvedbe ............................................................................... 2-1

2.2.1 Općenito ............................................................................................................................. 2-1

2.2.2 Izvođač ............................................................................................................................... 2-1

2.3 Posebne mjere osiguranja kvalitete za izvedbu berme i vodonepropusne zavjese............................................................................................................................ 2-2

2.3.1 Pripremni radovi ................................................................................................................. 2-2

2.3.2 Geodetski radovi ................................................................................................................ 2-4

2.3.3 Čišćenje terena .................................................................................................................. 2-7

2.3.4 Zemljani radovi ................................................................................................................. 2-10

2.3.5 Ugradnja geotekstila ........................................................................................................ 2-20

2.3.6 Mlazno injektiranje stupnjaka - vodonepropusna zavjesa ............................................... 2-21

2.3.7 Zaštita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije ............................ 2-25

2.3.8 Sanacija okoliša gradilišta................................................................................................ 2-26

2.4 Posebne mjere osiguranja kvalitete za izvedbu nalazišta ........................................ 2-27

2.4.1 Sječenje šiblja i raslinja u inundaciji i koritu vodotoka ..................................................... 2-27

2.4.2 Sječenje stabala u inundaciji, zaštitnom pojasu i koritu vodotoka ................................... 2-30

2.5.1 Iskop humusa ................................................................................................................... 2-33

2.5.2 Iskop materijala u nalazištu.............................................................................................. 2-35

2.5.3 Utovar i prijevoz materijala za izradu berme s nalazišta materijala ................................. 2-44

2.6 Opće mjere zaštite na radu ......................................................................................... 2-46

2.6.1 Zemljani radovi ................................................................................................................. 2-46

2.6.2 Odvijanje prometa za vrijeme izgradnje objekta .............................................................. 2-47

2.6.3 Gradilište .......................................................................................................................... 2-47

2.6.4 Odgovornost za provedbu tehničkih mjera zaštite na radu za vrijeme izvedbe objekta ............................................................................................................................ 2-48

Geokon-Zagreb d.d.


NAZIV PROJEKTA:






3. TROŠKOVNIK .............................................................................................................. 3-1

4. GRAFIČKI PRILOZI ...................................................................................................... 4-1

POPIS SLIKA:

Slika 1.1: Podjela područja Projekta na funkcionalne cjeline (kazete). ....................................... 1-3

Slika 1.2. Lokacija zahvata (izvor Google Earth)........................................................................ 1-5

Slika 1.3 Prikaz zahvata na topografskoj karti 1:25000 .............................................................. 1-8

Slika 1.4. Karakteristični poprečni profil 1 – berma i put uz nasip. ........................................... 1-10

Slika 1.5. Karakteristični poprečni profil 2 – put uz nasip ......................................................... 1-10

Slika 1.6: Prikaz tehnologije za izvedbu vodonepropusne zavjese - mlazno injektiranje ........................................................................................................ 1-12

Slika 1.7: Karakteristični presjek rješenja s vodonepropusnom zavjesom uz tijelo nasipa ............................................................................................................... 1-14

Slika 1.8 Situacijski položaj nalazišta u prostoru ...................................................................... 1-17

Slika 1.9 Primjer obnove staništa nakon završetka eksploatacije (Izvor: http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm

) ........................................................................................................................ 1-18

Slika 1.10 Izgled dijela jezera uređenog kao močvarno stanište nakon eksploatacije (Izvor: ............................................................................................................... 1-19

Slika 1.11 Situacijski prikaz nalazišta Gunja 2. ........................................................................ 1-19

Slika 1.12 Karakteristični profil nalazišta Gunja 2 .................................................................... 1-19

Slika 1.13 Situacijski prikaz nalazišta Rajevo Selo 2. .............................................................. 1-20

Slika 1.14 Karakteristični profil nalazišta Rajevo Selo 2 ........................................................... 1-20

Slika 1.15 Trasa pristupnog puta nalazištu Gunja 2 ................................................................. 1-21

Slika 1.16 Trasa pristupnog puta nalazištu Rajevo Selo 2 ....................................................... 1-21

Slika 1.17 Normalni profil pristupnog puta. ....................................................................... 1-22

Slika 1.18 Karakteristični poprečni presjek oblaganja kanala gabionskim madracem. ............. 1-22

Slika 1.19 Karakteristični poprečni presjek zacjevljenja kanala odvodnje procjednih voda ................................................................................................................. 1-23

Geokon-Zagreb d.d.


NAZIV PROJEKTA:






Slika 2.1:Zaštita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije ....................... 2-26

Slika 2.2: Skidanje humusa i tehnologija iskopa nalazišta ....................................................... 2-34

POPIS TABLICA:

Tablica 1.1 Elementi konstrukcije zaobalne berme ............................................................... 1-9

Tablica 1.2 Elementi konstrukcije berme 3 sa vodonepropusnom zavjesom ....................... 1-13

Tablica 1.3: Tijek izvedbe – zaobalna berma sa plošnim drenom i putom uz nasip ................. 1-24

Tablica 1.4: Tijek izvedbe – vodna berma i vodonepropusna zavjesa te put uz nasip sa zaobalne strane ........................................................................................... 1-25

Tablica 1.5: Popis katastarskih čestica u k.o. Gunja ............................................................ 1-27

Tablica 1.6: Popis katastarskih čestica u k.o. Rajevo Selo ................................................... 1-29

Tablica 1.7: Popis katastarskih čestica u k.o. Posavski Podgajci ......................................... 1-32

Tablica 1.8: Popis katastarskih čestica nalazišta materijala ................................................. 1-35

Tablica 1.9: Potencijalna pojavnost staništa ciljeva očuvanja unutar užeg obuhvata predloženog zahvata u POVS područjima ekološke mreže ............................... 1-42

Tablica 1.10:. Grupe i podgrupe otpada koji se očekuje tijekom izgradnje zahvata sukladno Pravilniku o katalogu otpada NN 90/15 ............................................. 1-46

Tablica 2.1 Zahtjevi za kameni materijal: ................................................................................... 2-4

Tablica 2.2 Kriteriji za ocjenu kvalitete temeljnog tla: ............................................................... 2-15

Tablica 2.3 Prethodna ispitivanja materijala za izradu nasipa od zemljanih materijala: ......................................................................................................... 2-18

Tablica 2.4 Zahtjevi za materijal ugrađen u nasipani sloj: ........................................................ 2-19

Geokon-Zagreb d.d.


NAZIV PROJEKTA:






1. TEHNIČKI OPIS

Izvršitelj: Geokon – Zagreb d.d

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKE PROJEKT IZGRADNJE BERME LIJEVOOBALNOG SAVSKOG NASIPA

DIONICA: CS Konjuša - Topola TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA TENDER

1. TEHNIČKI OPIS 1-2 Oznaka projekta: E-008-17-16

Zagreb, studeni 2017.

1.1 UVOD

Područje uz lijevu obalu rijeke Save od Račinovaca do ušća Trnave kod Nove Gradiške

(„donja Sava“) zaštićeno je od poplava kontinuiranom linijom nasipa ukupne duljine 236 km, uz

prekide na ušćima većih lijevih pritoka rijeke Save. Uz ušća lijevih pritoka rijeke Save izgrađeni

su usporni nasipi, koji definiraju prirodne funkcionalne cjeline u zaobalju Save (kazete), a po

kojima se odvija zaštita od poplava. Na dionici sustava obrane od poplava rijeke Save od

Račinovaca do Nove Gradiške u postojećem stanju izgrađenosti nema prirodnih poplavnih

površina koje se koriste u funkciji rasterećenja velikih voda.

U proteklih pet godina povećana je učestalost pojave velikih voda na slivu rijeke Save u

RH. Ekstremni velikovodni događaj u svibnju 2014. godine ukazao je na poteškoće u

funkcioniranju postojećeg sustava obrane od poplava, a kao najveći problemi su identificirani

nedostatna i neujednačena stabilnost temeljnog tla nasipa i nemogućnost pristupa svim

dionicama nasipa za vrijeme provedbe mjera obrane od poplava.

Projekt Modernizacije lijevoobalnih Savskih nasipa na dionici ukupne duljine 236

km od Račinovaca do Nove gradiške predviđa hitne "no regret" mjere povećanja

sigurnosti nasipa i zaobalja te mogućnost pristupa nasipu. ''No regret'' mjere u slučaju

modernizacije nasipa donose značajne prednosti u sustavu obrane od poplava, čak i kad

ne utječu na povećanje stabilnosti nasipa. Provedba ovih mjera ima relativno mali trošak

u odnosu na prednosti vezane uz redovno održavanje nasipa i pristup mehanizacije

tijekom obrane od poplava. Primjena ovih mjera je vrlo učinkovit prvi korak u konačnom

rješenju sustava obrane od poplava.

Planirane mjere se odnose na područje donjeg toka rijeke Save od granice sa

Republikom Srbijom kod Račinovaca (rkm 212.080) do ušća Trnave kod Nove Gradiške (rkm

464.500).

Provedba planiranih radova na modernizaciji lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca

do Nove Gradiške se s obzirom na podjelu područja u provedbi obrane od poplava, podijeljena

je na pet zasebnih funkcionalnih cjelina- kazeta:

1. „Županja“,

2. „Slavonski Brod-istok“,

3. „Slavonski Brod-zapad“,

4. „Davor“ i

5. „Mačkovac“.

Predmetna dionica ove tehničke dokumentacije za tender je „CS Konjuša - Topola“ i

nalazi se unutar kazete „Županja“ u Vukovarsko-srijemskoj županiji.






Slika 1.1: Podjela područja Projekta na funkcionalne cjeline (kazete).

1.2 PODACI O GRAĐEVINI

Predmetna dionica ''CS Konjuša - Topola“ nalazi se u cjelini unutar kazete br. 1

''Županja''. Sastoji se od šest bermi i dionice izvedbe vodonepropusne zavjese mlaznim

injektiranjem.

Ukupna duljina svih bermi, odnosno ove čitave dionice je cca 21 km. Svaka poddionica

''no regret'' mjera ima svoju relativnu stacionažu (0+000 i 5+760), a dolje navedene

stacionaže nasipa odnose se na stacionažu nasipa koja kreće od granice RH i Srbije, sve

do ušća Trnave. Globalna stacionaža samo ima funkciju kako bi se pobliže pozicionirao

pojedini zahvat:

1. Berma 1: CS Konjuša - mjesto prolaska željezničke pruge R105-Vinkovci-

Drenovci-DG trasom nasipa, približno km 12+200 do 14+514 nasipa, odnosno

km 0+000 do km 2+308 berme

2. Berma 2: nakon mjesta prolaska željezničke pruge R105 - do spoja kanala

Stružno III, približno km 14+678 do 15+216 nasipa, odnosno km 0+000 do km

0+538 berme,

3. Berma 3: berma sa vodne strane sa izvedbom vodonepropusne zavjese - potez

od spoja kanala Stružno III - most graničnog prijelaza Gunja, približno km 15+184

do 17+010 nasipa, odnosno km 0+000 do km 1+823 berme

Vodonepropusna zavjesa izvodi se metodom mlaznog injektiranja jednofluidnih

stupnjaka, a nalazi se ispod vodne berme.

4. Berma 4: Granični prijelaz Gunja - sanacija nasipa dionica Rajevo Selo iz 2014.,

približno km 17+070 do 22+835 nasipa, odnosno km 0+000 do km 5+760

berme

5. Berma 5: Nakon sanacije nasipa dionica Rajevo Selo iz 2014. - vodočuvarnica

Rajevo Selo, približno km 23+409 do 26+137 nasipa, odnosno km 0+000 do km

2+709 berme,

6. Berma 6: Vodočuvarnica Rajevo Selo - početak sanacija nasipa dionica Topola,

približno km 26+233 do 33+700 nasipa, odnosno km 0+000 do km 7+476

berme






U oblikovnom smislu, radi se o dodatku nasipu u vidu berme s pristupnim putom na

zaobalnoj strani te dodatku nasipu s vodne strane u vidu vodne berme 3 koja ima svrhu

zatvaranja izvoda mlazno injektirane vodonepropusne zavjese pozicionirane uz nožicu nasipa

sa vodne strane. Takva rješenja također nisu ni na koji način u suprotnosti s odredbama

prostornih planova.

Dionica ''CS Konjuša - Topola'' nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji i što se tiče

prostornih planova i uklapanja planiranih zahvata u njih, može se konstatirati da su predviđena

rješenja na tragu odredbi iz Planova, odnosno da ni na koji način nisu s njima u suprotnosti.

Budući da su tehnička rješenja koncepcijski postavljena tako da predstavljaju dopunu

postojećim nasipima u smislu položajnog smještaja građevine u cijelosti su usklađena s

prostornim planovima. Prostornim planovima je istaknuto da su upravo nasipi mjera koja se

većim dijelom treba primjenjivati na ovom prostoru uz Savu.

1.3 OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Prostorno gledano, područje planiranog zahvata smješteno je u Vukovarsko-srijemskoj

županiji, u k.o. Gunja, k.o.Rajevo Selo i k.o. Posavski Podgajci. Lokacija same građevine

počinje uz lijevoobalni savski nasip kod CS Konjuša i proteže se uz savski nasip u smjeru

sjeverozapada idućih cca 21 km sve do dionice sanacije nasipa Topola iz 2014.g.

Lokacija predmetnog zahvata prikazana ja na slici u nastavku.






Slika 1.2. Lokacija zahvata (izvor Google Earth)

BERMA 6

BERMA 5

BERMA 4

BERMA 3

BERMA 2

BERMA 1

NALAZIŠTE

GUNJA 2

NALAZIŠTE

RAJEVO SELO 2






1.4 OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Predmetna dionica je dionica sa jako visokim nasipom, uglavnom preko 4 m visine.

Okružena je šumskim područje i sa vodne i sa zaobalne strane. Nasip ima pristupni put sa

zaobalne strane u nožici nasipa, uz koji prolazi i kanal za odvodnju procjednih voda.

Od CS Konjuša do mjesta Gunja radi se o dionici s vrlo visokim nasipima, trasama

položenim tako da presijecaju tla s nepovoljnim geotehničkim osobinama.

U mjestu Gunja, je pak, zbog vrlo uskog prostora između nasipa i stambenih objekata

ograničena mogućnost intervencije, ali i primjene tehničkih rješenja za poboljšanje stanja. Zbog

toga je taj dio predmetne dionice, berma 3, izveden kroz posebno tehničko rješenje, sa

predviđenom izvedbom vodonepropusne zavjese umjesto ojačanja nasipa zaobalnom bermom.

Uz nožicu nasipa sa zaobalne strane postoji pristupni put, a nasip je također, kao i u prethodnoj

etapi, veoma visok.

Nakon mosta Gunja –Brčko, također je dionica veoma visokog nasipa, sa pristupnim

putom u nožici i kanalom za odvodnju procjednih voda. Sa zaobalne strane, nakon kanala

nalaze se poljoprivredne površine koje se obrađuju, sve do mjesta Rajevo Selo

Dionica obrađena ovom tehničkom dokumentacijom za tender proteže se i nakon

sanacije nasipa iz 2014. godine u mjestu Rajevo Selo do sanacije nasipa kod mjesta Topola.

Na ovom potezu dionica je nešto nižih nasipa, pogotovu kod Rajeva Sela. Prvih nekoliko

kilometara trasa nakon sanacije iz 2014. prolazi uz naseljeno mjesto, dok dalje prema Topoli je

okružena šumskim područjem.

Na čitavoj dionici postoje rampe za prijelaz preko nasipa u inundaciju koje se spajaju na

poljske putove prema mjestima.

Tijekom obrane od poplave u svibnju 2014. evidentirano je da nije bio moguć pristup

nasipu na svim dionicama i pravovremeno poduzimanje mjera obrane od poplave te su na

pojedinim mjestima uočena oštećenja nakon povlačenja vode.

Uočeni nedostatci na svim etapama kazete 1 „Županja“ su u velikoj visini nasipa i

složenoj geološkoj strukturi tla. Zbog procjeđivanja voda kroz nasip, u postojećem stanju znatno

je otežan ili gotovo onemogućen pristup nasipu,a time i primjena mjera obrane od poplava, jer

je postojeći put u nožici zbog procjednih voda neupotrebljiv u tim uvjetima. Zbog svega

navedenog, izdizanjem puta i dodavanjem berme bi se doprinijelo ukupnoj sigurnosti nasipa i

efikasnosti sustava obrane od poplava na tom području.






1.5 OPIS PROJEKTIRANE GRAĐEVINE – ELEMENTI KONSTRUKCIJE

Projektom modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove

Gradiške, a time i na predmetnoj dionici CS Konjuša - Topola, predviđa se izvedba zaobalne

berme sa drenom i pristupnim putem te, na mjestima prostorne ograničenosti, vodonepropusna

zavjesa sa bermom u nožici s vodne strane nasipa te pristupnim putom uz nasip sa zaobalne

strane. Berma služi za opterećenje nožice nasipa, dreniranje i izdizanje puta, dok

vodonepropusna zavjesa služi za smanjenje vodopropusnosti slojeva tla i smanjenja

procjeđivanja podzemne vode kroz dobropropusne slojeve tla ispod tijela nasipa.

Predmetna tehnička rješenja berme sa servisnim putem i vodonepropusne zavjese

pozitivno doprinose stabilnosti nasipa, ali nisu mjera rekonstrukcije ili ojačanja samog

postojećeg tijela nasipa.

Tehničko rješenje se sastoji od sljedećih elemenata:

zaobalna berma

vodonepropusna zavjesa

okretišta

priključci berme na postojeće rampe i lokalne putove

nalazišta

Na mjestima gdje nožica pokosa berme, priključne rampe ili okretišta zadire u profil

zaobalnog kanala za odvodnju procjednih voda, pristupa se rješenju oblaganja korita kanala

gabionskim madracima u svrhu zaštite profila kanala, ali i sprječavanja eventualnog

nekontroliranog procjeđivanja te time i oštećivanja pokosa kanala i berme.






Slika 1.3 Prikaz zahvata na topografskoj karti 1:25000






1.5.1 BERMA

Osnovno tehničko rješenje modernizacije nasipa je zaobalna berma sa plošnim drenom

u nožici i pristupnim putom uz nasip. Na predmetnoj dionici se izvode:

berma 1 (zaobalna berma) od CS Konjuša do prijelaza željezničke pruge R105,

duljine cca 2,3 km

berma 2 (zaobalna berma) od prijelaza željezničke pruge R105 do kanala

Stružno III, duljine cca 0,54 km

berma 3 (vodna berma iznad vodonepropusne zavjese) od kanala Stružno III do

graničnog prijelaza Gunja ) duljine cca 1,8 km - opisana pod poglavljem

Vodonepropusna zavjesa

berma 4 (zaobalna berma) od graničnog prijelaza Gunja do dionice sanacije

nasipa Rajevo Selo iz 2014.g., duljine cca 5,76 km

berma 5 (zaobalna berma) od dionice sanacije nasipa Rajevo Selo iz 2014.g do

vodočuvarnice Rajevo Selo, duljine cca 2,71 km

berma 6 (zaobalna berma) od vodočuvarnice Rajevo Selo do dionice sanacije

nasipa Topola iz 2014.g., duljine cca 7,5 km.

Dionice berme 2 i 3, zbog efikasnije izvedbe tehničkog rješenja se na potezu 30 m

preklapaju, no budući je berma 2 sa zaobalne, a berma 3 sa vodne strane, ne dolazi do

preklapanja dviju građevina. Ovakvo rješenje predviđeno je zbog efikasnosti zaštitnog

djelovanja od procjednih voda, kako one ne bi na kraju poteza vodonepropusne zavjese prošle

iza u tijelo nasipa koje nije ojačano bermom

U slijedećoj tablici su navedeni i opisani elementi konstrukcije:

Tablica 1.1 Elementi konstrukcije zaobalne berme

Zaobalna berma

Zaobalna berma je širine krune 8,0 m, poprečnog nagiba 3% prema zaobalju, sa nagibom pokosa 1:2. Tijelo berme izgrađeno je od neselektiranog pješčanog i glinenog materijala iz nalazišta u inundaciji. Visinska kota krune berme određena je proračunom za pojedine poprečne profile uzduž trase, a visinske kote prikazane na uzdužnom profilu. Tijelo berme se na kraju humusira i zatravnjuje. U nožici se izvodi dren. Tijelo berme se izvodi u slojevima i uz zbijanje.

Dren u nožici

U nožici berme izvodi se plošni dren, debljine 60 cm, poprečnog nagiba 3%. Dren se izvodi od pijeska selektiranog na nalazištu, obloženog geotekstilom. Izvod drena obložen je kamenim materijalom granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 60 cm.

Pristupni put

Po kruni berme izvodi se pristupni put, od tucaničkog materijala. Širina pristupnog puta iznosi 4 m, poprečnog nagiba 3%, a uzdužni nagib odgovara uzdužnom nagibu trase berme. Slojevi pristupnog puta su nosivi sloj kamenog materijala granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 30 cm, koji se polaže na geotekstil. Završni sloj puta je tucanik granulacije 0-30 mm, debljine sloja 10 cm.

Karakteristični poprečni profil berme i puta uz nasip, karakteristični poprečni profil 1,

prikazan je na slici Slika 1.4.






Slika 1.4. Karakteristični poprečni profil 1 – berma i put uz nasip.

Na mjestima gdje su visinski odnosi zaobalnog terena i projektirane visine krune berme

takvi da nije potrebna velika visina samog tijela berme, izvodi se samo prilazni put čija je

podloga plošni dren debljine sloja 50 cm, prikazan karakterističnim poprečnim profilom 2, na

slici Slika 1.5.

Na mjestima izvedbe berme gdje potreban sloj neselektiranog materijala između drena i

puta na bermi iznosi 20 cm i manje, izvodi se dren u punoj debljini do razine puta na bermi,

zbog jednostavnosti izvedbe, polaganja geotekstila i nemogućnosti adekvatnog zbijanja slojeva

materijala male debljine.

Slika 1.5. Karakteristični poprečni profil 2 – put uz nasip






Opis načina izvedbe građevinskih i drugih radova pri građenju, ugradnje i međusobnog

povezivanja građevnih i drugih proizvoda koji je bitan za ispunjavanje tehničkih svojstava

projektirane građevine te temeljnih zahtjeva za građevinu dan je u nastavku.

1.5.2 VODONEPROPUSNA ZAVJESA

Predmetno rješenje se sastoji u izvedbi vodonepropusne zavjese u sloju pijeska, sve do

vodonepropusnog sloja gline u podlozi. Obzirom da su postojeći nasipi od vodonepropusnog

glinenog materijala i nisu registrirana procjeđivanja, za predmetno rješenje na potezu berme 3,

predviđa se izvedba vodonepropusne zavjese izvan tijela nasipa, uz nožicu nasipa sa vodne

strane, iznad koje se izvodi vodna berma od glinenog materijala koja se oslanja na vodni pokos

nasipa i ima funkciju zatvaranja izvoda mlazno injektiranih stupnjaka. Rješenje vodonepropusne

zavjese u Hrvatskoj je primjenjivano za sanaciju proboja u Rajevom Selu 2014. godine. Izvan

Hrvatske ovo rješenje je relativno često korišteno upravo u naseljima. Zbog specifičnih

prostornih zahtjeva u mjestu Gunja primjenjuje se ovo rješenje.

Vodonepropusna zavjesa se izvodi strojno, s terena uz nožicu nasipa i nisu potrebni veći

dodatni zahvati u pripremi. Odabrana tehnologija izvedbe vodonepropusne zavjese je mlazno

injektiranje.

Zavjesa se izvodi od mlazno injektiranih stupnjaka. Promjer stupnjaka iznosi 70 cm, a

izvode se jednoosno na razmaku 60 cm. Redoslijed izvođenja stupnjaka je napreskokce radi

bolje vododrživosti. Duljina jednog segmenta – poddionice je tolika da između dva prolaza

protekne 24 sata.

Mlaznim injektiranjem se u tlo pod vrlo visokim tlakom, priborom koji rotira, ubrizgava

injekcijska smjesa. Pri tom dolazi do razaranja strukture tla i miješanja čestica tla s injekcijskom

smjesom. Injektiranje se vrši od dna izvedene bušotine prema gore.

Tehnologija izvedbe mlaznog injektiranja sastoji se od dvije osnovne radnje: izvedbe

bušotine do željene dubine i mlaznog injektiranja, a uključuje i jalovo bušenje kroz površinski

sloj gline. Razlikujemo 3 tehnologije izvedbe stupnjaka: monofluidni, dvofluidni i trofluidni.

Projektom je predviđena uporaba monofluidnog sustava mlaznog injektiranja, a što će se

potvrditi na probnom polju. Monofluidni sustav obuhvaća postupak mlaznog injektiranja u kojem

se razastiranje i cementacija tla provodi energijom jednog fluida (cementna injekcijska smjesa).

Brzina izdizanja pribora tj. količina utroška cementa potrebna da mlazno injektirani

stupnjaci odgovaraju projektnim pretpostavkama će se definirati na probnom polju.

Parametri koji se trebaju kontrolirati prilikom izvedbe mlazno injektiranih stupnjaka: tlak

pumpanja, broj i promjer mlaznica, vrijeme trajanja injektiranja po jedinici duljine injektiranog

tijela, v/c faktor, postotak bentonita i brzina rotiranja pribora.

Količina ugrađenog cementa direktno utječe na kakvoću injektiranog stupnjaka. Sve

eventualne količine cementa koje se izgube treba izuzeti kod analize utroška cementa.






Izgubljene količine cementa mogu biti: cement utrošen na podešavanje parametara izvedbe na

početku rada i gubitak nastao iz nekih razloga na tlačnim cijevima ili ostaloj opremi.

Kontrola vertikalnosti injektiranih tijela je važan element kakvoće izvedbe. Ovisi o

kvaliteti bušaće opreme. Kvalitetna bušaća oprema osigurava vertikalnost s približnim

odstupanjem od 2,5 do 3,0 cm.

Projektno rješenje kod naselja Gunja, potez berma 3, se sastoji od:

izvedbe vodonepropusne zavjese tehnologijom mlaznog injektiranja

izgradnje glinene berme koja se sa vodne strane naslanja na nasip, dimenzija

visine 1,0 m i širine u kruni 4,0 m, iznad mjesta izvedbe zavjese

uređenja pristupnog puta sa zaobalne strane nasipa

Slika 1.6: Prikaz tehnologije za izvedbu vodonepropusne zavjese - mlazno injektiranje

Prema rezultatima istražnih bušenja na lokaciji kod mjesta Gunja, utvrđena je povoljna

uslojenost tla za izvedbu ovog tehničkog rješenja. Sloj podinske gline do kojeg bi se trebalo

izvesti mlazno injektiranje je na lokacijama bušotina na dubini cca 6,5 - 9,0 m od razine nožice

nasipa, što omogućava izvedbu zavjese. Prema istražnim radovima, sloj površinske gline je

debljine od 1,0 do cca 3,0 m, stoga se u postupku mlaznog injektiranja kroz taj sloj izvodi jalovo

bušenje, a mlazno se injektira kroz drugi sloj pijeska sve do 1,0 m u treći sloj podinske gline.

Prosječna duljina mlaznog injektiranja iznosi cca 8,5 m ( min. 6,5 m do maks. 9,5 m). Navedene

dubine ne uključuju jalovo bušenje (1-3 m).

Opis postupka mlaznog injektiranja detaljnije je opisan u Programu kontrole i osiguranja

kakvoće ovog projekta, pod točkom 2.3.6 Programa kontrole i osiguranja kvalitete.

Vodonepropusna zavjesa izvedena mlaznim injektiranjem u potezu berme 3 izvodi se u

duljini od cca 1,8 km., mlaznim stupnjacima promjera 70 cm na osnom razmaku 60 cm, od čega

je dubina jalovog bušenja min 1,0 m od razine terena.






Primjena ovog rješenja ima sljedeće prednosti:

povećava stabilnost nasipa

smanjuje vodopropusnost tijela nasipa uz puni efekt s izvedbom do

vodonepropusne podloge

sprječava pronos čestica ako se izvede do vodonepropusne podloge

pogodno za izvedbu na postojećim nasipima u naseljima

zbog brzine izvedbe moguće je primjena u hitnim intervencijama

nije ovisna o lokalnim materijalima

Tablica 1.2 Elementi konstrukcije berme 3 sa vodonepropusnom zavjesom

Vodna berma

Vodna berma je širine krune 4,0 m, visine 1,0 m, poprečnog nagiba 3% prema vodnoj strani, sa nagibom pokosa 1:2. Berma se oslanja na pokos nasipa, nalazi se iznad mjesta izvedbe vodonepropusne zavjese te time zatvara mjesto izvođenja zavjese. Tijelo berme izgrađeno je od glinenog materijala iz nalazišta u inundaciji. Tijelo berme se na kraju humusira i zatravnjuje. Tijelo berme se izvodi u slojevima i uz zbijanje.

Vodonepropusna zavjesa

Uz nožicu nasipa, na cca 1,0 m udaljenosti, sa vodne strane, izvodi se vodonepropusna zavjesa mlazno injektiranim stupnjacima u podinski sloj gline. Injekcijska zavjesa se izvodi jednorednim monofluidnim mlazno injektiranim stupnjacima promjera 70 cm na osnom razmaku 60cm. Postupak se izvodi jalovim bušenjem kroz površinsku glinu cca 2,0m ispod razine terena,a zatim bušenjem i mlaznim injektiranjem u pijesku sve do dubine 1,0 u sloj podinske gline ispod razine terena nožice nasipa sa vodne strane. Stupnjaci se tlocrtno izvode napreskokce zbog postizanja bolje vododrživosti. Dionica jalovog bušenja se ispunjava injekcijskom smjesom bez pritiska. Izvod injekcijske zavjese na teren se zatvara izvedbom vodne berme.

Pristupni put

U zaobalju nasipa izvodi se pristupni put, od tucaničkog materijala. Širina pristupnog puta iznosi 3 m, poprečnog nagiba 3%. Slojevi pristupnog puta su nosivi sloj kamenog materijala granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 30 cm, koji se polaže na geotekstil. Završni sloj puta je tucanik granulacije 0-30 mm, debljine sloja 10 cm.






Karakteristični presjek rješenja je prikazan na slijedećoj slici.

Slika 1.7: Karakteristični presjek rješenja s vodonepropusnom zavjesom uz tijelo nasipa

1.5.3 PRIKLJUČCI BERME NA POSTOJEĆE RAMPE

Zaobalna berma 1 prekinuta je sa jednom postojećom rampom za prijelaz nasipa i spoj

na poljske putove, priključak 1, te se berma 1 spaja na tu rampu. Priključci berme na rampu

imaju svrhu omogućavanja pristupa mehanizaciji sa postojećeg poljskog puta na pristupni put

po bermi uz nasip. Na krajevima dionice berma 1 predviđena su okretišta, na kojima bi se po

dolasku do kraja dionice, mehanizacija mogla okrenuti i vratiti te preko priključne rampe odvojiti,

odnosno priključiti na poljski put. Priključak 1 na dionici berme 1 je na stacionaži cca km 1+600

berme.

Dionica zaobalne berme 2 počinje okretištem te nema prijelaznih rampi preko nasipa,

odnosno nema priključaka, nego završava postepenim prijelazom sa berme i puta na postojeći

poljski put uz nasip, kod kanala Stružno III što i predstavlja kraj ove berme.

Na dionici berma 3, odnosno na pristupnom putu u zaobalju nasipa, u mjestu Gunja,

makadamski put se izvodi u zaobalju u posljednjih cca 200 m od kraja kuća i postojećeg puta

prema mostu graničnog prijelaza. Priključak novog makadamskog puta izvodi se spojem na već

postojeći put ispred kuća. Na kraju dionice, kod graničnog prijelaza Gunja, predviđeno je

okretište. Postojeća prijelazna rampa u mjestu Gunja omogućava prijelaz preko nasipa i pristup

vodnoj strani gdje će se izvoditi vodonepropusna zavjesa i vodna berma. Navedena postojeća

rampa za prijelaz nasipa u mjestu Gunja će biti mjesto prekida vodne berme, koja će se zatim

nastaviti nakon rampe sve do mosta graničnog prijelaza. Postojeća rampa će biti korištena kao i

dosada i nakon završetka radova predviđenih ovim projektom.






Zaobalna berma 4 počinje okretištem sa spojem na postojeći put na nasipu kod mosta

graničnog prijelaza Gunja. Na trasi berme 4 nalaze se priključak 2, koji predstavlja spoj na

postojeći poljski put, priključak 3, odnosno rampa za prijelaz nasipa i spoj na poljski put, te

priključak 4, kojim završava berma 4 i spaja se na postojeći poljski put na početku mjesta

Rajevo Selo. Priključci berme na rampu imaju svrhu omogućavanja pristupa mehanizaciji sa

postojećeg poljskog puta na pristupni put po bermi uz nasip. Na početku dionice berma 4

predviđeno je okretišta, na kojem bi se po dolasku do kraja berme, mehanizacija mogla okrenuti

i vratiti te preko priključne rampe odvojiti, odnosno priključiti na poljski put. Priključak 2 na

dionici berme 4 je na stacionaži cca km 0+500 berme. Priključak 3 je na stacionaži cca km

2+580 berme, dok je priključak 4 na stacionaži cca km 5+722 berme.

Dionica zaobalne berme 5 počinje priključkom 5, stacionaže cca km 0+000 berme, koji je

spojen na rampu za prijelaz nasipa i spoj na poljski put. Uz to, na trasi se nalazi priključak kod

nogometnog igrališta u Rajevom Selu, u stacionaži cca km 0+310 berme, kojim se građevina

spaja na postojeći poljski put. Na trasi berme 5 nalazi se i priključak 6, u stacionaži cca km

1+160 berme, koji predstavlja spoj na rampu za prijelaz nasipa i spajanje na poljski put kod

groblja, te priključak 7, u stacionaži cca km 2+709 berme, kod vodočuvarnice Rajevo Selo,

kojim se građevina spaja na postojeći poljski put te on predstavlja ujedno i završetak berme 5.

Na dionici berma 6, na samom početku, uz vodočuvarnicu, nalazi se priključak 8, u

stacionaži cca km 0+000 berme, kojim se građevina spaja na postojeći poljski put. Na trasi

berme 6 nalaze se i priključak 9, u stacionaži cca km 3+175 berme, spoj na rampu za prijelaz

nasipa i spajanje na poljski put, rampa Marići, te priključak 10, u stacionaži cca km 5+530, kojim

se spaja na postojeću rampu za prijelaz nasipa i spoj na poljski put. Kraj dionice berme 6

predstavlja uklop u rješenje sanacije nasipa Topola iz 2014.g.

Priključci berme imaju svrhu omogućavanja pristupa mehanizaciji na pristupni put uz

nasip. Projektirani priključci izvode se kao makadamski put uz uzdužni nagib rampe do

maksimalno 15%. Prilikom smještaja vodilo se računa o minimalnim radijusima i smještaj na

česticama u vlasništvu RH, odnosno unutar obuhvata zahvata.

Pristup nalazištu Gunja 2 i Rajevo Selo 2, potrebno je osigurati izgradnjom privremenog

pristupnog puta kroz inundaciju, koji nema obilježja javnog puta i služi samo u svrhu izvođenja

građevinskih radova.

1.5.4 OKRETIŠTE

Na dionici berme 1, od CS Konjuša do prijelaza željezničke pruge R105, predviđeno je

okretište 1 na početku dionice uz samu crpnu stanicu Konjuša i okretište 2 na kraju dionice kod

željezničke pruge. Okretište se izvodi na pristupnom putu, proširenjem berme i pristupnog puta.

Stacionaža okretišta 1 je na cca km 0+000 berme do cca km 0+046,7 berme. Plato je

pravokutnog oblika maksimalnih dimenzija 40x15m. Stacionaža okretišta 2 je na cca km 2+230

berme do cca km 2+270 berme. Plato okretišta je pravokutnog oblika također maksimalnih






dimenzija 40x15 m. Svrha okretišta je omogućavanje okretanja mehanizacije koja se kreće po

bermi, budući su mjesta okretišta početak i kraj dionice.

Na dionici berme 2, od prijelaza željezničke pruge R105 do kanala Stružno III,

predviđeno je okretište 3 na početku dionice kod željezničke pruge. Okretište 3 se također

izvodi na pristupnom putu, proširenjem berme i pristupnog puta. Stacionaža okretišta 3 je na

cca km 0+032,3 do cca km 0+067,5 berme 2. Proširenje je pravokutnog oblika maksimalnih

dimenzija 15x35m. Svrha okretišta je, kao i na prethodnoj bermi 1, omogućavanje okretanja

mehanizacije koja se kreće po bermi.

Na dionici berma 3, od kanala Stružno III do graničnog prijelaza Gunja, na pristupnom

makadamskom putu u zaobalju nasipa predviđeno je okretište 4 na kraju puta kod mosta

graničnog prijelaza Gunja. Kao i ostala, i ovo okretište se izvodi na pristupnom putu,

proširenjem puta, sa minimalnim radijusom okretišta 10,0 m. Stacionaža okretišta 4 je cca km

0+167 makadamskog puta do cca km 0+195 makadamskog puta u zaobalju.

Na dionici berme 4, od graničnog prijelaza Gunja do dionice sanacije nasipa Rajevo Selo

iz 2014.g., predviđeno je okretište 5 na početku dionice uz granični prijelaz Gunja. Okretište se

izvodi na pristupnom putu, proširenjem berme i pristupnog puta. Stacionaža okretišta 5 je na

cca km 0+040 berme do cca km 0+070 berme. Plato je polukružnog oblika radijusa 10,0 m..

Svrha okretišta je omogućavanje okretanja mehanizacije koja se kreće po bermi, budući je

mjesta okretišta početak dionice berme.

Rješenje okretišta ne izlaze iz projektom predviđenih i obuhvaćenih katastarskih čestica

te se rješenje u potpunosti nalazi unutar granice obuhvata.

1.5.5 NALAZIŠTE

Izgradnja cijele dionice, predviđena je materijalom iz dva nalazišta, Gunja 2 i Rajevo

Selo 2.






Slika 1.8 Situacijski položaj nalazišta u prostoru

S obzirom na kote terena na lokaciji predmetnog nalazišta, dubine rasprostiranja

pojedinih vrsta materijala potrebnih za izvođenje planiranih radova, te minimalne potrebne

dubine iskopa, tlocrtno i u poprečnom smislu formirana nalazišta koja zadovoljavaju i tehničke i

okolišne aspekte.

1.5.5.1 Okolišni aspekt

Polazne osnove za projektiranje nalazišta u smislu zaštite okoliša su:

primjena tlocrtnih parametara koji oponašaju prirodne oblike (nepravilan oblik koji

odgovara prirodnim rukavcima),

osiguranje uvjeta za obnovu i proširenje zaštićenih stanišnih tipova (posebno treba

istaknuti aluvijalne šumske vrste),

usklađivanje dubine iskopa s vodnim režimom, odnosno usklađivanje s vodostajima po

trajnosti čime se stvaraju uvjeti za stalnu prisutnost vode u nalazištu nakon završetka

iskopa.

Zadovoljenje navedenih kriterija osigurava nepravilno projektirana forma, terasastog

oblika s postupnim prijelazom prema dubljem dijelu.

Početni pokos s terena je predviđen s nagibom 1:2, koji u kombinaciji s aluvijalnim

vrstama tehnički osigurava pokos od erozije i urušavanje obale. Prijelaz prema dubljem dijelu

osiguran je s nagibima pokosa 1:7 - 1:10, tako da je omogućen pristup do vode različitim

životinjskim vrstama. Da bi se postigla neujednačenost dubina, nakon pokosa u nagibu od 1:10






koji se vodi do minimalno potrebne dubine iskopa za omogućavanje stalne prisutnosti vode,

prelazi se ponovo na pokos 1:2 do konačne dubine iskopa.

Pojas uz iskop nakon završetka radova i zatvaranja nalazišta potrebno je urediti sadnjom

autohtonih tipova vegetacije (autohtone vrbe i topole, Ref. Elaborat zaštite okoliša 72340-

018/16, Institut IGH, 2015.). Nakon završetka radova višak glinovitog materijala se raspoređuje

po pokosu nalazišta od kote terena do prirodne dubine sloja gline tj. do kote 77,10 m.n.m. na

nalazištu Gunja, a do kote 79,00 na nalazištu Rajevo Selo. Nakon vraćanja viška gline, vrši se

humusiranje pokosa (1:2) materijalom koji je ostao pri otvaranju nalazišta. Ukoliko je nakon

raspoređivanja gline po pokosima ostalo još neupotrijebljenog glinovitog materijala, od njega je

potrebno napraviti umjetni otok unutar nalazišta.

S obzirom na kriterij da je nakon završetka eksploatacije potrebno omogućiti stalnu

prisutnost vode u nalazištu, potrebno je da minimalna dubina iskopa premašuje pojavu vode

90%-tne za 1 m ili više, jer se na toj dubini, obzirom na neposrednu povezanost dobropropusnih

slojeva u donjem dijelu nalazišta s rijekom Savom, može očekivati stalna prisutnost vode.

Slika 1.9 Primjer obnove staništa nakon završetka eksploatacije (Izvor: http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm)

http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm






Slika 1.10 Izgled dijela jezera uređenog kao močvarno stanište nakon eksploatacije (Izvor: http://www.naturalworldcentre.co.uk/uploads/2012/08/whisby-nature-reserve.jpg)

1.5.5.2 Tehnički aspekt

1.5.5.2.1 Nalazište Gunja 2

U nastavku je dan situacijski prikaz i karakteristični profil projektiranog nalazišta Gunja 2.

Slika 1.11 Situacijski prikaz nalazišta Gunja 2.

Slika 1.12 Karakteristični profil nalazišta Gunja 2

http://www.naturalworldcentre.co.uk/uploads/2012/08/whisby-nature-reserve.jpg






1.5.5.2.2 Nalazište Rajevo Selo 2

U nastavku je dan situacijski prikaz i karakteristični profil projektiranog nalazišta Gunja 2

Slika 1.13 Situacijski prikaz nalazišta Rajevo Selo 2.

Slika 1.14 Karakteristični profil nalazišta Rajevo Selo 2

1.5.5.2.3 Pristup nalazištima

Pristup nalazištu Gunja 2, potrebno je osigurati u sklopu pripremnih radova i organizacije

gradilišta, izgradnjom privremenog pristupnog puta kroz inundaciju, koji nema obilježja javnog

puta i služi samo u svrhu izvođenja građevinskih radova.






Slika 1.15 Trasa pristupnog puta nalazištu Gunja 2

Pristup nalazištu Rajevo Selo 2 omogućen je trasom postojećeg poljskog puta kroz

inundaciju koji vodi do rampe preko nasipa. U sklopu pripremnih radova i organizacije gradilišta

potrebno je postojeću trasu puta prilagoditi za izvođenje radova. Pristupni putovi služe samo u

svrhu izvođenja radova

Slika 1.16 Trasa pristupnog puta nalazištu Rajevo Selo 2

Pristupni putovi su predviđeni u širini 6,0 m sa širinom bankina po 1,0 m sa svake strane

tako da ukupna širina iznosi 8,0 m. Ukupna debljina pristupnog puta je 0,4 m. Nakon skidanja

humusa postavlja se geotekstil, te izrađuje tijelo pristupnog puta od kamenog materijala

granulacije 30-150 mm, u debljini 30 cm, a preko toga se izvodi zastor od tucanika granulacije

0-30 mm u debljini sloja 10 cm.






Slika 1.17 Normalni profil pristupnog puta.

Troškovnikom je predviđeno održavanje pristupnih putova nalazištima tijekom izvođenja

radova u tri navrata.

1.5.6 ZAŠTITA KANALA ODVODNJE PROCJEDNIH VODA

Na mjestima gdje je nužno zaštiti kanale za odvodnju procjednih voda u zaobalju, uslijed

izvedbe pokosa berme, pristupne rampe ili okretišta, pristupa se zaštiti tih dijelova kanala

izvedbom obloge od gabionskih madraca, debljine 30 cm, sa nagibima pokosa cca 1:1,5.

Gabionski madraci debljine 30 cm izvode se od pocinčanih koševa i PVC zaštitom, debljine žice

2,7 mm, dimenzija 4x2x0,3m ili sličnih ispunjenih kamenom granulacije 10-20 cm. Radovi na

izvedbi gabionskih madraca moraju biti u skladu sa poglavljem OTU 12-03.3 te svi materijali

upotrijebljeni u izvedbi radova moraju biti u skladu s tim poglavljem.

Slika 1.18 Karakteristični poprečni presjek oblaganja kanala gabionskim madracem.






Također, na mjestima gdje pokos berme ulazi u kanal odvodnje i zatrpava ga, nužno je

izvesti zacvjevljenje kanala kako bi se osigurala nesmetana odvodnja procjednih voda kakva je i

bila prethodno izvedbi projektiranih radova. Zacjevljenje izvodi se PEHD cijevi unutarnjeg

promjera minimalno 800 mm, koja se oblaže, odnosno zatrpava u drenažni materijal plošnog

drena berme.

Slika 1.19 Karakteristični poprečni presjek zacjevljenja kanala odvodnje procjednih voda






1.5.7 TIJEK IZVEDBE

Tijek izvedbe radova na modernizaciji nasipa prikazan je tablično u nastavku:

Tablica 1.3: Tijek izvedbe – zaobalna berma sa plošnim drenom i putom uz nasip

Faza Naziv faze Opis faze

0 Pripremni radovi OTU za radove u vodnom gospodarstvu Knjiga I

Pripremni radovi

Pripremni radovi koji se obavljaju prije izvedbe građevine.

Pripremni radovi uključuju geodetske radove i čišćenje i pripremu terena.

Izradu pristupnih putova.

Iskolčenje konstrukcije

Prije početka predmetnih radova, glavne točke nožice i pokosa nasipa i berme,trebaju

biti iskolčene položajno i prema nacrtima projekta.

Uređenje terena

Skidanje humusa na površini zahvata

Rad obuhvaća površinski iskop humusa raznih debljina i njegovo prebacivanje na

privremeno odlagalište za kasnije oblaganje nasipa.

Pristupni put za dopremu materijala

Na mjestu privremenog pristupnog puta skida se humus i uređuje temeljno tlo

zbijanjem. Na temeljno tlo postavlja se geotekstil. Na geotekstil se ugrađuje kameni

materijal. Pristupni put se uređuje zbijanjem valjkom.

Nalazište materijala u inundaciji

Radovi na nalazištu su opisani u točkama 2.4 i 2.5 PKOK-a.

Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i

osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima

nadzornog inženjera i poglavljem 0-16, 1-01, 2-01, 2-10 OTU.

1. Iskop materijala Iskop na nalazištu

Iskop zemljanog materijala C kategorije na nalazištu vrši se strojno, sa selektiranjem i

odvajanjem kvalitetnog glinenog i pješčanog materijala za izradu berme . Materijal se

utovaruje u kamione i prevozi do početka pojedine dionice berme u inundaciji ili na

privremenu deponiju izvan inundacije kako bi se materijal mogao sačuvati od vlage ili

visoke vode u Savi. Privremena deponija za nalazište Rajevo Selo 2 predviđena je na

katastarskoj čestici 61/1 i 61/2 u katastarskoj općini Rajevo Selo. Materijal se

prosušuje (ili vlaži) prije ugradnje na optimalnu vlagu, a u slučaju kiše deponija se

prekriva plastičnim folijama. Materijal koji se kopa ispod vode može se odložiti na

nalazištu da se ocijedi prije daljnjeg prijevoza. Tehnološki je predviđeno da se dio

materijala direktno sa nalazišta odvozi na ugradnju.

Zasijecanje nasipa – zaobalna strana

Zasijecanje postojećeg nasipa za izradu spoja sa novom bermom. Izvode se manje

stepenice prema profilima, te (2-03 OTU). Stepenice omogućavaju postepen prijelaz i

bolji spoj nasipa i zaobalne berme.



nadzornog inženjera i 2-02, 2-03, 12-05.1 OTU.

2. Izrada drena u zaobalnoj nožici

Izrada drena od pješčanog materijala

Dren se izvodi od pješčanog materijala sa predviđenih deponija granulacije 0-30 mm

sa manje od 10% čestica sitnijih od 0,1 mm i sa koeficijentom propusnosti 1x10-3 m/s u

sloju debljine 60 cm. Drenažni materijal se oblaže geotekstilom, čija su svojstva

opisana u poglavlju 2. Program kontrole i osiguranja kvalitete pod točkom 2.3.5.

ugradnja geotekstila( 300g/m2, FULT=15kN/m

1 i O90=0,05-0,08mm). Izvod drena u nožici

berme oblaže se sa kamenima materijalom sloja debljine 50 cm i granulacije 30 do 150

mm.



nadzornog inženjera i poglavljem 2-06.2.3, 2-09, 3-02.1, 4-09.1, 12-05.9.2. OTU.







3. Izrada zaobalne berme Izrada berme neselektiranim zemljanim materijalom

Berma se izvodi od neselektiranog zemljanog materijala (gline i pijeska) iz iskopa i

nalazišta. Materijal se ugrađuje u slojevima uz zbijanje do modula stišljivosti MS=20

MPa i/ili 95% stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctor. Berma služi za

opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta. Berma je širine 8 m u kruni, sa poprečnim

nagibom prema drenu od 3% i nagibom pokosa prema nožici 1:2. Visinske kote krune

berme su definirane proračunom i razlikuju se od profila do profila.



nadzornog inženjera i poglavljem 2-09, 3-02.1 OTU.

4. Izrada makadamskog puta Izrada makadamskog puta

Na zbijeni zadnji sloj berme postavlja se geotekstil težine 300 g/m2 i vlačne čvrstoće

15kN/m'. Na geotekstil se ugrađuje 30 cm kamenog materijala 30-150 mm i završni

sloj drobljenca 0-30 mm debljine sloja 10 cm. Makadamski put se uređuje zbijanjem

valjkom. Zahtijevani modul stišljivosti iznosi Ms=40 MPa, mjeren metodom kružne

ploče promjera 30 cm.




5. Humusiranje i zatravljenje Humusiranje i zatravljenje pokosa nasipa

Pri kraju radova potrebno je humusirati i zatravniti nasip u sloju 25 cm.

Zatravljenje berme i prostora između nasipa i kanala

Berma i površina zahvata prema kanalu se zatravnjuje korištenjem travne smjese i

gnojiva.



nadzornog inženjera i točkom 4-01 OTU.

Tablica 1.4: Tijek izvedbe – vodna berma i vodonepropusna zavjesa te put uz nasip sa

zaobalne strane


0 Pripremni radovi OTU za radove u vodnom gospodarstvu Knjiga I

Pripremni radovi

Pripremni radovi koji se obavljaju prije izvedbe građevine.

Pripremni radovi uključuju geodetske radove i čišćenje i pripremu terena.

Izradu pristupnih putova.

Iskolčenje konstrukcije

Prije početka predmetnih radova, glavne točke nožice i pokosa nasipa i berme te os

izvođenja vodonepropusne zavjese,trebaju biti iskolčene položajno i prema nacrtima

projekta.

Uređenje terena

Skidanje humusa na površini zahvata

Rad obuhvaća površinski iskop humusa raznih debljina i njegovo prebacivanje na

privremeno odlagalište za kasnije oblaganje nasipa.

Pristupni put za dopremu materijala

Na mjestu privremenog pristupnog puta skida se humus i uređuje temeljno tlo

zbijanjem. Na temeljno tlo postavlja se geotekstil. Na geotekstil se ugrađuje kameni

materijal. Pristupni put se uređuje zbijanjem valjkom.

Nalazište materijala u inundaciji

Radovi na nalazištu su opisani u točkama 2.4 i 2.5 PKOK-a.



nadzornog inženjera i poglavljem 0-16, 1-01, 2-01, 2-10 OTU.







1. Iskop materijala Iskop na nalazištu

Iskop zemljanog materijala C kategorije na nalazištu vrši se strojno, sa selektiranjem i

odvajanjem kvalitetnog glinenog materijala za izradu berme . Materijal se utovaruje u

kamione i prevozi do početka dionice berme u inundaciji ili na privremenu deponiju

izvan inundacije kako bi se materijal mogao sačuvati od vlage ili visoke vode u Savi.

Materijal se prosušuje (ili vlaži) prije ugradnje na optimalnu vlagu, a u slučaju kiše

deponija se prekriva plastičnim folijama. Materijal koji se kopa ispod vode može se

odložiti na nalazištu da se ocijedi prije daljnjeg prijevoza. Tehnološki je predviđeno da

se dio materijala direktno sa nalazišta odvozi na ugradnju.

Zasijecanje nasipa – vodna strana

Zasijecanje postojećeg nasipa za izradu spoja sa novom bermom nije predviđeno,

osim skidanja humusa i poravnanja.



nadzornog inženjera i 2-02, 2-03, 12-05.1 OTU.

2. Izrada vodonepropusne zavjese mlaznim injektiranjem

Izrada vodonepropusne zavjese

Prvo se izvodi probno polje kojim se će se potvrditi sastav i utrošak injekcijske smjese

te promjer stupnjaka. Za probno polje izvodi se tri stupnjaka.

Uz nožicu nasipa, na cca 1,0 m udaljenosti, sa vodne strane, izvodi se

vodonepropusna zavjesa mlazno injektiranim stupnjacima u podinski sloj gline.

Injekcijska zavjesa se izvodi jednorednim monofluidnim mlazno injektiranim

stupnjacima promjera 70 cm na osnom razmaku 60cm. Stupnjaci se izvode

napreskokce prema opisu u PKOK. Postupak se izvodi jalovim bušenjem do dubine

min 1,0m ispod razine terena,a zatim bušenjem i mlaznim injektiranjem do dubine 1,0

u sloj podinske gline ispod razine terena nožice nasipa sa vodne strane. Izvod

injekcijske zavjese na teren se zatvara izvedbom vodne berme. Karakteristike mlazno

injektiranih stupnjaka prikazane su u poglavlju 2.3.6 PKOK-a.



nadzornog inženjera i poglavljem 12-02.6.2 OTU.

3. Izrada vodne berme Izrada berme glinenim materijalom

Berma se izvodi od glinenog zemljanog materijala iz iskopa i nalazišta. Materijal se

ugrađuje u slojevima uz zbijanje do modula stišljivosti MS=20 MPa i/ili 95% stupnja

zbijenosti u odnosu na standardni Proctor. Berma služi za opterećenje nožice nasipa i

zatvaranje izvoda stupnjaka mlaznog injektiranja. Berma je širine 4 m u kruni, sa

poprečnim nagibom od nasipa od 3% i nagibom pokosa prema nožici 1:2. Visina

glinene vodne berme iznosi 1,0 m.




4. Izrada makadamskog puta u zaobalju

Izrada makadamskog puta u zaobalju

U zaobalju nasipa izvodi se pristupni put, od tucaničkog materijala. Širina pristupnog

puta iznosi 3 m, poprečnog nagiba 3%. Slojevi pristupnog puta su nosivi sloj kamenog

materijala granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 30 cm, koji se polaže na geotekstil

težine 300 g/m2 i vlačne čvrstoće 15kN/m'. Završni sloj puta je tucanik granulacije 0-30

mm, debljine sloja 10 cm. Makadamski put se uređuje zbijanjem valjkom. Zahtijevani

modul stišljivosti iznosi Ms=40 MPa, mjeren metodom kružne ploče promjera 30 cm.




5. Humusiranje i zatravljenje Humusiranje i zatravljenje pokosa nasipa

Pri kraju radova potrebno je humusirati i zatravniti nasip u sloju 25 cm.

Zatravljenje berme i prostora između nasipa i kanala

Berma i površina zahvata se zatravnjuje korištenjem travne smjese i gnojiva.



nadzornog inženjera i točkom 4-01 OTU.






1.5.8 OPIS SMJEŠTAJA GRAĐEVINE NA GRAĐEVNIM ČESTICAMA

Predmetna građevina zaobalne berme sa plošnim drenom i pristupnim putom te

vodonepropusna zavjesa sa vodnom bermom i pristupnim putom u zaobalju se čitava nalazi

unutar obuhvata zahvata, unutar čestica koje su navedene u poglavlju 1.5.8.1. ovog tehničkog

opisa. Predmetna građevina je sastavni dio obrambenog nasipa uz lijevu obalu rijeke Save.

Predmetna građevina je smještena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a prolazi kroz općinu

Gunja i općinu Drenovci.

Obuhvat ovoga zahvata prostire se cijelom dužinom uz postojeći lijevi savski nasip, a

nalazište je predviđeno unutar inundacijskog pojasa. Obuhvat je formiran tako da sa vodne

strane prati granicu k.č. postojećeg nasipa, a na zaobalnoj strani postavljen je na udaljenosti 5

m od nožice građevine.

1.5.8.1 Popis katastarskih čestica

U nastavku je dan popis čestica unutar obuhvata zahvata sa vlasnicima

Tablica 1.5: Popis katastarskih čestica u k.o. Gunja

KATASTARSKO STANJE ZK STANJE

k.o. Gunja k.o. Gunja

Broj k.č.

Prezime, ime korisnika/vlasnika i očevo ime, mjesto stanovanja i

kućni broj

Način uporabe zemljišta/

zgrada

Broj k.č.


kućni broj


zgrada

2443/2 Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

NASIP 2443/2 Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

NASIP

1878/6

Hrvatske Šume d.o.o. Zagreb,Uprava Šuma, Podružnica Vinkovci, Trg bana Josipa Šokčevića 20, Vinkovci

ŠUMA (Mali vrbovi)


ŠUMA (Mašanj)


NASIP (Ciglana) 2443/1 Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

NASIP

1878/5

Hrvatske Šume d.o.o. Zagreb,Uprava Šuma, Podružnica Vinkovci, Trg bana Josipa Šokčevića 20, Vinkovci

ŠUMA (Mali vrbovi)


ŠUMA (Mašanj)


KANAL (Ciglana)


KANAL (šumski obrad)

1868/2

Hrvatske vode, Pravna osoba za upravljanje vodama, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb

ORANICA (Mali vrbovi)

1868/2






ORANICA (Šumanovci)

1866/2

Kantarević Mirsad,OIB:48472941293, Gunja, Ante Starčevića 24 (VLASNIK) - Vodno dobro


VD 1866/2

Šarkanović Mara, JMBG:0501949185027 Tuzla, BiH, M. Tita 201 - pravo Vodnog dobra


VD







k.o. Gunja k.o. Gunja

1865/2

Kantarević Mirsad,OIB:48472941293, Gunja, Ante Starčevića 24 (VLASNIK) - Vodno dobro


VD 1865/2

Šarkanović Mara, JMBG:0501949185027 Tuzla, BiH, M. Tita 201 - pravo Vodnog dobra


VD

1864/2

Suvlasnički dio: 23/45 Karađuz Himzo, OIB: 03319577907 Austrija, Altenmarkt, Hauptstrasse 21 Suvlasnički dio: 22/45 Karađuz Zuhra OIB:80014328730. Gunja, Antuna Matije Reljkovića 147 - pravo Vodnog dobra


VD 1864/2

Suvlasnički dio: 23/45 Karađuz Himzo, Austrija, Altenmarkt, Hauptstrasse 21 Suvlasnički dio: 22/45 Karađuz Zuhra OIB:80014328730. Gunja, Antuna Matije Reljkovića 147 - pravo Vodnog dobra


VD

2431 Opće dobro na upravljanju Općine Gunja

PUT (Ciglana) NERAZVRSTAN

A CESTA 2431

Opće dobro na upravljanju Općine Gunja

POLJSKI PUT NERAZVRSTAN

A CESTA


KANAL (Ciglana)


KANAL (Stružno III)


NASIP 2443/1 Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

NASIP

2295 Opće dobro na upravljanju Općine Gunja

PUT (Ciglana) 2295 Opće dobro na upravljanju Općine Gunja

POLJSKI PUT NERAZVRSTAN

A CESTA






Tablica 1.6: Popis katastarskih čestica u k.o. Rajevo Selo


k.o. Rajevo selo k.o. Rajevo selo

Broj k.č.


kućni broj


zgrada Broj k.č.


kućni broj


zgrada

1307 Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

NASIP (Gunja-Brčko)


NASIP


ŠUMA (Pepelana)


ŠUMA (Pepelana)


KANAL (Ustava II)


KANAL (Ustava II)

1024/1 Republika Hrvatska ŠUMA

(Pepelana) 1024/1 Republika Hrvatska

ŠUMA (Pepelana)


KANAL (Ustava II)


KANAL (Ustava II)


NASIP (Krčevine)


NASIP


PUT (Grab) 1273 Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

PUT (Grab)


NASIP 1208 Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

NASIP


NEPLODNO (U Selu)


NEPLODNO (U Selu)

140/2

Adžić Marija, Miletova, OIB:8707458700 Rajevo Selo, Zrinskih i Frankopana 74

ORANICA (U Selu)

140/2

Adžić Marija, Miletova, OIB:8707458700 Rajevo Selo, Zrinskih i Frankopana 74

ORANICA (U Selu)

131/2 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatske vode

ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


NEPLODNO (U Selu)


NEPLODNO (U Selu)

1218 Opće dobro na upravljanju Općine Drenovci

PUT U SELU NERAZVRSTAN

A CESTA 1218

Opće dobro na upravljanju Općine Drenovci

PUT U SELU NERAZVRSTAN

A CESTA


ORANICA i DVORIŠTE (Ul. Zrinski

Frankopana)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (Ul. Zrinskih i Frankopana)




ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)








Broj k.č.


kućni broj


zgrada Broj k.č.


kućni broj


zgrada


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)

9/4

Suvlasnički dio: 1/2 Sekulić Nevenka, BiH, Brčko J.Čampare 22/A Suvlasnički dio: 1/2 Jakšić Spomenka, BiH, Brčko Dr. Fridmana 3

ORANICA (U Selu)

9/4

Suvlasnički dio: 1/2 Sekulić Nevenka, BiH, Brčko J.Čampare 22/A Suvlasnički dio: 1/2 Jakšić Spomenka, BiH, Brčko Braće Spasić 1

ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)

13/2

Suvlasnički dio: 1/4 Gotovac Damir, Split; Benkovačka 6 Suvlasnički dio: 1/4 Sunara Blanka, Split; Šibenska 56 Suvlasnički dio: 1/4 Gotovac Boris, Nizozemska, Rotterdam; Suvlasnički dio: 1/4 Gotovac Božena, Nizozemska, Rotterdam

ORANICA (U Selu)

13/2

Suvlasnički dio: 1/4 Gotovac Damir, Split; Benkovačka 6 Suvlasnički dio: 1/4 Sunara Blanka, Split; Šibenska 56 Suvlasnički dio: 1/4 Gotovac Boris, Nizozemska; Suvlasnički dio: 1/4 Gotovac Božena, Nizozemska

ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)

16/2 Lučić Zlatko, OIB: 99126360540, Rajevo Selo, Zrinskih i Frankopana 26

ORANICA (U Selu)

16/2 Lučić Zlatko, OIB: 99126360540, Rajevo Selo, Zrinskih i Frankopana 26

ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)





19/2 Peranović Pavo, OIB: 28532898855, Rajevo Selo, Zrinskih i Frankopana 20


19/2 Peranović Pavo, OIB: 28532898855, Rajevo Selo, Zrinskih i Frankopana 85/C


20/2 Peranović Pavo, OIB: 28532898855, Rajevo Selo, Zrinskih i Frankopana 20

ORANICA (Ul. Zrinskih i

Frankopana) 20/2

Peranović Pavo, OIB: 28532898855, Rajevo Selo, Zrinskih i Frankopana 85/C



ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


VOĆNJAK (U Selu)


VOĆNJAK (U Selu)












Broj k.č.


kućni broj


zgrada Broj k.č.


kućni broj


zgrada


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)


ORANICA (U Selu)

1212/2 Opće dobro na upravljanje Općina Drenovci

PUT (Krčevine) NERAZVRSTAN

A CESTA 1212/2

Opće dobro na upravljanje Općina Drenovci


A CESTA


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)



A CESTA 1213/2



A CESTA

61/2 Sportsko društvo "RAŠK", Rajevo Selo, Vladimira Nazora, #

ORANICA (Krčevine)

61/2 Republika Hrvatska ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)



A CESTA 1214/2



A CESTA

67/2

Suvlasnički dio: 3/4 Hrvatske vode, Pravna osoba za upravljanje vodama, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220 Suvlasnički dio: 1/4 Tomić Mato, Rajevo Selo

ORANICA (Krčevine)

67/2

Suvlasnički dio: 3/4 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatske vode Suvlasnički dio: 1/4 Tomić Mato, Rajevo Selo

ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)

69/2 Eslar Zvonimir, OIB: 99531182272, Rajevo Selo, Vladimira Nazora 42

ORANICA (Krčevine)

69/2 Eslar Zvonimir, Danislavov, OIB: 99531182272, Rajevo Selo, Vladimira Nazora 42

ORANICA (Krčevine)

70/2 Eslar Vasilija-Marija, r.Emedi, Rajevo selo, Vladimira Nazora 292/59

ORANICA (Krčevine)

70/2 Eslar Vasilija-Marija, r.Emedi, Rajevo selo, Vladimira Nazora 292/59

ORANICA (Krčevine)



A CESTA 1215/2



A CESTA








Broj k.č.


kućni broj


zgrada Broj k.č.


kućni broj


zgrada

77/2

Suvlasnički dio: 6/14 Šokčević Slavko, Zagreb, Rudeška cesta 68 Suvlasnički dio: 2/14 Šokčevič Mijo, Austrija, Wien, Abele Gasse 2/1/3 Suvlasnički dio:2/14 Šokčević Illija,Austrija, Wien, Hellwag Strasse 1/15 Suvlasnički dio: 2/14 Šokčević Vlado, Austrija, Wien, Novara Gasse 41/9 Suvlasnički dio: 1/14 Šokčević Miroslav, Slavonski Brod, Vladimira Gortana 43 Suvlasnički dio: 1/14 Tokić Adela, Nuštar, Željeznička 26

ORANICA (Krčevine)

77/2

Suvlasnički dio: 6/14 Šokčević Slavko, Zagreb, Rudeška cesta 68 Suvlasnički dio: 2/14 Šokčevič Mijo, Austrija, Wien, Abele Gasse 2/1/3 Suvlasnički dio:2/14 Šokčević Illija,Austrija, Wien, Hellwag Strasse 1/15 Suvlasnički dio: 2/14 Šokčević Vlado, Austrija, Wien, Novara Gasse 41/9 Suvlasnički dio: 1/14 Šokčević Miroslav, Slavonski Brod, Vladimira Gortana 43 Suvlasnički dio: 1/14 Tokić Adela, Nuštar, Željeznička 26

ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)

74/2

Suvlasnički dio: 1/2 Lukić Savo, Milošev, Rajevo Selo, Vladimira Nazora Suvlasnički dio: 1/2 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatske vode

ORANICA (Krčevine)

74/2

Suvlasnički dio: 1/2 Lukić Savo, Milošev, Rajevo Selo, Vladimira Nazora Suvlasnički dio: 1/2 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatske vode

ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)

71/2 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatske vode, JVD

ORANICA (Krčevine)


ORANICA (Krčevine)


PUT (Zib) NERAZVRSTAN

A CESTA 1226/2


PUT (Zib) NERAZVRSTAN

A CESTA

Tablica 1.7: Popis katastarskih čestica u k.o. Posavski Podgajci


k.o. Posavski Podgajci k.o. Posavski Podgajci

Broj k.č.


kućni broj


zgrada

Broj k.č.


kućni broj


zgrada


NASIP (Savske njive)


NASIP

1128/2 Republika Hrvatska, ŠUMA (Buće) 1128/2 Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

ORANICA (Savske njive)








Broj k.č.


kućni broj


zgrada

Broj k.č.


kućni broj


zgrada

1129/2

Suvlasnički dio: 1/6 Marojević Milka, Posavski Podgajci Suvlasnički dio: 1/6 Marojević Zorka, Posavski Podgajci Suvlasnički dio: 1/6 Kobaš Anđelka OIB: 87287525215; Posavski Podgajci, M. Gupca 24 Suvlasnički dio: 1/6 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatskih voda Suvlasnički dio: 1/6 Marojević Anđa, Posavski Podgajci Suvlasnički dio: 1/6 Marojević Andrija, Posavski Podgajci


1129/2

Suvlasnički dio: 1/6 Marojević Milka, Posavski Podgajci Suvlasnički dio: 1/6 Marojević Zorka, Posavski Podgajci Suvlasnički dio: 1/6 Kobaš Anđelka OIB: 87287525215; Posavski Podgajci, M. Gupca 24 Suvlasnički dio: 1/6 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatskih voda Suvlasnički dio: 1/6 Marojević Anđa, Posavski Podgajci Suvlasnički dio: 1/6 Marojević Andrija, Posavski Podgajci


1130/2

Suvlasnički dio: 1/6 Kobaš Anđelka,Posavski Podgajci, M.Gupca 24 Suvlasnički dio: 1/6 Josipović Pera, OIB:93817027216 , Posavski Podgajci, M. Gupca 15 Suvlasnički dio: 1/6 Radonić Anđa, Srbija, Platičevo kod Rume Suvlasnički dio: 3/6 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatskih voda


1130/2

Suvlasnički dio: 1/6 Kobaš Anđelka OIB: 87287525215, Posavski Podgajci, M.Gupca 24 Suvlasnički dio: 1/6 Josipović Pera, r. Marojević, Posavski Podgajci, M. Gupca 15 Suvlasnički dio: 1/6 Radonić Anđa, Platicev Suvlasnički dio: 3/6 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatskih voda


1131/2

Suvlasnički dio: 1/2 Ostojić Živan, Posavski Podgajci, Savksa 25 Suvlasnički dio: 1/2 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatskih voda


1131/2

Suvlasnički dio: 1/2 Ostojić Živan, Jovin, Posavski Podgajci, Savksa 25 B Suvlasnički dio: 1/2 Republika Hrvatska, pod upravljanjem Hrvatskih voda



NEPLODNO (Savske njive)











1453 Opće dobro na upravljanje Općina Drenovci

PUT (Savske njive)

NERAZVRSTANA CESTA

1453 Opće dobro na upravljanje Općina Drenovci

PUT NERAZVRSTAN

A CESTA




























Broj k.č.


kućni broj


zgrada

Broj k.č.


kućni broj


zgrada





























































































1204/3



1204/3



1201/3



1201/3










Broj k.č.


kućni broj


zgrada

Broj k.č.


kućni broj


zgrada

1200/3



1200/3




































KANAL (Savske njive)




PUT (Savske njive)


PUT

1344/4 Republika Hrvatska, JD, pod upravljanjem Hrvatske vode

ŠUMA (Savske njive)











1177/ 13

Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode


1177/ 13

Republika Hrvatska, JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode







ŠUMA (Desićevo)


ŠUMA (Desićevo)


NASIP (Savske njive)


NASIP


ŠUMA (Desićevo)


ŠUMA (Desićevo)

Tablica 1.8: Popis katastarskih čestica nalazišta materijala

NALAZIŠTA NALAZIŠTA


GUNJA 2 GUNJA 2


Broj k.č.


kućni broj


zgrada

Broj k.č.


kućni broj


zgrada

1025/1 Republika Hrvatska ŠUMA (Gornji

poloj) 1025/1 nema ZK uloška







RAJEVO SELO 2 RAJEVO SELO 2


Broj k.č.


kućni broj


zgrada

Broj k.č.


kućni broj


zgrada


PAŠNJAK (Gornji poloj)


ORANICA (Gornji poloj)

1.5.9 OPIS NAMJENE GRAĐEVINE

Namjena predmetne građevine zaobalne berme je dodatno pozitivno opterećenje nožice

nasipa i izdizanje puta što ujedno čini pozitivan utjecaj na ukupnu stabilnost nasipa. Berma

omogućuje pristupanje nasipu teškoj mehanizaciji i za vrijeme obrane od poplava, a svojom

težinom poboljšava stabilnost nožice nasipa i umanjuje mogućnost sloma nasipa za taj kritični

slučaj.

Namjena vodonepropusne zavjese je sprječavanje procjeđivanja podzemnih voda ispod

tijela nasipa kroz sloj dobropropusnog tla u zaobalje te izvedbom do vodonepropusne podloge

sprječavanje iznošenja slojeva tla procjeđivanjem ispod nasipa i time doprinosi stabilnosti

nasipa.

1.5.10 OBLIKOVANJE GRAĐEVINE

Predmetna građevina zaobalne berme sa drenom i pristupnim putom ima dva

karakteristična poprečna profila, opisana i prikazana u dijelu tehničkog opisa 1.5.1. Berma, na

slikama Slika 1.4 i Slika 1.5. Poprečni profil berme ima širinu krune 8,0 m i poprečni nagib 3%, a

nagib pokosa prema nožici je 1:2, plošni dren od drenažnog materijala obloženog geotekstilom

sa uređenjem nožice kamenim materijalom u debljini sloja 60 cm. Ovisno o okolnom terenu i

visini krune berme, ugrađuje se iznad plošnog drena neselektirani pješčani i glineni materijal

koji tada čini tijelo berme. Berma u čitavom svom profilu u profilu krune ima pristupni put, od

tucaničkog materijala. Trasa planiranog zahvata berme je usporedna sa trasom obrambenog

lijevoobalnog savskog nasipa.

Predmetna građevina vodonepropusne zavjese i vodne berme prikazana je

karakterističnim poprečnim profilom na slici Slika 1.7 te opisana u dijelu tehničkog opisa 1.5.2.

Vodonepropusna zavjesa izvodi se mlazno injektiranim monofulidnim stupnjacima, promjera 70

cm, jednoosno na razmaku 60 cm, sa dubinom injektiranja od 6,5-9,5 m u pijesku uz jedan 1-

3 m jalovog bušenja od površine terena. Vodonepropusna zavjesa se izvodi na potezu od cca

1,8 km, sa vodne strane uz lijevoobalni savski nasip od kanala Stružno III kroz mjesto Gunja

sve do mosta za granični prijelaz Gunja. Izvod vodonepropusne zavjese na teren zatvara se

izvedbom glinene berme koja se naslanja na vodni pokos nasipa, širine u kruni 4,0 m te visine






berme cca 1,0 m. Sa zaobalne strane usporedno sa nasipom izvodi se makadamski pristupni

put.

Predmetna građevina zaobalne berme i vodonepropusne zavjese sa vodnom bermom je

oblikovana prema i u skladu je sa prostorno planskom dokumentacijom.

1.5.11 NAČIN PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA INFRASTRUKTURU

Pristup građevini omogućen je pomoću projektiranih priključaka berme na postojeće

rampe i putove prema naseljima, detaljnije objašnjen u točki 1.5.3. ovog tehničkog opisa.

Planirana građevina se ne priključuje na postojeću komunalnu i drugu infrastrukturu.

1.5.12 UTJECAJ PLANIRANOG ZAHVATA NA OKOLIŠ I PRIRODU

Planirani zahvat odnosi se na modernizaciju savskog nasipa od CS Konjuša do dionice

sanacije nasipa Topola iz 2014.g., cca km 12+200 nasipa prema idejnom rješenju do cca km

33+700 nasipa prema idejnom rješenju, tj. dogradnju potrebnih građevinskih objekata (berma,

pristupni put, vodonepropusna zavjesa) u cilju ojačavanja i pristupa na pojedinim dionicama

postojećeg nasipa. Planirani zahvat prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN

61/14, Prilog III, točka 2. Infrastrukturni projekti, podtočka 2.2. Kanali, nasipi i druge građevine

za obranu od poplave i erozije obale) spada u kategoriju zahvata za koje se provodi ocjena o

potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u okviru kojeg ce se provesti i postupak prethodne

ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.

1.5.12.1 Utjecaj na krajobraz

1.5.12.1.1 Utjecaji za vrijeme pripreme i izvođenja zahvata

Utjecaj zahvata sagledava se temeljem obilježja zahvata, te promjena koje nastaju u prostoru

kao rezultat svih aktivnosti na modernizaciji nasipa.

Predmetni zahvat obzirom na mogući utjecaj na krajobraz i uporabni aspekt može se podijeliti

na:

1. dio zahvata koji je trajan i koji je povezan direktno sa nasipom, te

2. dio zahvata koji je privremen, (utjecaj je ograničenog trajanja), i obuhvaća radove na

otvaranju i privremenoj eksploataciji nalazišta materijala za izgradnju nasipa, te

izgradnju pristupnih putova do nalazišta.

Razlikovna komponenta između dvije grupe radova je prvenstveno u trajnosti zahvata, te

lokacijama pojedinih elemenata obzirom na postojeći zaštitni nasip, a s tim su direktno povezani

i mogući utjecaji na okoliš:






1. Svi elementi zahvata koji se odnose na modernizaciju postojećeg nasipa i direktno su

povezani sa nasipom, imaju trajni karakter. Od nekoliko razmatranih varijanti tehničkog

rješenja ojačanja nasipa, na većem dijelu nasipa odabrana je varijanta sa izgradnjom

zaobalne berme i pristupnog puta po bermi. Na mjestima duž nasipa gdje zbog

izgrađenih objekata i infrastrukture nije bilo moguće planirati bermu, predviđena su

tehnička rješenja koja su ograničena na postojeći nasip i ne zadiru u okolni prostor.

Za ovaj dio zahvata, za slučaj u najvećem dijelu sa izgradnjom zaobalne berme, ne očekuje

se značajan utjecaj na postojeći krajobraz. Novo izgrađena berma će u krajobraznoj slici

područja funkcionirati kao sastavni dio postojećeg nasipa, a može se očekivati i ublažavanje

utjecaja postojećeg nasipa na vizualnu sliku zaobalne strane. Dodavanjem nižeg objekta, kao

svojevrsne stepenice uz postojeće mjestimično i vrlo visoke nasipe (visina nasipa se kreće i do

6.5m), pozitivno će se utjecati na vizualnu percepciju visine nasipa.

2. Dio zahvata koji se odnosi na nalazišta materijala i pristupne putove, imati će drugačiji

utjecaj na krajobraz u odnosu na dio zahvata uz postojeći nasip. Formiranje nalazišta i

iskop materijala izvoditi će se u prostoru inundacije u blizini samog nasipa, na

površinama sa različitim načinima korištenja.

Utjecaj nalazišta, uslijed iskopa materijala biti će privremen i ograničen na fazu

rekonstrukcije nasipa i izgradnje bermi na zaobalnoj strani. Prestankom eksploatacije u

novonastalom iskopu spontano će nastati novo vodno tijelo, punjenjem iskopa putem

podzemnih i poplavnih voda.

Uslijed formiranja vodnog tijela kao novog krajobraznog elementa neće nužno nastati

značajan utjecaj na postojeći krajobraz. Blizina vodnog toka Save, te česta plavljenja

inundacijskog područja, u dijelu godine za posljedicu često imaju nastanak privremenih bara,

koje u sušnom periodu nestaju. Ove prirodne cikluse izmjena vodnih elemenata, prate i izmjene

u sastavu vegetacije, što rezultira dinamičnim izmjenama u krajobrazu, u odnosu na manje

prostorne cjeline.

U odnosu na postojeće većinom prirodno stanje inundacijskog područja, nalazišta

materijala se nakon eksploatacije, mogu dobro uklopiti u okolni prostor, uz provođenje svih

propisanih mjera zaštite tijekom projektiranja i izvođenja zahvata.

U određenoj mjeri kao značajan, može se pretpostaviti utjecaj nalazišta, koje je

predviđeno na lokaciji unutar zatvorenog šumskog sklopa. Za ovu dionicu predviđena su dva

nalazišta, nalazište Gunja 2 i Rajevo Selo 2, koja se ne nalaze unutar zatvorenog šumskog

sklopa, nego na inundacijskom prostoru pašnjaka .

Kod nalazišta uslijed uklanjanja šumske vegetacije i utjecaja uslijed promjene stanišnih

prilika na okolnu šumsku vegetaciju, utjecaj zahvata će biti veći u odnosu na ostala nalazišta.

Završetkom eksploatacije i prepuštanjem nalazišta prirodnim procesima, povratak u prvobitno

stanje biti će znatno duži u odnosu na ostala nalazišta.






Kako bi predmetni zahvat sa aspekta utjecaja na krajobraz bio prihvatljiv, potrebno je u

projektnu dokumentaciju ugraditi mjere zaštite okoliša. Propisane mjere odnose se na fazu

planiranja zahvata, korištenja zahvata (eksploataciju nalazišta), i neposredno po završetku

eksploatacije. Na taj način utjecaj bi se sveo na najmanju moguću mjeru.

Propisanim mjerama zaštite, nastoji se stvoriti uvjete što sličnije prirodnim, kako bi se

osiguralo da se bez naknadnih intervencija u što kraćem roku, prostor vrati u stanje prije

poduzimanja zahvata.

1.5.12.1.2 Utjecaji za vrijeme korištenja zahvata

Za vrijeme korištenja zahvata novo izgrađena berma će u krajobraznoj slici područja

funkcionirati kao sastavni dio postojećeg nasipa, a može se očekivati i ublažavanje utjecaja

postojećeg nasipa na vizualnu sliku zaobalne strane. U odnosu na postojeće većinom prirodno

stanje inundacijskog područja, nalazišta materijala se nakon eksploatacije, mogu dobro uklopiti

u okolni prostor, uz provođenje svih propisanih mjera zaštite tijekom projektiranja i izvođenja

zahvata.

1.5.12.2 Utjecaj od povećanih razina buke


Povećana razina buke za vrijeme pripreme i izvođenja planiranog zahvata bit će

privremenog karaktera, najvećim dijelom ograničena na područje gradilišta, osim na dijelovima

zahvata koji će se izvoditi u blizini naselja. Prema čl. 17. - Radovi na otvorenom prostoru i na

građevinama, Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04), tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65

dB(A). U razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od

dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije

prijeći vrijednosti iz Tablice 1. članka 5. Pravilnika.

Tijekom zemljanih radova predviđa se da će na gradilištu biti kamioni za prijevoz

zemljanog materijala, kamioni damperi, buldožeri, bageri, utovarivači i bageri utovarivači na

gusjenicama, te vibro nabijač za zbijanje tla. Ovisno o potrebi, odnosno o vremenu u kojem će

se ti radovi odvijati izvođač će odrediti potrebni broj strojeva. Rad građevinskih strojeva i

prometnih sredstava koja će se koristiti za prijevoz građevinskog materijala, sasvim sigurno će

povećati razinu buke i vibracija tla na širem području zahvata tijekom trajanja radova. Razine

buke i vibracija ovisit će o vrsti građevinskih radova koji se budu obavljali, vrsti korištenih

građevinskih strojeva i vrsti prijevoza.

Tijekom izvođenja radova izgradnje zahvata očekuje se pojačan promet prometnicama

na području planiranog zahvata uslijed povećanog kretanja vozila, građevinske mehanizacije i

kamiona na lokacije gradilišta, te se očekuje utjecaj od buke i vibracije u naseljima smještenim

uz županijske i lokalne prometnice. Utjecaj koji se očekuje povećanjem razine buke i vibracije






umjerenog je intenziteta, kratkotrajan je i prestaje završetkom izgradnje planiranog zahvata na

lokaciji.

S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj planiranog zahvata na povećanje

razine buke tijekom pripreme i izgradnje ocijenjen je kao manje značajan negativan utjecaj.

1.5.12.3 Utjecaji za vrijeme korištenja zahvata

Za vrijeme korištenja zahvata ne predviđa se utjecaj planiranog zahvata na povećanje

razine buke.

1.5.12.4 Utjecaj na kvalitetu zraka


Tijekom izgradnje, građevinski strojevi će producirati ispušne plinove (CO2, CO, NOx) i

prašinu pri izvođenju bušenja, iskopa, utovara i odvoza iskopanog materijala. Kao posljedica

prašenja moguća je privremena povećana količina lebdećih čestica u okolini gradilišta. Emisija

prašine na gradilištu će ovisiti o vrsti i intenzitetu građevinskih radova, kao i o meteorološkim

uvjetima. Tako će suho i vjetrovito vrijeme pogodovati širenju oblaka prašine. Generalno

gledajući, radi se o kratkotrajnim utjecajima manjeg intenziteta. Mjere koje se primjenjuju na

gradilištu moraju osigurati da utjecaj tijekom građenja bude u granicama prihvatljivosti, posebno

za stanovnike okolnih naselja. Također je važno da se pri odabiru pristupnih putova na

gradilište izbjegava prolazak kroz naseljena područja kada je to moguće, kako bi utjecaj na

lokalno stanovništvo tijekom izvođenja radova bio minimalan. S obzirom na prepoznate

utjecaje, mogući utjecaj planiranog zahvata na kakvoću zraka tijekom pripreme i izgradnje

ocijenjen je kao privremen, manje značajan negativan utjecaj na okoliš.


Za vrijeme korištenja zahvata ne predviđa se utjecaj planiranog zahvata na kvalitetu

zraka.

1.5.12.5 Utjecaj na floru i faunu

1.5.12.5.1 Utjecaj za vrijeme pripreme i izvođenja radova

Staništa i biljne vrste

Općeniti utjecaji na staništa tijekom izgradnje predloženoga zahvata opisani su kroz

utjecaje na staništa u okviru analize bioraznolikosti. Ovdje će se detaljnije promotriti potencijalni

utjecaji na staništa i biljne vrste koji su određeni kao ciljevi očuvanja područja ekološke mreže

unutar kojih se predviđa izvođenje radova.

Utjecaj na staništa ciljeve očuvanja prvenstveno je sagledan kroz potencijalnu pojavu

ciljeva očuvanja unutar obuhvata zahvata. Prisutnost ciljeva očuvanja procijenjena je putem GIS

analize i podloge karte staništa temeljene na nacionalnoj klasifikaciji staništa (2014).

Obuhvaćene površine staništa ciljeva očuvanja stavljene su u odnos s odgovarajućim

površinama staničnog tipa unutar svakog područja ekološke mreže kao i u odnosu na površine






stanišnih tipova na razini svih POVS područja u Hrvatskoj. Rezultati provedene procjene

prikazani su u tablici (15).

U POVS područjima Dvorina i Gajna prema karti staništa na području obuhvata zahvata

ne nalaze se staništa ciljevi očuvanja. U ostala tri POVS područja utvrđene su određene

površina unutar obuhvata zahvata na kojime se potencijalno mogu pojaviti šumske sastojine

koje su određene kao ciljevi očuvanja u tim područjima.

Od tri staništa jedan je prioritetni stanišni tip – cilj očuvanja i to Aluvijalne šume (Alno-

Padion, Alnion incanae, Salicion albae) (91E0*), dok su ostala dva staništa tipa: Poplavne

miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus

angustifolia (91F0) i Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume

Carpinion betuli (9160).

Za prioritetni stanišni tip 91E0* utvrđeno je da se prema korištenoj karti staništa

pojavljuje na lokacijama predviđenima za zahvate modernizacije nasipa u ukupnoj površini od

7,74 ha što čini 0,01% ukupne površine stanišnog tipa u svim POVS područjima ekološke

mreže na nacionalnoj razini. Unutar pojedinih promatranih područja postotak površine ovog

stanišnog tipa obuhvaćen predloženim zahvatom iznosi 0,06% (Sava nizvodno od Hrušćice),

0,55% (Vlakanac – Radinje) i 0,39% (Spačva JZ).

Za cilj očuvanja 91F0 utvrđeno je da u POVS području Vlakanac-Radinje dolazi u

obuhvatu predviđene modernizacije nasipa čime je obuhvaćeno 0,62% ukupne površine

stanišnog tipa u tom području. U POVS području Sava nizvodno od Hrušćice ovaj se stanišni tip

nalazi unutar obuhvata lokacije nalazišta materijala (Babina Greda 2 i Babina Greda 3) zbog

čega će doći do trajne promjene stanišnog tipa iz šumskog u slatkovodno stanište. Obuhvaćena

površina stanišnog tipa iznosi 0,57% od ukupne površine stanišnog tipa u tom području

ekološke mreže, a na nacionalnoj razini obuhvaćeno je oko 0,01% ukupne površine cilja

očuvanja.

Za cilj očuvanja 9160 procijenjeno je da u POVS području Spačva JZ potencijalno odlazi

u obuhvatu radova modernizacije nasipa. Procijenjeno je da se u obuhvatu modernizacije

postojećeg nasipa nalazi 0,06% ukupne površine ovog cilja očuvanja u POVS području Spačva

JZ, što je na nacionalnoj razini ekološke mreže zanemarivo.

Kao što je već navedeno, u slučaju radova modernizacije nasipa površine stanišnih

tipova – ciljeva očuvanja ne predstavljaju stvarne površine stanišnog tipa, nego potencijalnu

mogućnost pojave stanišnog tipa u blizini izvođenja planiranih radova. Navedene potencijalno

ugrožene površine u stvarnosti su značajno manje ako se uzme obzir da će se radovi izvoditi na

već postojećem nasipu. No, potrebno je posebnu pažnju posvetiti planiranju radova i njihovom

izvođenju kako bi se izbjegla potreba za uklanjanjem vegetacije uz radilište zbog kretanje

građevinskih strojeva.






Tablica 1.9: Potencijalna pojavnost staništa ciljeva očuvanja unutar užeg obuhvata predloženog zahvata u POVS područjima ekološke mreže

Ihtiofauna

Temeljem sagledanoga ocjenjuje se da zahvat modernizacije, odnosno dogradnje nasipa

ne bi trebao nužno utjecati na populacije riba u samoj rijeci Savi, odnosno ne očekuju se veći

negativni utjecaji jer je planirano izvođenje radova izvan riječnih staništa za vrijeme nižih

vodostaja.

Mogući utjecaj na ihtiofaunu, može se javiti kao posljedica radova iskapanja materijala za

dogradnju nasipa, kroz narušavanje kvalitete vode, onečišćenje i direktne utjecaje na riblje

vrste.

Na mjestima gdje će se vršiti iskop materijala za dogradnju nasipa tzv. nalazišta predviđeni

radovi će se obavljati unutar samog inundacijskog prostora. Ukoliko radovi budu duže trajali i






ukoliko se iskopani materijal ne bude na vrijeme uklonio može doći do zamućenja i onečišćenja

rijeke prilikom podizanja razine vodostaja.

Nekoliko nalazišta se nalazi uz samu riječnu obalu što može za posljedicu imati

onečišćenje i narušavanje fizikalno-kemijskih uvjeta u rijeci prilikom vađenja materijala.

Također, dugoročno gledano, na takvim mjestima može doći i do erozije obale i prodiranja rijeke

u iskopni bazen (nalazište). Dio nalazišta nalazi se unutar šumskih sastojina koje će biti

potrebno posjeći, stoga postoji opasnost, ako se na vrijeme ne uklone, da prilikom podizanja

razine rijeke posječena debla se nađu rijeci.

Zbog lokaliziranosti planiranih zahvata iskapanja materijala ocjenjuje se da zahvatom

neće biti ugrožene čitave populacije pojedinih vrsta ihtiofaune, već samo njihovi dijelovi na

mjestima zahvata.

Ornitofauna

Prilikom provedbe planiranih aktivnosti izgradnje zahvata, utjecaji na ornitofaunu, ciljeve

očuvanja analiziranih područja ekološke mreže, očitovat će se u privremenoj promjeni stanišnih

uvjeta, uzrokovanoj povišenim razinama buke, povećanim emisijama prašine i ispušnih plinova,

te zauzimanju određenih površina.

Ukoliko se pojedine vrste nalaze na planiranom području izvođenja zahvata za

pretpostaviti je da će one uslijed izvođenja radova izbjegavati ovo područje kada se očekuju

kratkotrajni, lokalni utjecaji u vidu stvaranja buke i prašenja tijekom izvođenja zemljanih radova.

Uz dobru organizaciju gradilišta i pridržavanjem mjera zaštite ovi utjecaji smatraju se manje

značajnim i prihvatljivim.

Planirani radovi izgradnje zahvata u blizini i na području sprudova i strmih riječnih obala,

te šumskih i livadnih staništa mogu izravno utjecati na ciljne vrste ornitofaune vezane za

naprijed navedena staništa.

Temeljem korištenih podataka i analizom staništa na području zahvata ne može se

isključiti nepovoljan utjecaj predmetnog zahvata na ugrožene vrste ptica ciljeve očuvanja.

Ostale vrste ciljevi očuvanja područja ekološke mreže

Za vrijeme pripreme i izvođenja radova očekuju se kratkotrajni utjecaji uslijed rada

strojeva i mehanizacije koji se očituju kroz širenje čestica prašine i stvaranje buke te

degradacije manjeg dijela staništa koji će se koristiti za pristup mehanizaciji. Očekuje se da će

ciljne vrste izbjegavati područje zahvata za vrijeme trajanja radova. Ovi utjecaji privremenog su

karaktera a dobrom organizacijom gradilišta i pridržavanjem mjera zaštite mogu se svesti na

minimalnu razinu.






1.5.12.6 Utjecaj na kakvoću vode

Prisutnost građevinske mehanizacije i ljudi na gradilištu te izvođenje zemljanih i

građevinskih radova tijekom izgradnje zahvata može privremeno negativno utjecati na vodna

tijela u okolici zahvata uslijed:

nepravilnog rada i nepridržavanja mjera zaštite propisanih u projektu organizacije

gradilišta

kvara na transportnim vozilima i građevinskoj mehanizaciji, te curenja goriva i/ili

maziva; tijekom pretakanja odnosno punjenja istih gorivom, motornim ili

hidrauličkim uljima kada u vodotoke, ali i u podzemlje mogu prodrijeti navedeni

onečišćivači; nepoštivanja zabrane servisiranja vozila, te skladištenja goriva i

maziva.

neodgovarajućeg rješenja odvodnje i zbrinjavanja sanitarno-fekalnih otpadnih

voda na gradilištu.

1.5.12.7 Utjecaj na tlo


Neposrednu podlogu i šire područje zahvata izgrađuju holocenski klastiti (siltovi, gline,

sitnozrni pijesci i sl.) koje imaju visok koeficijent trošenja (mehaničkog, erozijskog i sl). Isto tako,

imaju i vrlo veliku hidrauličku propusnost. U pojasu bliže toku Save propusnost je

proporcionalna u vertikalnom i u horizontalnom smjeru. Međutim udaljavanjem od Save raste

vertikalna u odnosu na horizontalnu propusnost. Sukladno tome za očekivati je da će se u dijelu

udaljenijem od toka rijeke povećavati stabilnost i smanjivati mogućnost likvefakcije. Iz litološkog

sastava podloge na području zahvata može se zaključiti da se radi o stabilnom području u

prirodnim uvjetima i uvjetima građenja, dakle posebni geotehnički uvjeti nisu potrebni. Pri tome,

treba voditi računa da je u podlozi zahvata prisutan, pijesak i prahovi koji u slučaju većih

dubokih iskopa sa oštrim zasjecima padina mogu generirati urušavanja i kliženja odnosno

likvefakcije. Zbog toga je bitno voditi računa o nagibima kosina, nosivosti i stabilnosti podloge,

posebno u dijelovima manipulativnih površina gdje treba zaštiti tlo od erozijsko-abrazijskih

utjecaja i eventualnih oštećenja. Generalno, utjecaj planiranog zahvata na tlo tijekom izgradnje

zahvata očituje se u prenamjeni i gubitku prirodnih karakteristika tala na području izgradnje

zahvata.


Izgrađeni nasip imati će pozitivan utjecaj na šire područje oko samog nasipa. To se

odnosi se na promjene u režimu voda i to na redukciju plavljenja područja izvan područja

zahvata. Na prostoru od nasipa intenzitet plavljenja će se smanjiti pa će se procesi koji su

posljedica hidromorfnog vlaženja smanjivati, a povećavat će se utjecaj procesa automorfnog

vlaženja. Time će se i produktivnost i pogodnost tala za poljoprivrednu proizvodnju povećavati.

Također, na području planiranog zahvata smanjit će se unos onečišćujućih tvari koje su bile

nanošene plavljenjem.






1.5.12.8 Utjecaj na naselja i prometnice


Planirani zahvat presijeca na pojedinim lokacijama planirane i postojeće infrastrukturne

sustave (prometne i dr.), te je izvođač radova dužan tijekom pripreme (npr. na područjima gdje

dolazi do preklapanja zahtjeva prometnih rješenje lokalne zajednice s planiranim rješenjem,

navedeno je potrebno uskladiti u projektnoj dokumentaciji višeg reda) i izvođenja zahvata

obavijestiti nadležne službe, te zaštititi postojeće građevine i instalacije od oštećenja.

U slučaju prekida neke od komunalnih instalacija izvoditelj mora u najkraćem roku obaviti

popravak prema uputama i uz nadzor nadležne komunalne stručne službe. Također

napominjemo da u okviru ulaznih podloga za predmetnu Studiju, te na nivou Idejnog rješenja

zahvata nije razrađeno pitanje pristupnih cesta gradilištima zahvata tj. pravac kretanja vozila i

strojeva, te dovoz i odvoz materijala i otpada, a što će biti utvrđeno na višem nivou projektne

dokumentacije. S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj planiranog zahvata na

postojeće infrastrukturne sustave tijekom pripreme i izgradnje ocijenjen je kao manje značajan

negativan utjecaj.


Za vrijeme korištenja zahvata ne predviđa se utjecaj planiranog zahvata na

infrastrukturne sustave.

1.5.12.9 Utjecaj od nastanka otpada


Tijekom izvođenja radova u sklopu izgradnje zahvata nastat će različite vrste otpada.

Navedeni otpad potrebno je privremeno skladištiti, te predati ovlaštenim osobama na daljnje

gospodarenje u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13.

Tijekom izgradnje zahvata tj. pripremnih radova (čišćenje terena, površinsko krčenje i sl.)

i građevinskih radova, te transporta i rada mehanizacije očekuje se nastanak slijedećih vrsta

otpada u skladu s Pravilnikom o katalogu otpada NN 90/15. (Tablica 1.10.):






Tablica 1.10:. Grupe i podgrupe otpada koji se očekuje tijekom izgradnje zahvata sukladno

Pravilniku o katalogu otpada NN 90/15

S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj od nastanka otpada tijekom pripreme i

izgradnje zahvata ocijenjen je kao manje značajan negativan utjecaj. Navedeni utjecaj biti će

smanjen propisanim mjerama zaštite (privremeno skladištenja otpada, te predaja ovlaštenoj

osobi uz odgovarajuće gospodarenje istim) u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju

otpadom NN 94/13.


S obzirom da se tijekom korištenja zahvata neće generirati otpad, ne očekuje se utjecaj

zahvata na nastanak otpada za vrijeme korištenja planiranog zahvata.

1.5.12.10 Akcidentne situacije


Tijekom izvođenja radova u sklopu izgradnje zahvata u slučaju moguća su onečišćenja

opasnim tvarima (npr. goriva, ulja ili drugi anorganski spojevi), uslijed čega bi došlo do

onečišćenja površinskih i podzemnih voda u neposrednoj podlozi, a potom i podzemne vode. S

obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj u slučaju akcidenta tijekom pripreme i izgradnje

zahvata ocijenjen je kao manje značajan negativan utjecaj.







Poplave koje su se dogodile 2014. godine svojim intenzitetom i opterećenjem na

postojeće nasipe, uzrokovale su puknuće nasipa. Sa ekološkog gledišta, ta akcidentna situacija

dovela je do značajnog negativnog onečišćenja tla i vodotoka na poplavljenom području. Cilj

ovog projekta je ispitivanje stabilnosti postojećih nasipa, te izgradnja mjera kojima bi se ta

stabilnost povećala, te kojima bi se omogućio nesmetan pristup nasipu za buduće krizne

situacije. Time će se povećati sigurnost nasipa, a samim time smanjiti vjerojatnost pojavljivanja

ovakvih iznimnih akcidentnih situacija.

1.5.13 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Opće mjere

1. Građevinski materijal i druge materijale štetne za okoliš (pogonska goriva,

maziva, PVC materijale i dr.) privremeno skladištiti na nepropusnoj podlozi

definiranoj projektom organizacije gradilišta.

2. Na samom gradilištu zabranjeno je servisiranje vozila, te skladištenje goriva,

maziva i sl. kao bi se izbjeglo eventualno onečišćenje okoliša štetnim tvarima.

3. Onemogućiti odnosno spriječiti onečišćenje rijeke Save, te predvidjeti i prevenirati

izvanredne te nepredviđene situacije (izlijevanje goriva, maziva, ulja, kemikalija i

sl.)

4. Ne odlagati otpad i građevinski materijal unutar inundacijskog područja kako pri

višem vodostaju ne bi došlo do ispiranja ili otplavljivanja nizvodno.

1.6 OPIS ISPUNJENJA TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU

1.6.1 MEHANIČKA OTPORNOST I STABILNOST

Građevina je projektirana tako da opterećenja koja na nju mogu djelovati tijekom

građenja i uporabe ne mogu dovesti do neželjenih posljedica navedenih u članku 9. Zakona o

gradnji (NN 153/13, 20/17).

1.6.2 SIGURNOST U SLUČAJU POŽARA

Na građevini nema zapaljivih dijelova. Građevina je projektirana tako da su u slučaju

izbijanja požara osigurani navodi iz članka 10. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17).

1.6.3 HIGIJENA ZDRAVLJE I OKOLIŠ

Građevina je projektirana tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju

za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika na održavanju, te da nema iznimno veliki utjecaj na

kvalitetu okoliša ili klimu, tijekom građenja, uporabe ili uklanjanja kao rezultat bilo čega

navedenog u članku 11. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17).






1.6.4 SIGURNOST I PRISTUPAČNOST TIJEKOM UPORABE

Građevina je projektirana tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgode ili

oštećenja tijekom uporabe ili oštećenja tijekom uporabe u skladu s člankom 12. Zakona o

gradnji (NN 153/13, 20/17). Pristupačnost tijekom uporabe osigurana je s zaobalne strane

pristupnim putovima i priključcima berme na rampe i putove koji vode prema naseljima.

1.6.5 ZAŠTITA OD BUKE

Građevina je projektirana tako da buka koju zamjećuju osobe koje se nalaze u blizini

ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovom zdravlju i koja im omogućuje spavanje,

odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.

1.6.6 GOSPODARENJE ENERGIJOM I OČUVANJE TOPLINE

U građevini nisu predviđene elektro instalacije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i

provjetravanje.

1.6.7 ODRŽIVA UPORABA PRIRODNIH IZVORA

Građevina je projektirana tako da se tijekom izgradnje ili uklanjanja iste građevine

budu zajamčeni navodi iz članka 15. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17).

Materijali predviđeni za uporabu su:

geotekstil

pijesak i glina,

cement i bentonit

lomljeni kamen.

Oznaka poglavlja : E-008-17-16-PG01 Rev. 0

Projektant :

Goran Grget,

dipl. ing. građ.

Geokon-Zagreb d.d.


NAZIV PROJEKTA:






2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE




2. PROGRAM KONTROLE 2-1 Oznaka projekta: E-008-17-16

I OSIGURANJA KVALITETE Zagreb, studeni 2017.

2.1 OPĆENITO

Ovaj prikaz mjera osiguranja kvalitete u procesu projektiranja se odnosi na mjere

provedene tijekom projektiranja u svrhu postizanja zadovoljavajuće kvalitete projekta.

Sustav kontrole i osiguranja kvalitete u projektiranju zasniva se na sljedećim mjerama:

1. Mjere osiguranja kvalitete projektiranja

2. Mjere osiguranja kvalitete izvedbe

3. Opće mjere zaštite na radu

2.2 MJERE OSIGURANJA KVALITETE IZVEDBE

2.2.1 OPĆENITO

Sve što se odnosi slijedeće aktivnosti provoditi prema OTU za radove u vodnom

gospodarstvu (2011.):

izrada plana izvođenja radova i popis mehanizacije (poglavlje 0-09)

izmjene projekta ili vrste radova i promjene količina (poglavlje 0-10)

naknadni i nepredviđeni radovi (poglavlje 0-11)

način mjerenja količina (poglavlje 0-12)

uvođenje izvođača u posao (poglavlje 0-13)

materijali i proizvodi za ugradnju (poglavlje 0-14 i 0-15)

organizacija gradilišta (poglavlje 0-16)

2.2.2 IZVOĐAČ

Izvođač radova je dužan prije početka radova detaljno pregledati projekt i staviti na

njega eventualne primjedbe. Ukoliko pronađe nepravilnosti mora na to upozoriti projektanta.

Izvođač radova je dužan prije početka radova izraditi Projekt organizacije građenja kojim

se definira plana rada i plana organizacije gradilišta. Plan rada treba sadržavati organizaciju i

opremu gradilišta, dinamiku izvođenja te popis mehanizacije i tehničkih karakteristika opreme.

Planom organizacije gradilišta uređuje se organizacija transporta i deponiranja materijala

potrebnog za rad. Plan rada i organizacije gradilišta daje se na uvid Nadzornom inženjeru i

Projektantu koji mogu tražiti njegovu izmjenu uz pismeno obrazloženje. Da bi se upoznali uvjeti






na terenu, Izvođač radova treba obići lokaciju objekta. Pitanju pristupa lokaciji, uređenju

radilišta, kao i kretanju po samom radilištu treba posvetiti posebnu pažnju.

Izvođač radova mora posjedovati certifikate za materijale koji se ugrađuju te ih zajedno

sa nalazima ostalih kontrola treba dostavljati nadzornom inženjeru radi praćenja kvalitete i

sigurnosti radova. Nadzorni inženjer nadalje prema dogovoru i potrebi dobivene podatke

dostavlja projektantu.

2.3 POSEBNE MJERE OSIGURANJA KVALITETE ZA IZVEDBU BERME I VODONEPROPUSNE ZAVJESE

2.3.1 PRIPREMNI RADOVI

2.3.1.1 Priprema gradilišta

Svi radovi na pripremi gradilišta se izvode u skladu sa projektom, propisima, ovim

programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG),

zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 0-16 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

2.3.1.1.1 Općenito

Izvođač će osigurati ili postaviti na gradilištu zgrade i uređaje za svoje potrebe i potrebe

investitora na lokaciji koju odredi nadzorni inženjer, u skladu s Projektom organizacije građenja

(POG).

Nakon što od nadzornog inženjera primi nalog za početak radova, izvođač će održavati i

servisirati sve postojeće zgrade i uređaje na gradilištu, i to za sve vrijeme trajanja nadzora nad

građevinskim radovima.

Zgrade i uređaji na gradilištu, za potrebe investitora, sastoje se od glavnog ureda,

laboratorija za kontrolna ispitivanja i zgrade za smještaj osoblja. Svi navedeni objekti moraju

imati svu potrebnu infrastrukturu kao što su struja, telefon, voda, pristupne ceste, parkirališta,

odvodnju, kanalizaciju itd., ako ugovorom o građenju nije drugačije određeno.

Izvođač će osigurati, postaviti ili izgraditi zgrade za svoje potrebe i potrebe investitora u

skladu s POG-om. Izvođač mora izvesti sva čišćenja, izravnavanja, zatrpavanja za ceste,

temelje zgrada, parkirališta i izvesti odgovarajuću kanalizaciju, odvodnju gradilišta prema uputi i

odobrenju investitora na zemljištu koje mu je dodijeljeno.

Nakon što je ugovor ispunjen, sve zgrade i objekti na gradilištu, rađeni za potrebe

investitora, zajedno s namještajem, opremom i uređajima ostaju u vlasništvu investitora.






2.3.1.1.2 Pristupne ceste i parkirališta

Postojeće pristupne ceste i parkirališta trebaju biti izvedeni prema POG-u, uputama

nadzornog inženjera ili zahtjevima iz ugovora.

Pristupne ceste i parkirališta moraju se redovno održavati. Poslove održavanja obavlja

izvođač. Troškovi održavanja su uključeni u ukupnoj cijeni građenja, ako ugovorom o građenju

nije drugačije određeno.

2.3.1.1.3 Privremene građevine

Izvođač snosi odgovornost za projekt, specifikacije, izvođenje i kasnije uklanjanje svih

privremenih građevina koje su potrebne za dovršenje građevine.

Prije započinjanja radova na bilo kojem dijelu privremene građevine, izvođač je dužan

nadzornom inženjeru dostaviti projekt sa svim nacrtima i, ako se to traži, potrebnim proračunima

za dotični dio privremene građevine. Na mjestima gdje privremena građevina neposredno

dodiruje bilo koji dio stalne građevine, nacrti i proračuni moraju jasno prikazati odnos, ilustrirati

redoslijed montaže i prikazati opterećenja i naprezanja na stalnu građevinu ili sa stalne

građevine.

Troškovi privremenih građevina smatrat će se, osim tamo gdje je to u ugovoru izričito

navedeno, uključenima u cijenu radova na stalnoj građevini i neće se dodatno plaćati za te

radove.

2.3.1.2 Održavanje transportnih putova

Ovaj opis se odnosi na:

privremene transportne putove

održavanje transportnog puta

Sve makadamske putove je nužno održavati i po završetku radova vratiti u prvobitno

stanje.

Rad obuhvaća skidanje humusa, uređenje temeljnog tla, ugradnju razdjelnog geotekstila

i ugradnju kamenog materijala. Rad uključuje i nabavu i dopremu kamenog materijala i nabavu i

dopremu razdjelnog geotekstila.

Ugradnja kamenog materijala izvodi se u dva sloja sa zbijanjem. Donji sloj je debljine 30

cm i ugrađuje se kameni materijal granulacije 30 – 150 mm. Gornji sloj je debljine 10 cm i

ugrađuje se kameni materijal granulacije 0 – 32 mm. Zahtijevani modul stišljivosti mjeren

kružnom pločom Ø 30 cm iznosi Ms > 40 MPa. Potrebna je ugradnja razdjelnog geotekstila na

dno iskopa (OTU 2-08.3), gustoće 300 g/m2 i vlačne čvrstoće 15 kN/m (u oba smjera).






Pod kamenim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kamene

drobine i šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi na prisutnost vode (materijali iskopne

kategorije "A" i dio materijala iskopne kategorije "C").

Udio sitnih čestica, određen prema normi HRN EN 933-1, ne smije biti veći od udjela

sitnih čestica propisanih razredom UF|5 (HRN EN 13285, točka 4.3.1).

Maksimalna veličina zrna smije biti jednaka najviše polovici debljine sloja, ali ne veća od

40 cm (pri čemu se dopušta da 15% zrna bude veličine i do 50 cm) odnosno prema uvjetima iz

projekta.

Kameni materijal ugrađen u nasipani sloj mora ispunjavati zahtjeve dane u tablici:

Tablica 2.1 Zahtjevi za kameni materijal:

Tehničko svojstvo Položaj nasipanih slojeva Uvjeti kvalitete

Modul stišljivosti Ms (MN/m

2)

- najmanje 40

Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je nasipani materijal smrznut,

odnosno, kada na trasi ima snijega i leda.

Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog kamena i m2 ugrađenog geotekstila.

Rad na izvedbi privremenog makadamskog puta mora biti obavljen u skladu sa

projektom, propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom

organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 2-10 OTU-a za

radove u vodnom gospodarstvu.

2.3.2 GEODETSKI RADOVI

Neposredni geodetski radovi pri građenju vodnih građevina jesu:

1. izrada posebnih geodetskih podloga za potrebe projektiranja;

2. položajno i visinsko iskolčenje točaka građevine ili osi trase vodotoka, kanala,

nasipa te građevina iznad njih;

3. iskolčenje poprečnih profila nasipa, kanala, vodotoka;

4. izmjera poprečnih profila vodotoka;

5. održavanje osnovnih geodetskih točaka, točaka operativnog poligona te repera;

6. održavanje svih iskolčenih oznaka na terenu u cijelom razdoblju izgradnje

objekta;






7. izračun obujma (kubatura) izvedenih radova;

8. izrada snimka izvedenog stanja i

9. legalizacija izgrađenog objekta.

U geodetske radove spada i primopredaja i održavanje svih osnovnih geodetskih

podloga i nacrta koje investitor predaje izvođaču na početku radova.

Opseg izvedenih geodetskih radova mora biti takav da u svemu zadovoljava potrebe

građenja, kontrole građenja, obračun izvedenih radova te drugih razloga koji uvjetuju izvršenje

radova.

Izvođač geodetskih radova mora nadzornom geodetskom inženjera dati na odobrenje

plan i program geodetskih radova.

Nadzorni inženjer mora biti odmah obaviješten o izvršenju programa te imati na

raspolaganju svu dokumentaciju izvođača.

Svi geodetski radovi se izvode u skladu sa projektom, propisima, ovim programom

kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima

nadzornog inženjera i poglavljem 1-01 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

2.3.2.1 Iskolčenje osi trase i građevina

Opis radova

Iskolčenje osi trase ili građevina obuhvaća sva geodetska mjerenja kojima se podaci iz

projekta prenose na teren. U ove radove spadaju:

1. iskolčenje osi trase ili građevina;

2. iskolčenje projektiranih poprečnih profila;

3. osiguranje iskolčenih točaka za vrijeme gradnje.

Nadzorni geodetski inženjer i izvođač geodetskih radova trebaju utvrditi stvarno stanje

referentnih geodetskih točaka na terenu. U slučaju uništenja uspostavljenih točaka dogovorit će

njihovu obnovu na teret investitora.

Zahtjevi kvalitete

Točnost i pouzdanost referentnih geodetskih točaka mora biti u skladu s geodetskim

Pravilnicima i normama za pojedine vrste mjerenja te u skladu sa zahtjevima za točnost

izvođenja pojedinih radova, prema ovim ili posebnim tehničkim uvjetima.






Ukoliko nadzorni inženjer iskaže sumnju u pouzdanost izvođenja nekih radova utvrđenih

projektom, može radove obustaviti. Tada je izvođač geodetskih radova, po nalogu nadzornog

inženjera, dužan ponoviti mjerenja.

Geodetska kontrola, u položajnom i visinskom smislu, provodi se za čitavo vrijeme

građenja.

Ako nadzorni inženjer nije zadovoljan kvalitetom geodetskih podataka, ima pravo sva

mjerenja povjeriti drugoj stručnoj osobi, odnosno tvrtci.

Obračun radova

Izmjera, izrada situacija i izrada posebnih geodetskih podloga obračunava se po m2,

odnosno hektaru (ha).

Cijene iskolčenja ili snimanja linijskih građevina obračunavaju se po kilometru (km).

2.3.2.2 Osiguranje iskolčene osi ili trase građevine

Nakon preuzimanja iskolčenja osi ili trase građevine izvođač geodetskih radova dužan je

sve preuzete točke osigurati na način da se tijekom građenja ili po njegovom završetku

navedene točke mogu obnoviti.

Osim detaljnih točaka trase, odnosno drugih građevina izvođač je dužan osigurati i sve

referentne točke uzduž trase nasipa, kanala, vodotoka ili pojedinačnih građevina.

2.3.2.3 Snimanje i iskolčenje poprečnih profila linijskih objekata

Prije nasipavanja brane ili nasipa, odnosno iskopa kanala, rovova i ostalih linijskih

građevina, izvođač geodetskih radova dužan je iskolčiti poprečne profile građevine prema

podatcima iz projekta.

U ovisnosti o uvjetima terena, odnosno osobitostima građevine i načinu rada, poprečni

profili se iskolčavaju na razmacima od 5 do 50 m.

Na sve razlike između profila iz glavnog projekta i novo snimljenih profila, izvođač je

geodetskih radova dužan o tome izvijestiti nadzornog geodetskog inženjera.

Iskolčenje poprečnih profila nasipa i kanala obračunava se po dužnom metru (m).

2.3.2.4 Iskolčenje građevina

Obveza je izvođača geodetskih radova obaviti iskolčenje svih građevina prema projektu i

podacima o iskolčenju. Prije toga izvođač geodetskih radova treba nadzornom geodetskom

inženjeru dati na uvid i odobrenje nacrta iskolčenja točaka u vodoravnom i vertikalnom smislu te

plan osiguranja iskolčenih točaka.






Izvođač geodetskih radova dužan je iskolčavati trasu ili točke objekta, poprečne profile,

obavljati osiguranje i kontrolu za vrijeme građenja na način primjeren uvjetima rada na

gradilištu.

Rad na iskolčenju linijskih građevina obračunava se po km duljine, a iskolčenja svih

drugih građevina prema m2.

2.3.2.5 Kontrola za vrijeme građenja

Izvođač radova dužan je za vrijeme građenja stalno održavati sve iskolčene točke

građevina, točke iskolčenih poprečnih profila kao i referentne geodetske točke.

Za čitavo vrijeme građenja izvođač mora stalno kontrolirati preciznost izvođenja radova.

Kontrolira se os trase i rubnjaci ili nožice linijskih građevina u vodoravnom i visinskom smislu.

Kod građenja nasipa, nasutih brana i sličnih zemljanih konstrukcija iskolčenja osi treba u

principu obnavljati na svaki 1,0 - 1,5 m izvedene visine. Za velike nasute brane i nasipe visine

veće od 10 m, osim obnavljanja iskolčenja osi, izvođač geodetskih radova mora u navedenim

visinskim intervalima iskolčiti i kontrolirati granice različitih materijala.

Nakon izgradnje linijskog objekta investitor ima pravo tražiti obnovu, odnosno kontrolu

izvedene osi trase objekta.

2.3.2.6 Predaja po završetku radova

Po završetku svih radova na linijskim i drugim objektima, a prije tehničkog prijama,

izvođač je dužan po izvođaču geodetskih radova, na zahtjev investitora, obnoviti os trase,

odnosno točaka objekta te svih referentnih geodetskih točaka. Napravljeni elaborat predaje se,

uz zapisnik, investitoru.

I nadzorni geodetski inženjer, prije tehničkog prijama, ima pravo tražiti od izvođača

radova dodatna geodetska mjerenja izgrađenog objekta.

Uobičajeno je obračun geodetskih radova iskazivati po m2, odnosno hektaru (ha).

2.3.3 ČIŠĆENJE TERENA

Prije početka radova i tijekom radova nadzorni inženjer preuzima svaku fazu radova

posebno, o čemu vodi evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan

pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklađenost

s projektom. U cijenu su uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km

prema nalogu investitora.

Svi radovi na čišćenju terena se izvode u skladu sa projektom, propisima, ovim








2.3.3.1 Sječenje i skupljanje šiblja do Ø = 10 cm

Sječenje raslinja obavlja se sječenjem istog što bliže tlu i ručnim izvlačenjem na

udaljenost do 20 m. Radovi se ne smiju izvoditi prije mjeseca lipnja, zbog gniježđenja ptica

močvarica.

Kontrola se obavlja vizualno nakon izvlačenja raslinja i odvoza sa gradilišta.

Obračun se vrši prema m2 iskrčene površine mjerenjem na terenu.

Strojno sječenje raslinja do promjera Ø 10 cm

Strojno sječenje raslinja do Ø 10 cm motornim pilama obavlja se sječenjem istog što

bliže tlu, kresanjem sitnih grana i ručnim izvlačenjem van mjesta rada na udaljenost do 20 m.

Krupnije raslinje se reže na 1 m dužine i slaže kao drvo za ogrjev ili u druge svrhe, a sitnije

grane privremeno deponiraju.

Ručno sječenje raslinja do promjera Ø 10 cm

Ručno sječenje raslinja 5-10 cm sjekirama izvodi se udarcima što bliže tlu, najčešće

na nepristupačnom terenu gdje nije moguć rad motornim pilama. Porušeno raslinje se izvlači

van mjesta rada, krešu se sitne grane, deponiraju u privremene deponije na udaljenosti do 20 m

i uklanjaju. Krupne grane i stabla se režu na dužinu 1 m, slažu i odvoze sa gradilišta.

2.3.3.2 Sječenje stabala motornom pilom Ø 10 – 30 cm i veća

Stabla Ø 10 – 30 cm i preko 30 cm, se sijeku motornim pilama što bliže tlu. Nakon

rušenja stabla sitne grane se krešu ručno te izvlače van mjesta rada na udaljenost do 20 m i

uklanjaju. Debla i krupne grane se režu na dužinu od 1 m, izvlače na udaljenost 20 m van

mjesta rada i slažu u pravilne hrpe i odvoze sa gradilišta (odvoz korisnog drveta na udaljenost

do 20 km prema nalogu investitora).

Tijekom radova motornom pilom radnici su dužni:

poznavati i pridržavati se obveznih sigurnosnih propisa za rad motornom pilom;

rabiti osobnu zaštitnu opremu;

održavati motor, lanac i vodilicu motorne pile na odgovarajući način;

poznavati radnu tehniku sječe i rušenja stabala;

poznavati osnove prve pomoći u slučaju ozljeđivanja suradnika.






Kada se debla prevoze na veće udaljenosti, tada se režu na dužinu 4-6 m. Tada ih je

potrebno kamionskim dizalicama tovariti u kamione i odvesti sa gradilišta.

Stabla Ø 10 – 30 cm i veća treba posjeći što bliže tlu. Kontrola izvođenja se obavlja

vizualno nakon sječenja i uklanjanja sa gradilišta.

Obračun se vrši prema komadu posječenih stabala brojanjem na terenu prije same

sječe.

2.3.3.3 Strojno vađenje panjeva

Rad predviđa strojno vađenje panjeva promjera Ø 10-30 cm i preko 30 cm,

otkopavanjem bagerima ili vađenjem dozerom sa riperima te njihovim sakupljanjem van mjesta

rada na udaljenosti do 20 m.

Panjevi Ø 10-30 cm i veći mogu se vaditi otkopavanjem bagerima. Otkopava se zemlja

oko panja sve dok nije moguće potezanjem bagerske lopate ili posebnog alata iščupati panj iz

zemlje.

Panjevi se mogu vaditi i potezanjem riperima ili nožem dozera.

Strojno vađenje panjeva Ø 10-30 cm i većih treba izvesti tako da se uz panjeve izvadi i

veći dio žilja. Prije početka rada panjeve koji se vade treba vidno označiti. Deponiranje je

potrebno obaviti sa što manje zemljanog materijala na panju. Kontrola se obavlja vizualno

tijekom rada i nakon završetka vađenja.

Obračun se vrši po komadu izvađenog panja brojanjem i označavanjem na terenu prije

vađenja.

2.3.3.4 Strojni utovar i odvoz panjeva

Strojni utovar panjeva promjera Ø 10-30 cm i preko 30 cm obavlja se bagerom ili

utovarivačem u kamione kipere i odvozi na pripremljenu deponiju.

Izvađeni panjevi se sa deponije utovaruju na kamione kipere bagerima ili utovarivačima i

odvoze na pripremljenu deponiju. Istovar se obavlja kipanjem. Panjevi se najčešće odvoze u

prirodne jame gdje se nakon deponiranja zatrpavaju zemljom debljine min. 1 m. Ukoliko ne

postoje prirodne jame, bagerom se kopaju umjetne i u njih deponiraju panjevi i zatrpavaju

zemljom. Posebno je bitno da nadsloj zemlje iznad zatrpanih panjeva ne bude manji od 1 m,

zbog kasnijih radova ili obrade terena. Zemljište s kojeg su panjevi odvezeni treba dovesti u

prijašnje stanje ravnanjem dozerima.

Kod utovara treba voditi računa da se svi panjevi utovare i odvezu, a zemljište poravna i

dovede u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom za vrijeme izvođenja radova.

Obračun se vrši po komadu odvezenih panjeva brojanjem na terenu prije vađenja

panjeva.






2.3.3.5 Strojno zakapanje panjeva

Strojno zakapanje panjeva se obavlja dozerom ili bagerom tako da se iskopa rupa

određenih dimenzija (najčešće područje inundacije), dovoljno široka i duboka za ukapanje

onoliko panjeva koliko ih je u blizini izvađeno ili dovezeno.

Panjevi se dozerom doguraju u rupu ili iskipaju iz kamiona. Nakon što se svi predviđeni

panjevi nađu u rupi, gusjenicama se pređe preko panjeva, radi zbijanja. Zatim se preko panjeva

razastre zemlja sa nadslojem od najmanje 1 m, uz nekoliko prelazaka gusjenicama radi

zbijanja.

Kod ukapanja panjeva potrebno je voditi brigu da je iznad panjeva dovoljan nadsloj

zemlje, a da se zemljište nakon zakapanja poravna i dovede u prijašnje stanje. Kontrola se

obavlja pregledom za vrijeme izvođenja radova.

Obračun se vrši po komadu zakopanih panjeva brojanjem na terenu prije zakapanja.

Rad obuhvaća iskop jame, guranje panjeva, guranje zemlje i razastiranje zemlje.

2.3.4 ZEMLJANI RADOVI

2.3.4.1 Iskop humusa

Rad obuhvaća površinski iskop humusa i njegov prijevoz na mjesto stalnog ili

privremenog odlagališta. Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, ovim



Humus se iskopava strojno u debljini od 20 – 60 cm. Identifikacija humusnog sloja kod

izvedbe obavlja se na osnovi mirisa, boje, sastojaka biljnih i životinjskih ostataka koji podliježu

procesu razlaganja kao i količine ukupnih organskih tvari. Ako humusni sloj i tlo pogodno za

uređenje u temeljno tlo, nije moguće jasno odijeliti vizualnim načinom, debljina humusa

određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari prema HRN U.B 1.024 ili

drugoj važećoj normi. Humus se smatra površinsko tlo sa sadržajem organskih tvari većim od

10%.

Prije početka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku. Nakon izvedenih

radova potrebno je izraditi završnu geodetsku snimku.

Prije početka radova i tokom radova nadzorni inženjer kontrolira radove o čemu vodi

evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih

radova te usklađenost s projektom.

Rad se obračunava u kubičnim metrima (m3) stvarno iskopanog humusa u sraslom

stanju, prema dokaznici, a plaća se po ugovorenoj jediničnoj cijeni u koju je uključen iskop,

prijevoz u odlagalište sa razastiranjem i planiranjem deponije.






2.3.4.2 Iskop zemljanog materijala "C" kategorije

Ovaj rad obuhvaća široke iskope, guranje materijala i utovar iskopanog materijala u

prijevozna sredstva. Iskop se obavlja prema visinskim i položajnim kotama iz ovog projekta te

projektiranim i propisanim nagibima pokosa, a uzimajući u obzir geomehanička svojstva tla i

zahtijevana svojstva za namjensku upotrebu iskopanog materijala. U ovom projektu izvodi se

strojni iskop zemljanog materijala "C" kategorije za uređenje temeljnog tla i zasijecanje nasipa u

stepenicama te guranje do 30 m sa odlaganjem na privremenu deponiju te iskope na nalazištu.

Rad obuhvaća i selektiranje materijala, prosušivanje, vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije

plastičnom folijom. U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Izbor vrste

strojeva i njihov broj predviđeni su POG-om i odabranom tehnologijom iskopa.

Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje, prilikom iskopa takvi se

materijali moraju odmah utovariti, prevesti i ugraditi u nasipe ili istovariti na mjesto privremenog

ili stalnog odlagališta. Privremene deponije materijala predviđenih u ovom projektu opisane su

pod točkom 3.7.3. ovog Programa kontrole i osiguranja kvalitete. Nagib radnih pokosa pri

iskopu je u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata tla do 1:3 za sitnozrnata vezana

koherentna tla. Materijali ove kategorije najčešće se upotrebljavaju za izradu nasipa. Kako ih

često dobivamo iskopom u plitkim zemljanim usjecima ili zasjecima, količina vlage obično im je

visoka, a mogu sadržavati i veliku količinu organskih tvari.

S obzirom na to, da se tijekom rada provjerava kvaliteta materijala laboratorijskim

ispitivanjima predviđenim u poglavlju 2-09 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu (izrada

nasipa), a na osnovi kriterija navedenih u tom poglavlju određuje se njihova pogodnost. Pri

iskopavanju moraju se na svim mjestima promjena tla uzeti odgovarajući uzorci za ispitivanje

pogodnosti tla za predviđenu namjenu.

Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i

osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog

inženjera i poglavljima 2-02, 2-03 i 12-05.1 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

Obračun radova

Količine širokog iskopa za obračun utvrđuju se mjerenjem stvarno izvedenog iskopa tla u

sraslom stanju, u okviru projekta ili prema izmjenama koje odobrava nadzorni inženjer.

Rad se plaća po kubičnom metru iskopa u sraslom stanju po jediničnim cijenama iz

ugovora.

U jediničnu cijenu uračunati su svi radovi na iskopu materijala s utovarom u prijevozna

sredstva, radovi na uređenju i čišćenju pokosa, planiranje iskopanih i susjednih površina te

izvođač nema pravo zahtijevati bilo kakvu dodatnu naknadu za taj rad.






2.3.4.2.1 Iskop stepenica i zasjeka na nasipu

Rad obuhvaća iskope stepenica za dren i uređenje temeljnog tla. Iskop se izvodi prema

profilima i mjerama danim u projektu ili po odredbi nadzornog inženjera (2-03 OTU).

Temeljno tlo mora na stepenicama i zasjecima imati traženu zbijenost, odnosno biti

uređeno ovisno o vrsti tla i visinskom položaju.

Iskop stepenica mjeri se i obračunava po stvarno iskopanoj količini sraslog tla, u

kubičnim metrima (m3), za "C" kategoriju materijala, računajući i utovar u prijevozno sredstvo.

Na poprečnim se profilima na mjesto ucrtanih stepenica unosi postotak pojedine kategorije tla,

što je osnova za konačni obračun ukupnih količina iskopa stepenica svake kategorije materijala.

Iskop stepenica i zasjeka plaća se po kubičnom metru iskopanog tla po jediničnim

cijenama u koje je, osim iskopa, uključeno i prebacivanje iskopanog materijala u nasip,

potrebno oblikovanje ploha na padini, zasjeku i u temeljnom tlu. Za višak iskopa, koji nije

iskazan projektom ili odobren od nadzornog inženjera, troškove plaća izvođač.

2.3.4.3 Guranje, prebacivanje, utovar, prijevoz i razastiranje materijala



inženjera i poglavljem 2-07. OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

Guranje materijala

Rad obuhvaća guranje iskopanog materijala kategorije "C", od mjesta iskopa do mjesta

odlaganja, obično u nasip ili odlagalište.

Količina preguranog materijala mjeri se u kubičnim metrima iskopanog sraslog materijala

prema projektu i stvarno preguranog na određenu udaljenost.

Prijevoz materijala kamionima

Rad obuhvaća prijevoz iskopanog materijala kategorije "C" od mjesta iskopa, koje može

biti u usjeku, rovu, kanalu ili nalazištu, do mjesta istovara, obično u nasip ili odlagalište. Pored

navedenog, prijevozom su obuhvaćeni i lomljeni kamen i kameni agregati.

Količina prevezenog materijala mjeri se i obračunava u kubičnim metrima (m3) iskopa u

sraslom stanju prema projektu ili zahtjevu nadzornog inženjera, na određenu udaljenost. Ako se

prijevoz izvodi iz nalazišta, prijevoz se mjeri i obračunava po kubičnom metru (m3) izrađenog

nasipa.






Utovar materijala

Sipki materijal iz iskopa ili deponije strojno se tovari u kamione (kiperi). Utovar materijala

obavlja se utovarivačima te prevozi kamionima do mjesta istovara. Rad obuhvaća utovar

materijala utovarivačem ili bagerom.

Rad se obračunava u m3 stvarno utovarene količine u sraslom (ili rastresitom) stanju

koja se određuje iz projektne dokumentacije (troškovnik).

Prebacivanje materijala

Rad obuhvaća prebacivanje iskopanog materijala bagerom sa mjesta iskopa, gdje

tehnološki nije moguće na drugi način prebaciti materijal do mjesta ugradnje ili utovara u

prijevozno sredstvo.

Rad se obračunava u m3 stvarno prebačene količine u sraslom (ili rastresitom) stanju

koja se određuje iz projektne dokumentacije (troškovnik).

Razastiranje materijala

Razastiranje materijala se obavlja dozerima. Materijal se razastire na određenoj zadanoj

površini, određene debljine sloja i određenoj udaljenosti u skladu sa projektom ili odluci

nadzornog inženjera.

Rad se obračunava u m3 razastrtog materijala u određenom sloju.

Planiranje materijala

Rad obuhvaća strojno planiranje zemlje na željenu točnost, a odnosi na planiranje

pokosa nasipa, planiranje dna iskopa te planiranje materijala oko objekata nakon njihove

izgradnje.

Zahtjevi se odnose na ravnost, estetski izgled isplanirane površine i njenog uklapanja u

prirodni okoliš, kao i na ostvarene padove terena prema prijemnicima te na točnost provedenog

planiranja neposredno uz objekte, uz dozvoljeno odstupanje ± 3 cm od projektiranog pada

prema projektu.

Radovi se obračunavaju po m2 isplanirane površine sa nužnim iskopom lokalnih

izbočina i strojnim razastiranjem.






Strojno preguravanje materijala

Preguravanje se obavlja dozerima. Rad obuhvaća još i guranje materijala (zatrpavanje)

u slojevima od 30 cm sa strojnim nabijanjem do potrebne zbijenosti, (prema zahtjevima iz OTU-

a za radove u vodnom gospodarstvu) koju kontrolira nadzorni inženjer.

Obračunava se po m3 ugrađenog i zbitog materijala do prirodne zbijenosti.

Zatrpavanje

Manjak zemljanog materijala za te svrhe uzima se sa deponija, obavlja utovar u

transportna vozila odvoz na udaljenost od 30 – 1500 m te istovar. Strojno preguravanje treba

biti u slojevima od 30 cm. Također treba slojeve strojno zbiti nabijačima. Zbijanje slojeva do

prirodne zbijenosti treba obaviti u optimalnim uvjetima rada uz optimalnu vlagu. Zbijanje se

izvodi prema zahtjevima iz OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu. Ovu zbijenost mora

kontrolirati izvođač, a provjerava i odobrava nadzorni inženjer. Tek nakon izvedenih ovih radova

ostatak deponija se ugrađuje u poljske putove ili razastire i planira.

2.3.4.4 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem

Ovaj rad obuhvaća sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da

bez štetnih posljedica preuzme opterećenje od nasipa.




Opis izvođenja radova

Kod vezanih tala temeljno se tlo uređuje tek pošto je uklonjen sloj gline i organske gline

(humusa) do predviđene kote sa površina na kojim se vrši nasipavanje. Tlo s kojeg je skinut

humus treba prije svega dovesti u stanje vlažnosti koje omogućuje optimalni utrošak energije

zbijanja. To se postiže vlaženjem ili rahljenjem i sušenjem tla. Tek kada materijal postigne

optimalnu vlažnost po standardnom Proctorovu postupku, pristupa se zbijanju. Rad obuhvaća

planiranje i ravnanje podloge, nabijanje prolaskom strojeva i valjanjem. Na uređeni teren

postavlja se geotekstil, koji je ujedno i dio drena.

Kod materijala osjetljivih na vodu, veliku pažnju treba posvetiti očuvanju temeljnog tla od

prekomjernog vlaženja. Tehnologiju i dinamiku rada (u smislu koordiniranja radova na skidanju

humusa i uređenju temeljnog tla) treba podesiti tako da se, ako vlažnost dopusti, temeljno tlo

zbije odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme građenja mora biti osigurana odvodnja

temeljnog tla.






Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajućim sredstvima

za zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla.

Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni

Proctorov postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm

(ovisno o vrsti materijala). Radi se najmanje jedno ispitivanje na svakih 500 m2 uređenog

temeljnog tla. U sljedećoj tablici dani su kriteriji za ocjenu kvalitete temeljnog tla:

Tablica 2.2 Kriteriji za ocjenu kvalitete temeljnog tla:

Vrste materijala Proctorov stupanj zbijenosti Sz (%)


2)

Zemljani materijali: materijal "C" kategorije iskopa – sve gline niske do visoke plastičnosti i prahovita tla

Projektirani nasip je viši od 2 m 95 20

Kontrolna ispitivanja

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima,

stanju vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2

uređenog temeljnog tla.

Obračun radova

Rad se mjeri i obračunava po kvadratnom metru (m2) stvarno uređenog temeljnog tla

sukladno zahtjevima projekta.

Plaća se po ugovorenim jediničnim cijenama u koje je uračunato čišćenje, planiranje,

eventualno rijanje tla radi sušenja, vlaženja i zbijanje, tj. potpuno uređenje temeljnog tla sa

mehaničkim zbijanjem.

2.3.4.4.1 Uređenje temeljnog tla zamjenom sloja slabo nosivog temeljnog tla boljim materijalom

Rad uključuje iskop sloja slabo nosivog materijala u temeljnom tlu s odvozom u

odlagalište, te njegovu zamjenu izradom zbijenog nasipanog sloja od boljeg materijala.

Iskop materijala u sloju određene debljine obavlja se prema uvjetima iz OTU-a radove u

vodnom gospodarstvu.






Materijal za zamjenu predlaže izvođač. Izvođač mora osigurati i sva potrebna ispitivanja

radi uvida u njegovu kakvoću. Primjenu tog materijala mora odobriti nadzorni inženjer.

Debljina sloja koji će se zamijeniti treba biti određena projektom, a ako nije, određuje se

na pokusnoj dionici. Na pokusnoj dionici određuje se tehnologija rada, vrsta strojeva za zbijanje

i način njihova rada. Dužina pokusne dionice iznosi najmanje 50 m. Na pokusnoj dionici ispituje

se zbijenost materijala na način i po metodama OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu, te

vrijede i kriteriji za ocjenu kvalitete iz istog.

Zbijenost se ispituje najmanje na pet mjesta. Svi troškovi u vezi s pokusnom dionicom

padaju na teret izvođača (u slučaju da pokusna dionica ne zadovolji tražene uvjete), a ako ona

zadovolji u pogledu kvalitete i ako se uklapa u trasu nasipa, priznaje se kao potpuno završeni

zamjenjujući sloj.

Izvedeni zamjenjujući sloj mjeri se i obračunava u kubičnim metrima (m3) potpuno

završenog i zbijenog sloja.

2.3.4.5 Izrada berme

Berma se izvodi krunom širine 8,0 m i poprečnim nagibom 3% te nagibom pokosa 1:2.

Kota krune je promjenjiva i prikazana je na uzdužnom i poprečnim profilima. Izgradnja berme je

predviđena od pješčanog i glinenog materijala sa nalazišta u inundaciji. Na temeljno tlo

postavlja se geotekstil. Materijal se ugrađuje u slojevima uz zbijanje prema uvjetima danim u

ovom poglavlju.

Ovaj rad obuhvaća nasipanje, razastiranje, prema potrebi vlaženje ili sušenje, te

planiranje materijala u nasipu prema dimenzijama i nagibima danim u projektu, kao i zbijanje

prema zahtjevima iz poglavlja 2-09 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.



inženjera i poglavljem 2-09. i 12-05.2 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.


Svaki sloj nasipanog materijala mora biti razastrt vodoravno u uzdužnom smjeru ili

nagibu koji je najviše jednak projektiranom uzdužnom nagibu nivelete. Od toga se može

odstupiti jedino pri izradi silaznih rampi za dublje udoline, kada slojevi nasipa mogu biti i u

većem nagibu. U poprečnom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni poprečni nagib u svim

fazama izrade.

Svaki nasuti sloj mora se zbijati u punoj širini odgovarajućim sredstvima za zbijanje.

Zbijati treba od nižega ruba prema višemu.

Materijal treba navoziti po već djelomično zbijenom nasipu, po mogućnosti uvijek po

novom tragu, tako da se i nasipavanjem omogući određeno i jednolično zbijanje slojeva nasipa.






S nasipavanjem novog sloja nasipa može se početi tek kada je prethodni sloj dovoljno zbijen i

kada je tražena zbijenost dokazana ispitivanjem.

Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja nasipanog materijala mora biti u skladu s

vrstom nasipanog materijala i dubinskim učinkom strojeva za zbijanje.

Ako ne postoje provjerena iskustva o mogućnosti zbijanja s određenim nasipanim

materijalom i strojevima, debljina nasipanog sloja određuje se na pokusnoj dionici. Ispitivanje se

obavlja na pokusnoj dionici površine 500 m2, kako je niže navedeno.

Tekuća ispitivanja


Proctorov postupak (Sz) ili određivanje Modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm

(ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 1000 m2 svakog sloja nasipa, te ispitivanje

granulometrijskog sastava nasipanog materijala najmanje na svakih 4000 m3 izvedenog nasipa.

Kontrolna ispitivanja


Proctorov postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm

(ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 2000 m2 svakog sloja nasipa, te ispitivanje

granulometrijskog sastava nasipanog materijala najmanje na svakih 8000 m3 izvedenog nasipa.

Na materijalima za izradu nasipa potrebno je provesti prethodna ispitivanja prema OTU

za zemljane radove, prikazana u tablici 2.3. Zemljani materijali moraju zadovoljavati uvjete

kvalitete prema navedenoj tablici.






Tablica 2.3 Prethodna ispitivanja materijala za izradu nasipa od zemljanih materijala:

Tehničko svojstvo Ispitna norma Uvjeti kvalitete

Sadržaj vode HRN U.B1.012 ili CEN ISO/TS 17892-1 ispituje se

Koeficijent nejednolikosti (granulometrijski sastav)

HRN U.B1.018 ili CEN ISO/TS 17892-4 d60/d10≥9

Udio sitnih čestica HRN U.B1.018 ili CEN ISO/TS 17892-4 >50%

Udio organskih tvari HRN.U.B1 024 (1968) <6%

Suha prostorna masa HRN EN 13286-2 (standardni Proctor)

≥1,50 Mg/m3 za nasipe visine do 3,0 m;

>1,55 Mg/m3 za nasipe više od 3,0 m

Optimalan sadržaj vode. wopt HRN EN 13286-2 (standardni Proctor) ≤25%

Granica tečenja, wL HRN U.B1.020 ili CEN ISO/TS 17892-12 ≤65%

Indeks plastičnosti, IP HRN U.B1.020 ili CEN ISO/TS 17892-12 ≤30%

Bubrenje nakon 4 dana potapanja u vodi

HRN U.B1.042 ili HRN EN 13286-47 <4%

Obračun radova

Rad na izradi nasipa od zemljanih, miješanih i kamenih materijala obračunava se

mjerenjem u kubičnim metrima (m3) ugrađenog i zbijenog nasipa.

Plaća se po jediničnoj cijeni u koju su uključeni svi radovi potrebni za izradu nasipa

dobava materijala, dovoz, razastiranje, vlaženje ili sušenje, zbijanje slojeva nasipa, planiranje

pokosa nasipa, te čišćenje okoline nasipa.

2.3.4.5.1 Izrada berme od neselektiranog zemljanog materijala

Pod neselektiranim materijalima podrazumijevaju se zemljani materijali, pijesci, glinoviti

šljunci (materijal iskopne kategorije "C"). Rad obuhvaća utovar na privremenoj deponiji,

dopremu, nasipanje, razastiranje, planiranje i uređenje slojeva nasipa sabijanjem.

Nasipavanje se radi u slojevima debljine do 30 cm. Pri određivanju pogodnosti zemljanih

materijala za izradu nasipa treba prethodno ispitati sve materijale iz usjeka i nalazišta, ako to

nije učinjeno u geotehničkom elaboratu, kao i utvrditi svaku promjenu materijala. Treba ispitati

najmanje dva uzorka za svaku vrstu materijala.

Kao jedan od kriterija za definiranje vrste materijala za izradu nasipa (zemljani, miješani

ili kameni) uzima se udio sitnih čestica, a izražava se kao maseni postotak prolaza materijala

kroz sito 0,063 mm.






Materijal se ne smije ugrađivati u nasip kada vlažnost prelazi granice koje omogućuju

postizanje propisane kvalitete ugradnje.

Nasipani materijal se ne smije ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako, u nasip se ne

smije ugrađivati snijeg, led ili smrznuti materijal.

Materijal ugrađen u nasipani sloj mora ispunjavati zahtjeve dane u sljedećoj tablici:

Tablica 2.4 Zahtjevi za materijal ugrađen u nasipani sloj:

Tehničko svojstvo Položaj nasipanih slojeva Uvjeti kvalitete

Proctorov stupanj zbijenosti Sz (%)

Slojevi nasipa visoki preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod

planuma posteljice krune - nasipa najmanje 95

Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice – krune nasipa

najmanje 100


2)

Slojevi nasipa visoki preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod

planuma posteljice krune - nasipa najmanje 20

Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice – krune nasipa

najmanje 25

Izrada zaobalne berme

Na zaobalnoj nožici nasipa izvodi se berma širine u kruni 8,0 m. Kruna berme izvodi se

sa poprečnim padom 3 % prema drenu. Pokos berme prema nožici izvodi se u nagibu 1:2 te

prelazi u završni sloj kamenog materijala koji pokriva plošni dren. Plošni dren je poprečno u

padu 3 % u smjeru nožice. Berma služi za opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta. Berma se

izvodi od neselektiranog zemljanog materijala iz iskopa i nalazišta. Materijal se ugrađuje u

slojevima uz zbijanje do modula stišljivosti Ms=20 MPa i/ili 95 % stupnja zbijenosti u odnosu na

standardni Proctor.

2.3.4.6 Izrada drenaže

Rad obuhvaća dopremu i ugradnju pješčanog materijala 0 - 30 mm za izradu drenaže.

Drenaža se izvodi od pješčanog materijala granulacije 0-30 mm, projektirane vodopropusnosti

1x10-3m/s, sa manje od 20% čestica sitnijih od 0,5 mm te manje od 10% čestica sitnijih od 0,1

mm. Doprema pješčanog materijala je sa nalazišta. Rad obuhvaća utovar, dopremu i ugradnju

materijala.



inženjera i poglavljem 12-05.9.2 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.







Na pripremljenu podlogu ugrađuje se dopremljeni materijal strojno u slojevima i nabija

laganim vibracijskim valjkom ili vibracijskom pločom. Ako je potrebno, može se tijekom zbijanja

polijevati vodom kako bi se postigla tražena zbijenost uz najmanje energije. Zbijenost

ugrađenog pjeskovitog materijala treba biti 70% relativne zbijenosti.

Zahtjevi kakvoće

Kakvoća ugrađenog pješčanog materijala mora odgovarati zahtjevima iz projekta, a

ugrađeni sloj mora imati propisanu debljinu. Tijekom ugradnje vizualno se provjerava materijal,

posebno njegov granulometrijski sastav. Zbijenost se kontrolira prema HRN U.B1.046 (Ms=25

MPa). Pijesak ne smije sadržavati organske primjese.

Rad se obračunava po metru kubičnom ugrađenog materijala. Jediničnom cijenom

obuhvaćena je nabava i doprema materijala do mjesta ugradnje i strojna ugradnja uz zbijanje.

2.3.5 UGRADNJA GEOTEKSTILA

Geotekstil se postavlja oko drenažnog materijala te ispod pristupnog puta.

Ugradnjom, omatanjem geotekstila oko drenažnog materijala sprječava se zapunjavanje

drenaže finim česticama i erozija materijala. Geotekstil ima funkciju razdvajanja, filtriranja i

dijelom dreniranja i nosivosti. Geotekstil je od polipropilena i ne dozvoljava se upotreba

recikliranih materijala.

Zahtjevi na proizvođača materijala i materijal:

Geotekstil mora biti proizveden od proizvođača koji je certificiran po EN ISO 9001.

GEOTEKSTIL ZA DRENAŽU

Površinska masa (g/m2) EN 965

EN ISO 9864 ≥ 300 g/m2

Debljina pri 2 kPa EN ISO 9863-1 ≥ 2,0 mm

Otpornost na CBR proboj EN ISO 12236 ≥ 1200 N

Vlačna čvrstoća u uzdužnom smjeru EN ISO 10319 ≥ 15,0 kN/m

Vlačna čvrstoća u poprečnom smjeru EN ISO 10319 ≥ 15,0 kN/m

Otvor pora HRN EN ISO 12956 O90 ≤ 0,08 mm (d85) O90 ≥ 0,05 mm

vodopropusnost (okomito na ravninu) E-DIN 60500-4 ili ASTM D 4176

kGmin > 10-6 m/s






vodopropusnost (okomito na ravninu) HRN EN ISO 11058 VIH50 > 3⋅10-3

m/s

GEOTEKSTIL ZA PUT UZ NASIP

Površinska masa (g/m2) EN 965 ≥ 300 g/m2

Vlačna čvrstoća u uzdužnom smjeru ≥ 15,0 kN/m

Vlačna čvrstoća u poprečnom smjeru ≥ 15,0 kN/m

Geotekstil za put uz nasip se ugrađuje ispod sloja kamenog materijala za razdvajanje

puta od tijela berme .

Prije ugradnje geotekstila treba ukloniti veće neravnine kako bi se geotekstil ugradio na

ravnu, odgovarajuće pripremljenu plohu. Spojeve geotekstila treba izvesti preklapanjem u

smjeru nasipanja materijala kako bi se izbjeglo klizanje geotekstila na mjestu preklopa. Za

dimenzije preklopa treba uzeti u obzir preporuke proizvođača. Odabir, metode ispitivanja,

materijala, upute za ugradnju geotekstila i osiguranje kakvoće propisuju Opći tehnički uvjeti u

poglavljima 2-08.3 i 3-02.1.

Predviđa se polaganje geotekstila na uređeno temeljno tlo. Spojevi geotekstila se

rješavaju preklopima od 20 cm.

2.3.6 MLAZNO INJEKTIRANJE STUPNJAKA - VODONEPROPUSNA ZAVJESA

Radovi na izvedbi mlaznog injektiranja sastoje se od:

pripremnih radova i pripreme lokacije,

probno polje

iskolčenja položaja pojedinih stupnjaka,

izvedbe mlaznog injektiranja monofluidnom rotacijskom tehnikom,

kontrole kvalitete ugrađenih materijala i kvalitete izvedenih radova.

2.3.6.1 Pripremni radovi za izvedbu mlaznog injektiranja

Pripremni radovi uključuju mobilizaciju potrebne opreme, potrebne međutransporte

opreme duž dionice i uređenje lokacije za izvedbu stupnjaka.






2.3.6.2 Tehnički uvjeti za izvedbu mlaznog injektiranja

Mlazno injektirani stupnjaci izvode se s radnog platoa. Karakteristike uređenog radnog

platoa trebaju biti takve da omoguće nesmetano kretanje mehanizacije za izvođenje mlaznog

injektiranja.

Ovi radovi obuhvaćaju slijedeće aktivnosti:

predradnje,

mlazno injektiranje stupnjaka

2.3.6.3 Mlazno injektiranje

Mlazno injektiranje je postupak koji se sastoji od dvije faze. U prvoj se fazi izvodi

bušenje do konačne dubine zahvata. U drugoj se fazi u tlo ubrizgava injekcijska smjesa pod

visokim pritiskom uz pomoć drugog fluida u obliku zračnog plašta. Završetak injektiranja je u

površinskom sloju gline, gdje se bušotina samo ispuni injekcijskom smjesom, bez pritiska te je

sadržana u stavci troškovnika jalovog bušenja po m'.

Mlaznim injektiranjem se u tlo pod vrlo visokim pritiskom priborom koji rotira ubrizgava

injekcijska smjesa. Pri tom dolazi do razaranja strukture tla i miješanja čestica tla s injekcijskom

smjesom. Injektiranje se vrši od dna izvedene bušotine prema gore.

Brzinom podizanja pribora i kontrolom pritiska postiže se jednoliko radijalno penetriranje

injekcijske smjese u tlo. Time se u tlu formiraju valjkasta tijela znatno boljih mehaničkih

karakteristika od tretiranog tla.

Veličina, odnosno promjer prodiranja u tlo ovisi prvenstveno o geotehničkim

karakteristikama tla i primijenjenim pritiscima. Očekivani promjer mlaznoinjektiranih stupnjaka

koji prvenstveno ovisi o geotehničkim karakteristikama tla iznosi d = 70 cm.

Stupnjaci se izvode jednoosno na razmaku 60 cm. Redoslijed izvođenja stupnjaka je

napreskokce radi ostvarenja bolje vododrživosti. U prvom prolazu izvodi se svaki 4. stupnjak (0,

4, 8,…), u drugom prolazu se pomiče za 2 mjesta (2, 6, 10,…), a u trećem prolazu popunjava

ostatak stupnjaka (1, 3, 5, 7, 9,...). Između dva prolaza injektiranja mora proći 24 sata.

Tijekom izvođenja radova potrebno je za projektne parametre mlaznog injektiranja mjeriti

i bilježiti potrošnju injekcijske smjese. Projektni parametri dani su na osnovi podataka o sastavu

i karakteristikama tla i prema potrebnoj kvaliteti stupnjaka, pri čemu su korišteni iskustveni

računski obrasci (dijagrami) za ovakvu vrstu rada.

Početni parametri mlaznog injektiranja su:

tlak injektiranja injekcijske smjese maksimalno 400 bara

utrošak suhe tvari (cementa) injekcijske smjese po m’ stupnjaka

promjera Ø 70 cm

260 kg/m'

+ 3%bentonita*






vrsta cementa aktivnosti minimalno 450

(CEM II/B-M 42,5)

vodocementni faktor 1:1

broj mlaznica 2

* probnim poljem će se potvrditi potrebna količina cementa i postotak bentonita

Visinu podizanja pribora odnosno brzine podizanja (kad se radi sa kontinuiranim

dizanjem a ne u inkrementima), kao i vremena trajanja injektiranja na nekom nivou treba

odrediti ovisno o opremi koja se koristi za provedbu mlaznog injektiranja (broj mlaznica,

kapacitet opreme-pumpe i dr.). U slučaju da se koristi oprema koja radi po principu podizanja

pribora u inkrementima uvjet rada je da imamo najmanje dva puna okreta pribora na svakom

horizontu.

- Iskolčenje osi i položaja bušotina s točnošću od cca 5 cm.

- Lociranje bušaćeg pribora u centar budućeg injektiranog stupa te bušenje kroz

slojeve tla do predviđene dubine. Prilikom bušenja treba konstatirati kroz koje

materijale se prolazi.

- Po dosizanju konačne dubine počinje se mlaznim injektiranjem pri čemu će se

formirati mlazno injektirano tijelo u tlu koje nazivamo stupnjak.

- Pri dnu bušaćeg pribora nalaze se dvije mlaznice koje imaju otvore okomito na

os bušaćeg pribora. Pribor se rotira uz istovremeno injektiranje cementnom

suspenzijom pod pritiskom od predvidivo 400 bara. Nakon injektiranja od

minimalno dva puna okretaja mlaznica pribor se podiže za 7 cm, a postupak se

ponavlja sve dok se ne izvede stup u predviđenoj visini.

- Osnovni kriterij kod mlaznog injektiranja je uvjet da se po m' stupnjaka ugradi cca

260 kg cementa (cca 340 l injekcijske mase).

Očekivana jednoosna tlačna čvrstoća injekcijskog tijela je 2,0 – 5,0 N/mm2. Očekivani

koeficijent vodopropusnosti mlazno injektiranog tla je od 10-7 do 10-9 m/s. Očekivani modul

elastičnosti injekcijskog tijela je cca 1500 – 5000,0 MN/m2.

2.3.6.4 Injekcijska smjesa

Mlazno injektiranje izvest će se smjesom na bazi cementa. Predviđa se koristiti cement

aktivnosti minimalno 450 (injekcijskih smjesa na bazi cementa CEM II/B-M 42,5). Predviđeni

vodocementni faktor (w/c) je 1,0. Postotak bentonita u smjesi iznosi 1-3%.

Injekcijska smjesa je slijedećeg sastava:

- cement 1000 kg

- voda 1000 l






- bentonit 10-30 kg

U toku rada, a ovisno o uvjetima, moguće su manje korekcije o čemu će odluku donijeti

voditelj tehničkog nadzora ili projektant.

2.3.6.5 Kontrola kvalitete

Kontrolu kvalitete materijala treba provesti u skladu s važećim propisima i normama.

Izvođač radova treba posjedovati ateste o kvaliteti svih ugrađenih materijala. Kontrola kvalitete

provodi se kako za komponentne materijale tako i za odgovarajuće smjese.

Radovi na kontroli kvalitete uključeni su u jediničnu cijenu mlaznog injektiranja.

Laboratorijska ispitivanja injekcijske smjese obuhvaćaju:

- prethodna ispitivanja,

- kontrolna ispitivanja.

Prethodna ispitivanja služe za određivanje recepture smjese pri čemu je potrebno

provjeriti:

- fizikalna i mehanička svojstva cementa,

- protočnost,

- izdvajanje vode,

- vrijeme vezivanja,

- promjena zapremnine,

- tlačnu čvrstoću nakon 7 i 28 dana.

Kontrolna ispitivanja obuhvaćaju ispitivanje kvalitete smjese za injektiranje (određivanje

tlačne čvrstoće odabranih uzoraka nakon 7 i 28 dana). Uzorke smjese za injektiranje treba

uzimati jednom tjedno. Tlačna čvrstoća uzoraka nakon 28 dana treba biti najmanje 3 MN/m².

Kao kontrolu izvedene mlazno injektirane zavjese predviđa se izvesti jednu kontrolnu

bušotinu u prvih 100 m izvedene zavjese te još tri kontrolne bušotine na svakih cca 600 m

dionice. Bušotine promjera min 100mm i duljine 5 m se izvode kroz tijelo stupnjaka. Tijekom

bušenja se uzimaju uzorci za provjeru tlačne čvrstoće. Bušotina se ispuni vodom te se prati

promjena razine vode tijekom 24 sata. Na kraju se bušotina ispunjava injekcijskom smjesom,

bez pritiska.






2.3.6.6 Probno polje

Prije početka radova na izvedbi injekcijske zavjese, izvodi se probno polje od tri

stupnjaka dubine 8,0 m, kako bi se utvrdila kvaliteta injekcijske smjese te dobiveni promjer

stupnjaka.

U probnom polju izvest će se:

jedan stupnjak sa injekcijskom smjesom s 220kg cementa/m', bez bentonita,

jedan stupnjak sa injekcijskom smjesom s 240kg cementa/m' i 1% bentonita u

smjesi,

jedan stupnjak sa injekcijskom smjesom s 260kg cementa/m' i 3% bentonita u

smjesi

Probno injektirani stupnjaci će se otkopati minimalno 3,0 m od površine sedam dana po

injektiranju kako bi se izmjerili dobiveni promjeri injektiranog tijela i utvrdila kompaktnost

zavjese. Lokaciju probnog polja osigurava izvođač uz odobrenje nadzora, projektanta i

investitora.

Također se uzimaju uzorci dobivenog materijala injektiranjem (mješavina čestica tla i

cementne suspenzije) za ispitivanje postignute tlačne čvrstoće. Uzorci se uzimaju rotacijskom

tehnikom bušenja sa dijamantnom krunom na svakom m stupnjaka. Ispituje se tlačna čvrstoća

nakon 7 i nakon 28 dana.

Za sva prethodna ispitivanja potrebno je izraditi izvještaj u formi elaborata i dostaviti ih

Nadzornom inženjeru i Projektantu, prije početka radova.

2.3.7 ZAŠTITA POKOSA PRIMJENOM HUMUSNOG MATERIJALA I TRAVNATE VEGETACIJE

Ovaj rad obuhvaća zaštitu kosih i ravnih površina vodotoka i nasipa, odnosno dna i

pokosa kanala, pokosa nasipa te drugih površina koje su izložene djelovanju malih količina

vode primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije. Ova se zaštita primjenjuje za dno i

pokose kanala u kojima pretežiti dio godine nema vode. U protivnom se zaštita zatravljivanjem

obavlja iznad jednogodišnje velike vode. Površine koje je potrebno zaštititi određuju se

projektom ili prema zahtjevu nadzornog inženjera, uz suglasnost projektanta.

Prije početka izrade ove zaštite izvođač je dužan osigurati osnovne uvjete stabilnosti

površina koje se štite, prema OTU za radove u vodnom gospodarstvu. Dno kanala mora biti

izvedeno u skladu s projektom, propisanog uzdužnog nagiba bez lokalnih neravnina u kojima bi

se zadržavala voda.






Preko isplanirane površine dna i pokosa kanala, pokosa nasipa ili druge površine koju

treba štititi nanosi se humusni materijal. Humusni materijal se pri zaštiti pokosa nanosi počinjući

od dna prema vrhu pokosa koji je prethodno u uzdužnom smislu izbrazdan.

Humusni sloj pokosa i bankine nanosi se u debljini od 20-40 cm. Izvodi se ugradnjom

humusnog materijala iz privremene deponije. Na mjestima gdje nije propisano projektom,

debljina humusnog sloja iznosi minimalno 20 cm.

Humusni se sloj planira i zbija lakim nabijačima. Po fino uređenom humusnom sloju sije

se trava. Nakon izrade humusnog sloja i nakon što je trava zasijana, zaštićene površine treba

njegovati do konačnog rasta travnate vegetacije, a ako je potrebno i pokositi 1-2 puta. Primjena

ove vrste zaštite kod pokosa nasipa prikazana je na slici.

Slika 2.1:Zaštita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije

Zaštita dna i pokosa kanala, pokosa nasipa i drugih površina primjenom humusnog

materijala i travnate vegetacije obračunava se u kvadratnim metrima, prema stvarno izvršenim

radovima, a plaća po ugovorenim jediničnim cijenama.




2.3.8 SANACIJA OKOLIŠA GRADILIŠTA

Pod završnim radovima podrazumijeva se uređenje okoline nasipa, tako da se dovede

sve u prvobitno stanje. Potrebno je urediti tako da ne narušavaju izgled prirodnog pejzaža.






Višak glinenog i organskog materijala iz iskopa koji nije pogodan za ugradnju u tijelo nasipa

razastire se prilikom deponiranja na način da ne mijenja sadašnji izgled područja.

Materijal iz privremenih deponija treba odvesti na nalazište. Nalazište treba urediti tako

da se potpuno uklope u krajolik i zadrže sadašnji izgled područja te zatraviti ih te prema potrebi

zasaditi grmlje i drveće.

Privremeno naselje, barake, radionice, ceste i sve gradilišne prometnice te ostale

objekte gradilišta treba ukloniti tako da ne ostanu vidni tragovi.

2.4 POSEBNE MJERE OSIGURANJA KVALITETE ZA IZVEDBU NALAZIŠTA

2.4.1 SJEČENJE ŠIBLJA I RASLINJA U INUNDACIJI I KORITU VODOTOKA

2.4.1.1 Sječenje i skupljanje šiblja Ø do10 cm

a) Strojno sječenje raslinja Ø do 10 cm

Opis radova

Strojno sječenje raslinja Ø do 10 cm ručno i motornim pilama obavlja se sječenjem istog

što bliže tlu, kresanjem sitnih grana i ručnim izvlačenjem van mjesta rada na udaljenost do 20

m. Krupnije raslinje se reže na 1 m dužine i slaže kao drvo za ogrjev, a sitnije grane privremeno

deponiraju.


Raslinje Ø do 10 cm se reže motornom pilom (krčilicom) što bliže tlu. Srušeno raslinje se

ručno izvlači van mjesta rada, krešu se sitnije grane, izvlači na privremenu deponiju. Krupne

grane i stabla se režu na komade dužine 1 m, za ogrjev ili u druge svrhe, te odvoze sa

gradilišta. Radovi se ne smiju izvoditi prije mjeseca lipnja, zbog gniježđenja ptica močvarica.

Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i raslinja.

Zahtjevi kakvoće

Strojno sječenje raslinja Ø do10 cm treba izvesti što bliže tlu i unutar pojasa

namijenjenog za sječu. Kontrola se obavlja vizualno nakon izvlačenja raslinja i odvoza sa

gradilišta.

Način preuzimanja izvedenih radova









s projektom.

Obračun radova

Obračun se vrši prema m2 iskrčene površine mjerenjem na terenu. Ako se pak radi o

izradi drva za ogrjev, obračun se može izvršiti po metru prostornom (prm) ili po metru kubičnom

(m3). Ogrjevno se drvo obično slaže u složajeve od jedan ili više prostornih metara. Za

pretvaranje prostornih metara u kubične služe takozvani redukcijski ili pretvorbeni faktori.

Pretvorbeni faktori mogu biti različiti, a ovise o dužini, debljini, obliku i načinu slaganja

cjepanica, odnosno oblica, pa i o pažnji radnika koji ih slažu. U Hrvatskoj se u najvećem broju

slučajeva koristi pretvorbeni faktor od 0,70, što znači da jedan prostorni metar iznosi 0,70 m3.

b) Ručno sječenje raslinja Ø do 10 cm

Opis radova

Ručno sječenje raslinja Ø do 10 cm sjekirama s ručnim izvlačenjem van mjesta rada,

kresanjem sitnih grana, slaganjem krupnijih u deponiju i uklanjanje.


Ručno sječenje raslinja Ø do 10 cm sjekirama izvodi se udarcima što bliže tlu, najčešće

na nepristupačnom terenu gdje nije moguć rad motornim pilama. Porušeno raslinje se izvlači

van mjesta rada, krešu se sitne grane, deponiraju u privremene deponije na udaljenosti do 20 m

i uklanjaju. Krupne grane i stabla se režu na dužinu 1 m, slažu i odvoze sa gradilišta. Radovi se

ne smiju izvoditi prije mjeseca lipnja, zbog gniježđenja ptica močvarica. Zabranjeno je paljenje

suhog šiblja i raslinja.

Zahtjevi kakvoće

Ručno sječenje treba izvesti što bliže tlu i unutar poja sa namijenjenog za sječu.

Kontrola se obavlja vizualno nakon izvlačenja i odvoza sa gradilišta. Zabranjeno je paljenje

suhog šiblja i raslinja.





s projektom.






Obračun radova

Obračun se vrši prema m2 iskrčene površine mjerenjem na terenu. Ako se pak radi o

izradi drva za ogrjev, obračun se može izvršiti po metru prostornom (prm) ili po metru kubičnom

(m3). Ogrjevno se drvo obično slaže u složajeve od jedan ili više prostornih metara. Za

pretvaranje prostornih metara u kubične služe takozvani redukcijski ili pretvorbeni faktori.

Pretvorbeni faktori mogu biti različiti, a ovise o dužini, debljini, obliku i načinu slaganja

cjepanica, odnosno oblica, pa i o pažnji radnika koji ih slažu. U Hrvatskoj se u najvećem broju

slučajeva koristi pretvorbeni faktor od 0,70, što znači da jedan prostorni metar iznosi 0,70 m3.

2.4.1.2 Strojno krčenje šiblja i raslinja mlatilicom priključenom na stroj

Opis radova

Strojno krčenje šiblja i raslinja mehaničkim uređajem (mlatilicom) za usitnjavanje šiblja i

raslinja.


Stroj za usitnjavanje šiblja i raslinja priključen na traktor ili bager mehaničkim rotacijskim

noževima usitnjava šiblje i raslinje. Stroj se kreće pravolinijski ako je priključak na traktoru ili

pokretima granske ruke bagera okomito na kanal. Ovaj način rada je vrlo učinkovit, ostavlja

potpuno očišćen protjecajni profil, a skupljanje je nepotrebno. Radovi se ne smiju izvoditi prije

mjeseca lipnja, zbog gnježdenja ptica močvarica.

Zahtjevi kakvoće

Strojno košenje trave i raslinja uređajem za usitnjavanje treba usitniti travu i raslinje do

tla odnosno 1 – 2 cm od tla unutar pojasa zahvata. Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i raslinja.

Sječenje stabala u inundaciji, zaštitnom pojasu i koritu vodotoka


Prije početka radova potrebno je utvrditi obujam radova, tehnologiju i površinu krčenja.

Tijekom radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova, vizualno se

ocjenjuje kvaliteta radova.

Obračun radova

Obračun izvedenih radova vrši se u m2 pokošene površine mjerenjem na terenu.






2.4.2 SJEČENJE STABALA U INUNDACIJI, ZAŠTITNOM POJASU I KORITU VODOTOKA

2.4.2.1 Sječenje stabala motornom pilom

Opis radova

Strojno sječenje stabala Ø 10-30 cm i preko 30 cm , motornim pilama što bliže tlu,

kresanjem sitnih grana, rezanjem grana i debla na dužinu 1 m ili po potrebi i duže, ručnim

izvlačenjem na udaljenost do 20 m, skupljanjem sitnih grana i odvozom izrezanih krupnijih

profila sa gradilišta.


Stabla Ø 10-30 cm i preko 30 cm, se sijeku motornim pilama što bliže tlu. Nakon rušenja

stabla sitne grane se krešu ručno te izvlače van mjesta rada na udaljenost do 20 m i uklanjaju.

Debla i krupne grane se režu na dužinu od 1 m, izvlače na udaljenost 20 m van mjesta rada i

slažu u pravilne hrpe i odvoze sa gradilišta.

Tijekom radova motornom pilom radnici su dužni:

a) poznavati i pridržavati se obveznih sigurnosnih propisa za rad motornom pilom;

b) rabiti osobnu zaštitnu opremu;

c) održavati motor, lanac i vodilicu motorne pile na odgovarajući način;

d) poznavati radnu tehniku sječe i rušenja stabala;

e) poznavati osnove prve pomoći u slučaju ozljeđivanja suradnika.

Kada se debla prevoze na veće udaljenosti, tada se režu na dužinu 4-6 m. Tada ih je

potrebno kamionskim dizalicama tovariti u kamione i odvesti sa gradilišta.

Zahtjevi kakvoće

Stabla Ø 10-30 cm i preko 30 cm treba posjeći što bliže tlu i unutar pojasa namijenjenog

za sječu. Kontrola izvođenja se obavlja vizualno nakon sječenja i uklanjanja sa gradilišta.





s projektom.






Obračun radova

Obračun se vrši prema komadu posječenih stabala brojanjem na terenu prije same

sječe. Profil debla se mjeri na 1 m udaljenosti od tla. Ako se pak radi o izradi drva za ogrjev,

obračun se može izvršiti po metru prostornom (prm) ili po metru kubičnom (m3). Ogrjevno se

drvo obično slaže u složajeve od jedan ili više prostornih metara. Za pretvaranje prostornih

metara u kubične služe takozvani redukcijski ili pretvorbeni faktori. Pretvorbeni faktori mogu

biti različiti, a ovise o dužini, debljini, obliku i načinu slaganja cjepanica, odnosno oblica, pa i o

pažnji radnika koji ih slažu. U Hrvatskoj se u najvećem broju slučajeva koristi pretvorbeni faktor

od 0,70, što znači da jedan prostorni metar iznosi 0,70 m3.

2.4.2.2 Strojno vađenje panjeva

a) Strojno vađenje panjeva Ø 10-30 cm i preko 30 cm

Opis radova

Rad predviđa strojno vađenje panjeva promjera Ø 10-30 cm i preko 30 cm,

otkopavanjem bagerima ili vađenjem buldožerima sa riperima te njihovim sakupljanjem van

mjesta rada na udaljenosti do 20 m.


Panjevi Ø 10-30 cm i preko 30 cm mogu se vaditi otkopavanjem bagerima. Otkopava se

zemlja oko panja sve dok nije moguće potezanjem bagerske lopate ili posebnog alata iščupati

panj iz zemlje.

Panjevi se mogu vaditi i potezanjem riperima ili nožem buldožera. Za ovakve poslove

potreban je buldožer veće snage.

Zahtjevi kakvoće

Strojno vađenje panjeva Ø 10-30 cm i preko 30 cm treba izvesti tako da se uz panjeve

izvadi i veći dio žilja. Prije početka rada panjeve koji se vade treba vidno označiti. Deponiranje

je potrebno obaviti sa što manje zemljanog materijala na panju. Kontrola se obavlja vizualno

tijekom rada i nakon završetka vađenja.





s projektom.






Obračun radova

Obračun se vrši po komadu izvađenog panja brojanjem i označavanjem na terenu prije

vađenja.

b) Strojni utovar i odvoz panjeva Ø 10-30 cm i preko 30 cm

Opis radova

Strojni utovar panjeva promjera Ø 10-30 cm i preko 30 cm obavlja se bagerom ili

utovarivačem u kamione kipere i odvozi na pripremljenu deponiju.


Izvađeni panjevi se sa deponije utovaruju na kamione kipere bagerima ili utovarivačima i

odvoze na pripremljenu deponiju. Istovar se obavlja kipanjem. Panjevi se najčešće odvoze u

prirodne jame gdje se nakon deponiranja zatrpavaju zemljom debljine min. 1 m. Ukoliko ne

postoje prirodne jame, bagerom se kopaju umjetne i u njih deponiraju panjevi i zatrpavaju

zemljom. Posebno je bitno da nadsloj zemlje iznad zatrpanih panjeva ne bude manji od 1 m,

zbog kasnijih radova ili obrade terena. Zemljište s kojeg su panjevi odvezeni treba dovesti u

prijašnje stanje buldožerskim ravnanjem.

Zahtjevi kakvoće

Kod utovara treba voditi računa da se svi panjevi utovare i odvezu, a zemljište poravna i

dovede u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom za vrijeme izvođenja radova.





s projektom.

Obračun radova

Obračun se vrši po komadu odvezenih panjeva brojanjem na terenu prije vađenja

panjeva. Rad ne obuhvaća nikakve aktivnosti na deponiji panjeva.

2.4.2.3 Strojno zakapanje panjeva

Opis radova

Strojno zakapanje panjeva se obavlja buldožerom ili bagerom tako da se iskopa rupa

određenih dimenzija (najčešće područje inundacije), dovoljno široka i duboka za ukapanje

onoliko panjeva koliko ih je u blizini izvađeno ili dovezeno.







Panjevi se buldožerom doguraju u rupu ili iskipaju iz kamiona. Nakon što se svi

predviđeni panjevi nađu u rupi, gusjenicama se pređe preko panjeva, radi zbijanja. Zatim se

preko panjeva razastre zemlja sa nadslojem od najmanje 1 m, uz nekoliko prelazaka

gusjenicama radi zbijanja.

Zahtjevi kakvoće

Kod ukapanja panjeva potrebno je voditi brigu da je iznad panjeva dovoljan nadsloj

zemlje, a da se zemljište nakon zakapanja poravna i dovede u prijašnje stanje. Kontrola se

obavlja pregledom za vrijeme izvođenja radova. Panjevi se ne smiju zakapati u tijelo visoke

deponije, već ispod tijela visoke deponije materijala u temeljno tlo.





s projektom.

Obračun radova

Obračun se vrši po komadu zakopanih panjeva brojanjem na terenu prije zakapanja.

Rad obuhvaća iskop jame, guranje panjeva, guranje zemlje i razastiranje zemlje.

2.5 Nalazište materijala

2.5.1 ISKOP HUMUSA

Općenito

Strojni iskop humusa u sloju debljine 20,0-50,0 cm vrši se guranjem na poziciji nalazišta

materijala, odstranit će se s površina koje zauzima nalazište, a što je određeno na nacrtima ili

odlukom nadzornog inženjera.

Iskop humusa vrši se odguravanjem iznad osnovne kinete nalazišta. Iskopani humus će

se zgurati u nakupinu humusa koja je udaljena 10,0 m od ruba osnovne kinete nalazišta i pruža

se uz rub nalazišta, (vidi sliku Slika 2.2.). Tako zbrinuti humus će se transportirati iz inundacije u

zaobalje na lokacije gdje će se formirati privremena deponija humusa. Privremeni deponij ima

normalni poprečni profil trapeznog presjeka. Humus će se naknadno koristiti za humusiranje

berme.






Slika 2.2: Skidanje humusa i tehnologija iskopa nalazišta

Opis rada

Rad obuhvaća površinski iskop humusa i njegov prijevoz na mjesto stalnog ili

privremenog odlagališta. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, važećim propisima i

zahtjevima nadzornog inženjera.


Zbog svojih nepovoljnih svojstava u pogledu nosivosti, humus nije podoban kao

građevinski materijal te ga se mora odstraniti s površine tla, obično privremeno izvan tijela

usjeka i nasipa, a potom nakon izrade istih, njime se humusiraju njihovi pokosi.

Humus se iskopava strojno u debljini prema projektu i zahtjevu nadzora. Debljina

humusa utvrđena je geotehničkim elaboratom na osnovi sondažnih bušotina na trasi.

Identifikacija humusnog sloja kod izvedbe obavlja se na osnovu mirisa, boje, sastojaka biljnih i

životinjskih ostataka koji podliježu procesu razlaganja kao i količine ukupnih organskih tvari. Ako

humusni sloj i tlo pogodno za uređenje u temeljno tlo, nije moguće jasno odijeliti vizualnim

načinom, debljina humusa određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari

prema HRN U. B1. 024 ili drugoj važećoj normi. Humusom se smatra površinsko tlo sa

sadržajem organskih tvari većim od 10%.

Humusni sloj se skida u skladu s terminskim planom usklađenim s mogućnostima

uređenja temeljnog tla i izrade prvog sloja nasipa prema ovim tehničkim uvjetima tako da ne

ostane otvoreno i izloženo isušivanju ili prekomjernom vlaženju od padalina.

Kod iskopa humusa treba biti omogućena stalna uzdužna i poprečna odvodnja. Vodu

treba odvesti izvan trupa nasipa u neki odvodni jarak, potok ili prirodnu depresiju.

Humus koji će se upotrijebiti za humusiranje, od površinske će vegetacije imati samo

travu, dok se šiblje i ostalo raslinje prethodno mora odstraniti. Prilikom odguravanja humusa koji

se kasnije koristi za oblaganje, izvoditelj mora paziti da se taj materijal ne miješa s anorganskim

tlom ili sa šibljem, granjem i drugim krupnijim raslinjem. Nadzorni će inženjer odrediti koji će se

dio humusa iskoristiti a koji se odbacuje.






Višak humusa treba prevesti u odlagalište određeno prema projektu ili zahtjevu

nadzornoga inženjera i urediti kako se zahtjeva navedenim ili posebnim zahtjevima važećih

propisa o zaštiti okoliša.

Humusni materijal se mora čuvati i kontrolirano zbrinjavati. Strogo je zabranjeno

miješanje humusnog materijala s zemljanim materijalom iz iskopa.

Nakon skinutog humusa tlo se mora geodetski snimiti u svakom profilu i nakon provedbe

geodetskog nadzora, izvođač geodetske snimke unosi u digitalne poprečne profile i izračunava

količine za obračun rada.

Zahtjevi i kontrola kvalitete izvedbe

Debljina humusa određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari

prema HRN U. B1. 024 ili drugoj važećoj normi. Humusom se smatra površinsko tlo sa

sadržajem organskih tvari većim od 10%.




Prije početka radova i tijekom radova nadzorni inženjer kontrolira radove o čemu vodi



Obračun

Rad se obračunava u kubičnim metrima (m3) stvarno iskopanog humusa u sraslom

stanju, prema dokaznici, a plaća se po ugovorenoj jediničnoj cijeni u koju je uključen iskop,

prijevoz u odlagalište s razastiranjem i planiranjem deponije.

2.5.2 ISKOP MATERIJALA U NALAZIŠTU

2.5.2.1 Strojni široki iskop materijala "C" kategorije

Opis rada

Ovaj rad se primjenjuje kod nalazišta u inundaciji i drugih plitkih nalazišta. Materijal se

iskapa pomoću strojne mehanizacije na hrpu radi utovara u transportne kamione.






Položaj nalazište materijala je definirano u sklopu EU projekta „Modernizacije

lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške“; Kazeta br. 2 ''Slavonski Brod

istok''. Iz raspoloživih podataka vidljivo je da je izdašnost nalazišta materijala dostatna.

Rad uključuje i eventualno prosušivanje zemljanog materijala do optimalne vlažnosti.

U ovaj rad je uključeno i uređenje nalazišta nakon iskopa materijala.

U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Rijanje se u tim

materijalima primjenjuje ponekad samo radi povećanja učinka strojeva. Izbor vrste strojeva i

njihov broj predviđeni su POG-om i odabranom tehnologijom iskopa.

Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje, prilikom iskopa takvi se

materijali moraju odmah utovariti, prevesti i ugraditi u nasipe ili istovariti na mjesto privremenog

ili stalnog odlagališta. Svi iskopi moraju se izvesti prema profilima, kotama i nagibima iz projekta

vodeći računa o svojstvima i upotrebljivosti iskopanog materijala u određene svrhe, tj. za

izradbu nasipa ili kao građevinski materijal za druge korisne svrhe.

Sve što je rečeno o odvodnji i nagibima pokosa kod iskopa u materijalima kategorije “B”

vrijedi osobito za zemljane materijale ove kategorije jer su oni izrazito osjetljivi na utjecaje vode i

stabilnost pokosa pa svaka i najmanja pogreška može izazvati smanjenje brzine rada i osjetne

materijalne štete. Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata

tla do 1:3 za sitnozrnata vezana koherentna tla. Materijali ove kategorije najčešće se

upotrebljavaju za izradu nasipa. Kako ih često dobivamo iskopom u plitkim zemljanim usjecima

ili zasjecima, količina vlage obično im je visoka, a mogu sadržavati i veliku količinu organskih

tvari.

Obzirom da se tijekom rada provjerava kvaliteta materijala laboratorijskim ispitivanjima

predviđenim u ovim OTU- ima (izrada nasipa), a na osnovu kriterija navedenih u tom poglavlju

određuje se njihova pogodnost. Pri iskopavanju se moraju na svim mjestima promjena tla uzeti

odgovarajući uzorci za ispitivanje pogodnosti tla za predviđenu namjenu.

Ako se ispitivanjima ne potvrdi pogodnost materijala za izradu nasipa, nadzorni će

inženjer odrediti mjesto odlaganja tog materijala i odobriti zamjenu prikladnijim materijalom iz

pozajmišta. Izvođač je dužan primjenjivati tehnologiju iskopa predviđenu u POG-u i projektu .

Ako tehnologija iskopa nije predviđena projektom ili se ne može primijeniti zbog promjena

nastalih tijekom rada, izvođač će predložiti svoju tehnologiju.

Predloženu tehnologiju razmatra i odobrava nadzorni inženjer.

Raspored masa s prijevoznim daljinama najčešće je dan u projektu, a ako nije, utvrdit će

ga i odobriti nadzorni inženjer na samom gradilištu.

Iz rasporeda masa utvrđuju se najpogodnije lokacije stalnih odlagališta materijala, ako

ima viška materijala iz iskopa ili ako materijal nije pogodan za izradu nasipa.






Ako postoji manjak materijala za izradu nasipa ili ako materijal iz iskopa ne zadovoljava

svojim karakteristikama, nadoknađuje se iz nalazišta koje je određeno projektom ili koje je

odobrio nadzorni inženjer u skladu s važećim zakonima .

Smatra li izvođač radova da za njega postoji povoljnije nalazište, treba na vlastiti trošak

dokazati kakvoću i količinu materijala te na osnovu toga zatražiti od investitora odobrenje za

korištenje tog nalazišta. Troškove izvlaštenja, uređenje pristupa, uređenje nalazišta nakon

završetka iskopa u njemu, kao i odgovarajuće naknade platit će izvođač, a investitor će priznati

izvođaču samo troškove u visini određenoj u projektom predviđenom nalazištu.

Prije početka uporabe nalazišta izvođač će u dogovoru s nadzornim inženjerom snimiti

teren te izraditi prijedlog tehnologije iskopa. Prijedlog tehnologije mora sadržavati: situaciju s

poprečnim profilima predviđenog iskopa, način iskopa u vertikalnom i horizontalnom smislu,

vrstu strojeva i vozila, mjesta odlaganja humusa i ostalih neupotrebljivih materijala te prijedlog

za uređenje nalazišta nakon završene uporabe.

Prije početka uporabe nalazišta izvođač je dužan za predloženu tehnologiju zatražiti

odobrenje investitora.

Kapacitet iskopa u nalazištu mora biti usklađen s mogućnostima prijevoza i ugradnje,

posebno ako je materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje. Odvodnja nalazišta, kao i nagibi

pokosa u uporabi, moraju biti u skladu s danim uvjetima za zemljane materijale.

Za sva naknadna proširenja i produbljenja nalazišta izvođač treba pravodobno zatražiti

odobrenje nadzornog inženjera. Svi troškovi i štete koje nastanu zbog radova padaju na teret

izvođača. Za pozajmišta ili odlagališta predviđena projektom ili odredbom nadzornog inženjera

investitor snosi troškove izvlaštenja ili odštete. Izvan površina izvlaštenja izvođač snosi sve

troškove odštete za uništene kulture i zemljišta.

Nakon prestanka eksploatacije nalazišta potrebno je izvršiti njegovu sanaciju radi

osiguranja sigurnosti i uklapanja u okoliš u skladu s projektom i važećim zakonima.

Kako se radi o specifičnim i osjetljivim zahvatima unutar inundacijske površine, nakon

završetka radova na nalazištima biti će obvezno provesti mjere zaštite prirode i okoliša

(formiranje „zelene infrastrukture“ tj. novih zamjenskih vodenih staništa i uređenog prostora oko

njih sukladno postojećim staništima) u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša i prirode iz

Elaborata zaštite okoliša za zahvat Modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca

do Nove Gradiške (INSTITUT IGH d.d., Zagreb,ožujak 2016.) i izdanim Rješenjem za predmetni

zahvat (Rješenje o prihvatljivosti predmetnog zahvata za okoliš, te ciljeve očuvanja i cjelovitost

područja ekološke mreže, KLASA: UP/I-351-03/16-08/90; URBROJ: 517/06-2-1-1-16-8, Zagreb,

6. listopada 2016.).

Izvođač je dužan primjenjivati tehnologiju iskopa predviđenu u POG-u i glavnim

projektom. Ako tehnologija sanacije nije predviđena projektom ili se ne može primijeniti zbog






promjena nastalih tijekom rada, izvođač će predložiti svoju tehnologiju te ju dati na odobrenje

nadzornom inženjeru.

Projekt tehnologije iskopa mora biti tako napravljen da se radovima iskopa ne ugrozi

stabilnost iskopa u bilo kojoj fazi rada.


Način iskopa u nalazištima od velike je važnosti za kvalitetu materijala koji će se

ugrađivati u određenu zemljanu građevinu. Zbog toga se propisuju u projektu i posebnim

tehničkim uvjetima. Izvoditelj mora u skladu s "općim postavkama za provođenje širokih iskopa"

izraditi svoj prijedlog načina rada u nalazištima i dati ga na uvid i odobrenje nadzornom

inženjeru. U svom prijedlogu tehnologije rada, izvoditelj mora, između ostalog, dati i sljedeće

detaljne podatke:

situaciju pogodnog mjerila, s naznačenim profilima

poprečne i uzdužne profile

način iskopa

vrste, osnovne karakteristike i broj strojeva za iskop

transportni kapaciteti

mjesta i način odlaganja humusa i jalovine

način uređenja terena nakon prestanka korištenja nalazišta.

Prilikom određivanja načina iskopa u nalazištima prvenstveno treba uzeti u razmatranje

sljedeće:

stupanj homogenosti materijala, te mogućnost primjesa drugih vrsta materijala u

vidu proslojaka i tanjih slojeva

prirodnu vlažnost materijala i njezinu raspodjelu po dubini

vrste i osobine strojeva za iskop i utovar kojima raspolaže izvoditelj.

Ako izvoditelj tijekom radova namjerava promijeniti tehnologiju iskopa, tada prethodno

mora od nadzornog inženjera ishoditi suglasnost kojom se odobravaju te promjene.

Bokove iskopa treba izvesti s pokosima takvog nagiba da posjeduju potrebnu stabilnost

u svim fazama građenja i za sva opterećenja koja se mogu pojaviti. Ako je na pokosima tlo

takvih karakteristika da je podložno eroziji, izvoditelj je dužan provesti sve potrebne mjere

zaštite da se ona spriječi. Time se onemogućavaju štete na građevini od nanošenja erodiranog

materijala i ne dovodi do smanjenja sigurnosti pokosa na klizanje.






Stabilnost bokova može se osiguravati podgrađivanjem po čitavoj visini iskopa ili po

određenom dijelu visine. Takav način zaštite iskopa može se provesti pomoću drvene oplate,

drvenog ili čeličnog žmurja, zavjesom od armirano - betonskih pilota, armirano - betonskim

dijafragmama, spuštenim armirano - betonskim bunarima itd.

Kad je predviđena kota dna iskopa ispod nivoa podzemne vode tada se iskop može u

principu obaviti pod vodom ili u suhom uz sniženje vode na potrebnu razinu, a što se postiže

odgovarajućim postupcima. Sniženja nivoa podzemne vode postiže se crpenjem iz same

građevne jame ili crpenjem iz bunara, iglo - filtra, jama i slično izvedenih u području građevne

jame, odnosno njezinoj neposrednoj blizini.

Izvoditelj je obavezan provoditi sniženje podzemne vode na način određen u projektu ili

prema uputama nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer ima pravo zatražiti izvedbu

piezometara za praćenje snižavanja podzemnih voda. Izvoditelju će se posebno platiti svi

piezometri i mjerenja nivoa voda u njima, koji su iznad količina predviđenih u projektu.

Kad se voda snizuje crpenjem iz iskopa, izvoditelj se treba držati odredbi iz projekta koje

propisuju broj, tip i potreban kapacitet crpki, mjesta na koja se crpke postavljaju, režim rada

crpki, redoslijed uključivanja pojedinih crpki itd. Crpenje treba provoditi tako da ne uzrokuje

pokretanje sitnijih zrna tla i iznošenje materijala zajedno s vodom. Za sve štete i posljedice koje

mogu nastati nepravilnim crpenjem i iznošenjem materijala odgovoran je izvoditelj. Ako se

tijekom rada pojavi iznošenje materijala ili neke druge štetne pojave, izvoditelj je u obvezi

odmah o tome izvijestiti nadzornog inženjera i postupiti po njegovim uputama.

Sniženje razine podzemne vode treba provoditi postupno da se izbjegne hidraulični lom

tla. Za sniženje podzemne vode crpenjem iz bunara, pomoću iglo - filtra ili drugim postupcima

kojima se to sniženje postiže crpenjem izvan same građevne jame, treba biti izrađen poseban

projekt. Način izvođenja tih radova definira se posebnim tehničkim uvjetima u sklopu tog

projekta.

Ako se odmah ne utovaruje u prijevozna sredstva, iskopani materijal treba biti odložen

dovoljno daleko od ruba iskopa da ne ugrožava stabilnost pokosa iskopa i da odronjavanjem ne

ugrožava radnike koji rade u jami.

Ako se prilikom iskopa naiđe na neke prepreke kao što su ostaci starih građevina,

cjevovodi, drenaže, kanali, kablovi i slično, izvoditelj će o tome upoznati nadzornog inženjera i

postupiti po njegovim uputama.

Izvoditelj je u obvezi pridržavati se svih pravila o sigurnosti na radu kako bi se zaštitili

životi i zdravlje ljudi i spriječile štete. Isto tako će izvoditelj poduzeti sve neophodne mjere glede

zaštite susjednih objekata i terena.

Način sušenja, odnosno vlaženja materijala u nalazištu određuje se projektom ili

odlukama nadzornog inženjera. Izvoditelj ima pravo nadzornom inženjeru predložiti način






sušenja ili vlaženja materijala koji njemu odgovara, ali primijenit će ga tek kad mu to odobri

nadzorni inženjer.

Ako se u nalazištu naiđe na materijale koji po provedenim ispitivanjima pogodnosti

materijala ne odgovaraju za ugradnju, izvoditelj mora o tome upoznati nadzornog inženjera.

Nadzorni inženjer će na osnovi rezultata ispitivanja pogodnosti odlučiti koji se materijal i u kojim

količinama smatra jalovinom. Prije donošenja odluke on ima pravo zahtijevati dodatna

ispitivanja kojima se dokazuje podobnost materijala za ugradnju. Ta ispitivanja će se posebno

platiti izvoditelju. Jalovi materijal se odlaže na mjesto i način koji odredi nadzorni inženjer.

Može se dogoditi da u određenom nalazištu nema dovoljno materijala. U tom slučaju

nadzorni inženjer odobrava izvoditelju korištenje materijala iz drugih projektom predviđenih

nalazišta. Po odobrenju nadzornog inženjera izvoditelju se priznaju eventualno povećani

troškovi prijevoza materijala. Međutim, ako treba otvoriti nova nalazišta, odluku o tome donosi

nadzorni inženjer. Sve radove potrebne za otvaranje novih nalazišta odobrava nadzorni

inženjer. Isto tako, on odobrava sve troškove vezane uz te radove, a koji će se priznati

izvoditelju kao dodatni radovi.

Višak iskopanog materijala u nalazištima pada na teret izvoditelja, osim ako postoje

razlozi na koje izvoditelj nije mogao utjecati, o čemu odlučuje nadzorni inženjer.

Kad izvoditelj namjerava proširiti nalazišta ili povećati njegovu dubinu, prethodno mora

ishoditi suglasnost nadzornog inženjera. Prije donošenje odluke može nadzorni inženjer

zahtijevati provedbu dodatnih ispitivanja. Tek po odobrenju nadzornog inženjera može izvoditelj

proširiti, odnosno produbiti nalazište. Nadzorni inženjer odlučuje da li će investitor ili izvoditelj

snositi dodatne troškove ili štete proizašle kao posljedica proširenja, odnosno produbljenja

nalazišta.

Ako se iskopani materijal na nalazištu ne odlaže, izvoditelj mora uskladiti kapacitet

iskopa s mogućnostima na mjestu ugradnje. Isto tako, kapacitet iskopa mora biti usklađen s

kapacitetom transporta do mjesta ugradnje ili odlaganja.

Izvoditelj mora iskop na nalazištima izvoditi na takav način da za čitavo vrijeme radova

bude osigurana odgovarajuća odvodnja sa svih površina. Također i privremeni pokosi moraju

biti takvih nagiba da su dovoljno stabilni u svim uvjetima rada i vremenskim uvjetima, te prema

potrebi zaštititi vodonepropusnom folijom.

Izvoditelj je obavezan provoditi tijekom radova sva kontrolna ispitivanja materijala u

nalazištima predviđenim projektom. Nadzorni inženjer ima pravo narediti provođenje dodatnih

ispitivanja materijala, što se izvoditelju posebno priznaje i plaća.

Kada je iskop završen izvoditelj će obavijestiti nadzornog inženjera koji treba pregledati

izvršene radove i dati pismeno odobrenje za nastavak rada. Nadzorni inženjer može zatražiti da

prilikom preuzimanja iskopa prisustvuje još i geomehaničar ili geolog ili obojica.






Tolerancija širine dna kanala i lokalne tolerancije iskopa su ±20,0 cm, dozvoljeno

odstupanje nivelete dna ±50,0 cm, a dozvoljeno odstupanje od pokosa u odnosu na projektirane

rubne točke regulacijskog profila ±25 cm, a kontrolira se geodetskim mjerenjem, na istim

profilima na kojima je obavljeno iskolčenje. Kontrola je uračunata u jediničnu cijenu obračuna

rada iskopa.

Nadzorni inženjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja, kontrolira, registrira i

odobrava razliku iskopane količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

Po završenom korištenju mora izvoditelj nalazište urediti tako da se uklapa u krajolik, da

ne ugrožava stabilnost susjednog zemljišta i građevina, da ima riješenu odvodnju na

odgovarajući način itd. Kako se radi o specifičnim i osjetljivim zahvatima unutar inundacijske

površine, nakon završetka radova na nalazištima biti će obvezno provesti mjere zaštite prirode i

okoliša (formiranje „zelene infrastrukture“ tj. novih zamjenskih vodenih staništa i uređenog

prostora oko njih sukladno postojećim staništima) u skladu s propisanim mjerama zaštite

okoliša i prirode iz Elaborata zaštite okoliša za zahvat Modernizacije lijevoobalnih savskih

nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške (INSTITUT IGH d.d., Zagreb,ožujak 2016.) i izdanim

Rješenjem za predmetni zahvat (Rješenje o prihvatljivosti predmetnog zahvata za okoliš, te

ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, KLASA: UP/I-351-03/16-08/90;

URBROJ: 517/06-2-1-1-16-8, Zagreb, 6. listopada 2016.).

Obračun rada

Količine širokog iskopa za obračun utvrđuju se mjerenjem stvarno izvedenog iskopa tla u

sraslom stanju u okviru projekta ili prema izmjenama koje odobrava nadzorni inženjer.

Rad se plaća po kubičnom metru (m3) iskopa u sraslom stanju po jediničnim cijenama iz

ugovora. U jediničnu cijenu uračunati su svi radovi na iskopu materijala s utovarom u prijevozna

sredstva, radovi na uređenju i čišćenju pokosa od labilnih blokova i rastresitog materijala,

planiranje iskopanih i susjednih površina te izvođač nema pravo zahtijevati bilo kakvu dodatnu

naknadu za taj rad.

2.5.2.2 Iskop zemlje pomoću bagera

Opis rada

Ovaj se rad primjenjuje kod kanala koji se grade po novim trasama i trasama postojećih

kanala ili kod rekonstrukcija postojećih kanala u polučvrstom tlu "C" kategorije. Izvodi se

bagerom čeono ili sa strana, a iskopani materijal privremeno odlaže na bankini kanala. Dio

iskopnog volumena, koji nije moguće otkopati izravno bagerom, najprije se podvrgne razrivanju

miniranjem, uz strojno bušenje rupa. Nakon toga se izminirani materijal bagerom iskapa i

privremeno odlaže.







Strojni iskop s odlaganjem kod kanala u zemljanom materijalu obavlja se bagerom. Čelni

iskop se primjenjuje kod kanala po novim trasama. Iskop napreduje u smjeru uspona nivelete,

uz uporabu profilne žlice minimalne širine 0.6 m i odgovarajuće kosine. Kod kanala na staroj

trasi iskop profila kanala obavlja bočno običnom žlicom s obje strane kanala. Prvo se s niže

bankine iskopa gotovo cijeli presjek i uredi pokos na toj strani, a zatim se uredi pokos s druge

strane.

U jednom prijelazu bagera može se postići dubina iskopa od 1.7 - 3 m. Iskopani se

materijal privremeno odlaže na bankine glavnog odvodnog kanala u izgradnji da bi kasnije bio

ugrađen ili odložen na licu mjesta, odnosno transportiran dalje. No, kasniji postupak s

privremeno odloženim materijalom nije predmet razmatranog strojnog iskopa s odlaganjem.


Normalni poprečni profil kanala određuje se na bazi geomehaničkih istražnih radova

sondiranjem po trasi kanala s min 5 sondi po kilometru, uz vizualnu AC klasifikaciju. Trasa, pad

dna i dubina iskopa kanala geodetski se iskolčavaju s osiguranih poligonskih točaka vezanih na

stalne repere.

Iskop se mora konstantno kontrolirati i registrirati geodetskim snimanjem uzdužnog i

poprečnih profila na istim pozicijama gdje se vršilo i iskolčenje. Podatci mjerenja se ucrtavaju na

projektirane profile. Nadzorni inženjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja.




Prije početka radova i tijekom radova nadzorni inženjer kontrolira radove o čemu vodi



Obračun

Rad se obračunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Količina se iskopa

određuje iz dokumentacije izvedenog stanja, a nadzorni inženjer kontrolira, registrira i odobrava

razliku iskopane količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.






2.5.2.3 Iskop zemlje pomoću dozera

Opis rada

Rad uključuje odstranjivanje suvišnog zemljanog materijala „C“ kategorije dozerom. Ovaj

način iskopa primjenjuje se u slučajevima kad je potrebno guranje iskopanog materijala na

relativno kratke udaljenosti (preporuča se kraće od 60 m). Ako nisu iskazani kao posebni radovi

tada rad obuhvaća i utovar i odvoz iskopanog materijala te uređenje iskopa na predviđenu

konturu.

Opis tehnologije

Zemljani materijal „C“ kategorije kopa se pomoću dozera. Dozer se kreće poprečno na

os građevine. Iskopani materijal se zbrinjava na jedan od sljedećih načina:

razastire se po površini tla na udaljenosti do 60 m,

gura se na udaljenost do 60 m na odlagalište gdje se utovaruje utovarivačima u

transportna sredstva i odvozi na predviđenu lokaciju,

gura se u vodotok na udaljenosti do 60 m.



poprečnih profila na istim pozicijama gdje se vrši i iskolčenje. Podaci mjerenja se ucrtavaju na

projektirane profile.



Obračun

Rad se obračunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Količina iskopa se

određuje iz dokumentacije izvedenog stanja.

2.5.2.4 Iskop zemlje pomoću skrepera

Opis rada

Rad uključuje odstranjivanje suvišnog zemljanog materijala skreperom. Ovaj način

iskopa primjenjuje se u slučajevima kad je potreban transport iskopanog materijala na

udaljenosti duže od 60 m. Ako nisu iskazani kao posebni radovi tada obuhvaća i utovar i odvoz

iskopanog materijala te uređenja iskopa na predviđenu konturu.






Opis tehnologije

Skreperom se kopa zemljani materijal „C“ kategorije u širokom otkopu, odvozi i odlaže:

na udaljenost veću od 60 m sa površinskim razastiranjem,

na odlagalište udaljeno više od 60 m,

u vodotok udaljen više od 60 m.



poprečnih profila na istim pozicijama gdje se vrši i iskolčenje. Podaci mjerenja se ucrtavaju na

projektirane profile.



Obračun

Rad se obračunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Količina iskopa se

određuje iz dokumentacije izvedenog stanja.

2.5.3 UTOVAR I PRIJEVOZ MATERIJALA ZA IZRADU BERME S NALAZIŠTA MATERIJALA

Iskopani materijal iz nalazišta za potrebe izgradnje berme se utovara i prijevozi do

početka pojedine dionice berme ili do privremene deponije smještene na katastarskoj čestici

61/1 u katastarskoj općini Rajevo Selo. Moguća je promjena lokacija nalazišta u suglasnosti sa

investitorom, nadzorom i projektantom.

Opis rada

Rad obuhvaća dopremu iskopanog materijala "B" ili "C" kategorije od mjesta iskopa, koje

može biti u nalazišta ili u vodotoku, do privremene deponije izvan inundacije

Opis tehnologije

Način dopreme (prijevoza) materijala ovisi o:

a) vrsti i količini materijala,

b) transportnoj udaljenosti i

c) karakteristikama lokacije sa koje se uzima materijal, te načinu iskopa i utovara

materijala.






Prijevoz materijala obavlja se kamionima, damperima, skreperima i drugim prijevoznim

sredstvima. Na malim se udaljenostima prijevoz materijala može izvršiti odguravanjem i to

buldozerima, grejderima i slično. U nekim slučajevima za prijevoz materijala mogu koristiti i

vodeni putovi, pa se materijal prevozi teglenicama ili bagerima sisavcima uz direktni utovar i

istovar.

Razlikuju se:

a) guranje iskopanog materijala buldozerima na kraćim udaljenostima do 60 m,

b) prijevoz iskopanog materijala skreperima na udaljenost do 100 m,

c) prijevoz vozilima za rasute terete, koja se kreću po javnim prometnicama ili

posebnim putovima izvedenim za potrebe prijevoza materijala,

d) prijevoz iskopanog materijala konvejerima (transportnim trakama) na udaljenosti

do 20 m. Ovaj način prijevoza koristi se na kraćim udaljenostima, uglavnom kad

se iskop materijala za nasip vrši u inundaciji ili koritu vodotoka, relativno blizu

trase nasipa,

e) hidraulični transport (pulpom) refuliranog iz vodotoka s odlaganjem u deponiju da

se ocijedi, te naknadni prijevoz do mjesta ugradbe,

f) kombinirani prijevoz riječnim plovilima (baržama) i nastavni (doknadni) prijevoz

vozilima, konvejerima ili pulpom do mjesta ugradbe i

g) transport bagerom sisavcem (refuler) uz direktni utovar i istovar.

Prijevozni kapaciteti moraju biti usklađeni s kapacitetima iskopa, odnosno ugradnje kako

bi rad tekao kontinuirano i bez zastoja. Pri određivanju kapacitet prijevoza potrebno je računati s

rastresitosti materijala koji se prevozi.

Za utovar materijala u prijevozna sredstva koriste se utovarivači, bageri i slično.

Kapaciteti za utovar moraju biti usklađeni s kapacitetima prijevoza.

Izvoditelj radova dužan je provesti osiguranje prijevoza kako na javnim i posebnim

putovima po kojima se prijevoz vrši, tako i na samom gradilištu.

Ako se koriste javne prometnice, izvoditelj mora poduzeti sve potrebne mjere za njihovu

zaštitu:

a) postavljanjem odgovarajuće signalizacije,

b) primjenom vozila propisnih gabarita i dopuštenog osovinskog pritiska i

c) sprečavanjem nanošenja blata na kolnik, a ako do toga dođe, čišćenjem kolnika.






Gradilišne prometnice trebaju bit ispravne i dobro održavane, te označene

odgovarajućom signalizacijom. Na gradilištu i posebnim putovima osiguranje se vrši:

a) stručnim trasiranjem i izvedbom posebnih putova i gradilišnih prometnica,

b) stručnom izvedbom i održavanjem privremenih objekata i

c) opremanjem prekopa i drugih zapreka odgovarajućim znacima upozorenja, koje

noću moraju biti osvijetljene.

Kontrolu provedbe osiguranja vrši nadzorni inženjer nenajavljenim obilaskom i

pregledom. Odgovornost za sve posljedice do kojih dođe zbog nepridržavanja gornjih zahtjeva

snosi isključivo izvoditelj.

Obračun rada

Količina prevezenog materijala se obračunava u m3 iskopanog sraslog tla, prevezenog

na određenu udaljenost i to zasebno za svaku kategoriju tla, uključujući istovar.

Kad se iskopani materijal ugrađuje, tada se obračun vrši po m3 ugrađenog materijala.

U slučajevima kad se materijal prevozi s privremenih deponija na mjesta ugradnje, tada

se u cijenu prijevoza uključuje i utovar.

2.6 OPĆE MJERE ZAŠTITE NA RADU

2.6.1 ZEMLJANI RADOVI

2.6.1.1 Ručni iskop

Kada se pri građenju objekta ručno iskopava zemlja, moraju se primijeniti slijedeće

zaštitne mjere:

pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 1,0 m moraju se poduzeti zaštitne

mjere protiv rušenja zemljanih naslaga s bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog

materijala,

ručno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže, a svako potkopavanje je

zabranjeno.

2.6.1.2 Iskop građevinskim strojevima i mehaniziranim alatom

Kada se pri građenju objekta iskapa zemlja građevinskim strojevima i mehaniziranim

alatom rukovanje strojevima smije se povjeriti samo radniku koji je stručno osposobljen za taj

posao i upoznat s opasnostima koje prijete pri tom radu.






Ispravnost građevinskih strojevi i uređaja mora biti pregledana prije postavljanju na

mjesto rada i samog rada.

Mehanizirani alat koji se koristi (pneumatski čekići i drugo) moraju biti oblika i težine

pogodnih za lako prenošenje i rukovanje i pod otežanim uvjetima rada.

Kod širokog iskopa potrebno je voditi računa o nagibu bočnih strana kako ne bi došlo do

urušavanja. Razupiranje stranica iskopa nije potrebno ako su bočne stranice iskopa uređene

pod kutom unutarnjeg trenja tla u kojem se iskop vrši, niti pri etažnom kopanju do dubine manje

od 2,0 m.

2.6.2 ODVIJANJE PROMETA ZA VRIJEME IZGRADNJE OBJEKTA

Za vrijeme izrade objekta lokalni cestovni promet odvijat će se na predmetnoj trasi uz

ograničenje brzine te uz postavljanje odgovarajuće prometne signalizacije.

2.6.3 GRADILIŠTE

Radovi se najvećim dijelom obavljaju na otvorenom. Postrojenja i površine namijenjene

za rad na otvorenom prostora moraju biti tako locirane da omogućuju sigurno kretanje osoba i

prometnih sredstava bez opasnosti za život i zdravlje radnika,

Prostorije namijenjene za obavljanje administrativnih poslova trebaju biti smještene u

posebnim objektima.

2.6.3.1 Odstranjivanje štetnih otpadaka

Štetni otpaci koji se pojavljuju na gradilištu (ulja, maziva, goriva i dr.), moraju se

odstraniti na mjesta uređena da se izbjegne zagađenja zemljišta, podzemnih voda i čovjekove

okoline. Sva ta mjesta moraju biti ograđena i osigurana od pristupa neovlaštenih osoba.

2.6.3.2 Radni prostor

Radni prostor je na otvorenom, pa stoga izvođač posebnu pažnju mora posvetiti

uređenju gradilišta, što uključuje:

osiguranje granica gradilišta prema okolini

određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja građevnog

materijala

način obilježavanja, odnosno osiguranja, opasnih mjesta i ugroženih prostora na

gradilištu

način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para, odnosno

gdje može nastati vatra i drugo






određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajuća

osiguranja s obzirom na lokaciju gradilišta.

2.6.3.3 Pomoćne prostorije

Radovi se izvode na otvorenom i potrebno je osigurati pomoćne prostorije kao što su:

garderoba, kupaonica, nužnici, prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za povremeno

zagrijavanje radnika i drugo.

Garderobe se moraju predvidjeti za siguran smještaj civilne i radne odjeće i obuće i

dragih osobnih predmeta. Kupaonice moraju biti tako izvedene da imaju osiguranu toplu i

hladnu vodu, da u hladnom vremenskom razdoblju budu grijane. Nužnici moraju biti tako

smješteni da udaljenost do najudaljenijih mjesta rada ne bude veća od 200 m. Po jedan nužnik

mora se predvidjeti na najviše 30 radnika.

2.6.4 ODGOVORNOST ZA PROVEDBU TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE NA RADU ZA VRIJEME IZVEDBE OBJEKTA

U skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje

koordinatora za zaštitu na radu te polaganju stručnog ispita (N.N. 101/2009., N.N. 040/2010.)

Investitor je obavezan imenovati koordinatora II. Dužnosti koordinatora II tijekom izvođenja

radova propisane su odredbama Zakona o zaštiti na radu (N.N. br. 71/14.) i Pravilnika o zaštiti

na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (N.N. br. 51/08.). Oprema gradilišta,

osiguranje pojedinih uređaja i strojeva na njemu te radnika, mora u cijelosti odgovarati HTZ

propisima. Provedbu ovih zaštitnih mjera provodi glavni inženjer gradilišta, nadzorni organ te

ovlašteni organ Republike Hrvatske.


Projektant :

Goran Grget,

dipl. ing. građ.

Geokon-Zagreb d.d.


NAZIV PROJEKTA:






3. TROŠKOVNIK

Izvršitelj:Geokon-Zagreb d.d.

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKEDIONICA: CS KONJUŠA-TOPOLA

TENDER

stavka vrsta i opis radova jed.

m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

A

1.1.

Priprema gradilišta. Rad obuhvaća pripremu gradnje, troškove mobilizacije i demobilizacije, izrada pristupa gradilištu sa održavanjem tijekom građenja, izrada gradilišnih prometnica, izrada upravnih, skladišnih i pomoćnih zgrada, plan i organizaciju gradilišta. Ovi radove se odnose na izradu berme i svih radova vezanih uz nalazište materijala. Radovi se izvode prema OTU za radove u vodnom gospodarstvu. kom 1 0,00

1.2.

Geodetski radovi, iskolčenje osi trase te poprečnih profila. Izrada elaborata iskolčenja,iskolčenje trase i objekata, kojima se podaci iz projekta prenose na teren, osiguranje osiiskolčene trase, obnavljanje i održavanje glavnih i pomoćnih iskolčenih oznaka i profila naterenu za sve vrijeme građenja, odnosno do predaje investitoru. Rad obuhvaća stalnu kontroluiskolčenih osi, repera i poligonskih točaka sa potrebnim materijalom i materijalnim sredstvima.Rad se obračunava prema m1 građevine za kompletni poprečni profil, prema OTU za vodnogospodarstvo točka 1. 1. Izvođač je dužan održavati točke iskolčenja i obnavljati oštečene zasvo vrijeme gradnje sve do primopredaje točaka iskolčenja.

m1 22.000,00 0,00

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 30-150 mm za ugradnju u donji slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 30-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km i ugradnja kamenog materijalau privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm. Ugradnja uključujeskidanje humusa, uređenje temeljnog tla i ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem. Predviđa se rad puta širine 3m.Obračun radova se vrši po m1 izrađenog gradilišnog puta.

m1 1.000,00 0,00

1.4.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-30 mm za ugradnju u završni slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 0-30mm koristi se za za izradu i održavanjegradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. U stavku jeuključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km i ugradnja kamenog materijala kaozavršni sloj granulacije 0-30mm sloj debljine 10cm. Ugradnja uključuje ugradnju kamenogmaterijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 0-16.5, a zahtijevani modul stišljivosti mjerenkružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>20MPa.Predviđa se rad puta širine 3m.Obračun radova se vrši po m1 izgrađenog gradilišnog puta. m1 1.000,00 0,00

1.5.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod pristupnih putova. Ugrađujese razdjelni geotekstil min. gustoće 300 g/m2, min. vlačne čvrstoće ≥15 kN/m. U jediničnucijenu su uključeni preklopi i nastavci. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnjugeotekstila te pomoćni materijal. Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila. m2 3.000,00 0,00

1.6.Izrada i održavanje gradilišnih rampi (ulazna i izlazna) radi dopreme svog materijala zapotrebe izrade nasipa, sa svim potrebnim uklapanjima koja su potrebna.Obračun radova se vrši po broju rampa koje će izvođač radova izvesti. kom 2,00 0,00

1.7.

Uklanjanje grmlja i šiblja do promjera 10 cm. Strojno i ručno uklanjanje grmlja i šiblja saguranjem (ili odbacivanjem bagerom) na privremenu deponiju te usitnjavanje. Rad obuhvaćakrčenje i uklanjanje šiblja i grmlja i usitnjavanje s površina predviđenim projektom ili s površinakoje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se po m2 raskrčene površine. m2 2.000,00 0,00

1.8.

Sječa stabala do profila 10 do 30 cm. Sječa stabala do profila 10 do 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. U cijenusu uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 30,00 0,00

1.9.

Sječa stabala do profila preko 30 cm. Sječa stabala do profila preko 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. U cijenusu uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 20,00 0,00

1.10.

Strojno vađenje korjenja i panjeva. Stavka obuhvaća odbacivanje (prijenos ili guranje) do 30m. Rad obuhvaća strojno vađenje panjeva u građevnom pojasu s površina predviđenimprojektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se pokomadu uklonjenog panja. kom 100,00 0,00

1.11.

Deponiranje/ kontrolirano paljenje granja od posječenihstabala i panjeva. Rad obuhvaća prijenos ili guranje nekorisne drvne mase i panjeva nakondovršetka eksploatacije i ugradnju u nalazište ili spaljivanje prilikom uređenja. Obračun radova se vrši po m3 deponirane/spaljene drvne mase. m3 150 0,00

1.12.

Izrada propusta na privremenom putu za prijelaz kanala. Rad obuhvaća nabavu, dopremu iugradnju PEHD cijevi nosivosti SN8 i promjera 800 mm uključivos sav potreban rad i materijalna ugradnji te uklanjanju nakon dovršetka radova. Obračun radova se vrši po m1 ugrađene cijevi. m1 30 0,00

TROŠKOVNIK IZRADE BERME I VODONEPROPUSNE ZAVJESE

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI

3. TROŠKOVNIK 3-1Oznaka projekta: E-008-17-16




TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

1.13.

Mjerenje razine bukeMjerenje razine buke tijekom izvođenja radova, prema uvjetima Ministarstva zdravstva zaprojekt E-008-17-05, posebni uvjeti klasa: 350-05/17-01/166; ur.br.: 534-07-1-1-2/2-17-0002;

kom 1 0,00

1.14.

Završni radoviStavkom se uključuje: čišćenje terena, raspremanje gradilišta, uređenje područja zahvata,uređenje svih iskopa, ostatak materijala s privremenih deponija odvesti i deponirati na stalnelegalne deponije, uklanjanje gradilišnih prometnica, objekata i skladišta. U stavku je uključen sav rad i materijal. kom 1 0,00

0,00

2.1.Strojni iskop humusa. Strojni iskop humusa u prosječnoj debljini 20cm. Stavka obuhvaćastrojni iskop humusa sa guranjem do 50m, te utovar i odvoz odvoz na gradilišnu deponiju.Stavka se obračunava po m³ iskopanog humusa.

2.1.1. bez odvoza m3 5.600,00 0,002.1.2. sa utovarom i odvozom na 300 - 600 m m3 0,002.1.3. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 0,00

2.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije nasipa i zasijecanje nasipa te guranje do30 m sa odlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjemna privremenu deponiju uz nasip. Rad se obračunava prema m3 iskopanog materijala usraslom stanju. m3 2.830,00 0,00

2.3.

Uređenje temeljnoga tla. Nasipanje smije započeti kada se ukloni sloj gline i organske glinedo predviđene kote sa površina na kojima se vrši nasipavanje. Rad obuhvaća planiranje iravnanje podloge, nabijanje prolaskom strojeva i valjanjem. Stavkom je obuhvaćeno uređenjetemeljnog tla i zbijanje do tražene zbijenosti (OTU 2-08), a stupanj zbijenosti premastandardnom Proctorovom postupku treba biti min. 95%, a modul stišljivosti mjeren kružnompločom Ø30cm Ms>20 MPa za koherentno tlo. Stavka obuhvaća sav rad na uređenjetemeljnog tla. Rad se obračunava po m2 uređenog temeljnog tla.

m2 21.875,00 0,00

2.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za izradu drenaže. Ugrađuje se razdjelnigeotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (O90=0,05-0,08mm), a ugrađuje seprema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu. Stavka obuhvaćanabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila.

m2 46.560,00 0,00

2.5.

Doprema i ugradnja pješčanog materijala za izradu drenaže sa privremene deponije.Drenaža se izvodi od pješčanog materijala projektirane vodopropusnosti s nalazišta uinundaciji. U stavku je uključen utovar na privremenoj deponiji, doprema i ugradnja materijala(OTU 12-05.9.2). Obračun se vrši po m3 ugrađenog pješčanog materijala.

2.5.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 0,002.5.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 0,002.5.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 0,002.5.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,002.5.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 10.935,00 0,00

2.6.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala za izradu kamene obloge izvoda drenaU stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km, gradilišni transport sugradnjom kamenog materijala u izvod drena u nožici berme, granulacije 30-150mm u donjisloj debljne 50 cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem. Obračun radova se vrši po m3

ugrađenog materijala u sraslom stanju.m3 1.600,00 0,00

2.7.

Doprema i ugradnja neselektiranog zemljanog materijala sa privremene deponije zaizradu berme. Stavka obuhvaća utovar, dopremu, nasipanje, razastiranje, planiranje iuređenje slojeva nasipa sabijanjem vibroježevima. Ugradnja se izvodi pri optimalnoj vlažnostimaterijala, te je s obzirom na uvjete ugradnje potrebno planirati vrijeme izvedbe u ljetnomodnosno sušnom razdoblju. Nasipavanje izvesti u slojevima do 30 cm. Modul stišljivosti mjerenkružnom pločom Ø 30cm Ms>20(25) MPa (2-09.1 OTU). Obračun radova se vrši po m3

ugrađenog materijala.

2.7.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 0,002.7.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 0,002.7.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 0,002.7.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,002.7.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 15.520,00 0,00

2.8.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod makadamskog puta.Ugrađuje se nosivi geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (u oba smjera) augrađuje se prema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu.Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2 ugrađenoggeotekstila. m2 13.300,00 0,00

2.9.

Nabava, doprema i ugradnja drobljenog kamenog materijala 30-150 mm za izradumakadamskog puta. U stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km,gradilišni transport s ugradnjom kamenog materijala u put u nožici nasipa, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem, a zahtijevanimodul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>40MPa. Obračun radova se vršipo m3 ugrađenog materijala u sraslom stanju.

m3 3.752,84 0,00

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI Ukupno (HRK) =

2 ZEMLJANI RADOVI BERMA 1





TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

2.10.

Nabava, doprema i ugradnja drobljenog kamenog materijala 0-30 mm za izradumakadamskog puta. U stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km,gradilišni transport s ugradnjom kamenog materijala u put u nožici nasipa, granulacije 0-30mmu završni sloj debljine 10cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 2-10.4, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>40MPa.Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog materijala u sraslom stanju. m3 1.143,91 0,00

2.11.

Humusiranje pokosa i bankine berme. Humusni sloj nanosi se debljine 20-40 cm. Zaštitapokosa i bankine izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz privremene deponije. Radobuhvaća dopremu, razastiranje humusa i lagano nabijanje. Obračun radova se vrši po m3

nanesenog humusnog sloja.

2.11.1. bez dovoza m3 3.960,00 0,002.11.2. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m3 0,002.11.3. sa utovarom i dovozom na 600 - 1.500 m m3 0,00

2.12.

Zaštita površine berme travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaća nabavuvode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travne smjese izatravljivanje kompletnih površina berme, miješanje, transport, postupak nanošenja, uz račun50 g/m² sjemena, kao i njegovanje zatravljene površine do prve košnje. Stavka se plaća uiznosu od 30% nakon sjetve, a ostatak nakon nicanja trave. Obračun stavke se vrši po m2

izrasle trave. m2 16.580,00 0,00

2.13.

Izrada propusta ispod okretišta 1 kod CS Konjuša na kanalu odvodnje. Rad obuhvaćanabavu, dopremu i ugradnju PEHD cijevi nosivosti SN8 i promjera 800 mm uključivo savpotreban rad i materijal na ugradnji. Obračun radova se vrši po m1 ugrađene cijevi. m1 50 0,00

0,00



3.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije nasipa i zasijecanje nasipa te guranje do30 m sa odlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjemna privremenu deponiju uz nasip. Rad se obračunava prema m3 iskopanog materijala usraslom stanju. m3 347,00 0,00

3.3.


m2 5.098,00 0,00

3.4.


m2 9.980,00 0,00

3.5.


3.5.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 0,003.5.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 0,003.5.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 2.270,00 0,003.5.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,003.5.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 0,00

3.6.


ugrađenog materijala u sraslom stanju. m3 330,00 0,00

3.7.



3.7.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 0,003.7.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 0,003.7.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 1.251,00 0,003.7.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,00

2 ZEMLJANI RADOVI BERMA 1 Ukupno (HRK) =






TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

3.7.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 0,00

3.8.


3.9.


m3 875,00 0,00

3.10.

Nabava, doprema i ugradnja drobljenog kamenog materijala 0-30 mm za izradumakadamskog puta. U stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km,gradilišni transport s ugradnjom kamenog materijala u put u nožici nasipa, granulacije 0-30mmu završni sloj debljine 10cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 2-10.4, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>40MPa.Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog materijala u sraslom stanju.

m3 267,00 0,00

3.11.



3.11.1. bez dovoza m3 755,00 0,003.11.2. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m3 0,003.11.3. sa utovarom i dovozom na 600 - 1.500 m m3 0,00

3.12.


izrasle trave. m2 3.050,00 0,000,00



4.2.

Doprema i ugradnja glinenog materijala sa privremene deponije za izradu vodne berme.Stavka obuhvaća utovar, dopremu, nasipanje, razastiranje, planiranje i uređenje slojeva nasipasabijanjem vibroježevima. Ugradnja se izvodi pri optimalnoj vlažnosti materijala, te je sobzirom na uvjete ugradnje potrebno planirati vrijeme izvedbe u ljetnom odnosno sušnomrazdoblju. Nasipavanje izvesti u slojevima do 30 cm. Modul stišljivosti mjeren kružnom pločomØ 30cm Ms>20(25) MPa (2-09.1 OTU). Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog materijala.

4.2.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 2.209,00 0,004.2.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 3.313,00 0,004.2.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 1.104,00 0,004.2.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,004.2.4. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 0,00

4.3.




4.4.


izrasle trave. m2 12.120,00 0,000,00


4 ZEMLJANI RADOVI BERMA 3 - VODNA BERMA

4 ZEMLJANI RADOVI BERMA 3 - VODNA BERMA Ukupno (HRK) =





TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

5.1.

Mobilizacija i demobilizacija opreme za izvođenje mlaznog injektiranja. Rad obuhvaćadopremu opreme na gradilište, pripremu gradnje, troškove mobilizacije i demobilizacije, izradapristupa gradilištu sa održavanjem tijekom građenja, izrada gradilišnih prometnica, izradaupravnih, skladišnih i pomoćnih zgrada, plan i organizaciju gradilišta. Ovi radove se odnose naizradu berme i svih radova vezanih uz nalazište materijala. Radovi se izvode prema OTU zaradove u vodnom gospodarstvu. kom 1,00 0,00

5.2.Međutransport i prijevoz opreme za izvođenje radova mlaznog injektiranja. Stavka obuhvaća sav rad na međutransportu, prijevozu i prijenosu opreme za izvođenje radovamlaznog injektiranja. Obračun se vrši prema m' trase izvedbe mlaznog injektiranja. m' 1.830,00 0,00

5.3.

Izvedba probnog polja. Izvedba tri stupnjaka duljine 8,0m na probnom polju, lokaciji kojuodabere izvođač, u dogovoru sa investitorom i projektantom. Izvode se probni stupnjaci, kakoje opisano u PKOK-u, u svrhu utvrđivanja karakteristika injekcijske smjese i predviđenogpromjera stupnjaka. Probni stupnjaci se otkopavaju i ispituju kako je opisano u PKOK-u.Stavka obuhvaća sav rad na pripremi i izradi mlazno injektiranih stupnjaka i sva potrebnaispitivanja. Obračun se vrši prema m' izvedenog stupnjaka. m' 24,00 0,00

5.4.

Jalovo bušenje za izvedbu mlazno injektiranih stupnjaka. Bušotine se izvode sa površineterena, cca metar udaljeno od vodne nožice nasipa, u dubinu od cca 1-3m, odnosno kroz slojgline do sloja pijeska. Stavka obuhvaća sav rad na pripremi i izradi bušotine kroz površinskisloj gline te završno zapunjavanje injekcijskom smjesom bez pritiska. Obračun se vrši premam' izvedenog jalovog bušenja m' 6.200,00 0,00

5.5.

Izrada mlazno injektiranih stupnjaka promjera 70 cm, tehnikom jedno fluidnog mlaznoginjektiranja. Stupnjaci se izvode u duljini od 6,5 do 9 m injektiranja kroz sloj pijeska u podinskuglinu, uz 1 do 3 m jalovog bušenja od razine terena, odnosno vodne nožice do sloja pijeska,koje se obračunava prema stavci 5.4. Stavka obuhvaća injektiranje cementnom suspenzijom sutroškom cementa cca 260kg/m' uz dodatak do 3% bentonita prema rezultatima probnog polja,sav materijal i rad na izvedbi tijela stupnjaka traženog promjera 70 cm. Radovi se izvodeprema OTU za vodno gospodarstvo, poglavlje 12. Geotehnički radovi, 12-02.6.2. Obračunradova se vrši po m' izvedenog tijela mlazno injektiranog stupnjaka.

m' 22.500,00 0,000,00


6.1.1. bez odvoza m3 320,00 0,006.1.2. sa utovarom i odvozom na 300 - 600 m m3 0,006.1.3. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 0,00

6.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije nasipa i zasijecanje nasipa te guranje do30 m sa odlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjemna privremenu deponiju uz nasip. Rad se obračunava prema m3 iskopanog materijala usraslom stanju. m3 154,00 0,00

6.3.


m2 1.400,00 0,00

6.4.



6.4.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 0,006.4.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 146,00 0,006.4.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 0,006.4.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,006.4.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 0,00

6.5.


6.6.


m3 345,00 0,00

5 RADOVI MLAZNOG INJEKTIRANJA

5 RADOVI MLAZNOG INJEKTIRANJA Ukupno (HRK) =

6 ZEMLJANI RADOVI MAKADAMSKI PUT UZ NASIP - GUNJA - GRANICA





TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

6.7.

Nabava, doprema i ugradnja drobljenog kamenog materijala 0-30 mm za izradumakadamskog puta. U stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km,gradilišni transport s ugradnjom kamenog materijala u put u nožici nasipa, granulacije 0-30mmu završni sloj debljine 10cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 2-10.4, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>40MPa.Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog materijala u sraslom stanju. m3 106,00 0,00

6.8.



6.8.1. bez dovoza m3 105,00 0,006.8.2. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m3 0,006.8.3. sa utovarom i dovozom na 600 - 1.500 m m3 0,00

6.9.



6.10.

Čišćenje kanala za izvedbu obloge kanala gabionskim madracima. Stavka obuhvaćastrojno i ručno uklanjanje smeća i predmeta iz profila kanala i propusta koji se oblažu,uklanjanje raslinja, izmuljvanje kanala i propusta. Rad se obračunava prema m2 očišćenepovršine kanala. m2 1.280,00 0,00

6.11.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije pokosa i dna kanala te guranje do 30 m sa odlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjem naprivremenu deponiju uz nasip. Rad se obračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslomstanju. m3 158,00 0,00

6.12.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod gabionskih madraca.Ugrađuje se nosivi geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (u oba smjera) augrađuje se prema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu.Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2 ugrađenoggeotekstila.

m2 700,00 0,00

6.13.

Nabava, doprema i ugradnja gabionskih madraca debljine 30 cm, koševa dimenzija4x2x0,3m ili sličnih dimenzija za potrebe uređenja terena. Gabionski koševi, žica 2,7mmpromjera, pocinčani sa PVC oblogom. Radovi obuhvaćaju nabavu, dopremu i ugradnju koševaprema tehničkim uvjetima i projektu. Stavka se obračunava prema m2 obloženog kanala.

m2 672,00 0,00

6.14.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala veličine 10-20 cm kao ispunegabionskih koševa. Rad se odvija strojno i ručno, prema tehničkim uvjetima i projketu. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km, gradilišni transport i ugradnja.Rad se obračunava prema m3 stvarno ugrađenog kamenog materijala.

m3 201,60 0,000,00

7.1.

Strojni iskop humusa. Strojni iskop humusa u prosječnoj debljini 20cm. Stavka obuhvaćastrojni iskop humusa sa guranjem do 50m, te utovar i odvoz odvoz na gradilišnu deponiju.Stavka se obračunava po m³ iskopanog humusa.


7.2.


7.3.


m2 51.767,00 0,00

7.4.


m2 115.206,00 0,00

7.5.


7.5.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 5.230,00 0,00


6 ZEMLJANI RADOVI MAKADAMSKI PUT UZ NASIP - GUNJA - GRANICA Ukupno (HRK) =





TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

7.5.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 7.844,00 0,007.5.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 12.026,00 0,007.5.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,007.5.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 0,00

7.6.


ugrađenog materijala u sraslom stanju. m3 3.752,00 0,00

7.7.



7.7.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 4.412,00 0,007.7.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 6.618,00 0,007.7.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 10.150,00 0,007.7.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,007.7.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 0,00

7.8.


7.9.


m3 9.116,00 0,00

7.10.


m3 2.777,00 0,00

7.11.




7.12.



7.13.

Čišćenje kanala za izvedbu obloge kanala gabionskim madracima. Stavka obuhvaćastrojno i ručno uklanjanje smeća i predmeta iz profila kanala i propusta koji se oblažu,uklanjanje raslinja, izmuljvanje kanala i propusta. Rad se obračunava prema m2 očišćenepovršine kanala.

m2 519,00 0,00

7.14.


7.15.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod gabionskih madraca.Ugrađuje se nosivi geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (u oba smjera) augrađuje se prema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu.Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2 ugrađenoggeotekstila. m2 553,00 0,00

7.16.

Nabava, doprema i ugradnja gabionskih madraca debljine 30 cm, koševa dimenzija4x2x0,3m ili sličnih dimenzija za potrebe uređenja terena. Gabionski koševi, žica 2,7mmpromjera, pocinčani sa PVC oblogom. Radovi obuhvaćaju nabavu, dopremu i ugradnju koševaprema tehničkim uvjetima i projektu. Stavka se obračunava prema m2 obloženog kanala.

m2 528,00 0,00





TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

7.17.


m3 158,40 0,000,00



8.2.


8.3.


m2 18.000,00 0,00

8.4.


m2 22.133,00 0,00

8.5.


8.5.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 2.329,00 0,008.5.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 2.523,00 0,008.5.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 406,00 0,008.5.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,008.5.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 0,00

8.6.


ugrađenog materijala u sraslom stanju. m3 778,00 0,00

8.7.



8.7.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 2.657,00 0,008.7.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 2.880,00 0,008.7.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 463,00 0,008.7.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 0,008.7.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 0,00

8.8.


8.9.


m3 3.748,00 0,00







TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

8.10.


m3 1.840,00 0,00

8.11.




8.12.


izrasle trave. m2 11.163,00 0,000,00



9.2.


9.3.


m2 66.384,00 0,00

9.4.


m2 147.422,00 0,00

9.5.


9.5.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 0,009.5.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 2.234,00 0,009.5.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 6.702,00 0,009.5.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 8.937,00 0,009.5.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 15.532,00 0,00

9.6.


ugrađenog materijala u sraslom stanju. m3 5.188,00 0,00

9.7.



9.7.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 0,009.7.2. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3 3.255,00 0,009.7.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3 9.764,00 0,009.7.4. sa utovarom i odvozom na 3.000 - 5.000 m m3 13.018,00 0,009.7.5. sa utovarom i odvozom na 5.000 - 10.000 m m3 22.626,00 0,00







TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

9.8.


9.9.


m3 11.218,00 0,00

9.10.


m3 3.408,00 0,00

9.11.




9.12.



9.13.

Čišćenje kanala za izvedbu obloge kanala gabionskim madracima. Stavka obuhvaćastrojno i ručno uklanjanje smeća i predmeta iz profila kanala i propusta koji se oblažu,uklanjanje raslinja, izmuljvanje kanala i propusta. Rad se obračunava prema m2 očišćenepovršine kanala. m2 427,00 0,00

9.14.


9.15.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod gabionskih madraca.Ugrađuje se nosivi geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (u oba smjera) augrađuje se prema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu.Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2 ugrađenoggeotekstila. m2 468,00 0,00

9.16.

Nabava, doprema i ugradnja gabionskih madraca debljine 30 cm, koševa dimenzija4x2x0,3m ili sličnih dimenzija za potrebe uređenja terena. Gabionski koševi, žica 2,7mmpromjera, pocinčani sa PVC oblogom. Radovi obuhvaćaju nabavu, dopremu i ugradnju koševaprema tehničkim uvjetima i projektu. Stavka se obračunava prema m2 obloženog kanala. m2 440,00 0,00

9.17.


m3 132,00 0,000,009 ZEMLJANI RADOVI BERMA 6 Ukupno (HRK) =





TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI 0,002 ZEMLJANI RADOVI BERMA 1 0,003 ZEMLJANI RADOVI BERMA 2 0,004 ZEMLJANI RADOVI BERMA 3 - VODNA BERMA 0,005 RADOVI MLAZNOG INJEKTIRANJA 0,006 ZEMLJANI RADOVI MAKADAMSKI PUT UZ NASIP - GUNJA - GRANICA 0,007 ZEMLJANI RADOVI BERMA 4 0,008 ZEMLJANI RADOVI BERMA 5 0,009 ZEMLJANI RADOVI BERMA 6 0,00

Ukupno (HRK) 0,00

A

1.1.


1.1.1. pristupni put m1 375,00 0,001.1.2. nalazište materijala m1 1.025,00 0,00

1.2.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 30-150 mm za ugradnju u donji slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 30-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km i ugradnja kamenog materijalau privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm. Ugradnja uključujeskidanje humusa, uređenje temeljnog tla i ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladusa OTU 0-16.5. Predviđa se rad puta širine 6m. Obračun radova se vrši po m1 izrađenog gradilišnog puta.

m1 375,00 0,00

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-30 mm za ugradnju u završni slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 0-30mm koristi se za za izradu i održavanjegradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. U stavku jeuključena nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala kao završni sloj granulacije 0-30mm sloj debljine 10cm. Ugradnja uključuje ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem uskladu sa OTU 0-16.5, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosiMs>20MPa.Predviđa se rad na puta širine 6m.Obračun radova se vrši po m1 izgrađenog gradilišnog puta.

m1 375,00 0,00

1.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod pristupnih putova. Ugrađujese razdjelni geotekstil min. gustoće 300 g/m2, min. vlačne čvrstoće ≥15 kN/m. U jediničnucijenu su uključeni preklopi i nastavci. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnjugeotekstila te pomoćni materijal. Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila.

m2 2.475,00 0,00

1.5.

Uklanjanje grmlja i šiblja do promjera 10 cm. Strojno i ručno uklanjanje grmlja i šiblja saguranjem (ili odbacivanjem bagerom) na privremenu deponiju te usitnjavanje. Rad obuhvaćakrčenje i uklanjanje šiblja i grmlja i usitnjavanje s površina predviđenim projektom ili s površinakoje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se po m2 raskrčene površine.

m2 5.272,00 0,00

1.6.

Sječa stabala do profila 10 do 30 cm. Sječa stabala do profila 10 do 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. U cijenusu uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala.

kom 13,0 0,00

1.7.

Sječa stabala do profila preko 30 cm. Sječa stabala do profila preko 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. U cijenusu uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala.

kom 7,0 0,00


TROŠKOVNIK NALAZIŠTA GUNJA 2 I PRISTUPNOG PUTA

1. PRIPREMNI RADOVI

Rekapitulacija troškova





TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

1.8.

Strojno vađenje korjenja i panjeva. Stavka obuhvaća odbacivanje (prijenos ili guranje) do 30m. Rad obuhvaća strojno vađenje panjeva u građevnom pojasu s površina predviđenimprojektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se pokomadu uklonjenog panja.

kom 20,0 0,00

1.9.

Deponiranje/ kontrolirano paljenje granja od posječenihstabala i panjeva. Rad obuhvaća prijenos ili guranje nekorisne drvne mase i panjeva nakondovršetka eksploatacije i ugradnju u nalazište ili spaljivanje prilikom uređenja. Obračun radova se vrši po m3 deponirane/spaljene drvne mase.

m3 27,0 0,000,00

2.1.

Strojni iskop humusa. Strojni iskop humusa u prosječnoj debljini 20cm,. Stavka obuhvaćastrojni iskop humusa i guranje na prosječnu udaljenost 50 m, te utovar i odvoz na udaljenost od300 - 600 m.. Humus se upotrebljava za uređenje nalazišta po završetku eksploatacije. Stavka se obračunava po m³ iskopanog humusa.

m3 4.815,00 0,00

2.2.

Strojni iskop neselektiranog zemljanonog materijala na nalazištu bagerom, te utovarom iodvozom na gradilišnu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop gline za potrebe izradeberme, selektiranje materijala, sa utovarom, prijevozom i odlaganjem na privremenu deponijuuz nasip, prosušivanje, vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom folijom. Materijalse selektira i odlaže da se prije ugradnje prosuši i usitni do zadanih karakteristika. Rad seobračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.


2.3.

Strojni iskop preostalog dijela neselektiranog materijala na nalazištu u širokom otkopubuldozerom s guranjem na udaljenosti do 300m i odlaganjem na privremenu deponiju. Vrši seiskop gline koji nije potreban za izradu berme, ali ga je nužno iskopati da bi se došlo dopješčanog materijala. Stavka obuhvaća iskop gline i odlaganjem na privremenu deponiju nanalazištu, te naknadno preguravanje materijala da bi se mogao nastaviti iskop. Rad seobračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.

m3 8.484,00 0,00

2.4.

Strojni iskop pješčanog materijala na nalazištu bagerom, te utovarom i odvozom nagradilišnu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop pješčanog materijala za potrebe izradedrena sa utovarom, prijevozom i odlaganjem na privremenu deponiju uz nasip, prosušivanje,vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom folijom. Rad se obračunava prema m3

iskopanog materijala u sraslom stanju.


2.5.

Strojni iskop pješčanog materijala bagerom na nalazištu iz vode, odlaganjem na dohvatkrana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa na privremenu deponiju. Stavka obuhvaćapotrebni iskop pješčanog materijala iz vode na poziciji nalazišta za potrebe izrade drena,odlaganjem na dohvat krana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa na privremenudeponiju radi procijeđivanja, te utovarom nakon procjeđivanja i odvozo na gradilišnu deponiju.Rad se obračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.

2.5.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 8.092,00 0,000,00

3.1.


m3 388,00 0,00

3.2.



3.3.


m3 684,00 0,00

3.4.



1. PRIPREMNI RADOVI Ukupno (HRK) =

2. ZEMLJANI RADOVI BERMA 1

2. ZEMLJANI RADOVI BERMA 1 Ukupno (HRK) =






TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

3.4.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 590,00 0,00

3.5.



4.1.


m3 2.056,00 0,00

4.2.

Strojni iskop glinenog materijala na nalazištu bagerom, te utovarom i odvozom nagradilišnu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop gline za potrebe izrade berme, selektiranje materijala, sa utovarom, prijevozom i odlaganjem na privremenu deponiju uz nasip,prosušivanje, vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom folijom. Materijal seselektira i odlaže da se prije ugradnje prosuši i usitni do zadanih karakteristika. Rad seobračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.


4.3.


m3 3.622,00 0,000,00

5.1.


m3 3.285,00 0,00

5.2.



5.3.


m3 5.789,00 0,00

5.4.




5.5.



4. ZEMLJANI RADOVI VODNA BERMA 3

4. ZEMLJANI RADOVI VODNA BERMA 3 Ukupno (HRK) =






TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK


6.1.

Strojno planiranje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom.Rad obuhvaća uređenje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom na potrebnutočnost prema projektnoj dokumentaciji. Rad se mjeri i obračunava po m2 uređene površine.

m2 15.546,00 0,00

6.2.

Uređenje nalazišta materijala po eksploataciji. Nalazište se po završenoj eksploatacijiuređuje nasipavanjam obala i oblikovanjem pokosa. Pokosi se uređuju u nagibu 1:3.Zatrpavanje se vrši viškom neselektiranog materijala iz iskopa odloženog na privremenojdeponiji u inundaciji. Posebnih uvjeta za ugradnju materijala nema. U rad je uvršteno ipreguravanje viška materija, te ugradnja. Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog materijala.

m3 18.579,00 0,00

6.3.

Sadnja autohtonih sadnica (vrbe i topole) s iskopom sadnih rupa radi uz prethodnododavanje humusnog supstrata, sa zasipavanjem jama zemljom od iskopa (2/3) te humusnomzemljom (1/3), oblikovanje zdjelice oko sadnice sa jednokratim zaljevanjem. Rad obuhvaća nabavu i sadnju sadnica prema projektu hortikulture. Rad je prihvaćen nakonšto se utvrdi početak vegetacije. Rad se mjeri i obračunava po komadu posađene sadnice.

kom 193,00 0,00

6.4.Strojno planiranje zemlje i uređenje okoliša na razmaku od 10m od ruba nalazišta. Radobuhvaća strojno planiranje zemlje buldozerom, te uređenje okoliša. Rad se mjeri iobračunava po m2 isplanirane površine. m2 5.793,00 0,00

6.5.

Humusiranje pokosa obale nalazišta i obale u širini od 10m. Humusni sloj nanosi se debljine20-40 cm. Zaštita pokosa i bankine izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz privremenedeponije. Rad obuhvaća dopremu, razastiranje humusa i lagano nabijanje. Obračun radova sevrši po m3 nanesenog humusnog sloja.

6.5.1. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m3 10.543,00 0,00

6.6.

Zaštita površine uređenog okoliša travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaćanabavu vode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travnesmjese i zatravljivanje kompletnih površina berme, miješanje, transport, postupak nanošenja,uz račun 50 g/m² sjemena, kao i njegovanje zatravljene površine do prve košnje. Stavka seplaća u iznosu od 30% nakon sjetve, a ostatak nakon nicanja trave. Obračun stavke se vrši pom2 izrasle trave.

m2 5.793,00 0,00

6.7.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-30 mm i 30-150 mm za sanacijuzavršnog sloja privremenog puta. Predviđene su sanacije puta za vrijeme iskopa i uređenjanalazišta. Kameni materijal granulacije 0-30mm i 30-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala kao završni slojgranulacije 0-30mm sloj debljine 10cm i nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnjakamenog materijala u privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm.Ugradnja uključuje ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 0-16.5, azahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>20MPa.Predviđa se rad na puta širine 6m.Obračun radova se vrši po m1 saniranog gradilišnog puta.

m1 75,00 0,000,00

TROŠKOVNIK NALAZIŠTA GUNJA 2 I PRISTUPNOG PUTA1. PRIPREMNI RADOVI 0,002. ZEMLJANI RADOVI BERMA 1 0,003. ZEMLJANI RADOVI BERMA 2 0,004. ZEMLJANI RADOVI VODNA BERMA 3 0,005. ZEMLJANI RADOVI BERMA 4 0,006. UREĐENJE NALAZIŠTA 0,00

Ukupno (HRK) 0,00

B

1.1.


6. UREĐENJE NALAZIŠTA

6. UREĐENJE NALAZIŠTA Ukupno (HRK) =



TROŠKOVNIK NALAZIŠTA RAJEVO SELO 2 I PRISTUPNOG PUTA

1. PRIPREMNI RADOVI





TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

1.1.1. pristupni put m1 1.680,00 0,001.1.2. nalazište materijala m1 1.606,00 0,00

1.2.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 30-150 mm za ugradnju u donji slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 30-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km i ugradnja kamenog materijalau privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm. Ugradnja uključujeskidanje humusa, uređenje temeljnog tla i ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladusa OTU 0-16.5. Predviđa se rad puta širine 6m. Obračun radova se vrši po m1 izrađenog gradilišnog puta.

m1 1.680,00 0,00

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-30 mm za ugradnju u završni slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 0-32mm koristi se za za izradu i održavanjegradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. U stavku jeuključena nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala kao završni sloj granulacije 0-32mm sloj debljine 10cm. Ugradnja uključuje ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem uskladu sa OTU 0-16.5, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosiMs>20MPa.Predviđa se rad na puta širine 6m.Obračun radova se vrši po m1 izgrađenog gradilišnog puta.

m1 1.680,00 0,00

1.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod pristupnih putova. Ugrađujese razdjelni geotekstil min. gustoće 300 g/m2, min. vlačne čvrstoće ≥15 kN/m. U jediničnucijenu su uključeni preklopi i nastavci. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnjugeotekstila te pomoćni materijal. Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila.

m2 11.088,00 0,00

1.5.

Uklanjanje grmlja i šiblja do promjera 10 cm. Strojno i ručno uklanjanje grmlja i šiblja saguranjem (ili odbacivanjem bagerom) na privremenu deponiju te usitnjavanje. Rad obuhvaćakrčenje i uklanjanje šiblja i grmlja i usitnjavanje s površina predviđenim projektom ili s površinakoje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se po m2 raskrčene površine.

m2 31.321,00 0,00

1.6.

Sječa stabala do profila 10 do 30 cm. Sječa stabala do profila 10 do 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. U cijenusu uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala.

kom 356,00 0,00

1.7.

Sječa stabala do profila preko 30 cm. Sječa stabala do profila preko 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. U cijenusu uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala.

kom 71,00 0,00

1.8.

Strojno vađenje korjenja i panjeva. Stavka obuhvaća odbacivanje (prijenos ili guranje) do 30m. Rad obuhvaća strojno vađenje panjeva u građevnom pojasu s površina predviđenimprojektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se pokomadu uklonjenog panja.

kom 427,00 0,00

1.9.

Deponiranje/ kontrolirano paljenje granja od posječenihstabala i panjeva. Rad obuhvaća prijenos ili guranje nekorisne drvne mase i panjeva nakondovršetka eksploatacije i ugradnju u nalazište ili spaljivanje prilikom uređenja. Obračun radova se vrši po m3 deponirane/spaljene drvne mase.

m3 568,00 0,000,00

2.1.


m3 2.305,00 0,00

2.2.


2.2.1. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3000 m m3 10.590,00 0,00

2.3.


m3 2.399,00 0,00

1. PRIPREMNI RADOVI Ukupno (HRK) =






TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

2.4.



2.4.1. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3000 m m3 8.409,00 0,00

2.5.


2.5.1. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3000 m m3 4.141,00 0,000,00

3.1.


m3 820,00 0,00

3.2.


3.2.1. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3000 m m3 3.765,00 0,003.2.2. sa utovarom i odvozom na 3000 - 5000 m m3 2.235,00 0,00

3.3.


m3 1.359,00 0,00

3.4.



3.4.1. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3000 m m3 2.211,00 0,003.4.2. sa utovarom i odvozom na 3000 - 5000 m m3 1.312,00 0,00

3.5.


3.5.1. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3000 m m3 1.089,00 0,003.5.2. sa utovarom i odvozom na 3000 - 5000 m m3 646,00 0,00

0,00

4.1.


m3 10.594,00 0,00

4.2.


4.2.1. sa utovarom i odvozom na 3000 - 5000 m m3 48.663,00 0,00









TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

4.3.


m3 11.023,00 0,00

4.4.



4.4.1. sa utovarom i odvozom na 3000 - 5000 m m3 22.381,00 0,00

4.5.


4.5.1. sa utovarom i odvozom na 3000 - 5000 m m3 11.024,00 0,000,00

5.1.


m3 32,00 0,00

5.2.


5.3.. sa utovarom i odvozom do 600 m m3 146,00 0,00

5.3.


m3 33,00 0,000,00

6.1.

Strojno planiranje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom.Rad obuhvaća uređenje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom na potrebnutočnost prema projektnoj dokumentaciji. Rad se mjeri i obračunava po m2 uređene površine.

m2 23.787,00 0,00

6.2.

Uređenje nalazišta materijala po eksploataciji. Nalazište se po završenoj eksploatacijiuređuje nasipavanjam obala i oblikovanjem pokosa. Pokosi se uređuju u nagibu 1:3.Zatrpavanje se vrši viškom neselektiranog materijala iz iskopa odloženog na privremenojdeponiji u inundaciji. Posebnih uvjeta za ugradnju materijala nema. U rad je uvršteno ipreguravanje viška materija, te ugradnja. Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog materijala.

m3 14.814,00 0,00

6.3.

Sadnja autohtonih sadnica (vrbe i topole) s iskopom sadnih rupa radi uz prethodnododavanje humusnog supstrata, sa zasipavanjem jama zemljom od iskopa (2/3) te humusnomzemljom (1/3), oblikovanje zdjelice oko sadnice sa jednokratim zaljevanjem. Rad obuhvaća nabavu i sadnju sadnica prema projektu hortikulture. Rad je prihvaćen nakonšto se utvrdi početak vegetacije. Rad se mjeri i obračunava po komadu posađene sadnice.

kom 237,00 0,00

6.4.Strojno planiranje zemlje i uređenje okoliša na razmaku od 10m od ruba nalazišta. Radobuhvaća strojno planiranje zemlje buldozerom, te uređenje okoliša. Rad se mjeri iobračunava po m2 isplanirane površine. m2 7.120,00 0,00

6.5.

Humusiranje pokosa obale nalazišta i obale u širini od 10m. Humusni sloj nanosi se debljine20-40 cm. Zaštita pokosa i bankine izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz privremenedeponije. Rad obuhvaća dopremu, razastiranje humusa i lagano nabijanje. Obračun radova sevrši po m3 nanesenog humusnog sloja.

6.5.1. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m3 14.237,00 0,00


5. ZEMLJANI RADOVI MAKADAMSKI PUT - GUNJA GRANICA

5. ZEMLJANI RADOVI MAKADAMSKI PUT - GUNJA GRANICA Ukupno (HRK) =

6. UREĐENJE NALAZIŠTA





TENDER


m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

6.6.

Zaštita površine uređenog okoliša travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaćanabavu vode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travnesmjese i zatravljivanje kompletnih površina berme, miješanje, transport, postupak nanošenja,uz račun 50 g/m² sjemena, kao i njegovanje zatravljene površine do prve košnje. Stavka seplaća u iznosu od 30% nakon sjetve, a ostatak nakon nicanja trave. Obračun stavke se vrši pom2 izrasle trave.

m2 7.120,00 0,00

6.7.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-30 mm i 30-150 mm za sanacijuzavršnog sloja privremenog puta. Predviđene su sanacije puta za vrijeme iskopa i uređenjanalazišta. Kameni materijal granulacije 0-30mm i 30-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala kao završni slojgranulacije 0-30mm sloj debljine 10cm i nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnjakamenog materijala u privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm.Ugradnja uključuje ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 0-16.5, azahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>20MPa.Predviđa se rad na puta širine 6m.Obračun radova se vrši po m1 saniranog gradilišnog puta.

m1 420,00 0,000,00

TROŠKOVNIK NALAZIŠTA RAJEVO SELO 2 I PRISTUPNOG PUTA1. PRIPREMNI RADOVI 0,002. ZEMLJANI RADOVI BERMA 4 0,005. ZEMLJANI RADOVI MAKADAMSKI PUT - GUNJA GRANICA 0,003. ZEMLJANI RADOVI BERMA 5 0,004. ZEMLJANI RADOVI BERMA 6 0,006. UREĐENJE NALAZIŠTA 0,00

Ukupno (HRK) 0,00

Ukupno (HRK) 0,00

Ukupno (HRK) 0,00

Ukupno (HRK) 0,00

UKUPNO (HRK) 0,00Porez (25%) 0,00

SVEUKUPNO 0,00

6. UREĐENJE NALAZIŠTA Ukupno (HRK) =


Rekapitulacija troškova za dionicu CS Konjuša - Topola


TROŠKOVNIK NALAZIŠTA RAJEVO SELO 2 I PRISTUPNOG PUTA

TROŠKOVNIK NALAZIŠTA GUNJA 2 I PRISTUPNOG PUTA






3. TROŠKOVNIK 3-19 Oznaka projekta: E-008-17-16


Oznaka poglavlja E-008-17-16-PG03 Rev. 0

Projektant :

Goran Grget,

dipl. ing. građ.

Geokon-Zagreb d.d.


NAZIV PROJEKTA:






4. GRAFIČKI PRILOZI

Geokon-Zagreb d.d.


NAZIV PROJEKTA:






Popis grafičkih priloga pruža slijedeća tablica:

Oznaka priloga MAPA 1

Naziv priloga Napomena uz prilog

01.1. Pregledna situacija na TK 25 000 1:25 000

01.2. Pregledna situacija na TK 25 000 1:25 000

02.1. Karakteristični poprečni presjek 1 1:100



02.4. Karakteristični poprečni presjek nalazišta 1:200


Projektant :

Goran Grget,

dipl. ing. građ.

oib: 28921383001 modernizacija lijevoobalnih savskih ... · geokon-zagreb d.d. zagreb,...

Documents