abu hanifa-Život i djelo

8/11/2019 Abu Hanifa-ivot i Djelo

1/242


2/242

Nakladnik:

)TGR- ZAGRB, avellna 40

Za zavaa

ida bad Hod

Glan urenk

Devad d

Kokta

Azra Aa

Ppma ksa

Rmon Mv

alovna ana

Elmedn Nuegv

CI-atalcja u puikacjiNanaa i sveun knca, Zeb

N, ShAb Haf-vo de l Shi

Nun [ La KuUmes redgvra Dead d] geb: Tgra 16.1 s.; 9a

Peden ema Imm Au fahe nd W Bke leu e Kaz

ISBN9539727

ISBN9539727


3/242

SHBLI NU'MANI

ABU HANF

I DJE

Pr ngg

amija Kulenov

TGR

Zagreb 1996


4/242

Preno prema

Abu He and Work

Englih translation of

'Allamah Sibli Nu'mani's"Sirat-i Nu'm"

byM. Hadi Hussan

Institute ofIsamic cutureCub Road, Lahore, Pakistan


5/242

mjesto predgovora

Abu Hana - ivo i djeo jiga je koja kod nas pokriva

jedu veliku prai. Naime, muslimai Bojaci sljedbeici su haejske erskprave kole (meheb) i baici aicije jeostavog, logiog i svrhovitog azumijevja islama. Hejski medheb u islamskoj povijestii suvremeosti muslmaa Bojaka prestavlja istovremeno i jihovu erjatkopraviku traicij i uhovnikoekst ae bojake kultre islama. S dge se,Abu Haifa, ro oko 7 goie (oko 80. godie pohi) ije samo teljitelj najrairije i ajprihvaeije prae kole u povijes islama je najitakuji iajorigialiji logiki mislilac u islakoj ersko-pravojnauci Ouda je eko shvatiti a o sada na aem jeikunismo jeo ovakvo jelo koje prua eloviji uvidu ivot i misao temeljitelja eg haejskog meheba ijeog od ajveih islamskih umova.

jiga Abu Hana ivo i djeo velikog islamskog ujaka aama ibi Numanija omoguuje takav elovit i emljit uvid i iako smo je ugo ekali, olazi pravo vje

U prvom ijelu kjige autor, na temelju pouaih

izvoa iz klasie islamske histojske, hadike i khskeliterate, svestano i iscrpo osvjetljava ivo i liosIama Ab Hanife. U rugom ijelu jige auo spljivo utemeljeo i etaljo raspravlja Abu Hu misaona poruu islamskog erovaja (ilmu-1-kelam), AbuH onos prema hadiu i jegovu ulogu u izgrajii sistemairaju muslimanske pravne auke (qh). Da

kako, aajo je i posljeje poglavlje o Abu Huenicima koji su dali veliki opros oblikovaju haejskog meheba.


6/242

6 Abu Hafa

Pisana u maniri atvog i strogog potivnj izora i njenica i u shemi tradicionne ognizacije miljja, s oeaj dubokog potovja pa hvljom,ali i osporaanom emeljielju islamske pavne koleanalogije (qias), nastala na trgnju za jic i njom oulaju oko sih vij pinja koj s posvljaju pi sueljaau sa ivotom, adom i lj AbuHnife, studija ibl Nmanija o Abu Hani pedsvljajedno od najboljih djela ove vrste i o ovoj emi u svijeu

Kod nas se javlja u vrijem kada se slobodnije i svestranije upoajemo s temelja nae hanejske bonjaketadicije islama, ali i u vrijeme kada se u nekim namrevizioskim jeskim krugovim, u njihovim redukcionistikim pristpima "ienju" islama, osporava i hanifski medheb i njegov uljielj i na hanejska tradicija Zato jejemo da se ova jig na naem jezikujavlja i u pravo vrije. Da nas moo upozna s AbuHanifom i duhom njgovog djel koje, pema Muhammedu Iqbalu, predstavlja "izaz arijske tdcije" u duhovnoj povijesti islama, da nas moano i lekunouzbudi pred dostojnstvm sjedjem slamske pvrosti slobodi ljudske misli. Vjn slobodi i slobodom i odgovoom miljju, bu Hfa je, ritik seodnosei rema vlas, odbijo obnaati duost dravnog sdije (adija), bog ega je odveden u zatvor gdje jei zavrio svoj veliki zemaljski ivo

Njegov duhovni ivot ojekoj je u lucidnom igrandiozom djelu koje se razlilo u veliko islamsko more

ko solja i postoe od islmskog isoka do islamskogzapada i koje ve goovo eaest stolje oblikuje tra

diciju islskog duha u njegovom najizvojem podu - islamskom pravu i msimkom skpomiljenju.

Iz tog velikog islamskog mora zvaao je i autor jige to je imate ped sobom.

Dad Hodi


7/242

e utor

riju biograja istaknut muslimna zapoeo sknjigom ALM'MUN, a cijelu ediciju bio zamisio kaovrlo opseu. Namjeravao s a protagoite odabatne sm osobe iz vladaju dsja nego i uene ljudePokaalo se da je to divovski posao, pa sm se maogriti na vladare, a kasije izostaviti i neke dasjeIpak, nisam odustao od ide d predstavim neke velikeenjake, kolko mi je to vrijeme oputalo

Nakon jige ALMMUN peo sm pati djelo ALFARUQ Meutim, nakon to sm napisao pop dio,mao sam stati Nerazui kritari s ovo moje odusta

jaje tumaii na azliite nae, iako je jedii razlog biou tome da mi je jeda boj djela, nu a kozultiraje,a izdan u Evropi, tada jo bio nedosup Da ne gubimvrijeme ekaui, raziljao sm da poem pisat o nekom dgom pozatom vladaru, me je sprijeavala

neugoda pri pomli na nedovru jig, a uz to me joprogjala i ma prva ida da prouavam ivot i djelau ljude kako b ostao jera jeici da u Islamuma i pero uvijek idu zajedo

Napokon, pvladala je ova dga ida tako da sam,

odustavi od vladask datija, itaivao svjet ujaka kako b odabrao ajistautije pojedce Podraaost i umjeos iz koji sam biao osobe obuvatalasu pravnu znanost (fqh), predaju (hth), jievnost(), logiku (q), lozoju i matematiku I odreen razloga, moj izbor je ostao fqh i njegov utemeljitelji najve pravi trujak Im Abu Hia Prava umaenja i oulacije Abu Hanie imale s prevlast u gotovo cijelom muslimnskom svijeu gotovo dvaest sto-


8/242

PRVI DIO

IMAMOV VOTI LINOST


9/242

G

Ime, porjeo i mjesto roenj

Priat kao Ve Im, poatiji po svome admkAb Hia, 'm b abit b Zta b Ma bio je earapskog 'aj ami porijekla, kao to etimologija zadjadva mea pokazuje, a kako je opto i prvaeo Pos

toje, meu, razliite teorije o jegovom pojekl i dask Arabiju Historiar Katib Bagdadi pripisjemamovom k sma'il o iavu: 'a sam sma'i bHmad b 'ma b Tabit b m b Marzba Mismo perzijskog arsi pojekla i kada smo b roboviMoj djed, Ab Haia, roe je 80 jegov otac, Tabit,poeo je Hadrati Alija da m izrazi svoje potovajeHadra Aija bio je milostiv pa je molio za jega i jegovamiliju i vjerujem da s jegove molitve urodile pdom"3 sma'il avodi ime ovog djeda kao 'm,a pradjeda Mzba, imea koja se dre tam jesu zadjeda Zta, a pradjeda Ma Vjerovao je Zta, kad jeprivatio slam promijeio me 'm, to sma'il iz

sasv opravdog poosa a svoje msasko porijeko avodi, mjesto Zta sto je tko jerovao da meZog oca ije bilo i Ma i Marzba ego eko dgo Opet se cira sma'il koji kaze da je jegova miija

gleda i poata perzijska amilija Bdi da se gradoaek Perziji zvao marzb, i se ogim pretpostaviti da i Marzba i Ma mea ve tte i

3 In , Mhktasa Ta'ikhi-Kab Badadi bilke oAba


10/242

18 Abu Hafa

slubeni naslovi. U stvari, Haz Abul-Mahasn ri da suM i Marzbn snonii. Kako nije znao peijski, on jesao nagaao i pogodio, u to sa potpuno siguran.M je varijanta od Ma to ai "veiki" kao pridjev a"pogava" kao imenica. Aapsi igovo pvoio je

Mh u Mah.Neki historiari kau da je Zuta, doavi u Kabul kao

zarobjenik, podan i iz pma Bni Taim-Allh kaorob, oja ga, nakon nkog vreena osobaa. Po jima, to

je objanjenje zato je Imamova amilija bila poata kao"amiija robova" (maula pma Bani Taim -Alaha.Nprijateji Imama, ivaji u pokaju da mj jgov uged, daju veliku vaos ovoj pii. Bila istnita ne, ova pria nita ne mijnja: u oba suaja, Imam je udobrom dtvu. Nai uja bi rekli da je Haga bilarobnja iako Tora ne kae nita o toe. U rano azdo

blju Islama, naziv rob odnosi se, zapravo, na veinu piznath strunjaka adta Evo nekoliko imena HasanBasri, n S, Tawus, 'Ata' b. Yasar, Na', 'Ikri iMakhul, sve vodei autorteti oga reena bili su ili obovi ili poomci robova. ak i da se ustanovilo da je Zutabio rob, to ne bi ni za nijsu umanjio Imamovu velinu.

Ia i dgih razliit mijenja o mamovom porijeklu. Abu Mut', na pimjer, opisuje ga kao apa, govoeiovako o njegovom porijeku: Nu' man b. abit b. Zuta b.Yahya b. Zaid b. Asad b. Rashid al-Ansari. Haz Abu Ishaq govoi ovako Nu'man b. Thabit b. Kaus b. Hurmuzb. Bahr

Postoj razliite pie i o Zutnom mjestu boravka.Ove razlike su sasvim aumjiv Moeo prtposavitida je Zuta bio stranac i nekoiko godina po dolasku uArabiju. Ljudima moda nije bilo stalo da ga upoaju, aoda ih je u toe prijeia jeia barijra Istovrmeno,socijaa nuda pisijava Zutu da usposavi prijaeljskeodnose s njma. Za prijatljske odnose zmeu doljaka i

staroediaca koristila se posbna ij u Arabiji u to vjeme, a to je wila' jatljsto iz koj j izvdena rije


11/242

Ime, porijeo i mjesto roenja 1

maula koja takoer ai "rob". Ova verbana koijamogla je kaije stvoriti miljje da je Zuta bio rob, kojese tokom vremen ukojil tako da je Ism'il smatroz pobo da ga iravno osporava. smail je bio vrlougled i visoko poovn ojek. Zato su suptlniji kritiri radije prhvatili jegou verij ego bilo ku dgu Qadi Saimari, ugled pisac, jaso kae da je Zut biosaveik plemea Bni Taim -Allh.4 Pria o ropstvu ko

ja kae da je Zu t doved kao arobljeik u Kbu je oito nesita. Zutni preci su imali perijska imen. Utvrena jica o Abu H je da je zo perijski kaosv obiteljski jek, jer se perijski ije govorio u Kabulu

u to doba.Ne moemo s preciou utvrditi Zutin rodni grad.

historiari spomju raliite graove i emogue jeustoviti koji je pravi. Ono to je utvreo kao nesumnjivo tao je a dolazi i erije i da je perijskog porijekla. erija je u to doba bila pod uecajem Islama i veina potih familij postepeno je prelaia n Islm.Zuta je jeroao bio jed od obraenika koji su migriri u Arabiju, bio elj da provedu ostatk ivot

domovi Islama da ibjegu eoobravje svoje familije. U to doba, Ali je bio halif, Kua glani grad.Zuta se nastnio u Ku i ao je obiaj povremeno odlaziti n hlin dvor da bi iraio svoje potovje premaAliju. Jednom, povoom Naa, perzskog praika,

poslao je h poklo. "Za nas," primijetio je hlif opritku pokoa, "svaki dn je auru." U Ku se rodio

abit, Abu H otac. Zuta je odnio ovoroene Aiju, kojeg je 'Ai ajeo s jegovom fmilijom blagoslovio svojim molitvama.

O Thabitu se ne zn ita, osim to d je bio trgovac.Prvi sn mu se rodio ad je imo etrdeset god i n-

4 Vidi Qalaid 'qdla Glava Nawawi p v svogaad l'w- d avom koris "savik"


12/242

20 Hafa

vao ga je N'm, joj je glaovoi, kad je dolo vrje, dod nlov Imm-A'zm Vel Imm

U rjeme roenja Au Hane, na vlat je o AdalMalk Marwan, dg ala Kue Maan Tadas jo l v nog koj su mal re vdje Polanka,a nek od nj s l v doa A H ane mladost Tako je Ana Malk, Polankov oon pralac,mo 93 , Sal Sa' d 91. A'lTal 'mr Watla 100 Nema, meum, nkakv dokaza da jeA Hna navo jednu jednu pedaj lo kojeg odnj To je zazvalo uene, a torar daj razltaojanjenja Nek msle da A Hana jo je o tekaonkakvo orazovanje jer se kolovao da potao rgovackao njegov pre, tako da, kad je poeo voje orazovanje kod Imama Sa'a, ve lo prekano da nadoknad

proput prlku jer su sv Polnkov Drgov ve lpremnul Ja, pak, mslm da je razlog neo drugoUenjac hh s azlkju u mljenma pogledustaosne do potrene za uenje hh Najo su tom pogled l enjac Ke: kolu hh nsnkada prmal on spod navren dvadeset godna5Razlog tom je to s mnoge predaje pnoene rjemakoje su male poena znaenja, pa je lo nuno da

enk pose zrelost rmjevnja jer uproompostojao zk od pogrenog razmjevanja kvog nerpetirana Ovo je, m e, skratlo A H at dauje predaju usta jo v Poslankov Drgova Ovoogranje nje ez opravdanja ako s predaje koe s

kazval on ko su je l od Drgova do od deet ldvanaest godna male znaaj zog tog to se radlo oprvoj gneac nakon Poslanka, pak je vjek pooalaopasnos da zog svoje nezlost penooc pedaje nsvate njezno elovto aenje da s mogl napravtozljne pogreke neznom tmaenj

5 n alah, q Low , s. 5


13/242

Ime, porijeo jesto roenja 21

togod da je bio razlo njenica je a Abu Hanifa nijesuao hadie od Drugov. je, meum, ima sreu

ses jedog od rugov, o jet, Anasa ibn. Maika i ojeii projejenje u oima koje su izravno vijee Posa

nika. To je historijska njica. A da i u na daje saussjedeni (i'i, o jest onog koji je vidi Dug, a jeog rasprava. Nem uje, meuim, a je Abu Hanifa nosio u as s ponosom. Nemuslmanima s as

koj musimani prdaju takome iskusvu moe inii naivnom, i na odje uboku ljubv i eiko dijenjeprema Pslaniku, a preko njeg i pema njegovm Dgovma.

Neki nai suvremeni pisci ospovaju Abu Hani saus sjedeni To nije nia n: sumnje me potujo i ranijih a. Sjaci

hhkoji imaju vi

prava nego ik gi izei e svoj sud, donijeli suuku u mamou koris. Ka s o Ha n Hajar 'Asqalania aio erijatskopro miljnje f jeiekao sjeei sav ''ogi Psanikoi Drugoi su jbii ivi u rijeme Abu Hanife. Ka s n rodi u Ku, 80, jed od Drugov 'Ab-Ah b. Aufa, koji umie

82 h ii kanije, ivi u om gradu. In Sa' s poiva napouzd izvor ka govori suseu Abu Hanife sa nasb. Maikom. Osin a da Dug bilo je i dgih koji suije u ziitim grdovima. Nki jui su akupili pedaje koje je navodno mam uo od nek Drugova, ai njihoa auenios nije be sabosi jica je s da je Imam bio suvremenk nek Drugovma e da je

neke i seo, kak navodi n Sa' d. S biom na to, AbuHanifa ripd kaegoriji Sedbika Dugova (tabi'ia) je njica koja nije uvena a ge Imm koji suijeli u njegovo vrjeme, ko, a prmjer, Aua'i u Siriji,Hma u Basri, Thaui u Kufu, Maik u Meni i Lu Eiptu. Ipak, Bog najbolje na'6

6 u , u alia, nav H Abu'l-Mahasin u svomUq J a t t sam ja nave j dlvan .


14/242

Abu Hafa

Trja n Sa' da koju ira Ibn Hajar odi do Abuanife preko jenog porenika, to jet, Saif b Jabira.Drgim rijema, n Sa' d je uo od Saif b Jabira, a oajod smog Abu Hnife.7 Itntost In Sa' doe rje Nawawi dokauje u some djelu Tahdhib as-Asma' lijedemrijeima: Iko njego utelj, Waqidi nije poud, on,naproti, jet. to se te Sif b Jabia n je bo erijatksuda () u Basr i jerodotoj prenoila S obrom

na karakter oba njeina proia, adraj se mora ma

trat aut, kao u najboljim predajama Na temeljutoga si eliki m kao Khatib aghdadi, Sam' ani, autor djela Kitab a-Ansaba Nawawi, pia komtara Mulmoog Sahiha Dhahabi, In Hajar 'Aqalni, al-Dn 'Iraqi, Shawi i Abu'l-Mahn Dimahq koji predtaljaju tupoe konao su se loil daje Abu nfa sre Anaa b. Malka.8

Ibn Khallkn takoer tira trdnju Khatb aghdada, ali kako n i dalje naodi da se Abu nfa nesre ili uo predaju blo kojeg od Dgoa, ljudi su imalk ujerenju da Ibn Khakan negra status Abuanfe ka Sjedbenka Drugoa. injenia je da Inalkn sm porie da je Abu ifa ragoaao sa

Dgoima i sluao njhoe predaje, a ne to da je idojednog diu od njh ak da In Khalikanoa trdnja i podaumijea no to neki porni itao mile,nitko ne moe trditi da njegoi dokai negirajutrdnjuore naeden elkh strjaka u t. Jedno odutrenih naea nnost o predaji kae da ako doki a

i proti predaje imaju teu, prhaa se poitidoka U om primjeru negatini doka ima manjuteinu od ponog.

7 Dabi aa alHffaz8 Vidi biljk o Ab Ha In Jaov Mhtasar Ta'rih

iKhatib Baghdadi; Kitab a-nsab Tadhib asa' wa'ghat;

Dabij Tadht a-Ha 'br Fi hbar Min Ghabr iTadhib alTahdhb.


15/242

me, porijeo i mjesto renj 23

eke hneje iu lje, tvre je Abu ni viioneke gove i je prvo uo jove preje Ineujue je to k i komttor jel Hidayah poro ovu pogren vrnju Istin je t vrj nijebil temelj. Abul-Masin skupio je u svome jelu'Uqud aun sve preje z koje su neki misii ih jeAbu Hni uo o ugov, m, nkon njihovogpreispitivnj u sjetlu nel adta okzo nisu

utentii Ov je rsprv mren Zto emo s potruiti je bjeemo Oito, je Imm nveo kko jeo nekog g uo mkr jenu preju, njegovi bliskiuenici bi prv obnii ovu jicu. Meutim, o tomeni jenu rije ne nvoe Qi Abu Yusuf, Imm Muhmm, H Ab alRaq b imm, Ab-A b lMubrk, Abu im F b W, Mkki b Ibrhim niAsim al-bil, svi ponti ko oni Immovi uenici,prvo, gv gritelji njegove slve

Immov nimk kuny), pontiji o smo en, nije bio pr nimk, jer nije imo sin po imenuni uya se n onosi n imenicu ve n prjev,to je skrenic o sintgme "Abul-Mit anih"

izveee i rijei wattab'u mllata Ibram HafaZto se vjte prem sljebicim Ibrimovim koji jebio af t< jest sprv u svome jerovanju), kojim sSvevji obr muslimm u nu


16/242

Gv rg

Srijevje, obrovje i uitelji

mamovo djejsvo pada u eka vremea U dobahalife 'Abd al-Malika, namjesik Iraka bio je Hajjaj b Yusuf Represija je bila svakodnevia Kako je opor eika sprijeio kuu Maa da uspsavi vrsu vlas uAabiji i Iraku, Hajjaj je kao posene rve svoje okrosi birao vodee jeske i uee ljude Nema ispavije

oe Hajjaja od oe kju je dao 'Uma Abd al-Aziz"Kad bi sljedbeii svih dgh posla," kae velikihalifa, "rebali isakui zajedno sve velike zlovoe svogvremea, a pedloili samo Hajjaja, aa sra bi prevaula" 'Abd alMalik je umro 86. h a nasljeuje gasin, Walid U njegovo vrijeme islamska osvajanja suao napedvala panjolsa i Snd, dvije velike eio

ije bile su pipojene; plazei anie waazma i Samarkda, he vojse isakle su islamsku zasavu nadKabulom i Faghanom a zapadu su osvj ooi Minorka i Majoka d islskog dg milosa njeosalo i raga o su imali veu vlas, o su bili desposkiji i okiji 'Umar b 'Abd al'Aziz ezimira u jedoj

reeii karaker e vlasi: ''Walid u Siiji, Hajjaj u aku,'Uma u H

azu i u Egipu, ispili su svijeepresijom"

ak i u o doba svepe nedae, vjeskorazvanje ije presalo, a kole adta su asavile saadom, iako e u mjer u kojoj su jo uvjek sjea saga iar Islama o iziskivai

Sreom po Islam i muslmane, Hajjaj umire 95. h. aWalid godnu daa kasnije Walida je nasljedio Sulaima


17/242

Srjevje, orovje telj 25

b Abd alMalik, kojeg historiari saaju, po ogo e-mu, nolji haifom Uayaa Najbolje to je Sulai-ma uinio za uslianski vie bilo e ienovaneU b Ab alAziza za soga savjeika i njegova p-ea opoka kojo ga postavlja za sog nasljednikaSulaiman je m 99. , a po njegovo opoci Uar b

Abd alAziz doaz na halki pijesto Njegoi dolasom a vlast, jeli site uprave Mranida s ija:

obnavlja se pava, potena last i prosperitet Negoanavea zlua e oilavne eko obzovana Daom je taka poticaj da je praki svaka kua bia jerskakoa. Poerio je Zuhru zadatak da sakuplja predaje , a kad e kopilacija bila gotova, razdijelio je nezne kopie po svim islaski zelaa

Dok s Hajjaj i Wad bili ivi, Abu Hnifa ne oseaoi poebu nit je iao prilku stei neko obrazovanje Za-ovol time to e osovan oek kao i negovi preci,sa je tocu sle koju je dobo odio Kada je, toku adaie Sulaia, jesko obazovanje doboanost, i je osjetio potebu da ga steke Sretnasluajnost petvoila je t oebu odluku. Jednog dadok je polazio pored kue poznatog kufskog ImamaShaia, Imam ga je, zjii ga sa svoji studento,pozao unutra "Kuda ide, mladiu? pitao je Imam.Abu Hanifa e rekao ime govca kod kojeg je krenuo."Miso sam," reka je Sabi, "iju nastau pohaa?"Niiju", sa aljene je odgovorio Abu nifa idi

da si nteligentan," rekao e Shabi. Treba bit u drutvuuenih ludi" Sajet je pao na plodno tle i madi AbHifa je vrlo ozbiljno zaoeo svou obrazovnu karije.U to iee astavni program obuhvatao e knevnost,genealogiu, istoiju Aabije, i tada nije bio isto t je i danas, jer ozoja jo nijeimala uecaja na rasprae o islamskm vjerski pitan

9 qud


18/242

26 Abu Hafa

jma. Ipak, predstavljao je najvei doseg otrouos, nvetivosti i origaos u disksijama koje u ticaleije Se do je am bio ogri rabij, raspraveo jegom problma odraavale u skosku jednostavos: Tek kd je stigao u Perzij, Egipat i Siriju, jerskedebe postale u soee rasprave ao je lozoja izgubil prvobio uporit u ovim zemljama, ipak u iskrivljene lozofske ide bie uvelie u modi, ljudski u

bio ko pomnm izam i skeptikm pitanjma

Arapi u u potpunos razumijevali Qur' e oBoijoj bii i atributima, poetku i kraju svijeta i sliimpitanjima; o je bilo dovoljo njhova jeostavna i isk ujerja Nasuprot tome, kompleksn debe oe

u Perziji i Siriji ao d u namjeravale zaokruii razvojvilizacije i evolcij misli ista Boije prrode, ano

pomorzam, ideite ili odvojost Boije bii od atribua, epredidivost, jeost i oga sli piaja u ameala, raprva o sako od njh posala je eis disciplna Postepeno u i obi pitja jerovaja b podvrgnuta ooj aizi i zitim miljjima koja u iskrisaliziaa u razliiim eooim

olm ko o u Qadarie, Mui'e, Mu'tzil, Jahmie, ijie i de o zlo ie tko o du i obi jeci, koji u do tda kloi kontroverzijaoe vrste, bi prisilji ukljuiti e, ako i zbog ega do oda zo da opovrgnu oo o su smai ta

im Posljedica toga bia je pojava eooke disciplne kalam koja je oo dostila ao visoki ugld d

u zaaji o p ai i Abu Mu Mudi bli ponosi svoj dopros kalamu

o je kalam,ao o je sistematizir, postao kademk disciplina, ipak je, u o doba, e to je ebalo

njegovo ueje bil teigencija i skroo jersko obrazovanje S svojm bitm iasom uo i orignano

, Abu Hf je bio predisponran z kaam to se tiejerskog obrazovanja, proje predaje i rasprave o te


19/242

jevje, obrovje i uitelji 2

lokim pitanjima bile su tako este u K, da je svaki jk pre nteligenje mogao stei riio obra

vnj tako to j jnan ritvva uim skpvia. Abu Ha j, a vaj nan, tekao toliko jau kalamu da su ak i njgovi vodei poava obioibjegavali voditi s njim rasprave Kako je govao, estoje oao pjvati Bas koja je bil gao sete svhsuproih kola, a rto jike Vodio je oe bit

ke mudosi sa ovima badiya, Suya i Hshwiya i ijek ilaio kao pjenk Iako je emeo pestao sudjvati u ovakvim debatma i do raja ivota sepotpuno pove fq, ipak ad u potpuos ije igbio oduevjenje za kalam, a biljeke o njegovm asprava sa arijitma i dgma, su remek djela vogra Neke od njih emo detajno opisati u rpravi o

njegovom djeuSkloost Abu He prema kalamu gubila se sa ze

lou njegovog raumijevja i iskustva Kako se to dogodilo, nimljivo je prikao u djelu 'Uqud aJuman Uranoj madosti, ke pria, mslio je da je kalam najviaod svh dipa jer mu se ila temejem cijee jere

Kasije mu je potalo jano da su velki govi uvijekbjegavali uputnje u plemike kateisie za kalam, iako niko od njh samh nije bolje rumijevao stu

ove materije Najve dio svoga rada pvetii su premima fq - uei i poduavaju o njima Takoer je krki propivao a ivota ljudi sa kojma je poemiiao o kalamu i bio raoaran otkrivaji da isu imal

ta od duhovh i orah kvaliteta kojima su se ekada odliovali veiki judi Negdje u to vrije upitalaa je jedna ea kao se ojek moe razvest sa vojomeom u sladu sa nn nije zao dgovoritiZato je sajtova ei da ode i pita Hmada, ija jekoa bla u blizi Zmolo je eu da mu, a povratku,

kae odgovo Neto kasnije, ea se vaila i prenijelaHmadov gvr To mu je otrilo kolio mao za iaeo a da odm tpi u Hmadovu kolu


20/242

28 Abu Hafa

Potoji jo jedna pria o Abu Hom nm obrazovj koju Khaib Bagdadi pra do samg mama Kad

je mam poeo seca obrazovanje neko vrijeme nije mgao odluiti koje od predloen disciplna da izabeePvo je razmiljao o kalamu ga je stano mula misao- vrijedi li truda disciplna ije uenje ne moe otvoenoiskaziati iz sha da e bude pozv heetikom to etie jienos i nana tanja Qur a qira'at, ne niu bile od elike kois osim ak je elio postat a

nateljem kole Poezija u to vrijeme nije bila nta ie odzbike saia i lah panegirika Za adt je bio potebno dugoajno uenje a osim toga ma e dosta dii a madm ljudima tak da se vijek bojao ktike iismijaja Knao se oduio za fiq koji ga je privukao kao disciplna koja e bavi i jerskm i sjetovnpotrebama ljudi Ovu pu meutim kao potpuno neis

iniu odbacuju svi pouzdani izvoi Pimjedbe pipisanemamm staoima azliitm disciplnama u takbesmisle da ak ni nepismen ojek ne bi izekaoKad bism poeovali u tu piu mogli bismo zakljuitida Abu Hifa nije uope pokazivao ntee za adt ikalam, a njenice govoe da je upao u oim disciplia uiao nespoo visoki ugled Veojao e mmodluio posetiti fiqu kad je saladao se e disciple

je mu se o da se tako bavi poebama obiih ljudiRazni pripovjedai azliito tumae u jednostavnupretpostavku to se vidi i iz njice da je iako je priave bia zapisana auto djela 'Uqud aJuman pria na sasvim drugaiji na mao sm pred sobom n Jazl

saetak djela Ta'rikhiBaghdad koji e odnosi na u priuSe goe navede prmjedbe o znim disciplinama pripsane su drugim ljudma a za Abu Hanif se m kaeda se sloio s njima Hmad je bio poati kufki mami priati sujak u fiqu u svoje vrijeme uo je predaju od Poslanikovog osobnog pratioca Anasa i duio sea nekim od najistaknuj Tabina Njegova kla je bila

najpsjeenija u Ku iji su uenici bili istaknu ljudikao Musi i Shubah Bio je posljednji ivi predstavnk


21/242

rijevje orovje i uielji 29

o fiqha koju j ooo Dg AbdAh b. MudBio j dovoljno rt d bud boga, to m j ooguod popunosi posvei poduavju To u bii rzozito g j Abu Ha, izabro z og uilja d j od-lo prouava fiqh Mtod poduaanja o jj bil da uielj dri predaje iz nekog preda ui pokuavaju zapa reo, ponkad zapisuju Pr-og da, Abu Hif j dobio jeto rdu pe-

i uieljeve lijeve tre. Nij uti, prolodugo, Hmad g j uoio ko uni naboljipenje i eligejo razredu i prejo g jdi prd nj i ispred vih ot uik.10

Iko je Abu Hnif o ito vjee poo uti ihadith o u kasnije biti rijei, ipak je rdoito phao Hado predavanja Io njgov oobipodaak d je to rajalo dije ge kd j po rzilja o osnivju lasiog razda, li j oduto iz poaja pra om uelju Sr j hla da j Hm-

md otio Bru dnz ro i zaduio AbuH d przme u vje ngovog odu-a Do je drao predavja, Ab Hi o po-

tvjai pitja o kojia nij uo i ju predaju odHmad Do j odgovore po om titom du,zapisujui najro d kije pok Hmd Kd e, ao dva jesca, Hmad rtio i Br,pokazao m j bijke. Odoi dt piaja Hmd j o ddt odgovora To jbilo presudno d Abu Hif i dalje ot Hmdo

uk.Hmd je mro 120 h o je Abu Hif pohaao

pdavja i oth uitelja fiqha nesujio j glavnuizobrzbu dobio od Hmd kojeg je dboko cijio

Ko to m spouli, do j pohao prdava-nj iz fiqha od Hmd, Abu Hif j poo prou

0 Uq JGava7


22/242

Abu Hafa

avati i adit je je oeao kako ne bi mogao posiivoo djelo kojemu je teio u fiqu be potpog paja adita.

ouavanje aditaje u to doba bio vlo tenivnou svim isamskim emljama i svuda se biljee ivo i pedajeDugovi, nj najmanje deset iljada, aili su se psvuda, postajui nukeus jednog velikog sisema ivora i

pedaja Kad god bi se uo a nekog od nj, ljudi bi odasvud naui eljni da uju navode o osiku i pe

ke i da dobiju autentie odgovo na pavna pitanjakoja su aokupljala njovu paju Tako je nastalo velikojegro Tabi'ia,navani uenicima Druga, koje se agaalo po svim islamskim emljama Gadoi koji su

mali relativno veliki boj Drugili Sjbipostal sudar al-ilmili centi uenosti Istauti meu njima bili suMekka, Yemen, Basa i Kua svaki od nj je pun spomenika ilamske pojes

Kua, mjesto u kojem se Abu ania odio i iio,pednjalo je kao centar islamki osti Kako je maliposto Aabije postao nedovoljan da pimi viestukopoveanu populaciju Aapa, aia Uma je pisao AbiWaqqasu, tada u Madau, nakon pada casta Chos

esa, traei od njega da osnuje gad u kojemu bi se mogaonastaniti viak aapske populaje Sa d je odabao mjestodananje Kue i 7 poloio kam temeljac gadu Os

ivje gada poelo je igadjom nekoliko jedostahgaeva m su pve kue dovene, poel su ps

ati stanonici i ani dijelova Aabije, tako da je Kua

uskoo postaa poduetak Aabije Uma je odedioplae a daest ljada doseljeika i Yemena i osaljada i Naira Za katko vjeme Kua je postaa takovano aapsko naselje da ga je Umar obiavao naivatiimenia kao to su Allaova astava, ica jee iGlava Aabije Svja je pisma a Ku obio adesiaoGlavi Islama i Glavi Aabije aia je sa voje

strane poglasio gad svojim glam gadom iljadu ipedeset Druga ukljuujui dvadeset etiri koji su se u


23/242

rijevje, rvje i utelji 3

Poslik borii u bici Bed, posjeli su Ku, vei njih se stnil u tom gradu Prisustvo Drugova

izzvlo je oiki nteres adt i proje (rwayattko d je prktiki svk ku u grdu postl ko ove displine11

Bsr je tkoer oso po 'Umarovoj zpovijedi,postju uskoro konkurcij Ku u uenju, roito adta Ovi su gradovi, ko i Me i Medin, smni

grdovimablzncim po uenost Vei iosti kojeDhhbi opisuje ko prenosioce adta u drugom i eem rzdoblju slm, opo piui o njima, ko o suMsq b lAjd', 'Ubidh b 'Umr b Aswd b Yzid,Abu 'Umr lNkh'i, Dh b Hubish, Rbi' b uim, 'Abd Rhm b Abi Lila, Abu 'Abd Rhml Slmi, Shur b lHr, Shurih b Hni, Abu W'ilShi b Slmh, Qis b Him Muhmd b Siri'Hs lBsri, Shu'bh b Hjjj d Qtdh bD' mh, bili su stovnici ov dv grd Sufyn b'niyyh, koji se smtr jem od mama adta estobi govoro d postoje tri cetr prouvnj adtaMek obrede ajja Med Qra'at i Kuf ue

nje onog to je koito to nezkonito, to jest fqha.12

Abu Hif je mislio d je uje fqa dovoljnopoh Hmdov predavnj Meutim, d je poeo uiti adt shv d je to nedovoljno, jer uspjeh ijemog postii smo inteligencijom i rignlou, ve jejedno s umijeem krikog prosuivnj moo dobrpovati i predje Predje su u to vrijeme bile rsprenei jo nekompilire, rezut tog je bio d se i njvistrujci isu mogli sjetiti vie od dvije do stote predj Ovaj broj je bio nedovoljn i odgovore temelj pitnj Osim tog, pojvilo se tko motvo n

Sve ove njeni detaljno nave u Baladijevo Ft

d (poglavlje o pa K), ' a-da i Ftt, . 38212 TadatlHffaz


24/242

32 Abu Hafa

prenoenja q tako da kad neko nije o neki adt prema rojnim ptevma pdaje, nije mogao iti siguran njegovo aenje i mplikacije Drje Hammadom i godine sazrijevnja bile u pone da bi Ha oo shvatio Zato e om dom posveo pkpljj predaja

U Ku nije praktiki bilo ni jednog muaddta predkojega bu Hnifa je sjeo da i io predaje Pokaji H iteja hadia, 'lMhasn Shaf'i

da u deedest ia bila i Kfe Neoio je a udjelima kao to u Tahdhib al-Tahdhib Tahdhib al-Asma'Tadhkirat al-Huaz itd, ne naode mmoi iteji, metim, o jige paj dokae da je uio pdaje odveikog ra ljdi, kh u devedet jia bii stnnici Kfe, ea njh Sljedbenici Od njegovh Kufki

telja, oobio elik imen i oblati adta, saada rwayata bili u Sh'bi, Salmh Kuhail, Muhib Dithar, bu sha Sab'i, 'un 'dll, Smk Hrb, 'mr Murr, Manur lMa'mar, 'mash,brhim b M 'di Thbit alnsari, 'ta 'blS'ib, Mu bi ''ihh i 'lamh b Murtid

Put prenoenja San aria, hmad Hnala inekoliko drgih oio vra do ovih liosti

Sha'bi je bio jedn od prvih koji je prodio u Han iner enje adta renosio je pdaje koje je o od rojnih Druga Pria e da je ro pet stotinDruga i io jedan od etvorice priah, iobraenienjak adta u ra, raiji i Siriji rem Zhriju,potojaa u mo etiri iska enjaka n alMsa u Medini, Hsn u Basri, Makhul u Siriji i Sh'bi uKu Nko o je slao predavanja Sha'bia o raim po

hodima (maga) 'bdllah 'Umar je primijetio''Tako mi ah, ovaj ojek poznaje materiju bolje

nego ja" Sh'bi je dgo rio dunot qadj i bio vrlo

jj od halif i iokih drnih slubika Umro je104. 106. h


25/242

jevje, orovje i telji 33

Salah b Khal bo je uven muhaddith oatSljbeni Pedje je sluao od undub b 'AbdAllaha, n A uf, Abu'lTufal jo noh Drugova n Sa' d gaosuje kao osoca bojh daja Su b. -ya, Shaf' utelj, nazao ga je jedn od stuova haditha n Mahd je enoao e ojeka kao njeje ose edaje u Ku, to s Mansu, b.Muah, Abu Hasn Salaah

Abu shaq Sab', je bo jedan od ugledn tabiina adje je sluao od 'AbdAllah b 'Uaa, n Zuba,Nu'an b. Bha Zada b Aqaa boj Drugoja ena navod Nwaw u jz Tahdhib al-Asma'.'Ajal kae da se susreo sa deset osam Druga da jeod njh uo edje. 'Al b alMadin, Bukajev utelj,

oenjuje boj svh sujak haditha na najanje trstoe etaljan kaz o nja daje Haz n Haja djelu Tahhib

Saak b. Hab je bo ugledn Sljedbeni muhadditiham Suan aur otvuje d nkad nje navo n

jednu geku hadithu a sam tvrd da je sreo osadeset

Drugova.Muharb b thar je uo edaje od 'AbdAllaha b

Uaa, Jara ostal Su a ur kae da nkad njevdo obojeg ovjeka hahab satra njegove sudo-e kona Imam ad n 'in, Abu Zar' ah, aaqu, Abu Hat Ya'qub, n Suan Nasa' de da je

ouzd Bo jeqadija

u Ku, a umro je 6 h.'Aun b 'AbdAllah b 'Utah b Mas'ud je uo edajeod Au Huaaha 'AdAllaha 'Uara bo ouzdan

osc obon ojek

Hsha b 'Uah je bo uvaen oat Sljebeni kjje uo edje ogh Druga bo utelj nekolcn

vel mama haditha kao to s Su au, Mak Su b 'y olz u Kufu vjee Abu Ja'farMansura dok je tao boavo, ljud su slual njegove


26/242

bu H

predaje. Hlif Msur g je vom visoko cijeio i jednom prilikom mu darovao sto hiljada irhama. Bio jeimam n Hishovoj denazi. Ibn ' kae da je bio pouzdn i podovao veko je o predajaa. Abu Ha g opsuje kao Imama adta

Suimn b. Mhrn, poatiji ko Ash, bio je uveni kusk mam O Dgo, sreo je Aasa b. Malika, predaje uo od 'Ab-Allha b. Abi Aufa Uenici su mbi Su Thuri i Shu'bh.

Dgi grd u kojem je Abu Hni stico je o adt bila je Basra, ogata riznica adta, zahljujuiprustvu Hsn Bsria, Shubh i Qatadaha. Ieuju je da, iako Hasan Bsr ivi o 110 h., nm dokaz j Abu Hnif pohaao njegoa predaaj. to s tQatdh, ogi maddt navode a je Abu Hnif

bio njegov enik. Slio, u nkoko psusa Uqud -un prozlazi je uo predaje o Shu'bha i a mu joaj dopusto jo svog ivota, da daje fatw i prosipdaje.

Qatadh je bio veiki maddt i poati Sjkkoji je uo pdaje o Anas b. Malika, 'AbAlha b. Sa

rkhs, AbulTuaila i ostalh Dgova. Bio je jeda oddojice najpoatijh Aovih uenika. Osobito poatbio je njegov obiaj da predaje prenosi tako jeo a nm ni njmje rzke ieu rijei i aeja. Postojinobia pria o njegovo olinom paeju, koju p 'Amr b. AbAh. S'id ibn alMusaib ko koga jnk svakonvno uo fq i adt rekao m je jednog dn: "Postlja puno pitj svakog na. Pm i odgovo ke daj?" "Zpo sm sv rijeku st " gooo j Qta i peo poavaono to je nauio od S'ida, navoe da i atum sakogpdja. Zu, S'i je priijetio og je stvorio itve ljude ko to si ti!" og njegoog iog pm

enja, prozvali s ga "ojeko s najbolj pj" -n). Ahmad b. Hbal naveliko hvali njegoo


27/242

jevje, bvje utelj 35

pove fqha, rzile u milu (ikhtila i egzegeze ''U ovom podu" ke o "Qtdah mod msbi rvih li nm sperio" r de detl prikz o u u delu Tahdhib al-Tahdhib, rgir g vrlo vsoko

Shu'bah e tkoer bio vodei muhddi koi e znopmet dvie hilde pred Sua Thui g ziv"ar almu'minin haditha" Bio e prvi u rku koi e

rzrdio prvil kritike i oe vedos Sh' e imoobi rei: ''D ie bilo Shu'h u rku n bi bilo tr z haith" Umro e 160 h uvi z egovu smrtSua uri e kzo "S im e umrlo i umiee uhadia"

Shu 'ah e bio duboko vzan z Abu H i to e

u egovo duosti imo obi hvliti egovu teigciu i bitki Jedom prilikom e reko "Ko tom d e Suce o tko pozdao znm d u uee i Abu H ed dgome pr" Nko e pito Yhyu b Mu'n edog od Bukhrievih uitel t mi oAbu on e odgovorio "Z mn dovolno tom d mu e Shu'bah dozvolio d dri predv iz

hdia i pred A Shu'bh e ipk Shu'b"13Mu otm scim iz Bsre od koh e Abu

H uo prede istiu 'Abd lKrim b Umyyah iAm b Sulima lAhwl

ko e Abu H skupio obile pred u ovm klam ipk mu e u me d dovri sve obrzove

bilo uo poe i dv vet grd: Mkku i Muizvoit erskog u Ne pozdao kd e prviput ptovo u svete grdove i veroviim de to bilo u prvom rzdobl egove obrzove kiereHitoir Khikan14 citir Wki' koi kzue pu oovom pom putovu z kou tvrdi d u e uo od

13 Uqu Gv 014 n , Tak A Ai Ru


28/242

bu Hf

mog Abu Hanife. Brija koji m j brijo glvu za vrijmehodoaa, nekolko je put ukorio Abu H. Kad ga jeovaj u

itao olio j duan za brijanje, brija je ogovrio: Covjek ne raspravlja o tome olko moa plati zaobede hajja Tao m je Abu Hnifa o opustio dam podree i bradu. Brija j enad prmijetio: okne i za vrijeme hajja Nastavi uiti sv tabir Kad jebio gotov i htio brija je od njega zaaio da prjeodlasa klanja dva ra'ata namaza. Ian, Abu Hanfa ga je upitao gdje je nauio sva ova pravila rokona. "Svo anje dugujm 'Ati' b. Rabu, ogovorio jebrij. Ova pria pokazuje da j Abu Hanifa tda bio jopeik.

Abu Hfa je oao Me kao studt onda adj grad bio vrlo jak centa obrovj. Vel broj pria strujaka haditha koji su seli Drugoe; osnovali s

onje svoje ole. Najvea i najugldnija j bia kola 'Ate'b. Abi abha.'Ata' je bio poati Sjeenk oji je bio dtvu ve

ne Drgo i ta njica mu je osigurla stas autoteta. Predaje je uo od 'Ab-Allah b. 'Abbasa, n'Umaa, I Zubara, Usamah b. Zaida, Jabr b. 'Abd-Allaha,Zaid b. Arqama, 'Abd-Allah b. Saiba, 'Aqil, a'a, Abu'l-Darda', Ab Huraira i noih gh. Za sebe j tvrdioda je seo djsto ljudi koji su se dili sa Poslanikom.Svi najpoatji Drugo pravali s njgovu unost.'Abd-Allah b. 'mar, sn hlife 'maa, mao j obiaj e: "Zato lji dolaze k men ad j tu 'Ata' b. Abi Rab? Za vrijeme haj ja nead se idaval subena zabra

a davanja fatwi svma osm 'Ati.'15 ogi veli Imamihaditha ao Auza'i, Zhri i 'Umar b. Dnar, proli s nj-gov olu.

Kad se Abu Hnfa prjavio kolu 'Ate' b. Abi Rabaha, vaj ga je pitao o njgovom rovnju Imam j ogovorio ''Ne govorim no o starijim generacijama a

15 P nmu vd u n Kau kng


29/242

jeje, bvje utelj 37

slf grijeike n nazivam kfirim i jejem u qd'i qdr" 'Ata mu je nakon toga dozvolio da pohaa nje

gova predaja.16 Njegova teligenja i ostavljali uv naiji utisk na uitelja, tako da j 'Ata,' bi ovaJuao, zaio da mu nae mjeto u njegovoj b1

Sve dok je 'Ata' bio iv - umo j 11 h. Abu Hnfa jepohaao njgova predavnja kad god bi posjetio MkkuOd otlih muhddi u Mekki, ija j predaja hdith Abu Hanifa pohaao, posenu panju zasluuj'krah. Bio je sluga i uik 'AdAllah b. 'Abbasa, kojiga je obrazovao a vlikom pajom i osobnom rigom,stvarajui njega tako dorog sjaka, da ga e jo zivota ovlaso da iznosi vlaste udove i sudsk odluke.'Ikrimah je uo predaje i detaje fiqh od ogh Drugov kao to u halia A Au Hurrah, 'AbdAllah b.

'Umar, 'Aqabh b. 'Umar, a, Jabi i Abu QatadahMu njego unicima u hdithu i egzegzi tfsi)blo je najmje sedamdeset uvenh S. Sha'bi jemao oiaj ei da nkad nij bilo ojeka koji je bolje po

avao Qur'an od 'Ikmaha. dnom u pitali Sa'ida b.}ubaa, vrhunskog S da i zna nekoga uijeg njega samoga. Naveo je 'Ikrimha.

tprilie u to vrijeme, prije 10. Abu Hnfa je posjetio Meu, hdi i Polnikoo prebialite unjegovm posljedjim godama ivota. Nakon to su sviDrugov j po jed, premu, sedm tbi'i koji uijli u Medn postaju sredinjm lioma fih i hdi i, opito, eavaju va pana pitja. Ovi ljudiu svoje je ticali od vodeh Drugov i b piaom islamskog svijeta, u svakom kutu kol koju u vodli njhovi uenc. Bli u avemenici i utemeljitelji konultativnog tijela ke j eavalo va pitnja Shri' t18Fiqh Medne, ki je kodiciao Malik, zasniva uglavnom na njhovm pavnim psudma.

16 n J uk aiIa Bagdadi17 'Uqud -Ju,Glava10.8 Fa aug


30/242

bu Hf

Kad e Abu Hanifa siga u Menu, am u dvicad vih itakutih ludi, Sulaman i Salim b 'AbdAllah, bili ii. Sulaiman e bi rb ee d Pslkena, Maimune, druge p redu d nh sedam Salim ebi 'Umarv unuk i uenik svga ca. Abu Hifa e p-haa predavana bice tabi'ina i d n ui predae

ak vm ava paz dvh putvna u Hanie u lu brazvana, nikada, d kraa svg ivta,ne presta biti uenik. est e peiva vete gradvei bravi u nma p neklik mese. Osbit e a vri-eme hajja bi u prili sresti brne lude ki u pristizaliiz raznih dielva islamskg sviea i d ni g na-iti. Meu takima bili Aua'i i Makhul Shami, priati imam Sirii Abu Hfa e kristi lancima prenaca sanad isnad) u hadithu ke e preuzma d

bice U t vee glas negv nadanti i rigi-alnti airk e pr T e ukluival i negvugled u pdu analg izva zakluaka.

Negde u t vrieme 'AbdAllah b. Mubarak, patiAbu H uk, dlazi u Beirut kak bi dri svubrabu hadithu kd Auza'ia Na amm petku

Auza'i ga e uit o: "K e a Abu Hanifa ki e e p-avi u Ku?Cujem da ima ra nv tumaa v

re." 'AbdAllah e tia kui, a da nie dgvri, ali edva ili dana kasnie vra a dielvi a kpisa i dah Auza'iu. Na nasl stranici e pisal: ''Tak gvriNu' m b abit." Auza'i e pe itati kpis i pt-

pun zakuplen ne nastavi nek vrieme. Zatime upita 'AbdAllaha ''K e ta esti vek Nu'man?"'AbdAllah e dgvri "Iraki shaikh u iem am d-tu edi." ''Veliki ek," primieti e Auza'i. ''T eiti na Abu Hanifa," reka e tih 'AbdAllah, "keg nazivate nvatrm"19 Auza'i e izrazi sve velik ale

19 M aK Bdad


31/242

jevje, bvje utej 3

e zbog greke ko e prvio i pdoo d tn Ab nifom sliedei pt kd doe n hajj Tko u

h dvic rsprvlli o pitm postvlim u Abom kops Tu zdio i 'AbdAllh b lMbk ke d e Abu if tko dobo govoro ot pitim d e Az'i bio zp kon odlkAbu ife 'AbdAllh e oto ''Veli ovog oek"ko mu e Auz'i lde lbomo Moe e

rem em u bile potpo eoprvde i lm zbogtog"

itoriki e tve ic d e Abu if bioAuz' uik u hadithu Veovo e poho egovpedv tokom zdobl o koem govomo

Abu if e mo lin ut mmom BqiomPoetio e Bqi prilikom svoe dge posete MedniNkon to g e Abu pitel predstvio Bqiu ovko obtio ''Dkle ti i on koi n onovulogie potslovi predm mog ded" 'ek miBog oprost" odgovoo e Abu if "Ko uudi potuloviti hadithu? bsit u vm me polzite kd seemo'

Rzgovor meu m tko e ovko:

u a "Ko e slbii mkc ?"Bq: "e"Au a "Ko od ih im pvo sle veeg diel?"

Bq "Mukc"Au a ''D m zklivo giom od bih

ko d e eb liediti ve dio er prvi pogled teb voditi vi o slbiemMeutim to nim eko Uzmmo drgipmer: "t mtte veom duou nmz post?"

Bq: ''mz"


32/242

Abu afa

u Haa je ko (d sudm po ogi), i l ii du nklnj nmze (nnno ovi) koje je propus z vrijee men

sje, ne pos. Moj sud jes d on renno ovii pos, ne svoj nmz."

Bqir je io ko zdovoljn ovim dijlogo d je uso i poljuio Au H u elo.0

Au Hnif je dugo oso uenik Im Bqir od kog je seko drgoo nje u iqh i hdith ke ni

gdje dgdje ne i mogo sei. Si'ie i Sunije se slu dje Au Hnif nuio dos od Bqr. Nuio je puno iod Iovog sn, Jfr Sdiq, o je njc koj seoio spomnje u njig povijes. n , meum, negir ovu njenicu n osnovu og o su AuHnif i J fr Sdiq ili suvremici i jednkog poloj,

o iskljuuje vjerovos d mu ovj ude uenik. Jsmrm ovu primjedu oinom drskou i nedosom rzuijevnj od srne n ie og svojeveliine oriog mislioc i srujk u ikh, AuHnf se ne moe uspoeivi po uenos s Immomfr Sdiqom lnovi Poslnikove Oielji (Ah-iBit)ili su zvori haditha i iqh zprvo i elokupnog

vjersog uenj. Domn ue njolje zn im unjoj," ke po rpsk poslovc.

Ned je kko smo ve spoul, Au Hnif poeivo svee grdove ko uik. Urzo je dolo vrijeekd je vijes o njegovo dolsku u Ariju szl prjenjeg ko d i se iljde ljudi okupilo d g pozdrvi u

svkom grdu ili selu kroz koje je prolzo. okom jedneposjee Meki, dogodio se jiv sluj. Brojn pu ukljuujui ujke i hadith i iqh, okupil se prije njegovog dolsk, ko d u dvor nije oslo ni milimer slooog prosor, ljudi su se gurli elei gu i posvi mu pij. U noguos d ori red,

0 Ud Gv 6


33/242

Srijevje, orovje i uielji 4

Imam je rekao: ''Volio bh da neko zamoli mog domanada doe i apavi ed." Jedn od priuh, Abu 'AsimNabil poudio se da ode i pozove domana, dodavi dab postavio nekoliko pitja. Imam g je pozvao da prieb i sasluao njegova ptja sa poebnom pajom. Prome s zaboravlo na poziv domana. Kad je bo gotovsa Abu 'Asimom, Imam je bio zaokupljen pitnjima drugog enika i davjem vojih odgovora. Nakon nekog

mna eto s da s neko ponudio oti o domanaPao je ko je o bo Javio s Ab 'Asm "Pa zao nsotao? uitao je Imm. Ab 'Asm je odgovorio sa pomkom duhoitou ''Nism n rekao da u odmhoi. Otii u kad budem gotov. ''U obiom razgovo," ipravio ga je Imam, "nema mjeta takvim dvosmislosma. ve ijei je trebalo shvatit onako kako bi h

obi ljudi hval.21 Neizrao, ovdje je zren pravnisud, koji je Imam dao passant.Imamovi uitelj su s prema njemu odnosli sa tolik

potovja da s ljud obo bil ienaeni. Muhammad b. alFadl pra da s jedom prilikom on i Abu Hanifa svrali kod udaba da razgovaraju o predajama, adab je ustao da ga prim sa puno uvaavanja posjeopoed sebe. "ta ae hadith o nojevom jajetu?" ptao jeAbu Hanifa. Khudaib je odgovorio "Abu 'Ubaidah prenosi kazivje 'AbdAllaha b. Mas'uda koje kae da onajkoji, oben u ihram razbije jaje moa plati jegovu ju."

b. na,22 uvi muhaddith Mekke, obra

ao bi s samo Abu Hani kad bi ovaj putvovao njegovoj podui.Usprkos vsokom ugledu koj je uvao, Au Han

nije bio spod as uti od blo koga. Iako je Mak botrnas godna mla od njega, eso je pohaao njegovapdavja sluaju njegove predaje.

21 -jawahir al-Mudiah, biljka oAbu alNabilu.22 'Uqud al-J Glava 0


34/242

4 Hafa

Dhhai pie u delu Tadhikirat al-Huaz da e uHanifa sedio pred Malikom kao to uenik sedi predso uitele. O koi to ne rauiu, pripisuu tou Ho sies o lasti inferioosti, a mis da e to nak plemitog karakera i uaaa ed

nog uena od strane drugoga. Malik e ednako ura-ao oo potoane. Kao primer naodimo pu za kouse trdi da u e ispriao dllh Muarak. ednogdana dok e edio sa Malikom doao e oek koeg e

Imm primio sa iuzem potoanem i poeo ga poredsee. Kad e oek oao, Imam e pitao daha"a li ko e on? To e io u Hanifa i Iraka koi, samo ako ei, moe dokaa da e oa sp napral od z

Nakon nekog remena doao e dgi oek Imam gae primio sa pooe, ne onakm s ki e ri-

mio u H. Nakon negoog odlaska, Imam e rekaoprisuma da e to io u Thauri. Veiki ua Hiaa i Iraka pdraai su se rali-itih principa prenoena (ajat i razliit metoda po-duaana. Neki od nih su smatrali da e pisane puzdie, dok su dgi, kao na prier, Irahim i hai

drai da e pamene doolo poud ior. Vea esmatrala da e dopustio iostaiti dio predae prilikomprenoea u ono meri koa nee proieniti aene.Drugi su se tome protiili. edna grupa e drala da sepdaa ne moe kaziati ako predaa nie io ziki prist. Uitel u Hanife, hu ah e pripadao o grupi.Druga grupa e priaala pdau koa e ia napisa,dok e prosilac io prisut ia astora. Praksa Zuhriaia e da oasni ae i iplikacie riei dok pria.Neki su se tome otro proiil tako da e eo prilikomneki oek rekao Zuhriu da ne miea se riei sa ha U pogedu metoda poduaa, Malik e olioda negoi uenici tau naglas, dok e on sluao. Neki

ludi s se i tome proil. Yaha . a, na pmer, enapuso Maikou kolu samo og toga. Bilo e ronih


35/242

rieve, obrove i uitei 43

zli i oo dih pitj, oje su detjno zbijee uFath alMughihu Glvni razo zbo oje je Abu Hnibio povezn s no jaca i pohaao noeole je bil njeova ej da upozn zliit nel i tuelne etode, to d oparvn eod doedo vato sise Reoe oje je napravio u nelifiqha opiat nje

Bil je se oolnost o je do pet Abu Hoobrzovanja etod enj haditha siseazrn Prijeto je obiaja praa bil usme predj: nei imami haditha su ili to dleo d su stli nedopsti orniiti se pi predj Inicijtiv z pisnje haditha poro je hli Ur b 'Abd U p rn Medine 0 h. npio je: "Sve ha

dith Allhovo Poslni b zpti, d e bi bili izubji Boj se d rj ovoj znnosti ne doe s rjenjezh jaa." Se poe poo je i u ostle ve rdove Prihvji njeovu pou, Zuhri je priedio u Medni cje zbiu iji su prjerc ui usv ss zelja2

Od o vree, pr opilirja predaj postjeuobijen, sujc haditha su posvud suplli je i uielj Abu Hnie, Shbi, io je nstio uenoj predaji, vije do uz se jedn zbiru

Obrazovn etoda je toe poboja. Uielj bi dio povio jet s udbio haditha u

, uici razjeten oo nje, zapiivi bi sveo je on ovorio Ao bi ditorij bio prevei, d bi i oniudji oli ti, jedan oje bi ustao i ponvjo uitejeve riji. Sao se nije sio ijj, olio je obilo oue, n se rjei. Zto je ovje, odbn dprenosi rijei, bio vije neo o je osi dobre dije i

2 Ft al-Mugth 2; Q Muqddmh do Bjhh 613


36/242

A Hafa

snog gls, imo dobro pmenje i odgovrje znnje haditha N Sh'bm pdvnjim, ov slb

je vrio Adm b. Abi Ays, n likovim, In 'Ulliyy.Ab Hnif je posebno pot po svoj brnim teljm. Ab Hfs vrdi d je imm o predje od njmnje ei hiljde ljdi. Ovo nije ni neobio povijesi islmskog obrzovnj. Trd koji s mslimniloii pri skpljnj predj, bio je istin ogromn,

dleo id onog o sljedbici dgih jer mogu i mislii. ogi bismo nbrojti dost onih iji broj itehadita nije bio mji od etiri hiljde, dok bi broj onihkoji s imli vie od hiljd telj bio ogo vei. Sk

hwi nvodi njhov im djel Fath al-Mughith etim, kd se rdi o Ab H tvrdnj d je imo be

broj itelj ne bi mogl podnijeti knj nel hadithaIpk, nem sumnje d je predj slo od velikog brojljdi. Dhhbi, djel Tadhkirat al-Huaz zvrv suAb H ielj rijem "i ogi dgi." Ab'luh Sh djel 'Uqud al-Juman dje im tristotine i devetnest ljdi zjedno s njhovim porijeklomzvrvji rijem ... jednoj dgoj jizi pod nslovom Tahsil al-Sabil ila Ma'rfat al-aqat wa'l-Mjhilnveo sam pojednosti o ovim ljdim, bd d je lissstvlj glvnom od hnejsih prvnik, moge jed se muhaddithi ne sloe s njom potpnos."

tet je d nism bio mogos konsltii knjigekoje s pili muhaddithi o Imm Ab H djipedinosti o njegovm iteljim. Pred sobom sm obrojne enie biogrke eike km je i Immov ime, ali s oni obrivli hiljde osob bez relevn podtk o njim. Im koj sm mogo proerii

pljivim itjem djel, ko o s Mukhtasar Ta'rikh-iBaghdad, Tahdhib al-Kamal, Tahdhib al-Asma' a'l

Lughat, Tadhkirat l-Huaz, Tahdhib l-Tahdhib, Ansaba Sm'ni, 1mm hmmd i Kitab


37/242

rieve, obrove i uitei 45

al-Aa4 Imama Mhada od kojh je Ab Haifaslao predaje s lijedea

'Ata b. Abi Rabah iz Meke 'Asim b. Abi al-Njd izKfe 'Alqa b. Mrthid iz Kfe Hakam b. 'tbah izKfe Salamah b. Khail iz Kfe Imam Baqir iz Medne b. al-Aqar iz Kfe Ziyad b. 'laqah iz Kfe Sa'id b.Masq iz Kfe 'Adi b. Thabit Asari iz Kfe 'Ayyah b.Sa'id iz Kfe Ab San Sa'di 'Abd al-Karim b. ma

yyah iz Basre Yahya b. Sa'id iz Mede Hisham b. 'Urwah iz Medie (iz Tadib alTadiba, Haz I Hajar'Asqlaia); Ab shaq al-Sab'i iz Kfe Na' b. 'ar izMedie 'Abd alRahma b. Hz al A'raj iz MedeQatadah iz Basre 'ar b. Dar iz Meke Mhrib b. Diar iz Kfe Hshai b. Habib al-Saaf iz Kfe Qais b.Ms iz Kfe Mhad al-Madir iz Medine Ya

zid al-Faqir iz Kfe Sama b. Harb iz Kfe 'Abd al-' Azizb. R' iz Meke Makhl iz Sirije b. Mrrah iz KfeAb'l-Zbair Mhad b. Mslm iz Meke 'Abd alMa b. 'mar iz Kfe Masr b. Zadhan Masr alM'taar 'Ata' b. al-Sa'ib iz aqife 'Ata' b. Abi Mslmiz Khrasaa 'Aim b. Slaima al-Ahwal iz BasreA'mash iz Kfe 'Abd-Allah b. 'ar b. Hafs iz MedeImam Aza'i (iz raih dijelova Tabaqa al-Huazza odDhahabia); Ibrahim b. Mhammad iz Kfe Isma'il b.'Abd-al-Malik iz Meke Harith b. 'Abd al-Rahma iz Meke Khalid b. 'Alqaata al-Wida'i Rabi' ah iz ayyaShaddad b. 'Abd al-ah iz Basre Shaiba b. 'Abd-Allah b. Dar iz Mede 'Ikrah Mala b. 'Abbas iz Meke

'A b. 'Abd-Allah iz Kfe Qabs b. Abi Ziby iz KfeMhad b. al-Sa'ib al-Kalbi iz Kfe Mhad b.Msl b. Shihab al-Zhri Ab Sa'id Mala b. 'Abbas (izTahdib al-Kamala); Msa b. Abi 'A'ishh iz Kfe Salt b.Bahra 'a b. 'Abd-Allah b. Hashab Bilal Hai-

24

O ovih jiga viio jedino Tahhb l-Kal. aetiMualavi d alHa avi Au utelja u T'lqb pr pc Thb lK Ma ita takebazana ovji.


38/242

Abu Hafa

ma b Abi al-Haiam, Hasin b 'Abd al, Ma'n,Maimun b Siyah, Jawwab alaimi, Salim alas, Yahyab 'Umar b Salama, 'Amr b Jubair, 'Ubaid-Alla b'Umar, Mad b Maik iz Hamada, Abu'l-Sawar,arijh b 'Abd-Allah, 'Abd-Alla b Abiiyad, Hakamb Ziyad, Katr alAs, Hamid alA' raj, Abu'l'Atuf,'AbdAll b al-Has, Sulaman al-Shaibani, Sa'id alMarzbn, 'Uman b 'AbdAllah, Abu Hajiyya (iz Kiabal-Aara Imama Muada)

Izdvojio sam sam neka imena a sam nastavidalje, vjerovao bi zavrio sa listom dugom kao to je uUqud al-Jumanu Meutim, ono to je vale vrijedno nijevelk broj utelja Abu He, ve njegovo ajno isaivje Ispravno je svatio da to je put prenoenja predajedulji, to je vea bia vjerovaost njezinog modirnja

tokm prenoja Zato je za svoje uitelje uglavnom bia tabii koji su bil sam jedna generacija iza Poslanika, ili ljude koji su provodili puno vremena sa tabiiima i bi smatrani uzorima uenosti, potja i pobonos sam je rijetko, ili gotovo nikad, birao uitelja kojinije mao ve karakteristike Njegove metode uja takoer su se posve razlikovale od on prosje studenata Od samog petka je volio diskusiju i ndividualnisud, u emu ga nije moglo sprijeti nit suprotavljjenjegovih uitelja

Jednog dana, dok je sa Hadom etao da ispratiA'masha, dol je vrijeme akam namaza, nigdje u blizn nije b vode za abdest Had je tvrdio da bi trebalo prijiti tayammum Abu Hanifa se, meu, nije sloio, rekavi da treba priekati vodu sve do nekolikomnuta prije steka vema akam namaza ogodilo seda su non kraeg vemea zaista naili na vodu i obavili amaz uzevi abdest vodom Pria se da je to bo prviput da se Abu Hnifa nije sloi sa nekm od svoj ui

telja Vjerovao je tada bi na poetk svoga obrazoogputa


39/242

Sjevje, bvje utelj 7

Abu H uitelj, Sha'bi je bio vrstog ujerja dagrijeh je mogue okjti. Jednom, dok su s utelj i njegov ueik vozili u mcu, skrsnua je ta tea Abu Haifa je rekao: "Siguo postoji ikupljenje od grijeha; Bogje propisao iskupljenje od zihara (izgovaranje rijei "i sii kao mjka" kao formua a rzvod), a isto tako jerekao da je zihar grij" Sha'bi s nije mogao domiliiodgovora, pa je ljutto rekao ''Ti si veiki analog. 2

Neko je pito Ata b. Abi Rabaha o znaju ayata:'Dali so m njiove fmilije i zajedno s njm- njima slie." 'At je objasnio da je Bog oivio Ayubou dje izajedno s to djecom podrio u jo djece. Abu Hnifa jeprgovorio "Kako s jec koj niu potom nekog ovjek mogu nazivati njegovom djecom ?"2

edan od glavh izvora Abu He veke unosbio je njegovo drenje sa brojnim ljudima izuzeognja. U grdovm gdje je Abu Haifa proveo sv ivot, u Ku, Basri, Mekki i Medni, udisao je aosfruntoplj religioom dicijom Bia je priroapotreb a drutvom uh ljudi sudjelovanje a ue skupovm. Osm toga, postao je tako pot da bise, gdjegod se pojavio, hljde ljudi okupilo oko njega kko bi u postavljali pitanja, rzgovori i rapravljali snjim.

2 Uqu JGava 8 M a'iKa Bada


40/242

Gl

Predavanja, pravne odluke i ivot

kasnijoj dobi

ako e Imam Abu Ha relativno rao dogao tatu amotanog eriakpravnog milioca (mujtahid,o za vreme Hada bilo mu e oko etrdeet gdna u doba Hadove mrti ipak mu obzir prema

utelu nie doputao da onue vlatitu kolu o za ivota vog uitela Teko e u danane vrieme zamilititoliku lubav i duboko potovane koe su ludi nekad oseali prema voim utelima Prema Imamovim vlatitim iema, sve dok e Had bio iv, o nie kroio unegovu kuu. Had e umro 120. h Budui da e akon smrti Irima Naa', o ostao edini ivui autoritet , negova e mrt predtavlala veliki gubitak za u Ku Iza Hada e ostao darovit in koi epotavl a oevo meto, ali kako e negov intere bioprie svega za lekikograu ieot, ukoro e preputio to meto Mui b. Kathru, tariem Hadovomueniku i o godinama i o iskutvu. Musa nie bio u

nak za ai negova prednot bila ta to se diosa bro itaknutim autoritetima koi su mu bili uzorDrao e predavana sve dok nie otiao a hajj kada eAbu Hnifa pozvan da preuzme negov meto.

U mladoti e Abu Hania eto elio proeoku toli, a tada, kad mu e konao ponua, on e odbia,

oeau se nedoralim za takvu odgovoot. Meu, nine og, ipak e pvaa iako ne bez dvOi


41/242

Pdvn, pvne odlue vot u snoj dob

Abu'lMuhasn ovako pie o tome ''Ngdje u to dobausnio j s kako kopava Poslnkov grob. Probudio seprplan misle kako j san bio poa sa Neba o njgovoj nplanosi a taj poloaj Meut, In Sirn,sjak a tumaje snova, objnio je da taj ssmboliira oivljavnj mrtve grane uja. adovolj,Abu Hanifa se prhvaio poduavanja. Ovaj spomjusvi htoari i maddii i velika je jerovaos da a

j Abu Hnfa i sjao. aj dio koji se odnosi a I Sir-novu ntpreaju j io krivotvoren. Ibn Sirin je modavno pje 110 h ogod da je isna, Abu Hnifa j vrloozbiljno prionuo na posao U poeku s amo Ha-dovi bivi uenici phaali njgovu nastv, ali je a nek-oliko dana postao tako poat da se vea kuk kola

atvora i postala dio njgov koe ak i njegovi ui-telji, kao Mus'ir b. Kdam i A'mash, poeli odlaiti anjgova prdavnja, a nagvorili su i dge da ue isto

Nije bio i jednog dijela islamskog svijeta, osm pa-njolsk, koji nije bio zaspljn a njgovim predavnji-ma Nije mogu nabrai sva mjesta odake s olai

njgvi ueni, a evo nekih od gradova Mekka, Med-a Damask, Basra, Wasit, Mosul, Raqqa, Nisibn,Ramla, Egipat Yemen, Y amama, Bahran, Bagdad, Ahwa, sfahan, Hulwan Asrabad, Hamad, Ni-hawand, Ray, umas Damghan, Tabarisn, Gruzija,Nishapur Sarakhs, Nisa, Bkhara, Samarqnd, Kas, Sa-na'n Tidh, Hera, Nstar, Am, ra, Sn,

Mada'n, Masisa i Emessa.27 Urako, granice njegovogteritorija kao uitlja bile jdnake grnicama hogteriorija

Pospo j stekao tako vi poliiki uecaj u Iakuda je bio sjien a suuesnitvo u svakoj pobi u tojemlji Shah 'Abd al' Aiz kae u svom Tuhfahu da je

27 Uqu J,Gava


42/242

50 A Hafa

Imam sudjelovao u pobi koju je pdvodio Zad b. 'Aliprotiv Umyyada. Sakupljai NamahiDanishwaranavrd is. Ja, meut, u n jejem. Nis n n j podatak ni u jej histoi ili biograji. D jeista, jica je d prevelike vosti, da n pomn u nekoj d ovh jga.

P Zd . 'Ai l j 121 h., z vadave fHsm b. Ad -Mlik. I pored soge ktrol zdak u Hhmvm dmonm ljudi u i s jer

nikkvi nezaiti phodi nisu sliv u dravnu blagaju. Abu Hnf stoga, ije ao rzloga ti eprijateljsk apoloe pema a. Zaid b. 'Ai pobio jerje jrovao da ka Sayyid (oslikov potomak), m posn prva n s prijesto. ra Abu Hmsudjelvju u pob d poee z erazije

vja koje pizlazi iz jegov li z Ahl-i-Baitom Njegova fija j posebo od Ahl-i-Bai m je dugo uenik Imm Baqira. Poono je amsfer u Ku ptereea S'zmom. Ove jeicesvaaju egdu Abu Hm sudjelovju u pobiZd b. Alia, joj js suprtstavljju s hisorijskejeice.

Hsm mie 125. h. Nslijeuju ga ovi edom: Wd b. Yazid, Yzd alNaqi, Ihm b. aWd i MaaHm. Zajera da n lfsk prjeso dovedu Abbasidi, koja traje ve dugo vrm dobja n nz u vrijeme dava Mwn. Abu Musim iz uasn mru zajera p cijlj zemlji, je uzd temelj

Mrv as. Kk u Irak, ni grad Kuf, igan n ema, Mwn je imevao Yzd .'Umr Hu gu u Iru Yzid je i mud, b, darljiv, plemeiog prjek uecajn.Pio je prouavao sru Maoe atrve maerije i d do zakjuka da joj edostaje jer

s uporie. Z je dui zdje svoje vlasti izgradiin stupvia jere, n poike poloaje e


43/242

Predvn, prvn oduk i iot u kasnio dobi S

vati taknute poavaoce fiqh kao to su n Abi Laia. Shubramah i Dawud . Hnd. Abu Hani je ponudio

voi poloaj u zr vasi kao i pooaj glaog bagajika, ali ih je Abu Hanifa odbio. Yazid se zakeo da ea na to piiii, a Abu H prjateji pokuali su svda ga prvole na pt Abu Hanifa je bio utrajan."Kad bi Yazid traio od mene," rekao je," da za jega rjm vrata damij, ne b na to pito, a kamoi da od

rim jegov log za zrje smre prede nad biom mulimaom.28 Yazid je io tako ije da je AbuHanif dao zatvoti odedivi mu kau od stotinu udaraca iem eo. Oo montruozno aeje bio jeuistnu i izvro. Au aifa, meutim, ije popuo.Yad je bio taj koji je morao popui i ukinui ku.

im je bio osooen i imao prliku, Abu Hanifa je paou Mekku i odje ostao do kraja 136h. n Qutaia i nekidgi kau da se ovj por dogodio zog mjet qdijePotoji moguot da je i taj poao pou Au Hniai ga je on odbio.

Godne 13. h. dogaaji s dobii ovi to: Abbasidi szbacili Umyade sa vlasi. Pri haifa Aasida io jeAu'l-Abba Saffah koji umire 136. h. nakon eorogodje vladavie, a aljeuje ga jegov brat Mnsur Aasidi su itjel diatju_ Umyda, ak su prekoavali goove uyd haifa; meuim, voju vastjo niu uvrili i uinili djeooom tako da su svudaizijale poe. Prilikom jihova guenja, Saff i Man

sur s po tava edjel oja su oivjela eja navladavinu Marwna. judi su sa puno nad doekai nve vadae, a otali razoari njihovim zlodjelima.

Pria se da je jeog da Mansur pito Ad aRahmna prijateja iz djejta, kako s po jegovom miljju, moe jegova vlast uporedii sa Marwovom.

8 I, v 1


44/242

52 bu Hf

'Abd alRahma je odgovorio da e vidi azlike meu jia "ta da uim?" ekao je Msu" Ne mogu pdbiti dobe ljude a vladajue poloje" "Povea potaa poveav i zeve poude" odgovoio je 'Abd alRahma

Kao vhuac sog baizma Masu je poeo istebljiva Sayde. Isti Sayidi su dugo pipemali uotupotiv hlikog pijestolja a koje u i oi sa jede staeal pavo Meutm o jhovoj uoti se ije ita alo

sve do Saffahove smi To ai da je obia sja biladovolja da Masu zapoe jiovo tvje Istakutiji meu jim bil su posee mete jegove ousti Muhad Ihim pozat kao Diaj (zlao plto) bio je sao zog svog izuzeo lijepog izgleda pojegovoj adbi iv zaida Masuove svireposti e

dugu pu a ku teba mati tvdo sce Koao se. h jeda od pogjah Sayid Mhad NafsZakiyah sa aicom svojh ljudi digo a oe

Nas Zakiya je bio haba ojek sa dobim poavajem umea atovja ali ea ije bla a jegovojsa Uo je habo se boei Ramaaa mjeseca .

h Nako jegove smti a elo ustka dolzi jegovbat him koji se a atu poko tako saim daje Msu bio zastae tom sposou P se da ijedva mjeseca pomiio svu odjeu i da je edio deisvoj jastuk u ci poavljaju ''Ne am da li ovj jastukpipada e il ahimu" Nije iijio ijedu ije sadvije ovopidole djevojke-opkije u svome haemu

Kad su ga o tome upitali odgovorio je ''To su stvai zadokolcu Oo to me e ovog teutka jst hoe li uskoo Iova glava leati peda o ili moja pedj"

Iahim je io e samo haba oc ve i velik ujak i vsoko cijeje jeski voa Njegovo pavo a p

jesto halfe doblo je veliku podku javos osobito uKu gdje se oko sto hljada ljudi piduilo jegovoj o-


45/242

Pdvnj, pvne odluke vot u ksnjoj dob 53

bi. Vena ersh voa, naroito ujac i prac, skazal u m lojnost Abu Hanifa je od smog petabio sjdo ndjl bbasida. Jo za vje vadavneha, hvatio j da ti ljudi nisu bii dostoj poloajahaife oj vlike poboost i uenosti, Ibrahim bMaimn, prjatej Abu Hfe, eto bi ga pitao da li re vo aju pravo ue dok e takve montoznetvari davaju Imam bi odgovarao: "Iscnje onoga o

nm je nareno, bez suje jest duost, ai za to tebaimati nu pdujt" Ir b. Mau, ut,je ogao za dugo suzdrat svoj ers znos, pa odlaziAbu Musm Khurasanu, gju za koji je stajao iza vhpnjh ndjla, da bi njm o tome progovoro otoeo i bez straha Da i zato da ga kai zbog njegove

odvnost ii iz saha da njegov prijer ne nae pstc, Abu Mim ga je dao pogubit. Vijest o prijetejeom tuom raju goro je rasplaala Abu H29 Svee to dogodlo 131 h. Kada j 1 h. Iba podigaoafi baa, Abu Hanifa ga je podao zajedno a ota j voa eo e ak pklju boi, i ganke pot prjl u to, zbog eg j uvij o

Ptpostavlja e da j sljed redove oje citra Namah-i- Danishwaran napsao Abu Hnfa psu Irahu lj am etri hljade dirhaa, e to mmovog trenutka Da nemam obaz prma doba ka dg poje na uvj, siguo b a doaoposjtt. Kad pobijdit svoje nprjtelje, postupajt nji

ma onako kako je a preodn A postupao a ljudima Sina" Namah-iDanishwaran ke da je oo pmocino U*ogi pouzd jigama, ali ne navod jdu a ga, stoga, n smatam aentim

Bz obzira n to da je spoenuto po bilo autento ii ne, Ab Hnifa je bez sunje podrao Ibahma,

29 -Jawaha al-uiyah ra u


46/242

Abu Hafa

paji u sva vrs pmi, sim djelvanja uborbi Ibrahi je precijenvi sve mg, bi pra

e i ro hrabro se borei u BasriNao uspjeo avreng raa prv ra, Msur se obrauao i sa Ibrahiovi pristalica e

jima je bio i bu Hia Mnsurova prijesica u o -jeme je bila Hashimiya, elio milja d Ke Bdida sanoviCi Ke is pravali prav a halii prijes iome osim Sayida, dli je preseli prijsolcu Ke u Bagdad Nepsredn nao njegovgdolasa Baghdad . h posla je naredb b Hiida sjesa doe prijest I je naps Meuao pada Umayada i d ada ivio Ku Msr jeve odluio da ga pgbi, u je za o ba ei igvor Kad se b Hia pjavi a halio dv,

mo, abi, predstavio ga je slijedeim rijea "ajje je ajvei ivi alim 11 Kao dgvr a jednMarovo pianje, b Hia je da iea svj ielja iji ide a do brjnh ve Dga Mansru je ao oga pdi mjet qadij. b Hia jeo mjes glat dbio, reavi da ije za njega Bijes,

Masr je viao,: Ti si laljivac11 s laljivac,"vraio je am, 11oda je isinia mja rdnja da isa zapolaj qadij jer laljivac e oe bii ievan qadijom Ovaj lo proarg sadava je so reje da se ije ogao osii sa dgva plajaqadij Izio je vrl vjerljie raloge za ovu tvrdnjPrv ije bio rijee o prhvati Drg, ije bio arapsg prijela, o bi, da i e dgi di, Arapa

bilo epodljiv Osim tga, od njega bi se railo dabde psl dv, o bi jega bilo nepvaljivMansr ije prhvati i jedan d vih ralga, ajise da e b Ha priiliti da prva v dosI je dgvri sl t, akji se da o ni

ad ee prvatii Svi prii su bili apanji Imamvo odvao i esraivo abi je rea ljtito:


47/242

Pdvn prvn oduk i ivot u ksnio dobi

"Abu Haifa, uudio i oj zaetu uprottavi aioj." Da, jeam," ogooro je Imm, " jer je ake Vla

da Paoj ego mei iupit se od grija zaete."

Dgu eru dogaaja daje Katib Bagdadi. Prematoj eziji, Imam, izoe Mauroom pritiu, odazi izauzima oje mjeto uca. Pri laj oji je trebao aati, bia je pca za eraje duga. Tuitelj ije

mao edoe, a optuei je porcao tvrdje adu sapiom prerom, Imm je pitao optueog je ipma zaeti e da tuitelju ne dugje ita. Opteije poaao preot da to ui. I jeda da je izgoororije Bogami, ad ga je Imam ozbiljo uemir, zamoio da pretae, izadio novac iz vog vlatitog depa,dao a tuitelju, reai Eo tog duga. zmi a. Zatoe aerati muimaa da e zalije?" atm e digao iotiao do Mauroog dora, reai da je poobataviti oj poao. Maur je odma redio da a zatvore, to je zavio Abu Hom ru Mansur a je,meutim, poremeo poziao i odio a jim jere raprae.


48/242

Gl t

St

nao om o je poslao Abu Hanif u zavo (46h) Mansu nije bio mian Posavi glavnim gadomBagdad j posao i vliko sdi unosi gdj su dolazliljudi iz svh slamskih zmalja eljni uenja a Abu Hanifa ija s slava poula naioko bio je najisauijalios u om gadu Njegovo zaonivo n samo da ni

j umanjilo njgov ucaj i populos v h j u velikojmji pojaalo naoio mu unim kugovima koji su Bagdadu bili znaajan fako Manu je moao uvaiiov njnic i suzdai s od bilo kakvog jaog omalovaavnja Abu Hanif Zao je dopustio Abu Hani danasavi sa poduavjem u zatvo gdje je i Muhad

b al-Hasan jedn od nepokolebljivih pitaa hejskogfiqha, sekao obazovje od samog njegovog osnivaaKako Abu Hanifa u zatvo nije pedtavljao na mjuopasnos po vlas Abbasida nego izvan njega Mansu gaje odluio likvidai i zao ga je dao oovai Kad je AbuHnfa osjtio djelovanje oova sagnuo s na molivu i uom poloaju umo u mjesecu Radepu 50 h

Vijs o njgovoj smi aila s kao divlji pldovodi hiljad ljudi ped zatvo Gadsk qadija Hasanb , gasulei ijelo ponavljao je: "Tako Bogabio si najve faqih i najpoboiji ojek naeg vmnaImao si sv kvali velikog ovjeka Zasa si bio akovlk da s niko poslije eb n mo ni nada da d

segnu vu vlinu" Do zavka gasula sakupilo sakvo mnovo ljudi da je pu dazu kljalo pedese


49/242

S 57

hijada ljdi A ljdi i dalje pta Zato je tebaoet pta lja denaz a poop je obavljen te vijeme zalaa nca

mam je iazio elj da bde sahjen nagoblj Khazana je po njegovom mljenj tlo toggoblja nje bilo zeto om ema njegovoj elji gobm e nalazi na itoom djel goa Hitoia KhabBagdad ae da jo dvadeet dana ljdi doazii da b

m lanjal denaz Nema boljeg doaza mamovoj veloj poplosSve tante vjese voe lamim zemljama

oplavale njegov mt i odavai m poat Mei,n Jaj je eao ''mo je velii ja" Sh'h al-Haaj jedan od itelja A Hanife i imam Ba je

pmjeto ''Kfa je tonla tam." Neoiko dna naon A He mti 'AdAllah b al-Mbaa oj jelajno doao Bagdad poeto je A H go a ama oma eao "Ab Hanifa nea ti e Boglje! Kad je ahim mo otavio je naljenia ao imad al na alot na cijelom vijet nema onog ob mogao zaze voje mjesto"

mov gob je bo godnama i jo je vje mjetohodoaa Slt Alp Aln ld vei pave pl vlada dao je 59 h sagadti pol nad gobom njegovoj blzini medresu Bia je to eovaopva medres Bagdad medres Nizamiyah oja eobio mata prvom me medrsm agaa je ite

godne ali neto asnije Zgada medrese podgnte mamov go zadgo nje imaa pemca o ljeoti iaj Sveoti njenog ovaanja prstvovali gotovov en ljdi itant graan Bagdada oati pjes, Ab Ja' fa Ma'd oj e t naao etiao je hoveoje je tog ta astavo Sov glae

ne znate ao e je aspalo do ga ovjeoj ovje lei nje sapo? to je tao ova zemlja ianeplona do joj A 'd nje dno nov ivot"


50/242

58 Abu Hafa

Mdrsa, poata kao Masad Abu Hanifa nastavia j s radom sv do danas a mu nj utjimabii s i nki od vikh ujaka ija imna sa osnovnpodaima daj al-Jawair alMudiyya Tabaqa alHanayya 493. h Hakim ibn azah poati dvorski ozof haif Muqtadira bi-Aaha pknio je Mdrsisvoju ijeu bibiotku. Uz Mdrsu je agra i han zapuike koji su raznh dijeva zej doazii kao dravni gos u kratk posjet Bagdadu Poa puik n

Battuta koji j pojo Bagdad u psjdnji danima Abbasidskg haifata u svom dnvniku pi: "Za sada uBagdadu nma jdnog mjesta osim Mashada Abu Hanife gdj puik mo dobiti bespao hranu." I danas jAbu H grob jdno od poah svth mjsta Bagdada. Tadanji vadar rana Sutan Nasir an Qaharga spomnj u opisima vojh putovanja pie: ''Uiosm Fau i zahvaio s na grobu imama Abu Hanif".Vika j sava unja.

In n Wafayat a'y bjka o Yaha b a b. JatTabib


51/242

Gv e

eca

Nisu poma detaji djei I Abu Hife, jesi da ga je ndvi jed sn p enu Hd,veliki uejak, ije je r bazvnju I vdiveliku bigu. Kad je djeak zavr svje pve ekije,I je ngadi njegvg uitelja s pet stn drh, d je djeak st pduava je s IHd je b dstjan sn svga , ne s uenju neg i p duhvnsti i pnsti I je u svjjku stvi zliite pedete, lsntv ljudi kji su phi kd njega, ka k jeka d pjeenja. Hd je dni gadsk qadiji i d njega tri d ih, u

ev ie, vati njv vasnii Qadija u je sajetv zdi j nek vijee je je ujeen d sud njega n sigu. Hd je, eut, stvpedete kd qadij pvka se n nek epmatjest bi se pjavi nakn t su pedeti bili pjeni kd nekg dgg Nije bi n u jj slub i nijei nikkve veze sa ha dv Ur je u je

secu Dhu-1-qa' de 76 h Abu Hnif je i j etirsn: Uaa, Is'ia, Abu Haya i 'UnIsa'il je ka enjk pstga veii uged,

M'un lRashid g je env z qadiju je dunst ba s tkv sajesn i ptje d g je, je dazi Base, ispal s judi, lei se znjega.3

3 In n WafayatalA'yan bek odu


52/242

A Hafa

Iamovi dovi potoci aiili s s svda po amskom svijet a boj ije aji od zdst ii sddst miioa T spadaj i ki jegovi stva potocikoji s aaz azii zejaa U saoj Idiji sboje failij ij poijeko vodi do jea a koje s geajaa jgovai iv tadij osti, kao jegovo asljedstvo


53/242

Gv e

Karakter i navike

Pisci biografs mmoara tadhrah oji govor oImam Ab H prputai s, om ivjnjgov o i ovo arakt i , -tom priva, tao a j non tja o biogra

mmoara zapravo tko bo sti jroostojn po-

b o tom kakav j sn bio. Evo nkoko nrovat tari oj navo st gona j obavjao abahnamaz a abstom oji bi zo za jaj. Trist go-na j nprino poso am hijada pta j prooQr na jst gj j mro Nakon to j pronankoma m kana Kuf, za koji nij mogo trita i j pripaao propisno zaanoj ivonji, ugo vr-mna szravao o rib iz straha a j riba, oja jgog vija, moa poja koma takvog ma. Iz s- razoga prstao j sti o mo Postoj jo mnogantat pri ov vrt o njm Inaj a naihitorar smaaj ovak njrova pri taokazma Imamoih honh sposobnoti, iako n hi-

storijsi utmjn, i n om saj, nis okaz n -honog n oranog avrsta.Moram priati a njic oj am pvatio o ma-

ovo osti i nanu ivota, taor pou iz ov bi-ografsih mmoara. U tom saj, svai ogaaj n-

jca sponuta njizi mora pajivo prosui Ka

rai o nkom obiom ogaaju, ovojan j i obioaz Kad rai o izuzm starma o vst, o o-ja ja govor, ona j potrb i nki posv sigr


54/242

62 Abu Hafa

izv; n s zpv ju pdvgnuti vii kiteiji d n kje spunjv hadith pije ng s phvtik unin sahih vzn z Pslnikvu izku ildjel ma i nepeknutg lnc pnsilaca (al) tk pi i peu u skldu s nls njic dayat d s zn z Ivu zbitst i tust, eu i puzde dkz,vjek n pev d je di n n bi ninki fnii pustjk

T, ik nptpun, ptet Iv listi nlzis u pisu kji Abu Yusuf dj Hn l-Rshidu n njev zhev "lik ja zn," ek je Abu Yusuf, "AbuHnif je bi iuz pb, izbjegv je n jezbnj, vnu vn bi bi utljiv, zkuplj svji isli, dgva bi n pitnj s k je n

dgv Bi j v plenit i pun sptvnj, nti nik uslugu ni d kg, kln s dtv nhkji su pivi v svijetu i pezia setvnu iplj. lni s gvnj, gv s db ljuda. Bi j jek vlik uensti, deljiv s svjznnj jdnk k i s svji nvc" uvi vjpis, Hun l-Rshid je pije "Opis si velikg i

dbg vjek" Md s kvitt kje pisuje Abu Yusuf p p n n vl j, pvci dhvnh ljudi, ju d, klik njhv nn ivt zgled jednstvn, tk g je slijediti, vi i njhvj velini.

Zjedn s ljept kkte, Bg je I Abu H

nifu bdi i lijep izgled Bi je sednje vise, lijep c i skldn ge Gvi je ud, gls uje bi jsn i ist. d bi gvi nk pbleu, nibi t s tkv elkvcij i jsn d bi pble, kk bi sl, pst jednstv

Bi je jek dbg ukus Vli s db blii

Pnk j k bli i jubbu d hln Abu MuBlkhi, jedn d jegvh uenika, nvdi d g je jed-


55/242

Kkt nvk 63

m prilikom zatekao obuo koulju i matil kjinije moao kotati manje d etiri sttie dirhama

Jednom je posudio mtil d Nasr b Muhmada,kji je srati d jea kad se oaj sprema za izalazakP povratku se ai da a je bil stid zb mtila koji jebi prlja Nasr a je kupio za pet dinara i bio njme zadoljan ato je bio izneen amim prioorom, alije uskro shatio, jer je nakn eklik daa sre Imama

u mtilu koji nje mao ktati manje trideset diaraHalia Masur je izmisi specijalnu slamatu kapu

presuenu plam za soje doane Kapa je bilatak elika da je inspirirala pjesnika Abu Damahada adhitu prmjedbu "Od haie sm ekiali et e

lik Pea je kape"Iak se Imam dra to je mga dalje d hali

dora, nije m smetal da prem nsi o dosku kapu Pekad je stari, izazia uenje ueimkruoa t je ima sedam sam kapa sojoj arderbi, iako za elitu, t nije bil nita nebi I u ekim

drim pektima mam nai ita se razlika duobiajeno ita 'eme Veia uenjaka, njeoih suremena, prala je plau d halie ili boatih doana,e smaajui t neasnim Kad je ek podrljio rekaqadiji I Abd alBa da je plani inik boah, nm je odoorio aodei primjere brojnh ashaba tabi'ina i tab' tabi'ina (trea eneracija) koji su ijeli za

haljujui eikdunosti boa Ja ipak, za razliku dnekih danajih ljudi, t e smatram ljen i parazitizmm Poduaanje tada jo ije bil plao zanje'ema je obi poduaala hor u sojim kuama ii u dijama sistem koji je po sojoj opseostii kristi osta neadmaan On t s i hri

uitelji primal d sjh boath pokroitelja ka reditiis ili pori dar, me se smatrati plaom Ipak,e me se porei da je a praksa tkm remea pre


56/242

A Hafa

rasla u sistm profesioal i aslje itelja (piparazita koji su ijeli ksploarajui ljudsk lakojeostto je vlki dio muslmsk poplacij uilo lijomNma sj da j Abu Hanfa bio strogi protivnik tprakse i bio je u pravu, s obzirom na kasiji razv takvpraks Vlka prost ku j imao n vezuj s ni akoga, bla j to mogao izrait svoje miljj bz stra iskazivaja skloost Koiko god ojek bio slobod umiljeju i iskr, n moe a da n pade pod uecaj o

j uslug prvaa Abu Hafa ikad u ivotu ije privatio iju uslgu, zadravi tako svoj ovisost onkad bi sam spomuo ovu jecu

In ubaira, jesik Kuf i ojek od gleda, jednom j rkao Abu "Smatrao bi to blagoakloo kad bi povrmo navratio do mn" "Koja je svra

moje posjet?" odgovorio j Imam "Kad bi sa om bioljubaz, mogao b upasti u tvoju zamku Kad bi m, sdrug stra, primio grubo, smarao bi to uvredom Ntrbam ita od tog bogatstva, a ono to imam iko min mo otti" ria s da s slia razgovor vodio izmu jga i Isa b Mus

Imu alif Mansura i jegove Harr izbila jrasprava zbog jez optub da nije praveda vladar,pa j pozv Abu Ha kao arbitar Ha a sjdilaje ia zas da bi vlastitm uma ula mamovu prsudu Maur j poo a pitajem koko je na istovrmeno, prma Shaa, muslimau doputeoImam j odgovoo "ri" "je l?" vkao j Masur

svojoj "ula sam," odgovorila je a Tada s Imamobratio a i dodao "Ovo doputeje vrijedi a ojekakoji j u stanju bit praved Nijed dgi ojk nmo mati v od j Sam Bog je rkao "Akosja u svoj sposobost da bud praveda (pasvoji eama), imaj samo jed" Masur je zautio

Neto kasij, kad s Imam vrato kui, stigao je sluga sadarom od pedst iljada dara Halia ea," rkao


57/242

Kkte nvke 65

j, "alje ti izraze poovja i zahvaljuje na praveojpui" Ima je vratio nvac s porom haloj enida je izrazo voje mljje, ne zao o je ekivao nagau, ve zato t je to jegova dunst.

Iamvi polovi su bili velikh razmjera. Trgovao jerbom veke veo, jegov s orta brm ada polovali sa om krpm ov. Rukvdtako velkm polovma, osbn se brnu da nikakav n

zakonit steen nvac ne e jegvu blagaju, iak jeto ponea uzrkovalo i gubike Jedom je polao naprodaju vilu Hafs b. 'Abd alRahm, apomju da upozor kupce na oeja vile na nekm mjea.Hafs je zabravio na ovo, prodav rbu sa grekom bezupozoreje. Kad je a to azna, raaloti se i sav n

vac da u dobrote vrhe, t je znosil k tidesethiljada dirhaaJeom je neka ena oijela vl da joj Iam prda

i raia za ju stnu pija Kad se Ia zaudio zbogcjee, ena je podgla jeu na dvije stotine rpija. Iajoj je onda rekao da svila ne vrijedi maje d pet sotna

pja. "mjava i mene?" rekla je ena. Ima je z-vadi pe sotna pija, dao h ni i ze vilu. Ta vrsaikrenog poeja ne sa da je nakdila njegovompolu, ve ga je ila upjenm

Smisao jegovog rada i zaraivaja nvca bio je dapome drugma Odredio je plae za sve voje prijaelje

pozae kojima je bila poea, a di zarade rezerira je za godiji izn uejaima muhaddithima32Kad god b kupio et za vju familiju, upio bi i zauejae i muhaddithe svoje paik. Ako bi neko navratio do jega, paljivo bi se rapiao za jegovo materijao taje, ako je blo ptrebo, poga Svjimenicma koji s bi sirmani, siguravao bi nvac a

3 Nawawi v ove je j hdh m


58/242

66 bu Hf

ke trokove, tako da kanske brige ne bi omee ji-hovo eje. ogi koji s bii previe siromani da patetrokove svog koovja, koovai s se jegov pmo i doi do visokih pooaja. ed od jih bio je qadijAb Yuuf, o kome e kasije biti vie rijei

ednom je neki ojek koji je izgeao siromaan doao poet Ab H. Kad s gosti bii na odak, Imaje zmoio tog ojeka da ostane. Nakon to s vi otii,pokazao je na serdad i zamoio ojeka da je poigneUnivi to, oe_k je naao novanik sa hijad dirhma.Shvativi da Imam ndi novac, oek je objasnio daje on bogat i da novac nije potreb. "Onda se emojtako obaiti Ljdi mise da si siromaan", rekao je Imam

ednom riikom, idi osjet boesnom pozani-k, Ima je izdaeka preoznao oeka koji m je d-govao deset hijada dirhama. oek ga je pokuao izbje- ai je Imm riao i zastavio ga, itaji ga zatoga pokuava izbjei. ojek je odgovorio da se stidi po-gedati ice jer nije bio mogosti vratiti dgImpresioniran ojekovim rianjem stida, Imam je rekao "Pa, ako nisi stanj vratiti dg, onda i ne treba"

Na jednom od njegovh hodoaa, Imam se, pt,ridruio AbdAah Sahmi. Na jednoj postaji, neki be-din je zgrabio AbdAha i doveo ga pred Imma aeise da AbdAah ne raa ug. AbdAah je zanijekao t tvrdj. Imm je pitao bedina koiki je iosdga. Bedin ga je obavijetio da se radi o etrdeset dir-

hma. "Doo je dote," zvio je Imam, "da se judipre oko beaaje svote kao to je to etrdeset ir-hama." Rekavi to, patio je bedin etrdeset dirhama izvoga dea

Ibrahim b tbah je dgovao nekome etiri hijadedirhama i, kako nije mogao vratiti novac, prestao se od

stida, viati sa jima. ean jegov prijatej je poeoskupjati rioge da bi pomogao otpatiti g, a je


59/242

Krktr i nvik 7

oao i ko maa. ma j upitao za iznos duga. Ka je reeno a s rai o tii hiljae dirhama goro j "ao jait tolko ljui za ako mali znos?"Rekai to dao je rmoom pjatelju jelu s.

Postoje rojne dge pe histojskim jigama omamooj plementosti koje zog ogrnienog prostoran ogu iznjeti.

pored ogasta i isokog poloaja tu aje bio izzo ljuazn i uljudan. Jenom ok je sjio amiji okr sojim uicia i potoaocima nkistanac m je postao pitnje na koje je a ao odgor. ok j prmijo da je Han asri ao su supronnjegoom "a je Hasan asi pogrijeio" odgoorio jeam. Jedan o psu uenik Hasana Basria razljutio

s na o primjedu uzikujui "Kako s usuuje reia Hasan asri moe pogjeiti?" o je izazalo neooranje prsu a neki s oeka heli uhatti i kaznti. a e meutm interenirao i sprjeio Oajogaaj je zapanjio prisue. Kad se ipak uspostaiored am s oratio ojku koji ga je urijedio i ro

iho rkao "Da Hasan je zaista pogijio sprana praja o oo pitanju je ona koju prenosi AAlla .Masd."

Yazi Kmait pria a s jednom u njegooj prsutnosti neki ojek uredljio oratio au. a je nasaio odgoara na njegoa pitja ljuao i o. o

jek je io s grulji ak oliko a j maa nazaootpaom. ui tu rje mam je ekao "Nka ti ogoprosti! On zna a si nazao pogrenim ieno."ma j sto mao oiaj rei a nika nikog nij proklnjao nikad s nje setio il nanio u neko musan dhiiji (tieniku pripaniku ge rligije)nika nikoga pario niti prekrio oeanj.

Neko rijeme s odnosi izm Au H i Sunhauria bili pe. Jednom je neki ojek preno Au Ha


60/242

68 bu Hf

da u govor ro o emu. "Neka na obocBog opro," rekao e mam; ufy e velik uek, aki da e oa kad e rahi Nakha'i bio v, muiani bi a aii"

Jedom e, oku aave, neki oek, kva na ega,peo eumeo goori o nemu. m e obraao pau na oeka, aavlau sa preavem Rekao e isvom uenicima da n obraa pau na ega. Kad enakon naae izaao, oek a e iedio i naavio napaai gavi do oe ke, se okrenuo oeku irekao "Brae, igl s do g kuog praga. Ako ia o no re, nda o in sada, er u ukoro i ku, a ebi s oda ie ne pi prlka."

gom pom, dok e ma predavao, nek mlad, ko e bo egov redovi ueik, poavo e

pe, , uv odgovor, rekao "Abu Hafa, vo odgr ie aan" Jedan od mamoih ueka, Abu'Khaab Jua, u zbog oga, vikao e auoru "v se vbermici Ovde se eda ladac uredlvo obraa mau, a ni s da koa od as ne dira."

ma, obraau se Ab'lKhabu, ree: 'a sa o

e da bih ludma pruo prlku da obodno kau namoe greke i a ih ra pavo asuai."U aov uedsvu e vi neki veei obar

Nakon posa bi obino doazi ku, oe eso vo, dugo no se zabavlao sa vo praela. Jel b kabab ko bi n sa pekao i eo z vo. Pa rean,

ie presaao peva hove ko glae u s pulda propadam, ene ko bi m mogao sluii bou i odbrani" a ko e vei dio ni provodo mol, bi egovo peve, ai nikad ie prgovrao iz dobrouedkh razloga i nemu prroee dobroe. Jedneoi, polcik prefek, koi e suao nda prolazo

uhapio a e i zario ledeeg ua ma e pomn vo praelima kako e uo ueovo peve


61/242

Karaktr navk 6

pthodne noi. pli su mu ta s dogodilo. Imam jeomah zatraio svog konja, obukao darbar i kruo prema njeikovoj kui. Njenik je tada bio Isa b. Musa roak haife Mnsura koji s mu ostaim Abbasiima isticao vojo murou i hrabro Ka je uo amu Imam bu Hifa dolazi u pojet, pola je vojeluge da ga doekaju sa nedbom da a s do doritanjegove kue prate na konju. i s mamov konj p

bliio, on je utao a kad je Imam sjhao uvo a je,kujui mu vo ptonje. Zatim je rekao: "Zato sts uii i doli ovamo? Moli ste polati po mn"Imam je rekao "o to m dovodi oamo je moj sjedobuar koje je hpsio policijski prefekt, a ja e a aosobodit"

'Isa je odmah naredio a s s obuar osobodi Dovlisu obuara u jenikov kuu i pusli na lobodu aon s u Imamovom dtvu vratio kui "Pa, prijateju"rkao mu je Ia "je i t puo da propada ? Ovos odnosilo na tih koji je obuar imao obiaj pjevati Obuar je odgovori Ne opodie, pokzli st s kao doba jed."3 Od tog dna je proijio voj nain ivota.Orekai s vih pijnih veelja, pdio s Imamv unicima i u propino roku postigao takvo obrazovje da je potao poat kao faqih

Imam je ostao bez oca prije no to je postao poljetan, ai mu je ajka jo dugo ijela i Imam s binuo onjoj sa veikom ljuavlju i potovanje. Bia je prao

ea i, kao i eina ena, ima velio pojeje u erske i profeiole pripojedae a poebno u Amr bDhrra pozatog kufkog pipojedaa. ad god bi imaa kakvo erko pitje na koje je taia odgoo, reklabi Imamu da ode do mra po odgovor Imam bi red

3 Ptoje raite ve ove pri u ra jig Prvao veu Ktb In n t l-' i ud


62/242

70 Abu Hafa

v psua nju eju, n uenje 'Ara kj b uzvu "a a pd b usu usa v?"

I b gv "Takva je zapvjd e ajke." Pnad gd a lAr nje zn dgv. Zaa bna dgv Iaa, a b ga ga pd nji pnv b na psa njegv dgv. Pnea bsar zsral n e da n sbn psavi pj pa b krenua njga, jau n azgi, k bAbu H ha ped nje. a b sg d 1Ave

kue, n b u sbn psavia pnje ua dgvvlas ua. Tek a b ba zadvjna Jedn jepsava panje Iu ala njegv dgv, kag je bla, bla ga je, ekav "Ne, ns sjakTvj dgv u phva ak ga pvdi Zuqh."Zuqh je b ppvjeda.} Ia je vee d Zuqaha

bjasn u pbe "Za n dgv?" ekaje Zuqah. "Zn pun v neg ja" Ia u je napnv svj dgv. Zuq je pvd a je dgvspavn. Tk saria zadvjna vaa ku. jeIbn Hubar psa p Ia Abu H a pnujes Mr Msa, vaj db, nae je a gsvaknevn buju, v n peds. Iavajka je j bla va. uv dgd, bl je valn agd b kasnje I sjea e epzde,reka b ''Nje bl pnjva ja b, kl psa n ugu kju je j ajka zbg ga eaa."

I je b v hk r jak b ga pesa b uga dgh jud. Jen, k je pduava u dj,nk je n vjes jeku kj je pa s kva sveue. Ia je kiu, bsng a g eka bu njeu Sve ek nje ppn pv, I b g svk ju peva B je pesenpajaa dgih ju, svju vlasu je ns akv

renu kja je zazvaa enje jud. Ik pgnjen halfe njegv a, nika n jedng renu


63/242

Kaakte nake 71

ije dao pokoleba. Strpljenje i nepokoebljivost u mu bi-i uroeni

Jednog dna dok je pdavo u diji, okren tudea i sljedbca, u krio mu je a strop pla zja Svi os njega u itrali iz dije. je otao jeditio, kao da e nita nje dogdlo. Slia pria ima i o!amu Maiku

Abu Ha je bio ojek od mao rijei i iad nije

uetvovao u ispra razgovor U uioii bi sjediomio doputaji ueia da meuono obodoraspravljaj i progovorio bi te oda ad i e dkuijaisil, a niaav zakjuak nije io postigt i tadaizreao svoj ud koji bi zadovoljio sve prisue.

Uvije je izbjegavao govorti oe o ljudia iza nj

vih ea i esto je zahvaljivao Bogu to nije dopstio damu e jezk zagadi m zlo. Jedno mu je ei ojerekao: ''Ljdi hodj okoo govoe toio ru tvari ovama, a iz vaih uta iko ikad nije uo u rje."Ia je prijeto: ''To je Boij iost. je podai oome koga voli."

Kad je neko rekao Sn Thariu da ikad nije uoAbu H kao nekoga ogovara, Su je rekao:" AuHa nije ud da propast va svoja dora djea. "

Smatrao je da je pogreno zaknjati e suzdravjie vijek o toga Da bi e prisilio a to, dao je rije da eai put kad naprvi tu geu, dobrovojno patiti kaz

u od jednog dirhaa. Jedno je to nejeo, zaita inapavio. og toga je povisio au a jed dar.

Njegova poboost i preanost nije maa grice. Moitva mu je bia zovoljso tako da i e obio tomeposvevao a svi svoj arom i ozbljnou i po tomeje bio poat. Dahai pie: "Izjetaji o njegovoj pobo

oi i predos dostigi u stpanj twt ( viesrkog lanca predaj koje e protrijee jedn dgoj).Do je bio a ama ii uio r' bio bi tako obuzet


64/242

72 Ab Haa

oseaia da bi poeo plaka, i tako bi nastavio satia.rahim Basri pria da e edno o, dok e bio zaedno ni a namazu, Imam uio y: ''eote misliti da eBog zaboraviti ponaane grienih, i tako plakao da me cielo tieo treso od ecaa Za'idah pria da e nakonkonsltae sa Io o neko vao pitn, zaedno n klanao ac namaz ( i ekao ga da zavrisvo f (dobrovolni naaz) Met, kad e Iza vree ena Qr' a doao do y : Spas nas od

mka dehenemske vreine, nastavio ga e ponavla svedo a. edno go priliko proveo e el nponavlaci y: Sni D e sat obean grenicia ieak e i negodan, i ponavlai ga, pakao

Yazid b Kumait, Imamov savreenik, poznat po voo poboosti, govori da se prdrio Ia dok e n

ao aci amaz () u toku koe e Imam io y" Kad s se ldi razili, zatekao e Imamakako edi i dboko zdie Yazid ne eio emirivaImaa Tako e i on otiao, ostavlai Iama kako edi.Kad e sedeeg tra doao u da, zatekao e Imamakako o uviek edi, vro tan, drei sv brad u ru

ka i alosno govorei : " T, ko e narad i naan vrlin, a kazniti i nani grieh, sava Svog roba 'mana od dehenemske vatre

ednog dna, dok e hodao lico, Iam e nehoticesao na nog neko ao dek eak e zvikno:ini se da se e bo Boga vi te rie, a e oe

sviestio Ms'ir b Kda, koi e bio s ni rtv,pdrao ga e da ne pane i bro se za nega seosvieso, Mus'ir e rekao: Zato te e oiko zneiriaspua priedba ednog aog deaka Imam e odgovorio: Ko zna da ovo nie opoena epoznatog

ednog dana, kad e Im doao svo dn, negov

slga e prodao odreen koiinu plaa i satrai todobri znako, rekao:

abu hanifa-Život i djelo

Documents