291

OBLJETNICE

@IVOT I DJELO ALBINA LEUSTEKA GLAVNOG [UMARA ZAGREBA^KE GRADSKE [UMARIJE NA MEDVEDNICIPrilog obilje`avanju {ezdesete obljetnice smrti

@IVOTOPISAlbin L e u s t e k , {umarski stru~njak ~iji su rezultati

rada vidljivi i danas, ro|en je 9. prosinca 1890. godine uKoprivnici (slika1). Sin je Kon-rada i Aurelije(Zlate) ro|. Glu-mac, a po podri-jetlu obitelj Leu-stek potje~e izHuma na Sutli.Otac mu je biou~itelj – ravna-telj (Kutina, Re-pu{nica..), a maj-ka ku}anica. Kr.veliku realnu gi-mnaziju zavr{ioje 1909. godine uZagrebu, a studij{umarstva 27. 7.1913. na [umar-

skoj akademiji prislonjenoj uz Mudroslovni fakultet Kr.Sveu~ili{ta Franje Josipa I. u Zagrebu. Tema diplom-skog rada bila je “[umska fauna” (slika 2).

Godine 1913. imenovan je {umarskim vje`benikompri [umarskom nadzorni{tvu u Valpovu. Tu se nalaziodo 1914. kada, po~etkom Prvog svjetskog rata odlazi uvojnu slu`bu, koju u ta ratna vremena slu`i uglavnomu Crnoj Gori. Godine 1916. iz zdravstvenih je razlogaotpu{ten iz aktivne vojne slu`be te se kao {um. pristavzapo{ljava u {umarskoj slu`bi na vlastelinstvu grofaNormanna u Valpovu. Iste godine polo`io je dr`avniispit za samostalno vo|enje {umskog gospodarstva.Kao ispitani i osposobljeni {umar, rje{enjem Odjela zanarodno gospodarstvo pri Hrvatsko-slavonsko-dalma-tinskoj zemaljskoj vladi, imenovan je 22. 1. 1918. Kr.kotarskim {umarom I. razreda kod Kr. Kotarske oblastiu Dugom Selu. Tada se slu`beno vodio i kao pri~uvniporu~nik carske i kraljevske 16. pje{adijske pukovnije(na dopustu). Kao kotarski {umar polo`io je propisanuprisegu 5. 2. 1918., a 1919. imenovan je {umarskimpovjerenikom.

Slika 1. Albin Leustek(Foto arhiv: Leustek - Zimmer)

Iste godine postavljen je za glavnog gradskog {um-ara u Zagrebu sa zadatkom da organizira gospodarenje{umama grada Zagreba, koje su zapremale povr{inu od463 ha. Du`nost glavnog {umara Gradske {umarije, usvojstvu {umarskog nadzornika, obna{ao je do 1941.godine kada ga je smijenio gradona~elnik Ivan We r -n e r. Za vrijeme rata bavio se poljoprivredom na po-sjedu od 22 kj u Velikoj Gorici, gdje je proizvodiosto~nu hranu (sila`u). Ponudu da se 1944. vrati u grad-sku slu`bu nije prihvatio, a nakon zavr{etka rata po-sjed u Velikoj Gorici mu je oduzet.

Slika 2. Diploma Albina Leusteka o zavr{enoj [umarskoj akade-miji u Zagrebu 27. 7. 1913.

(Obiteljska dokumentacija Leustek - Zimmer)

(slijede nastavni predmeti s ocjenama)

292

Slika 3. Grob obitelji Leustek u [estinama(Foto: Petar Zimmer)

Umro je u Zagrebu 27. 12.1947. i pokopan u obiteljskoj grob-nici na groblju u [estinama, gdjepo~iva u miru sa suprugom Ljubi-com, sinom Dubravkom i k}erkomPlaninkom (slika 3).

Prema podacima Ma j e r a (1980.) grad Zagreb jepotkraj XVI. stolje}a posjedovao 730 katastarskih ju-tara (kj) i 517 ~hv {uma (oko 420 ha), a dobio ih je par-nicom od vlastelinstva Medvedgrad za osiguranje {um-skih slu`nosti gradskih kmetova. Nakon provedenesegregacije 1871. te su {ume postale vlasni{tvo gradaZagreba.

Za {ume mati~nog posjeda povr{ine 730 kj (420 ha)prvu osnovu gospodarenja 1877. godine izradio je{umarski nadzornik Mijo Vr b a n i } , koji u njima pro-pisuje preborno gospodarenje. Prema toj Osnovi, drvnazaliha po hektaru iznosila je 195 m3, omjer smjese jebio: bukva 68 %, kesten 14 %, jela 12 % i hrast 6 %, aOsnova je danas nedostupna.

Spomenimo da u ~lanku “[ume grada Zagreba g.1883.” nalazimo vrijedne povijesne podatke ([um. list1884., str. 107).

Od vlastelinstva [estine (Kulmer) grad Zagreb1903. godine kupuje 75 kj i 270 ~hv susjedne {ume, teje od tada vlasnik 805 kj i 787 ~hv (oko 463 ha) {uma(slika 4.) koje su se nalazile na trome|i poreznih (ka-tastarskih) op}ina Gra~ani, Remete i [estine u slivupotoka Bliznec.

Drugu Osnovu gospodarenja za {ume u vlasni{tvugrada Zagreba izradio je 1903. godine kotarski {umarRudolf Erny koji u njima propisuje “visoki uzgoj uzoplodni sijek sa ophodnjom 100 godina”. Gospodarsku

jedinicu nazvao je “Sljeme”, koja je bila unutar {umsko-upravnog kotara sa sjedi{tem u Bliznecu. Drvna zalihaprocijenjena je sa 127 m3 po ha, dakle samo 65 % oddrvne zalihe procijenjene Osnovom iz 1877., {to je poErny-ju posljedica “neracionalnog uzgoja i uporabe sa-stojina u zadnjih 20 godina”. Kao temelj budu}eg gospo-darenja Erny u prvi plan stavlja proizvodnju i podmire-nje grada ogrjevom, uzimaju}i u obzir da {ume imaju isvrhu “klimati~kog boravili{ta gra|ana zagreba~kih”.

Osnova je objavljena i u [umarskom listu 1908. go-dine, a u istom listu 1909. godine {umarski nadzornikAnte K e r n objavljuje repliku u kojoj isti~e da glavnicilj gospodarenja ne bi smio biti najve}a produkcijaogrjevnog drva, ve} te {ume treba urediti kao “naravniperivoj”. Izme|u ostalog, u vi{im predjelima gdje pri-rodno dolazi jela, treba primijeniti “hrpimi~nu prebor-nu sje~u”. U svom odgovoru R. E r n y (1910) obra-zla`e da je bio vezan zahtjevima gradske uprave (sma-njene investicije), pa u Osnovu nije u{ao ni ve} izra|enplan “sa svim nu`dnim putevima”, kao ni parkovnooblikovanje.

Nakon nekoliko godina rada u {umama na podru~juMedvednice, ~iji je vlasnik grad Zagreb, kao podloguza daljnje aktivnosti Leustek 1925. godine za njih iz-ra|uje tre}u Osnovu gospodarenja. Prema Ma j e r u(1980) Leustek je u ovim {umama zadr`ao oplodnusje~u i ophodnju od 100 godina, a godi{nji etat glavnog

NEKOLIKO ZNA^AJNIH AKTIVNOSTI ALBINA LEUSTEKAOsnova gospodarenja za {ume grada Zagreba iz 1925. godine i pove}anje povr{ine {uma u vlasni{tvu grada Zagreba

293

i prethodnog prihoda povisio je sa dotada{njih 2065 m3na 2450 m3. Ovim pove}anjem etata Leustek na-gla{ava i ekonomski zna~aj gradske {ume “Sljeme”, aobrazla`e ga potrebom postizanja “normalnog stanjasastojina”. Ovi njegovi ciljevi gospodarenja trebali suse posti}i intenzivnijim prore|ivanjem. Kao i prethod-ne Osnove niti ova danas nije sa~uvana.

Unato~ tome {to je u svojoj Osnovi propisao po-ve}anje etata Leustek je uvijek u svom stru~nom raduimao na umu da {ume na Medvednici, pa tako i {umegrada Zagreba, osim gospodarskog karaktera imajuza{titnu, estetsku i rekreativnu funkciju.

U razdoblju od 1926. do 1936. godine na inicijativuA. Leusteka dolazi i do pove}anja povr{ina {uma u vla-sni{tvu grada Zagreba. U razdoblju od 1926. do 1929.godine na prijedlog A. Leusteka, grad je kupio {umskepovr{ine u predjelima Pustodol, Sljeme, Kralji~in zde-nac, [upljak i Sv. Jakob, ukupne povr{ine 589 ha od

Kulmera, 259 ha u predjelu Bistra od Gorjana te 72 haprema Stubici od \ur|evi}a (Slika 5). Isto tako 1936.godine grad Zagreb otkupljuje jo{ 258 ha iznad Miku-li}a od Pongratza, pa je tada ukupna povr{ina {uma uvlasni{tvu grada Zagreba pove}ana na 1640 ha.

Kako se gradski {umski posjed nakon 1925. po-ve}avao, bilo je poku{aja da se izradi i nova osnovagospodarenja, {to me|utim nije ostvareno, ve} je prvaidu}a Osnova izra|ena tek 1967. godine i to za svedr`avne {ume na podru~ju Medvednice.

Rasprave oko ure|ivanja i na~ina gospodarenja{umama u vlasni{tvu grada Zagreba na podru~ju Med-vednice zapo~inju ve} nakon izrade druge osnove gos-podarenja (1903), kojom je predvi|ena oplodna sje~a.Poslije I. svjetskog rata, a zatim i nakon izrade tre}eosnove (1925) gospodarenje {umama na Medvednici,to~nije na~in sje~e i obnove sastojina, posebno na po-dru~ju gradskih {uma, razmatra se u {irem krugu {uma-ra i ne{umara. Zamisao iz krugova gradskih zastupnikada se na Medvednici od Puntijarke do Sv. Jakoba parce-lira oko 200 kj (115 ha) gradskih {uma u svrhu podiza-nja ljetnikovaca, ugostiteljskih objekata, sanatorija pa i

Slika 5. [ume grada Zagreba 1930.(Jutarnji list, Zagreb, 1. 3. 1930., str. 6)

Slika 4. Prilog osnovi gospodarenja koju je 1903. sastavio R. Erny([um. list 1908., str. 201–243). Odjel 1 (75 kj) grad jedokupio od vlastelinstva Kulmer 1903. ([um. list 1903.,str. 306).

294

jezera za kupanje, nailazi na otpor u prvom redu Hrvat-skog planinarskog dru{tva (P a s a r i } , 1930).

Aktivno uklju~ivanje A. Leusteka i u te raspravepotvr|uje razgovor s njime objavljen u Jutarnjem listu16. 8. 1930. godine pod naslovom “Naglo i{~ezavanje{uma u gorskom pojasu grada i njegove posljedice”, izkojega se vidi njegovo protivljenje parcelaciji {uma uzale|u grada Zagreba.

O potrebi za{tite gradskih {uma pisao je {um.inspektor Josip G r ü nwa l d , ml. (1930), a o izrazitoza{titnom karakteru gradskih {uma svoje mi{ljenje iprijedloge dali su tada najpoznatiji {umarski stru~njaciprofesori [umarskog fakulteta A. P e t r a ~ i } i A.

Ug r e n o v i } (“Sudbina Zagreba vezana je o zagre-ba~ku goru i njene {ume”. Jutarnji list 1. 3. 1930.) te \.Nen a d i } .

Sljede}i mi{ljenje {umarskih stru~njaka Skup{tinagradskog zastupstva 1932. zaklju~uje da se gradske{ume Medvednice u povr{ini od 1.300 ha proglaseza{titnom park-{umom, te umjesto ekonomskog gos-podarenja na bazi oplodne sje~e uvede “konzervativ-no” preborno gospodarenje, a za ~itavu gradsku {umuda se izradi jedinstven program rada. To je rezultiraloznatnim smanjenjem sje~e, te pove}anju radova napo{umljavanju i uzgoju {uma, izgradnji prometnica idrugih objekata.

Izgradnja prometnica i objekata na MedvedniciPosebnu je pozornost Leustek posvetio izgradnji

prometnica za potrebe {umarije te planinarskih puteva istaza s ciljem otvaranja gradske {ume kao zelenog po-dru~ja za rekreaciju zagrep~ana. U razdoblju od 1921.do 1931. godine broj stanovnika Zagreba pove}ao se od108.000 na 185.000, pa im je trebalo otvoriti prostor ipru`iti uvjete za odmor i rekreaciju. Do dolaska Leuste-ka na du`nost gradskog {umara kroz gradski posjed pro-lazila je samo Sljemenska cesta, izgra|ena 1897. godinena inicijativu zagreba~kog na~elnika Adolfa Mo { i n -s k o g , i lo{i kolnik iz [estina do Kralji~inog zdenca.

U jedinom do danas objavljenom cjelovitijem `ivo-topisu A. Leusteka (P r emu` i } 1963.) izme|u osta-log pi{e:

“Trasiraju}i neke kolnike namijenjen isklju~ivo po-trebama {umarije, kao npr. kolnik pod zapadne obron-ke Puntijarke, A. Leustek je izgradio i kolnik do Pon-gratzove lugarnice, a nemogu}nost da nastavi s otkup-ljivanjem {uma prema zapadu omela ga je da taj kolniknastavi do Ponikava. Osje}ao je tada da malobrojni,no ipak odu{evljeni planinari nemaju pravih staza iputeva za lak{i uspon na Sljeme, pa je zato stari lugar-ski nogostup, koji polazi od Kralji~ina zdenca zapad-nom stranom Brezovenice na sedlo Brezovenice predBrestovcem dao izraditi u lijep i ugodan planinarskiput, kojim su se tada planinari punih 10 godina is-klju~ivo penjali na Sljeme. Imao je u planu da Sljemen-sku cestu, koja je u njegovo vrijeme zavr{avala predstarim planinarskim domom (na mjestu dana{nje lu-garnice kod ^inovni~kog doma) nastavi kroz ~itavi

centralni masiv Medvednice, pa je istrasirao i izgradiokolnik na nekada{nju Kulmerovu lugarnicu na Babjemkutu pod Velikim Plazurom, a dalje ju je proveo oko Sv.Jakoba na Kralji~in zdenac, pa na ni`e do O`boltovelugarnice. Svoju `elju nije ostvario. Taj je kolnik ostaokolnik sve do njegove smrti..... I kona~no trasirao je iizveo isklju~ivo planinarski put kroz [upljak od ~inov-ni~ke livade, sjevernom stranom vrha Sljemena do To-mislavova doma”.

Izgradnju i odr`avanje {umskih cesta obavljao je ure`iji {umarije. Aktivirao je drobilicu na kamenolomuAdolfovac i dobio kvalitetni nasipni materijal, koji jeprete`ito tro{en na odr`avanje postoje}ih cesta.

Kao jedan od zadataka Leusteka bio je i formiranjelugarske slu`be. Za te potrebe dao je izgraditi i lugarni-ce prema vlastitom tipskom projektu. Temelji lugarni-ca bili su od sljemenskog lomljenog kamena, a zidovi,krov i nadgradnja od drvene gra|e rezane, uz manjudopunu opreme, na pilani Bliznec.

Prema Lon ~ a r i } u (1993) pilana Bliznec sagra-|ena je 1836. u Staroj pili na potoku Bliznecu, a 1898.godine preseljena na dana{nje mjesto uz nekada{njugradsku mitnicu. Godine 1936. pogonsko mlinsko kolozamijenjeno je turbinom pokretanom vodom iz potoka.Tijekom vremena nekoliko je puta bila obnavljana, aposve je propala za vrijeme II. svjetskog rata. [umarijaZagreb obnovila ju je 1992. u obliku malog muzeja, a ulipnju 1993. obnovljenu je pilanu sve~ano (simboli~no,op. M. S.) pustila u rad i “poklonila gradu za pod-sje}anje na pro{lost ovog kraja”.

LEUSTEKOVA STAZA, [UMAREV GROB I [UMAREV PUTKada je tridesetih godina pro{loga stolje}a kod nas

planinarstvo ve} bilo dobro organizirano i kada je sva-ke nedjelje na Medvednicu odlazilo sve vi{e planinarai ljubitelja prirode, Leustek je osjetio da im treba datinovu stazu, kra}u i ugodniju od puta preko Brezoveni-ce, pa je trasirao i izveo danas vrlo poznatu i zapravo

glavnu stazu iz grada Zagreba prema vrhu Medvedniceprozvanu po njemu Leustekovom stazom. Gradnjujo{ jednog pristupa na Sljeme Leustek je obrazlo`ioovako: “I neplaninari, osobito starija godi{ta, trebajuod{etati na Sljeme, pa je to staza kojom svatko bez veli-kog napora mo`e dohvatiti vrh Sljemena”. Staza je du-

Albin Leustek bio je inicijator i organizator dobrog di-jela aktivnosti vezanih uz planinarstvo i sport, kao i pri-godnih posjeta novinara radi popularizacije Medvednice.

Pomagao je u osnivanju planinarskih dru{tava (npr.PD Runolist, Po{tanskog planinarskog dru{tva i dr.),suodlu~ivao o izgradnji \a~kog doma i novoj lokaciji

Tomislavova doma (izgra|en 1937), bio je ~lan povje-renstva za izgradnju Planinarskog doma Runolist (iz-gra|en 1936), potaknuo gradnju reprezentativne grad-ske ku}e Vile Rebar i dr. Treba ista}i i njegovo sudjelo-vanje u odabiru lokacije te izgradnji Kapelice MajkeBo`je Sljemenske, koja je dovr{ena 1932. godine.

295

ga~ka 5,7 km. Po~inje u Gra~anima (ulica Lonj{~ina)ide zapadnim obronkom Rebra, prolazi ispod Sljemen-ske `i~are, izlazi na Adolfovac (vidik na Zagreb i doli-nu Save), presijeca Sljemensku cestu i sti`e do Slje-menske lugarnice, odakle je jo{ 15-ak minuta hoda doSljemena (slika 6). Danas se uz Leustekovu stazu nala-ze table s pou~nim podacima fitocenolo{kog sadr`aja,koje je postavila [umarija Zagreb.

[umarev grob je u stvari 12 m visoka stijena zele-nog {kriljevca s izvori{tem potoka Bliznec, gdje je A.Leustek, odu{evljen ljepotom krajolika, `elio biti po-kopan (pokopan je na groblju u [estinama). [umarskoje osoblje tada taj lokalitet po~elo nazivati [umarevimgrobom (slika 7), a prihvatili su ga i planinari, koji sukasnije tu postavili natpisnu plo~u i proveli markaciju.Tridesetih godina pro{log stolje}a taj je lokalitet ve}bio upisan u gradskim mapama. Npr. Polo`ajni nacrt{uma grada Zagreba na Sljemenu iz 1931. s dopunamado 1936. ([ume u Hrvatskoj Zagreb, 1992., str. 137).[umarija Zagreb je prije desetak godina temeljito o~is-tila okoli{ [umareva groba, uredila pristupnu stazu,postavljeni su stolovi i klupe, pa je to jedno od ugodnihmjesta za izlet i odmor na Medvednici.

Na 9. kilometru Sljemenske ceste, upravo na mjes-tu gdje cestu doti~e Leustekova staza odvaja se cestov-ni krak zvan [umarev put, kojim uz Planinarski domRunolist dolazimo do [umareva groba (slika 8).

Slika 7. [umarev grob(Foto: Kre{o Jakupak)

Slika 6. Leustekova staza(Foto: Branko Me{tri})

Slika 8. Leustekov put (markacija 14), [umarev put i [umarevgrob na karti PP “Medvednica”.

(Arhiv: JU PP Medvednica)

OSTALE AKTIVNOSTI, DOGA\AJI I ZANIMLJIVOSTI IZ @IVOTA ALBINA LEUSTEKA

296

Od sportskih aktivnosti spomenimo da su skija{i iz-letnici naj~e{}e koristili terene na ^inovni~koj livadi ikod Rauchove lugarnice, te da je 1933. na stazi odSljemena do Kralji~inog zdenca odr`ano prvo natjeca-nje u spustu, a 1935. otvorena je prva skija{ka skakao-nica. Albin Leustek je 1936. godine bio suorganizatormotociklisti~kih trka na Sljemenskoj cesti na kojima jesudjelovao i tada najuspje{niji hrvatski motociklistaAntun U r o i } , osvaja~ prvih nagrada u Austriji, Ma-|arskoj, Njema~koj i dr.

Gospodarenje gradskom {umom, posebno u raz-doblju od 1919. – 1925. godine zahtijevalo je stalnuprisutnost na terenu, pa je Leustek za svoj svakodnevniposao koristio tada vrlo poznatog konja “Vranca” (sli-ka 9). Kao zanimljiv detalj spomenimo da je Leustek

Po~etkom dvadesetih godina pro{log stolje}a A.Leustek sagradio je obiteljsku ku}u u tada{njim [estin-skim mlinovima – danas Mlinovi 72, uz potok Kraljevac(slika 11). Ku}a (u kanatnoj konstrukciji) kao i prate}iobjekti (pergola, drvena {tala sa su{om) gra|eni su ponjegovom nacrtu. Na potoku Kraljevcu postavio je ma-nju turbinu, koja je davala struju za potrebe ku}anstva igospodarstva. Na oku}nici je zasnovao i oblikovao park

na povr{ini od oko 0,6 ha. Kasnije je park njegovala ipro{irila njegova k}erka Planinka Leustek, daju}i musve vi{e obilje`je arboretuma, pa je to danas jedan odparkova u kojemu je zastupan ve}i broj, prete`ito deko-rativnih, autohtonih i alohtonih vrsta drve}a i grmlja (cr-nogorice i bjelogorice) (slika 12). Leustek je u braku sLjubicom ro|. Kraja~i} imao k}er Planinku i sina Du-bravka, koji je 1943. poginuo kao hrvatski domobran.

Slika 10. A. Leustek (lijevo) s lugarima (1925).(Foto arhiv: Leustek - Zimmer)

Slika 9. Leustek i njegov Vranac.Dolje desno: Ivan Kraja~ (1877–1945), dr. prava, zaslu`anza hrvatsko planinarstvo. Snimljeno kod Sljemenskekapelice (izgra|ena 1932).

(Foto arhiv: Leustek - Zimmer)na terenu pozivao lugare na okup s pomo}u mu`ara, aod ukupno 6 lugara zabilje`ena su imena petorice: L u -k a ~ i n , D. Mod r i } , O ` b o l t , [ k r e b l i n i [ p o -l j a r (slika 10).

Albin Leustek u tim svojim aktivnostima nije za-nemarivao svoju osnovnu du`nost gradskog {umara:

obnova {ume, po{umljavanje (npr. novi nasadi crnogbora, popunjavanje jelove {ume na obroncima Punti-jarke i dr.), sje~a, izrada i privla~enje sortimenata,ure|enje potoka, kapta`a i ure|enje izvora, nadzor nadugljarenjem i dr. Organizirani lov pojedinih lova~kihdru{tava mogao se obavljati uz njegovu prisutnost ilinjegovih lugara.

Bio je ~lan nekoliko stru~nih udruga, pa tako i Hr-vatskog planinarskog dru{tva. Kao dugogodi{nji redo-viti i aktivni ~lan tada{njeg Jugoslavenskog {umarskogudru`enja, odnosno za vrijeme rata Hrvatskog {umars-kog dru{tva, bio je poznat kao donator dru{tvenim za-kladama, a nov~anim je prilozima i dekoracijom (crno-gorica) redovito pomagao apsolvente {umarstva u or-ganizaciji tradicionalnih {umarskih plesnih ve~eri.

VILA LEUSTEK S PARKOM U ZAGREBU, MLINOVI 72 – KULTURNO DOBRO

297

Slika 11. Obiteljska ku}a – Vila Leustek 1923. U prednjem planupotok Kraljevac

(Foto arhiv: Leustek - Zimmer)

Slika 12. Detalj iz Parka Leustek(Foto: Petar Zimmer)

Slika 13. Detalj iz Parka Zelenjak 68, Zagreb.(Foto: Petar Zimmer)

K}erka Planinka, ro|ena 1921.g. u Zagrebu, zavr{ilaje Botani~ku djevoja~ku {kolu – Pruhoniece kod Praga(^e{ka). Kao hortikulturni tehni~ar, osim parka u Mli-novima, oblikovala je i manji park na oku}nici u Zele-

drolo{kog bilja u Parku Leustek (s A. [ i f t a r om i S.V l a h o v i } em ) na 20 rukom pisanih stranica s naz-na~enim biljkama za presa|ivanje ili va|enje.

Na`alost Planinka L e u s t e k - Z imme r umrla je2005. g. nakon {to smo s njom obavili prve kontakte zapisanje ovog ~lanka. Dana{nji vlasnik, njen suprug P.Zimmer, redovno odr`ava podru~je ovoga parka.

Zavod za za{titu prirode, Zagreb, donio je 1963. g.rje{enje kojim je utvr|eno da Park Mlinovi 72 u Zagre-bu (Leustekov) ima svojstvo za{ti}enog objekta priro-de kao spomenik prirode (spomenik vrtne arhitekture –park) s obrazlo`enjem da su u perivoju pejza`nog iz-gleda, po ljepoti i dimenzijama osobito zna~ajne sku-pine obi~ne smreke, bodljikave smreke i ameri~ke du-glazije, te pojedina~na stabla magnolije, japanske tre{-nje i breze. Osim spomenutih vrsta ima jo{ tise, lovor-vi{nje, ananasa, forzitije, jorgovana i dr., a u parku po-stoji i kamenjar.

njaku 68 u Zagrebu s velikim izborom vrsta (slika 13).Spomenimo da je vrlo lijepo oblikovala i obiteljski grobu [estinama, koji je izveden u sljemenskom zelenom{kriljevcu. God. 2004. napravila je detaljni popis den-

298

Za vrijeme slu`bovanja u Valpovu A. Leustek je ob-javio ~lanak “Lov na divlje svinje u lovi{tu podpo-gar~kome vlastelinstva g. grofa Rudolfa Normanna –Ehrenfel{koga” (Lova~ko-ribarski vjesnik br. 2,1914.). U toj je lova~koj pri~i opisao uspje{an lov nadivlje svinje u {umi “Dubina” kod Ko{ke, kojom je`elio “podati malu sli~icu svim lovcima koji vole tu vi-te{ku divlja~”. Spominje i {umu “Balvan~i}”, danas za-seok istog imena u naselju Ko{ka.

Spomenimo da je grof Rudolf II. Normann (1891 –1965) bio posljednji vlasnik vlastelinstva i dvorca uValpovu. Tijekom II. svjetskog rata odselio se s obiteljiu dvorac Rothenthurn, ljetnikovac valpova~kih grofo-va u Austriji. (Meridijani br. 83., Samobor 2004).

U [umarskom listu (1919. str. 350–357) objavio je~lanak “[uma malih sastojina. Prijedlozi za gospoda-renje {uma, koje }e vi{e odgovarati prirodnim zakoni-ma i renti”. U dilemi kakav je oblik {ume najracional-niji Leustek iznosi prijevod rasprave o {umama malihsastojina, koju je objavio H. May r u svom djelu“Waldbau…” (Berlin 1909), tj. kakve sastojine najbolje

odgovaraju prirodnim i gospodarskim okolnostima i kak-ve su razlike izme|u jednodobnih i prebornih sastojina.

U ~lanku “[uma i {uma” ([um. list 1920. str.15–18) pi{e o estetici {ume, jer osim {to {uma ima go-spodarsko zna~enje, ona je “jo{ i ukras okolice u u`em,a i ~itave zemlje u {irem smislu”. Estetika {uma nastojistvoriti sklad izme|u ~ovjeka i {ume i pokazati kakveljepote pru`a {uma, pi{e Leustek i zala`e se da se malegrupe stabala ili pojedini {umski gorostasi, kao uzorljepote i razvoja, ostave kao spomen i ukras kasnijoj{umi i kao dokaz nekada{nje prirodne {ume.

Na kraju slu`bovanja objavio je ~lanak “[ume Slje-mena” (Gradski namje{tenik, Zagreb, br. 25, 1939).Povod ~lanku bilo je pisanje dnevnih listova o proble-mima {uma na Sljemenu (Medvednici), jer za te {umepostoji budan interes gra|ana Zagreba. No, interes zasvoje {ume, koje zapremaju 2850 kj, pokazuje i grad-ska op}ina, pi{e Leustek ... Obja{njava, na popularanna~in, pojam {ume i sastojine, `ivotne procese u stabluu doba vegetacije u funkciji produkcije drvne mase inavodi glavne vrste drve}a i prizemne flore ... Pita se

Rje{enjem Regionalnog Zavoda za za{titu spomeni-ka kulture, Zagreb 1989., slobodno stoje}a stambena pri-zemnica s mansardnim katom u Mlinovima 72, zajednosa {talom-su{om i pergolom, okru`ena lijepo oblikova-nim parkom – spomenikom prirode, stavlja se pod pre-ventivnu za{titu. U rje{enju se dalje navodi da ParkLeustek, prema Generalnom urbanisti~kom planu ~inikontaktnu zonu vezanu za planirani novi “Botani~kivrt”. Kao interesantan podatak navodimo da su o “Pla-ninskom botani~kom vrtu na Sljemenu”, koji je 1938. ugradskoj {umi ispod Tomislavova doma osnovao prof. F.Ku { a n , pisali P o l j a k (1975) i Tr i n a j s t i } (2006),

Slika 14. Polo`aj Parka Leustek na planu Zagreba (ozna~en kru`i-}em). Potok Medve{}ak u tom je dijelu toka poznat kaoKraljevac.

Slika 15. Pristupni put Vili Leustek s pergolom(Foto: Petar Zimmer)

pozivaju}i se na ~lanak B. Vr t a r a objavljenog pod is-tim naslovom u Hrvatskom planinaru 1939. Vrt je 1943.imao 700 biljnih vrsta, tijekom II. svjetskog rata je na-pu{ten, a danas o vrtu nema nikakva traga.

Prema dokumentaciji obitelji Leustek - Zimmer no-vi botani~ki vrt nastavio bi se od Parka Leustek prekoisto~nih obronaka bre`uljka Pirovec u dolinu termal-nog potoka Ribnjak (slika 14).

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske – Upravaza za{titu kulturne ba{tine, na temelju rje{enja iz 1963. i1989., donosi 2003. rje{enje kojim se utvr|uje da VilaLeustek s parkom u Zagrebu, Mlinovi 72 (slika 15) imasvojstvo kulturnog dobra, te se odre|uje upis u registarkulturnih dobara kao za{ti}eno kulturno dobro.

RADOVI

da li je Medvednica sa {umama zaista prirodni park, jerse u `ivot tih {uma umje{ao ~ovjek. [ume Medvednicetrebaju ostati {ume, jer to i jesu, jer ako im uzmemo ka-rakter “{ume” izgubili smo sve, pi{e Leustek. Nagla{a-va gospodarsko zna~enje gradskih {uma na Medvedni-ci, {to ne isklju~uje estetiku {ume, jer prirodni izgled

{ume poja~ava njenu estetiku, a time {uma dobiva ve}uvrijednost za turizam, zaklju~uje Leustek. ^lanak jeoboga}en s 14 slika koje govore o stanju gradskih{uma u to vrijeme. (Zdrava bukova {uma, Starci naSljemenu, Kruh na{ svakdanji, Jedna lo{a sastojina ...neki su od tekstova ispod slika).

299

ZAKLJU^AKOsim ~lanka A. P r emu` i } a (1963), Leustekovog

kolege sa [umarske akademije, u dosada{njoj literaturinismo prona{li cjelovit prikaz `ivota i rada AlbinaLeusteka. Stoga smatramo da je, u povodu 60. obljetni-ce njegove smrti, zaslu`io na{u pozornost i zahvalnostza njegov doprinos razvoju {umarstva i planinarstva naMedvednici, a posebno na podru~ju {uma grada Zagre-ba u razdoblju izme|u dva rata.

Vezan {umsko-gospodarskim poslovima, kao zalju-bljenik u prirodu, na{ao je vremena da planinarima i

izletnicima omogu}i lak{i prilaz i pribli`i im najljep{eprostore sredi{njeg dijela Medvednice, ~esto s mini-malnim nov~anim sredstvima.

Ovim smo ~lankom htjeli podsjetiti dana{nje {uma-re, ali i planinare na Albina Leusteka, “utemeljiteljapark-{ume Sljeme”, kako je upisano na njegovom nad-grobnom spomeniku, nesebi~nog, ustrajnog pioniradana{njeg planinarstva na Medvednici.

ZAHVALEVeliku pomo} u pripremi ovog ~lanka pru`ili su

nam Planinka Leustek - Zimmer, Leustekova k}erka,koja je na`alost u me|uvremenu preminula, njen su-prug Petar Zimmer, dipl. oecc, koji su nam susretljivodali na kori{}enje obiteljsku dokumentaciju s povijes-no vrijednim i do sada neobjavljenim fotografijama, uzmno{tvo dodatnih podataka, kao i kolega mr. sc. Du-

bravko J a n e { oblikovanjem ~lanka. Sura|ivali smo isa kolegama {umarima Kre{om J a k u p a k om , mr. sc.Matom J u r k o v i } em , Herbertom K r a u t h a c k e -r om , Brankom Me { t r i } em i prof. dr. sc. [imomMe{ t r o v i } em , kao i sa dr. @eljkom Po l j a k om ,znanom hrvatskom planinarskom publicisti. Svima za-hvaljujemo na nesebi~noj suradnji.

LITERATURAE r n y, R., 1908: Gospodarstvena osnova za {umu sl. i

kr. grada Zagreba. [um. list 6: 201–243.E r n y, R., 1910: Gospodarska osnova za {umu kr. i sl.

grada Zagreba. [um. list 10: 361–378.God r i j a n Vi d e c , M., 1994: O`ivio “[umarev grob”.

Ve~ernji list 25. 6., Zagreb.G r ü nwa l d , J., 1930: Zagreba~ka gora u ozbiljnoj

opasnosti. Novosti br. 131, 13. 5., str. 6, Zagreb.Ho r v a t , V., 1962: Kako je nastalo ime “[umarev

grob”. Na{e planine 11–12: 246, Zagreb.K a n t u r a , @., 1993: [umarev grob. Hrvatski planinar

9–10: 209–211, Zagreb.K e r n , A., 1909: Gospodarstvena osnova za {umu kr. i

slob. grada Zagreba. [um. list 5: 161–175.Lon ~ a r i } , A. Z., 1993: Obnovljena stoljetna pilana

Bliznec. Glasilo Hrvatske {ume 21, 7. 7., str. 8–9,Zagreb.

Ma j e r , D., 1980: [ume Medvednice kao rekreacijskopodru~je grada Zagreba. [um. list 7–8: 299–338.

Me { t r o v i } , [., S. Ma t i } , A. Tu s t o n j i } , J. P a v e -l i } , 1998: [ume Medvednice ju~er-danas-sutra.[um. list 7–8: 315–328.

O{tri}, V., 1963: Kako danas izgleda “[umarev grob”.Na{e planine 11–12: 254, Zagreb.

P a s a r i } , J., 1930: O parcelaciji i regulaciji Sljemena.Hrvatski planinar str. 319–325, Zagreb.

P o l j a k , @., V. B l a { k o v i } , 1975: Hrvatsko planinar-stvo. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb.

P o l j a k , @., 2001: Hrvatske planine. Planinarsko turi-sti~ki vodi~. Golden marketing, Zagreb.

P r emu` i } , A., 1963: Albin Leustek. Oka{njeli nekro-log. Na{e planine 5–6: 134–136, Zagreb.

S t r i n e k a , M., 1929: Uspijevanje jele u Zagreba~kojgori i njena stani{ta. [um. list 8: 322–338.

“[umarev grob” na Medvednici (J. K.). Komunalni vje-snik grada Zagreba br. 103, 15. 7. 1994., str. 11.

Ti l j a k , A., 1992: Sretan ti ro|endan Zagrebe! [umegrada Zagreba na Medvednici – kronika doga|ajaod trinaestog do devetnaestog stolje}a. [um. list11–12: 537–540.

Tr i n a j s t i } , I., 2006: Planinski botani~ki vrt na Slje-menu – {to je od njega ostalo danas? Priroda 5:29–30, Zagreb.

Dokumentacija obitelji Leustek-Zimmer, Mlinovi 72,Zagreb.

Mladen Skoko, dipl. ing. {um.