Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici,

a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

slika tjedna

UVALA LAPAD

Senada Tikveša

OBJAVLJENA STATISTIKA POSJETA STRANACA

D ubrovnik se veoma rano uključio u promet stranaca, podizanjem prvih hotela, izgradnjom svratiš-ta, izletišta, cesta, te vođenjem

uredne statistike o njihovim posjetima. Tako je 10. svibnja 1911. godine objavljena statistika posjeta stranaca tijekom 1910. g., donoseći brojke stranih posjetitelja Du-

brovnika iz svih zemalja u Carevinskom vijeću, i drugih europskih zemalja. Ukup-no te godine Dubrovnik je posjetilo 19.516 stranaca.

MOZA Ki

Grad Dubrovnik poziva Orlandove imenjakinje i imenjake na snimanje milenijske fotografije

ORLANDOVA GODINA

Orlandov stup podignut je 13. svibnja 1419., odnosno tog dana su vlastelini Lujo Gozze i Zore Palmotta od Malog vijeća dobili zadatak da izrađeni Orlandov stup postave na glavni gradski trg pred crkvom sv. Vlaha. Bilo je to prije punih 600 godina.

U ponedjeljak 13. svibnja 2019. obilježit ćemo 600 godina od podizanja Orlandovog stupa snimanjem milenijske fotografije uz našeg poznatog fotografa Šimu Strikomana.Snimanje će se održati u ponedjeljak, 13. svibnja na trgu Luža s početkom u 11 sati.

Ovim putem pozivamo sve imenjakinje i imenjake našeg viteza da nam se jave i sudjeluju u snimanju uz dubrovačku dječicu.

Prijave su moguće na:mail orlandovagodina@gmail.com porukom na Facebook stranici Orlando 600 ili na telefon 351-833 do petka, 10. svibnja do 12 sati.

O va 2019. godina je proglaše-na Orlandovom godinom. Ima dosta zanimljivih priča koje se vežu uz ovu godinu, kako ćemo

je obilježiti? Baštinici smo duge tradicije i bogate povi-jesti tako da su se poklopile okolnosti da je cijela 2019. godina obljetnička i zato volimo reći da Dubrovnik slavi baštinu. Naime, obi-lježavamo 40. godišnjicu od kada je čitavi povijesni kompleks Dubrovnika ušao pod zaštitu UNESCO-a, odnosno kada je uvršten

na listu Svjetske kulture baštine, ali i 20 godi-na od skidanja Dubrovnika s liste ugrožene svjetske baštine kamo je dospio zbog teških razaranja koje je povijesna jezgra pretrpjela tijekom Domovinskog rata. Tim značajnim obljetnicama prethodila je izložba „Dubrov-

nik, a Scarred City“, a Grad Dubrovnik ju je u suradnji s partnerima u prosincu postavio u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Prisjećamo se i 10. godišnjice uvrštenja Feste svetoga Vlaha na tzv. Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine, 70. godina Dubrovačkih ljetnih igara, a tijekom čitave godine slavimo i 600 godina od postavljanja Orlandovog stupa. Orlandova godina je za-mišljena da bi naši građani svih generacija osvijestili važnost te materijalne i nemate-rijalne baštine, a programi se odvijaju kroz

cijelu 2019. uz više značajnijih događaja. Tko sve sudjeluje u programu? Povjerenstvo za proslavu Orlandove godine putem javnog poziva za dostavu prijedloga programa odabralo je 14 programa s prora-čunom od gotovo pola milijuna kuna, a osim udruga koje svoje šarolike programe prezen-tiraju na taj način, uključile su se i sve naše ustanove, škole i vrtići, sportska društva te brojni drugi partneri poput Državnog arhiva u Dubrovniku, Udruge barmena Dubrovnik, koji su osmislili prigodni koktel, ili pastičerije Dolce Vita čiji novi sladoled nosi Orlandovo ime. Veliki dio programa realiziraju najmlađi. Kakva je Orlandova godina kroz oči djece?Iznimno je važno da među svim generacija-ma osvijestimo potrebu očuvanja baštine i sretni smo da se puno vrtića i škola uključilo u kreiranje programa. Već smo predstavili dvije slikovnice o našem vitezu koje su pri-premila djeca vrtića Pčelica i učenici Osnov-ne škole Marina Držića. Veliko je zadovoljstvo vidjeti koliko su ti mališani kreativni i koliko uživaju u tome. Riječ je zaista o šarolikom programu koji

INTERVJUTJEDNA

RAZGOVARALA: KATARINA MILAT KRALJFOTO: LIBERTAS TELEVIZIJA

se već odvija i koji će trajati do kraja ove 2019. godine. Što biste još trenutno izdvo-jili? Ovu subotu, 11. svibnja, otvorit ćemo izložbu starih fotografija „Orlando nekad“. To je vrlo atraktivna izložba koju realiziramo uz anga-žman članova Facebook grupe „Dubrovnik nekad“ i tehničku pomoć Foto Adrie. Radi se o 51 fotografiji koje ćemo postaviti na južnu stranu Straduna, a prikazuju Orlanda kao svjedoka vremena i sudionika brojnih društvenih događanja kroz povijest. Pero Mrnarević je kreator umjetničkog postava i vjerujemo da ćemo je uspjeti zadržati do kraja godine, odnosno da će uspjeti odoljeti vremenskim nepogodama. 13. svibnja je je važan datum za Orlanda!?Orlandov stup postavljen je upravo 13. svib-nja 1419., odnosno tog dana su vlastelini Lujo Gozze i Zore Palmotta od Malog vijeća dobili zadatak da izrađeni Orlandov stup po-stave na glavni gradski trg pred crkvom sv. Vlaha. Šest desetljeća poslije, u ponedjeljak 13. svibnja, naš poznati fotograf Šime Striko-man snimit će milenijsku fotografiju. Snima-nje će se održati na trgu Luža s početkom u 11 sati i ovim putem pozivam sve imenjaki-nje i imenjake našeg viteza da nam se jave i sudjeluju u snimanju uz dubrovačku dječicu. To je moguće napraviti preko Facebook stra-nice Orlando600 i na email orlandovagodi-na@gmail. Što nas još očekuje, kakav je nastavak programa obilježavanja Orlandove godi-ne?Od ostalih događanja, kojih je uistinu pre-

gršt, izdvojila bih ciklus barokne glazbe „Or-lando Furioso“ u lipnju, potom u kolovozu „Orlando Piano Week“ i gostovanje mario-netske skupine Mimma Cuticchia s „Bijesnim Orlandom“. U svjetlu presjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europe koncem godine or-ganizirat ćemo jedan veliki event kao krunu svih događanja Orlandove godine. Orlando je jedan od simbola Dubrovnika, kao svojevrsna svjetovna verzija sv. Vla-ha. Međutim, on nije samo dubrovački? Sasvim sigurno, uz svetog Vlaha kao našeg nebeskog zaštitnika, taj je srednjovjekovni vitez utkan u našu kolektivnu memoriju. I on je prema legendi zaštitio Dubrovnik obraniv-ši ga od Saracena kod Lokruma. No, Orlando svakako nije samo naš, ali je zato potvrda naše pripadnosti Europi. Osim u Njemačkoj gdje se nalazi 41 od 52 dosad dokumentira-na kipa ovog srednjevjekovnog viteza, Or-lande ili Rolande nalazimo i u Češkoj, Polj-skoj i Latviji. Planirate li neke međunarodne događaje u okviru ove značajne obljetnice? Već smo Orlandovu godinu, uz druge važne obljetnice koje sam spomenula, predstavi-li u Europskom parlamentu, a uskoro nas čekaju kulturno-turističke promocije u Rigi, glavnom gradu Latvije te u Pragu, gdje orga-niziramo veliki event u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Pragu, tamošnjim ure-dom Turističke zajednice i Gradom Pragom. Svakako bismo voljeli ostvariti suradnju i s Bremenom, gdje se nalazi najstariji sačuvani Roland. Orlando od svog prvog postavljanja na Stra-

dun nije bio tu gdje je sad. Je li istina da se razmišlja o tome da ga se vrati na ono prvo-bitno mjesto?Slijedeći povijesne činjenice trebalo bi ga vratiti na prvobitnu poziciju, no držim da bi takvu odluku bilo uputno usuglasiti s povje-sničarima i stručnom javnosti. Naime, Or-landov stup srušen je za jednog nevremena 1825. godine da bi bi spremljen u Knežev dvor gdje je sakriven u podrumske prostori-je i preko 50 godina ga nije bilo na trgu. Kad je zalaganjem dubrovačkih patriota 1878. godine ponovno postavljen pred crkvu sv. Vlaha, okrenut je prema sjeveru umjesto prema istoku. Kako napreduje obnova Orlandovog stu-pa?Ono što je iznimno važno jest da smo mi kroz ovu godinu u suradnji s Ministarstvom kulture, Hrvatskim restauratorskim zavo-dom i Zavodom za obnovu Dubrovnika po-krenuli obnovu Orlandovog stupa te je time ova programska manifestacija dobila novu dimenziju. Dakle, slavimo našu baštinu, ali također skrbimo o njoj kako bismo je sa-čuvali za nove generacije. To je najvažnije. Orlando je svoju veliku obljetnicu dočekao „prekriven“ zaštitnom skelom koja je ukra-šena posebno dizajniranim printom s in-formativnim tekstom na šest jezika. Proces monitoringa trajat će više od godinu dana, najduže do dvije godine, to je neophodan proces, a važan je zato što će pružiti potpu-ne i cjelovite odgovore o strukturnim i dru-gim oštećenjima, a na osnovu nalaza plani-rat će se sama obnova.

Orlandova godina je zamišljena prije svega da bi naši građani

svih generacija osvijestili važnost te materijalne i ujedno

i nematerijalne baštine

POVODOM ORLANDOVE GODINE I BROJNIH AKTIVNOSTI KOJA GRAD

DUBROVNIK ORGANIZIRA NA TU TEMU, RAZGOVARALI SMO SA ZAMJENICOM GRADONAČELNIKA JELKOM TEPŠIĆ.

ZAMJENICA GRADONAČELNIKA JELKA TEPŠIĆ O ORLANDOVOJ GODINI

SVE ORLANDOVE IMENJAKE POZIVAMO NA SNIMANJE MILENIJSKE FOTOGRAFIJE

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Anadora, Aida, Ana, Barbara, Antoneta i Hana - s najmilijim prijateljicama ljepše je i krizmenog dana

Ognjen i Luka, s pravim prijateljem biti radost je, a ne muka

Doktor Boris i Krešo u hodu "pretresu" mnogu zanimljivu zgodu

Pele i Tea - uz vjernoga druga manja je i zbog poraza tuga

Jelena i Maris truda nisu žalile, za krizmu se i dodatno uredile

Vidi svak da je tata jak i rado s dječicom šeta - Marin, Antun, Jakov i Nikoleta

Nikolina, Dragana i Olgica na putu s posla zastale, za Glas grada pozirale

Marino i Leona - kujica Nala je ljubimica njima omiljena

Mirjana, Pero i Kike - kad se ne pjeva, dobre su i za razgovor prilike

Nikša, Luko i Simbi, koji nije poprijeko gledao neku tetu, slomio je ahilovu tetivu, a ne petu

Luka, Marijan, Vinko i Mato su majstori svog zanata, od TV kamere nema im dražega alata

D anas je nedjelja Dobrog pastira. Crkva je od svojih početaka Isusa predočavala kao Dobrog pastira. Poticaj za to su joj bili prekrasni

biblijski tekstovi koji govore o Bogu kao pasti-ru odabranog naroda, među kojima posebno mjesto zauzima deseto poglavlje Ivanovog evanđelja u kojemu Isus samog sebe poistov-jećuje s pastirom, a iz kojeg se svake godine u ovoj nedjelji čitamo jedan ulomak. U ovoj ned-jelji ne razmišljamo samo o Isusu kao Dobrom pastiru, nego i o svima onima koji će u vremenu nastaviti njegovu pastirsku službu. Zato je ova nedjelja u kojoj razmišljamo o duhovnim zvan-jima i molimo Isusa, Dobrog pastira da svojoj Crkvi dade dovoljan broj dobrih pastira, svetih svećenika, redovnika i redovnica.

Molitva za zvanja, u prvom se redu odnosi na nova duhovna zvanja. Uz molitvu, koja je na svoj način i razmišljanje o našoj osobnoj odgovornosti za zvanja, zasigurno ide i poti-canje one koji razmišljaju o duhovnom pozivu, onih koji osjećaju da ih Bog zove da budu hrabri i da se odazovu. Koliko god da se to činilo teško, a jest teško jer duhovni poziv sa sobom nosi odricanje od puno toga, isplati se biti sveti svećenik, sveti redovnik, sveta re-dovnica. Naglašavam ovo ‘sveti’ jer mi se upra-vo to čini važno za zvanja i njihovu budućnost. Trebaju nam, naime, sveti svećenici, ili bar oni koji će se svaki dan ponovo truditi to biti ili nam svećenici uopće ne trebaju.

Naša molitva za duhovna zvanja se ne smije zaustaviti samo na molitvi za buduće sveće-nike, redovnike i redovnice. Ona u sebi treba uključivati i molitvu za sadašnje svećenike, redovnike i redovnice, biskupe i papu da budu sveti, da budu dobri pastiri po Isusovu primje-ru, da ne budemo razbojnici i kradljivci kojima je nakana ukrasti, zaklati i pogubiti, nego oni koji u svemu što čine, pokazuju da su im svo-jstvene značajke dobrog pastira, da poznaju

svoje ovce i ovce njih, da ih uvode u sigurnost ovčinjaka i izvode ih na obilne pašnjake, a ne na klanje. Uz sve rašireniji hedonistički men-talitet, krizu obitelji i svih tradicionalnih vrijed-nosti, pa i krizu zvanja uopće, među uzrocima krize duhovnih zvanja danas vrlo visoko mjes-to zauzima i loše svjedočanstvo nas sadašnjih svećenika, redovnika i redovnica. Trebali bismo biti uzor, trebali bismo se odlikovati svetošću života, trebali bismo biti ne samo pastiri, nego dobri pastiri, a često to nismo nego, nažalost, postoje slučajevi u kojima smo se od pastira pretvorili u kradljivce i razbojnike, vukove gra-bežljive. Pogrešno je, međutim, kroz izdvojene loše primjere suditi sve svećenike, a to se čini. Umjesto toga molite za nas svećenike, molite da bismo bili onakvi kakve nas Bog želi, da bi bili pastiri po uzoru na Krista Dobrog pastira.

Ipak, u ovoj nedjelji nije dovoljno razmišljati samo o zvanjima drugih, nego i o svojoj pastir-skoj ulozi u Crkvi. Na tom je tragu i poruka pape Franje za 56. svjetski dan molitve za duhov-na zvanja koju je naslovio: „Hrabrost da se preuzme rizik za Božje obećanje.“ U toj poruci, iz koje želim izvući njegove poruke i poticaje, on nas potiče na razmišljanje o tome „kako nas Gospodinov poziv čini nositeljima jednog obećanja i, istodobno, od nas traži hrabrost preuzeti rizik s Njim i za Njega.“ Ovo se odnosi „prvenstveno na poziv na kršćanski život koji svi primamo krštenjem i koji nas uči da život nije slučajnost već dar.“ Taj se dar dobiva u Crkvi koja „je naša majka“ pa je zato „moramo ljubiti kad na njenom licu vidimo bore krhkosti i grijeha te i mi samo moramo pridonositi tome da bude još ljepša, kako bi mogla svjedočiti Božju ljubav u svijetu.“ Ipak, ovaj se poziv ne iscrpljuje u Crkvi nego, upravo kroz ovaj poziv na svjedočenje Božje ljubavi u svijetu „nalazi svoj izraz u onim odlukama koje … pridonose rastu Božjeg kraljevstva u društvu.“ Papa pri tom misli „na one koji odluče sklopiti kršćan-sku ženidbu i zasnovati obitelj, kao i na mnoga

zvanja vezana uz svijet rada i zanimanja, rad na karitativnom i polju solidarnosti, odgov-orne društvene i druge zadaće i tako dalje“, a koja nas „čine nositeljima obećanja dobrote, ljubavi i pravde ne samo za nas same, nego i za društva i kulture u kojima živimo, kojima su potrebni hrabri kršćani i vjerodostojni svjedoci kraljevstva Božjega.“ Naravno, na to se nadove-zuju i oni o kojima smo već govorili, oni koji su osjetili „oduševljenost za poziv na posvećeni život i svećeništvo“ kojima na „putu donošen-ja … odluke (za potpuno sebedarje i služenje evanđelju i braći) mogu stajati mnoge vrste unutarnjeg otpora, jednako kao što se u sredi-nama u kojima je sekularizacija uzela velikoga maha, u kojima se čini da nema mjesta za Boga i evanđelje, može lako podleći obeshrabrenju i biti ophrvan ‘umorom nade’.“ Papa sve mlade, bez obzira koji je njihov poziv, poziva: „Ne bu-dite gluhi na Gospodinov poziv! Ako vas On zove na taj put … pouzdajte se u Njega. Ne dopustite da vas pred visokim vrhuncima na koje vas Gospodin zove obuzme strah koji nas paralizira.“ Za primjer im stavlja Mariju u čijem je životu „poziv bio ujedno i obećanje i rizik“, ali koja, iako joj „poslanje nije bilo lako … nije dopustila da strah prevagne.“ Potičući ih, na kraju, kroz pitanja da osjete da su i oni nositelji jednog obećanja, papa i sve nas poziva da „se ovaj Dan ujedinimo u molitvi i molimo Gos-podina da nam pomogne otkriti njegov plan ljubavi za naše živote i udijeli nam hrabrost da odvažno i bez straha koračamo putem koji je od početka On izabrao za svakog od nas.“

Pa učinimo to. Odazovimo se ovom pozivu kako bismo i svi mi, danas barem po molitvi, mogli hrabro preuzeti rizik za Božje obećanje i, preuzimajući „na sebe rizik s Njim i za Njega“, sudjelovati u realizaciji tog Božjeg obećanja, kako u svom vlastitom životu, tako i u životu drugih, osobito naših mladih kojima smo poz-vani biti svjedoci tog poziva, odnosno dobri pastiri u ime Isusa Krista, Dobrog pastira.

NEDJELJA DOBROG PASTIRA 4. VAZMENA NEDJELJA (C)

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

Molimo da svećenici budu onakvi kakve ih Bog želi

Bili su veseli što su se u Mokošici sreli - fra Drago, don Nikola, don Ivo, pater Dariusz i pater Tomasz

Božidar i Lada - kad se iz Zagreba dođe do najdražega grada ne može se ni bez Lapada

Srđana i Staša za pultom su volonterke bile ne bi li potrebni broj potpisa za referendum "67 je previše" skupile

Priscila, Lara, Alfa, Leo i Joso - njihov dragi Nikša je na brodu, fali im i za ovu zgodu

Ante, Darko i Josip - unučad nogomet igrati voli, možda jednog dana postanu slavni igrači, k'o i njihovi idoli

PASJAČA NAJLJEPŠA U EUROPI Specijalizirani portal European best destinations proglasio je konavosku plažu Pasjaču najljepšom u Europi. Portal predlaže turistima i različite aktivnosti koje bi ih mogle zanimati u okol-nim mjestima, a i Cavtat je nedavno po izboru istog portala os-vojio osmo mjesto u kategoriji najboljih europskih destinacija. Ovo veliko priznanje Pasjača je dobila u konkurenciji s plažama iz Francuske, Španjolske, Grčke, Italije, Turske i drugih poznatih lokacija.

MLADA DUBROVKINJA NASTUPOM OSVOJILA ŽIRI Jedna od najmlađih natjecateljica ove sezone „Zvijezde-ljetni hit“ je i 16-godišnja Dubrovkinja Karla Gabrieri, koja se odlučila predstaviti megahitom grupe The Cranberries ‘Zombie’. Zaradi-la je četiri stolca, a dolje je ostao jedino Đuro. Njezinom izved-bom najviše je bio oduševljen Petar Grašo koji ju je zamolio da ponovno otpjeva refren, nakon čega je i Đuro priznao da je pog-riješio što nije podigao stolac.

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

V eć su četiri godine prošle otkako smo otvori-le vrata našeg kabineta u Uvali Lapad - veselo i stručno mjesto za pravovaljanu i pravovre-menu podršku i savjetovanje obiteljima djece

s teškoćama u razvoju i/ili ponašanju, (psiho)terapijski rad s djecom   te edukaciju roditelja, stručnjaka, svih osoba i zanimanja doktaknutih ovom tematikom. U ove četiri godine otkad postoji kabinet primjećujemo da nam se javljaju roditelji jako male djece zabrinuti za razvojni put svoga djeteta no što je s djecom koja poka-zuju probleme u ponašanju a ne u razvoju? O djeci koja imaju poteškoća u ovom aspektu mentalnog zdravlja se uglavnom govori nakon što se dogodi ekstrem u po-našanju poput maloljetničkog ubojstva, samoubojstva, nasilja u vrtiću/školi i sl. No, što su to uopće poremećaji u ponašanju kod djece i zar djeca uopće trebaju psihoterapiju?Od samih početaka znanosti, filozofije i psihologije, stručnjaci proučavaju ponašanje djece i uzroke ponaša-nja djece, posebice kada je riječ o neželjenim, neočeki-vanim i s dobi neusklađenim ponašanjima. Ponašanja koja odstupaju od normi normalnog ponašanja naziva-ju se poremećajima u ponašanju, odnosno problemima u ponašanju djece. Ona su zamjetna kod velikog broja predškolske djece: ovisno o zemlji, broj dijagnosticirane djece s poremećajima u ponašanju iznosi od 10 do 25 %. Poremećaji u ponašanju u djetinjstvu prediktor su ponašanja djeteta u kasnijim fazama života te se stoga takva ponašanja trebaju prepoznati i identificirati što je ranije moguće. Pritom veliku ulogu imaju roditelji, od-gajatelji i pedijatri. Neki od najčešćih problema u pona-šanju djece predškolske I školske dobi su agresivnost, prkos i neposluh, laganje, poremećaj pažnje, anksio-znost i fobije. Nažalost, iz dosadašnje prakse, mogu reći kako smo kao društvo nedovoljno osviješteni oko ovog problema te da se o ovim temama ne govori dovoljno. Rezultat toga je da najmlađima među nama ne stiže pomoć na vrijeme, ponekad i zbog toga što njihov najuži obiteljski krug ne prepoznaje da su zbilja u problemu. Pritom jedna velika skupina djece koja pati ostaje nevidljiva, ne čuje ih se i ne shvaća dovoljno ozbiljno iako ona svojim neprimje-renim ponašanjima traže pomoć! Posebno ako se radi o internaliziranim poremećajima u ponašanju kao što su depresivna raspoloženja, povučenost, anksioznost, osjećaj inferiornost, sramežljivost, preosjetljivost i psi-hosomatske teškoće poput mokrenja u krevet i slično.Djeci i mladima je danas sigurno vrlo teško, jer imaju velike izazove i odgovornosti. Iako bismo voljeli da je djetinjstvo razdoblje radosti, ugodnih osjećaja i bezbriž-nosti, mnogo puta se djeca osjećaju usamljeno, bespo-moćno, tužno ili ljuto. Potrebno im je da pričaju o tome i da ih se čuje. Problem je što dječjih psihoterapeuta u Hrvatskoj za-pravo ima jako malo. Postoji nekoliko pravaca dječje

psihoterapije a Terapija igrom je jedan od njih. Za po-stati certificirani terapeut igrom prema Američkoj aso-cijaciji za terapiju igrom, osim dugogodišnje edukacije/subspecijalizacije, potrebno je puno sati kliničke prak-se, osobne psihoterapije i redovite supervizije kliničkog rada. U svom radu susrećem djecu i obitelji koji se javljaju zbog vrlo različitih razloga. Ponekad roditelji dođu po savjet, ponekad se dugo pokušavaju boriti s određenim problemom i isprobali su sve što su čuli od obitelja, pri-jatelja i interneta. No neki dođu u ranoj fazi i pokušavaju prevenirati moguće problem u ponašanju.Psihoterapija djece i adolescenata bitno se razlikuje od psihoterapije odraslih osoba. Često kažemo da  dječji psihoterapeut ima dva paci-jenta - dijete i disfukcionalne roditelje pred sobom. To naglašava činjenicu da su djeca dio većeg sustava, a to je obitelj. Ne može se ponekad isključivo raditi samo sa djetetom, a da se zanemari njegova neposredna okoli-na, odnosno odnosi koji vladaju između djeteta (braće, sestara) i njihovih roditelja. Iz tog razloga sam process terapije igrom započinje upravo opservacijom igre rodi-telja i djeteta kako bi se vidjelo da li obitelj predstavlja izvor sigurnosti za dijete koje se razvija ili postoje pore-mećeni odnosi unutar nje. Dakle, terapija igrom za djecu slična je psihološkom savjetovanju za odrasle. U terapiji igrom djeca koriste igračke kao riječi te igru kao jezik kojim komuniciraju. Ponekad je i nama odraslima teško izraziti sve što osje-ćamo samo riječima. Djeci je tako nešto još i puno teže jer ponekad ne znaju prepoznati niti verbalizirati sve što osjećaju unutar sebe.Odrasli svoje probleme izražavaju razgovorom, a djeca nemaju tako dobre verbalne kapacitete pa svoje proble-me pričaju kroz igru. Igra je djeci ugodna i uobičajena aktivnost. Važno je naglasiti da je terapija igrom proces, a ne jed-nokratni razgovor između djeteta i terapeuta gdje se djetetu „objasni“ da  nije lijepo tući brata ili ne pisati domaći rad. Terapija igrom pomaže djeci da razviju po-zitivniju sliku o sebi, preuzmu veću samo-odgovornost, da se više oslanjaju sami na sebe te da više vjeruju sebi. Ova terapija uključuje i snimanje slobodne igre roditelja i djece kod kuće, koje onda zajedno gledamo i interpre-tiramo, što pomaže u unaprjeđenju roditeljskih vještina. Terapijska igra razlikuje se od one svakodnevne, uobiča-

jene dječje igre. Dok je svakodnevna dječja igra spontan, prirodan i važan dio razvojnog procesa, terapija igrom odnosi se na sustavan, terapeutski pristup u kojem se koriste metode i tehnike utemeljene na dokazima.Psihoterapija djece, zbog njihovih verbalnih sposobno-sti, često uključuje različite modalitete igre poput crta-nja, priča, slikanja, rada s glinom, igranja s pijeskom, po-kreta i igranja uloga kako bi sebi i drugima otkrili svoje potrebe, želje, misli i osjećaje koji im mogu biti preteški ili nemogući za izražavanje riječima i razgovorom. Kada djeca mogu uspješno izraziti svoje osjećaje, misli i po-trebe, osjećaju da ih drugi bolje razumiju i spremniji su na suradnju.Namijenjena je prvenstveno za djecu predškolske i škol-ske dobi koja imaju emocionalne i/ili ponašajne teško-će. Konkretnije, terapija igrom je korisna za djecu koja imaju poteškoće s upravljanjem ljutnje, poteškoće u kontaktima s drugom djecom i/ili odraslima, djeci koja su izgubila blisku osobu, djeci čiji roditelji su u postupku brakorazvoda ili su razvedeni, djeci koja su svjedočila nasilju, djeci koja imaju probleme u komunikaciji, djeci koja mokre u krevet, djeci koja imaju problema s privr-ženosti, te za poboljšavanje odnosa roditelj – dijete.Psihoterapijska pomoć nije namijenjena samo djetetu nego i njegovoj obitelji, odgajateljima i nastavnicima i svima s kojima je dijete u doticaju. Svaki roditelj, svako dijete u svojem procesu terapije tre-ba doći do spoznaje da je njemu potrebna terapija, od-nosno treba doći do toga da sam sebe ne osuđuje ako traži pomoć. To je nekad vrlo bolan proces, suočavanje sa samim sobom.Stoga, ako ste zabrinuti za svoje dijete, primjećujete da im je teško ili doživljavaju promjene u životu s kojima se teško nosi, ako ima emocionalnih ili poteškoća u ponašanju, vjerujte svojoj intuiciji i dođite na razgovor.  Ponekad djetetu i ne treba terapija, ponekad je dovolj-no da roditelji kroz savjetodavni razgovor sa stručnom osobom osvijeste uzroke, motive, i/ili obrasce vlastita ponašanja koja ne pomažu djetetu i čine cijelu obitelj-sku dinamiku napetom.Ako se rano ne detektira problem i primjeni rana te-rapija, posljedice su svakako lošije i to se manifestira kontinuiranim smetnjama, koje mogu trajati cijeli život. Dakle, što ranije reagiramo na problem i omogućimo djeci olakšavanje emocionalnih, ponašajnih, razvojnih i obiteljskih problema, terapija kraće traje, koristi za dijete i obitelj su dugoročne. Moje iskustvo je da što su roditelji više uključeni i vjeruju u proces terapije, to su i brže pozitivne promjene kod djeteta. 

GOST UREDNIK: IVANA KLARIĆ IVANČIĆSOCIJALNI PEDAGOG, DJEČJI TERAPEUT IGROM; KABINET BASELINE

DUBROVNIK NA NEOBIČNOJ LISTI Dubrovnik smo navikli gledati na različitim svjetskim listama top destinacija, a sada se našao i na jednom vrlo posebnom popisu. Stranica specijalizirana za putovanja putujmojeftino.com napravila je listu najpoželjnijih destinacija za neudane žene, među kojima se našao i Dubrovnik. Na stranici pišu kako je Dubrovnik poznat po svojoj povijesti i kulturi, ali isto tako i kao hedonističko mjesto za sve one koji si to mogu i priuštiti. Mlade dame mogu uzeti smještaj u jednom od luksuznih well-ness hotela i provesti dan šetajući gradom i razgledavajući, a kasnije mogu uz romantičnu večeru uživati u predivnom zala-sku sunca u društvu mnogih drugih solo putnika koji su zbog iste romantike posjetili Dubrovnik.

GRAN TURISMO U GRADU U Dubrovnik su stigli vlasnici luksuznih automobila koji su priv-ukli pozornost mnogih prolaznika koji su se jučer našli kraj Ho-tela Excelsior. Gran Turismo Adriatica i ove godine je ljubitelje ‘superautomobila’ poveo preko najljepših cesta Europe. To nar-avno uključuje i Hrvatsku pa tako i Dubrovnik. Nakon toga ovo bratstvo koje povezuje ljubav prema automobilima putuje u Crnu goru. Ferrari, Lamborghini, Porsche, Aston Martin samo su neke od luksuznih marki automobila koje su Dubrovčani imali priliku ovog utorka vidjeti na parkingu ispred Hotela Excelsior.

KUNDURARIJE

O PSIHOTERAPIJI DJECE Djeca igračke koriste kao riječi, a

igra je njihov jezik, Garry Landreth

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE - LOPUD ENIGMATIKA NA DUBROVAèKU / Priprema: Dubrovcanin

IZREKA VEZANA ZA OGRANI- PRIMJERAN, NAJVISI VRH PRIJEVOJ NA_STRANA,

t,M MUSL. STOS, IVAN LUPEZ, RAGUSEO 20 LOPUD I JEDNU CENJA UZORIT NALOPUDU NA VELEBITU CUDNA LAMA ZENSKO FORA: "OPLOSJE'' SALA ARAPOVlé RAZBOJNIK POMORSKU (LAT.) (216M) OSOBA IME KROJ

TRAGEDIJU VELIKAGLINE-

VRSTA NA�OSUDA, PLAVE ZARA RIBE lt'!_KARAT,

ZBUKA CJELOKUPAN

ODLUK_A, SAV ZAKLJUCAK ZAZORNO,

SABORA I SL. OOVRATNO (T\JR)

TALIJANSKO "AMPER" IME ZA LOPUD,

"SREDNJI ZAGONETACI OTOK"

SPANJ. NOG. TUIJIN U "ATLETICO

MADRIDU" FERNANDO "RADIJUS"

éAKULA, STAR! AUSTRIJSKI OGOVA- NOVq RANJE KRAJCARI

LUKAVCI, POVIJESNI GRADlé AJINI KRAJ (TUR.) ZADRA

"CELZIJUS" VERA ZAGREBACKA ANTUN LOPUDSKI

KOLENDlé KAZAL. GVEROVlé HOTEL REZISERKA, {DOBROVlé!)

NINA

IVANKA, MARKOGLEIJ IVKA,

ODMILA LOPUIJANIN S BISTOM U KNEZEVOM DVORU

MUSKO ISKUSAVATI, MARLJIVOST IME, oovoomu CIRIL NAPAST

REDAK IZ GLUMICA KURANA RINA

KRATICA EUROPSKE PREDNJI

NOGOMETNE OIO UDRUGE HINDUSTANA

LUJONENADA "DINAR" AUTO- LOPUDSKO- PREDIO

OZNAKA ZA PERUANSKI "KISIK" (ULICA)U NJEMACKU DOBROTVOR, MJESTU

IVAN LOPUD

STARI PAVO VRSTA GRAD PODNO NOVAKOVlé STARINSKE PLJESEVICE VAGE

KOSMEC ILI OVCJE VRSTA POCETAK OTOCKA SKANAP RUNO UNOSENJE "PROMJER" GUSTERA SESIJE KRALJEVINA t,M POCETAK NA PACIFIKU

DZIHADA

TUP,BENAST VELIKAGLINE-IVO NA�UDA,

LJUBISlé OTOKIZMEIJU ZARA LOPUDAI lt'!,KARAT, SIPANA ZBUKA

BIVSI VRSTA NOGOMETAS ANTIBIOTIKA

DINAt,,A, ZNANALOPU-SNJESKO DSKA PLAZA

"AUDIO KOJE NEMA GIN, DJELO VIDEO NASLJEDNIKA

UNLIMITED" EKSTREMITET "OTocr·

"ZA VULKANSKA UPOTREBU"

t,M (LAT.) JAMA(MN.)

"ITALIJA" "KARAT"

PRKOS, REVATI ANKA INAT RADlé

Je '11e�efu 'peu1 'e11eJ6 'wnsn pe ·1�e 'ouse�o 'eAn 'u1:i1woa6 'uua::i 'eJB?P '1sedn1 '[11 ·�eJ

'eunA 'ud '91�0 'p 'o 'u1 'p 'u14 'eian '211 '1afe 'Jew 'JIJ 'fiw 'e�:i1 'Be ':i '�A 'UIN '1u12 '1ue1ueJe� ';_ieJJ 'saJJOl ':ieueJJS 'e 'ozzall'J 1p e1os1 'seA 'ef1:in1orn '21pOJe7 ';_iednJJ :oN/\\fl::10001\ .,ifuai!aflJ

PETAK / 10. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – infor-mativni program10:00 LIBERTAS INFO - Dubrovnik panorama12:00 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informa-tivni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija (R)18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:00 FILMSKI KUTAK19:15 Glazbene minute 20:00 OKUSI ZAVIČAJA – emisija o gastronomiji 20:30 Glazbene minute 21:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informa-tivna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 Ritam – voditelj i urednik Maro Mitrović (R) 22:10 Glazbene miniute 22:30 NA DNEVNOJ BAZI (R)23:00 VIJESTI – informativna emisija (R)23:25 LIBERTAS INFO - Stradun

SUBOTA /11. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:30 ODABERI ZDRAVLJE – emisija o zdravlju 16:30 GLAZBENA URA 17:30 SPJEGAJ MI - emisija o dubrovačkom govo-ru (R)18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R) 18:30 LIBERTASIĆI – dječja emisija (R) 19:00 UNIDU TV - studentska emisija19:20 Filmski kutak – emisija o snimanju filma 19:45 Koncert Klapa Amfora, snimka

Koncert Klapa Amfora, snimka

21:00 10 (NE)OBIČNIH MINUTA (R)21:10 Glazbene minute 21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u: Smrt na sprovo-du, komedija23:35 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)00:35 LIBERTAS INFO - Stradun

NEDJELJA / 12. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan

08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10:00 LIBERTASIĆI - dječja emisija10:30 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 11:25 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija12:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 16:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE - magazin17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija18:00 AUTOSERVIS - magazin18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:00 FILMSKI KUTAK19:20 Glazbene minute19:30 ŽIVOTOPIS, dokumentarna emisija (R)20:00 SPJEGAJ MI – emisija o dubrovačkom govoru20:30 ODABERI ZDRAVLJE, emisija o zdravlju 21:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u: Smrt na sprovo-du, komedija23:35 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK / 13. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – infor-mativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:15 Zagrljaj ljepote – lifesytle emisija (R)16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 Glazbene minute 16:30 DNEVNA BAZA, informativna emisija 17:00 FILMSKI KUTAK17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 OKUSI ZAVIČAJA:, emisija o gastronomiji (R)18:35 Glazbene minute 19:00 MODUS - emisija o ravnopravnosti spolova (R) 19:30 Glazbene minute 20:00 Iz srca Europe-Dubravka Šuica20:30 ŽIVOTOPIS – dokumentarna emisija 21:00 10 (NE)OBIČNIH MINUTA, urednik Maro Mitrović 21:10 Glazbene minute 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informa-tivna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)23:00 VIJESTI – informativna emisija (R)23:30 LIBERTAS INFO - Stradun

UTORAK / 14. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – infor-mativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R)19:00 DUBROVAČKE STARINE (R)

19:30 Glazbene minute 20:00 BROJ JEDAN - sportska emisija 21:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o po-morstvu 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informa-tivna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R) 22:30 PULS – informativno – politička emisija (R) 23:20 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R) 23:50 VIJESTI – informativna emisija (R)00:15 LIBERTAS INFO - Stradun

SRIJEDA / 15. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – infor-mativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:30ODABERI ZDRAVLJE, emisija o zdravlju 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 BROJ JEDAN - sportska emisija (R)19:00 UNIDU TV – studentska emisija (R)19:30 Glazbene minute 20:00 DUBROVAČKE STARINE – dokumentarna emisija 20:30 PULS – informativna emisija 21:15 FILMSKI KUTAK21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informa-tivna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin (R)22:30 TOPONIMI – dokumentarna emisija (R)23:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)23:55 LIBERTAS INFO - Stradun

ČETVRTAK / 16.05.2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – infor-mativni program13:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija17:10 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o po-morstvu (R)18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:30 Glazbene minute20:00 TOPONIMI – dokumentarna emisija20:30 Modus – emisija o ravnopravnosti spolova 21:00 INBOX – pregled društvenih mreža 21: 20 RITAM, urednik i voditelj Maro Mitrović 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informa-tivna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 ICT Business - emisija o tehnologiji (R) 23:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R) 23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)00:00 LIBERTAS INFO - Stradun

SLOBODNA RADNA MJESTA

DUBROVNIK

NEDJELJA, 12.5.12°C / 18°C

SUBOTA, 11.5.14°C / 21°C

PETAK, 10.5.12°C / 19°C

MEDICINSKI / A SESTRA / TEHNIČARTraženo radnika: 1 Poslodavac: DOM ZA STARIJE OSOBE DUBROVNIK Rok za prijavu: 16.5.2019.

NJEGOVATELJ / ICATraženo radnika: 1 Poslodavac: DOM ZA STARIJE OSOBE DUBROVNIK Rok za prijavu: 16.5.2019.

KONTROLOR / KA MATERIJALNOG I FINANCIJSKOG POSLOVANJATraženo radnika: 1  Poslodavac: DRŽAVNI ARHIV U DUBROVNIKU  Rok za prijavu: 15.5.2019.

PRODAVAČ / ICATraženo radnika: 2 Poslodavac: DUHAN društvo s

ograničenom odgovornošću Rok za prijavu: 31.5.2019.

TAXI VOZAČ / ICA Traženo radnika: 10 Poslodavac: EKO TAXI d.o.o. za prijevoz i usluge Rok za prijavu: 8.6.2019.

TRGOVAC / KINJATraženo radnika: 1 Poslodavac:PEVEC maloprodaja neprehrambene robe dioničko društvo Rok za prijavu: 18.5.2019.

POMOĆNI / A SKLADIŠTAR / KATraženo radnika: 2 Poslodavac: PRESTIGE TRADE DUBROVNIK d.o.o. za trgovinu, turizam, ugostiteljstvo, inženjering i usluge, export-import Rok za prijavu: 7.6.2019.

OPERATIVNI / A DJELATNIK / ICATraženo radnika: 2 Poslodavac: SUPER TRANSFER SERVICES d.o.o. za turizam, usluge i turistička agencija Rok za prijavu: 31.5.2019.

POMOĆNI / A RADNIK / ICA ZA POSLOVE MONTAŽE NAMJEŠTAJA Traženo radnika: 2 Poslodavac: “KALVADOS”, posredovanje u trgovini, Dalibor Divčić, Dubrovnik, Iva Vojnovića 57 Rok za prijavu: 31.5.2019.

PRODAVAČ / ICA – KONOBAR / ICATraženo radnika: 2 Poslodavac: CRODUX DERIVATI DVA društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu naftnim derivatima i plinovima Rok za prijavu: 15.5.2019.

PROGNOZA

Potrebno je: 450 g jagoda 170 g šećera 170 g brašna 3 jaja

Priprema: 3 cijela jaja s mikserom pomiješajte sa 170 grama šećera. Miksajte sve oko 2 minute dok ne dobijete glatku kremu. U nju kuhačom lagano umutite 170 grama prosijanog glatkog brašna i na kraju dodajte još 450 grama svježih jagoda narezanih na manje ko-made. Što sitnije narežete jagode to će vam kolač ljepše ispasti, a ja sam ih možda malo i prevelike ostavio :). Smjesu prebacite u namašćen kalup za torte ili protvan za kolače te stavite sve u za-grijanu pećnicu. Kolač pecite prvih pet minuta na 200 stupnjeva nakon čega smanjite temperaturu na 175 stupnjeva i pecite do-datnih 30 minuta ili dok kolač nije gotov (provjerite da li je gotov s drvenom čačkalicom)

10.5.2019.

Predstava - Tko je ubio Zvonka Bušića 20.00 h, Kazalište Marina Držića

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

Koncert u povodu Dana Dubrovačko-neretvanske županije 21.00 h, Knežev dvor

11.5.2019.

Koncert - HKUD Dinara, Livno 11.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha

Otvaranje izložbe "Orlando nekad" na Stradunu 12:00 h, Stradun.

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Dinara“ Livno 19:00h, ispred crkve sv. Vlaha

12.5.2019.

Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Crkva Rozario

13.5.2019.

Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa

14.5.2019.

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

Koncert - Duo Margo 21.00 h, Knežev dvor

15.5.2019.

Predstava - Snježna kraljica 10.00 h, 13.00 h, Kazalište Marina Držića

Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa

16.5.2019.

Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa

Predstava - Snježna kraljica 10.00 h, 13.00 h, Kazalište Marina Držića

DEŽURNA LJEKARNA:

LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 10. – 12.5.2019.g.

LJEKARNA „GRUŽ“ – od 13. – 19.5.2019.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.

Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

RECEPT TJEDNA DOGAĐANJA

UKUSNI KOLAČ S JAGODAMA OD SAMO 4 SASTOJKA