1. uvod...specijalni korisnici domaci i strani turisti obiteljske iskaznice posjeta korisnika 2000....

IZVJEŠCE ZA 2001. GODINU 1

1. Uvod

Gradska knjižnica Zadar u svom pedestdvogodišnjem samostalnom djelovanju

prošla je nekoliko razvojnih faza, za njenu povijest sudbonosnih, medu koje posebno

isticemo ratne i posljednje tri poratne godine otkad je preseljena na novu lokaciju.

Protekla 2001. godina tek je druga kalendarska godina otkako se Knjižnica

stabilizirala na novoj lokaciji, tako da po prvi put imamo priliku usporedivati

cjelogodišnje podatke i transparentnije pratiti njezin razvoj i pomake.

Prilaz Knjižnici (hortikultura kao sastavnica prepoznatljivosti imidža Knjižnice)

Vrednovanje i prosudivanje godišnjeg izvješca treba promatrati kroz prizmu

ukupnih okolnosti koje su nas pratile tijekom 2001. godine.

Ovom prilikom ne možemo zaobici presudni i dalekosežni Zakljucak Gradskog

vijeca Zadar (prosinac 1999.g.), kao i Odluku Upravnoga vijeca Knjižnice, da Gradska

knjižnica od 2.rujna 2000. godine prijede na cjelodnevni rad s korisnicima. Tom prilikom,

s mnogo optimizma primljeni su novi djelatnici koji su privremeno financirani iz

preostalih sredstava prethodne 1999. godine.

U tijeku 2001. godine Odluka o privremenosti financiranja novozaposlenih

djelatnika, koji su polucili pocetni pozitivni impuls u cjelodnevnom radu Gradske

knjižnice, nije pracena, kako se ocekivalo, financijskom potporom iz Proracuna Grada.


Cjelodnevni rad postupno povecava broj korisnika, i njihove zahtjeve, zbog cega

se više nije moglo ni pomisliti na ponovno vracanje na rad s korisnicima samo u jednoj

smjeni. Zbog novonastale situacije bivamo prisiljeni otpustiti dio novouposlenih

djelatnika jer im nismo bili u mogucnosti ponuditi dugorocno zaposlenje. Dodatna radna

opterecenja morala su se ponovno preraspodijeliti na stalno zaposlene i na manji broj

djelatnika financiranih iz vlastitih, županijskih ili sredstava Ministarstva kulture. U gore

navedenim okolnostima odlucnost Uprave i djelatnika Knjižnice rezultirale su, bez obzira

na spomenute neprilike, krajnju racionalizaciju i eficijentno poslovanje.

U 2001.g. uspjeli smo u najvecoj mjeri zadovoljiti zahtjeve i potrebe naših

korisnika, istodobno realizirajuci više znacajnih projekata od kojih isticemo najznacajniji:

klimatizaciju Knjižnice, a da pri tom nismo opteretili Proracun Grada.

Uvježbavanje umješnosti preživljavanja bio je sastavni dio svakodnevnice sve do

studenoga 2001.godine kada smo se uvjerili da ce naše poslovanje za tu godinu završiti

uspješno.

Sve gore navedeno odvijalo se u jeku najvecih izazova i sve bržeg i

sveobuhvatnijeg razvoja knjižnicarske i informacijske djelatnosti, novih tehnologija i

medija, te sve istancanijih i raznovrsnijih potreba i zahtjeva korisnika. Pri tome kljucnu

ulogu imalo je upravo korištenje suvremene informacijske tehnologije i novih medija te,

djelotvorno organiziranje njihove uporabe, što smo i u ovim izvanrednim prilikama jasno

slijedili i primjenjivali.

Iz slijedecih stranica ovog Izvješca

utemeljeno se može tvrditi da je Gradska

knjižnica Zadar postala kvalitetno i

nezaobilazno mjesto susreta, informacijsko

središte širih dometa, središte koje ima

duboko i dalekosežno pozitivno zracenje na

istinski kulturni i duhovni aspekt urbanog

bica, gradanina Zadra.

Knjižnica sve više prerasta u

znacajno kulturno središte i poticajno žarište koje nadilazi njene okvire i okvire samoga

Grada. To potvrduju mnoge posjete, strucna hodocašca i zabilježena priznanja preko

medija i knjige dojmova, postajuci tako multiplikator novih ideja i doživljaja koje Gradska

knjižnica Zadar, kao ogledna knjižnica u Hrvatskoj, u svojim strucnim krugovima i šire

može i dalje posredovati.

Motiv iz atrija Knjižnice


Na slijedecim stranicama usporedivat ce se i uspješnost korisnicke službe, usluga,

brojnost korisnika i njihovih zahtjeva. Spomenut ce se i neki neostvareni uvjeti kao

manjak osoblja, reducirana nabava medija i dr. koji su bili glavni i ogranicavajuci cinioci u

podizanju kakvoce ukupnih usluga.

Naravno, ovom prilikom se ne može ne spomenuti prekapacitiranost prostora

korisnicima što je moguce poboljšati samo proširenjem prostora, eventualno podizanjem

na kat, što se cini neizbježnim za jednu ili za pet godina.

Prethodnu tvrdnju pojacava podatak o iznenadujucem broju posjeta korisnika,

potencijalnih korisnika i radoznalica. Taj broj je prešao rekordnih 2500 korisnika,

3.sijecnja 2001.g., kada je posudeno 2970 medija. Korisnika je svakim danom sve više,

posebice u glazbenoj zbirci koja je u 2001.g. polucila rekord.

Znacajno je ovom prilikom spomenuti vec ustaljenu ukljucenost Gradske

knjižnice u više strucnih projekata i programa u radnim skupinama, u domovini i u

inozemstvu. U izvješcu se navode brojne kulturološke aktivnosti, izložbe, predstavljanje

knjiga, tribina, razlicitih susreta i sl. od kojih su neke bile zapažene i istaknute u javnosti,

odnosno u medijima. (vidi prilog br.1)

motivi s predstavljanja knjiga u atriju Knjižnice

Gradska knjižnica Zadar je za kvalitetu svojih programa i usluga dobila brojna

pismena priznanja i pohvale ustanova i pojedinaca. Uspjelo nam je uprkos brojnim

problemima zadržati razinu u održavanju pogona kako u sklopu zgrade tako i okoliša.

Jednom rijecju, Knjižnica je u protekloj 2001. godini napravila izvanredan pomak

u kvantiteti i kvaliteti, što zasigurno obecava da ce i u slijedecim godinama ostvarivati

svoje zadace na podrucju hrvatskog knjižnicarstva, korištenjem suvremene informacijske

i telekomunikacijske tehnologije suvremenih medija i biti povezana s domacim strucnim

institucijama, udrugama, i tjelima i strucnjacima pojedinacno.

Gore spomenuto, pa i ono, na prvi pogled, manje vidljivo i nevidljivo, cini

solidnu osnovu za daljnji pozitivan razvoj Knjižnice.


2. Važniji datumi

q 08.01.2001. oboren rekord u posudbi i broju posjeta Knjižnici - u jednom danu

knjižnicu posjetilo 2500 korisnika i posudeno 2970 medija

q 16.01.2001. predstavljanje CD-a i kasete KUD Radovin “Zapjevaj mi, moje grlo jasno,

uj'tro rano i uvecer kasno”

q 25.01.2001. kolaudacija filma u Mulitmedijalnoj dvorani “Dan pod suncem”, autora

Vlade Zrnica a pod pokroviteljstvom Zadarske županije

q 26.01.2001. uspostavljena nova 2Mbit-na modemska veza prema Internetu

q 05.03.2001. proradila nova ISDN-telefonska centrala

q 08.03.2001. tribina u organizaciji Z.V.U.K.-a (Zadarska Vizija Urbane Kulture)

“Položaj mladih u Zadru”

q 12.04.2001. tribina u organizaciji GONG-a “Problem narkomanije u gradu Zadru”

q 10.07.2001. proradio air-condition (na veliko zadovoljstvo korisnika i djelatnika

Knjižnice)

q 18.07.2001. prezentacija HT-ISDN

q 30.07.2001. dovršetak postavljanja video-nadzora u svim javnim prostorima

Knjižnice

q 03.09.2001. posjet Knjižnicarskog društva Madarske

q 04.10.2001. obilježen Dan Knjižnice s više aktivnosti

Puštanje balona s nagradnom igrom postaje tradicionalni dogadaj Gradske knjižnice Zadar


Nevjerojatan završetak originalne nagradne igre Gradske knjižnice Zadar povodom Dana Knjižnice 4.

listopada 2001.g.

q 04.10.2001. izložba “10 godina nakon granatiranja Knjižnice”

q 10.11.2001. u Knjižnici otvorena Okripnica LiBar

q 07.12.2001. u suradnji softverske tvrtke “Unibis” pripremljen i predstavljen idejni

projekt integriranog knjižnicno-informacijskog sustava Zadarske županije

q 12.12.2001. nakon dvogodišnjeg nastojanja i zahtjeva od Hrvatske vojske napokon

dodijeljen parkirališni prostor za pedesetak automobila

q u prosincu 2001.godine, nakon jednogodišnje intezivne pripreme u suradnji s

Filozofskim fakultetom Zadar i Pedagoškim fakultetom Osijek donesena Odluka o

dislociranom dodiplomskom studiju Knjižnicarstva iz Osijeka, a Gradska knjižnica

Zadar koristi ce se kao vježbaonica

q 27.12.2001. zajednicka vecera kolektiva (jubilarci su bili djelatnik Ivo Petricic s 20 i

ravnatelj Knjižnice Ivan Pehar s 10 godina rada u Gradskoj knjižnici).

Tradicionalna dodijela nagrada “najcitateljima” godine povodom Dana Knjižnice


3. Osobna iskaznica Gradske knjižnice Zadar

Ustroj:

q Odjel za odrasle (studijska citaonica, glazbena zbirka, citaonica dnevnog tiska,

zavicajna zbirka)

q Odjel za djecu (igraonica, igroteka, radionice)

q Služba nabave i obrade (nabava, strucna, predmetna i tehnicka obrada)

q Upravno-tehnicka služba (racunovodstvo, kotlovnica, održavenje i cišcenje

unutarnjih i vanjskih prostora, pozornica sa svlacionicom, parkiralište i dr. )

q Služba za upravljanje i razvoj (uprava, multimedijalna dvorana, odnosi s javnošcu)

q U sklopu knjižnice djeluje Maticna služba

q Podrucna knjižnica Bili Brig

Osoblje

Broj osoblja 31. prosinca 2000. 31. prosinca 2001. 01. sijecnja 2002. Ravnatelj 1 1 1 Dipl. knjižnicari 12 11 11 Knjižnicari 4 4 4 Pomocni knjižnicari 8,5 6,5 4,5 Racunovoda 1 1 1 Domar 1 1 1 Spremacice 4 3,5 3 Ukupno 31,5 28 25,5

Rad u punom radnom vremenu, zapocet 1. rujna 2000. god., nastavljen je kroz

2001., unatoc stalnom rastu broja korisnika i smanjenju broja djelatnika.

Fond Knjižnice

Vrsta medija Broj medija Knjiga (svesci) 88.981 CD-a 5.086 CD-ROMOVA 231 VK 234 Didakticke igracke i društvene igre 253

Pored gore navedenog fonda Knjižnica posjeduje i bogat fond od nekoliko tisuca

digitalnih fotografija, od kojih nekoliko motiva koristimo u ovom izvješcu.


4. Korisnici Knjižnice

Istraživanje korisnika, obavljeno u 2000. god. sredstvima Projekta “Knjižnica kao

središte zajednice”, sistematizirano je i objavljeno u 2001. godine. Anketirano je 544

korisnika iznad 13 godina starosti, od toga 210 muškaraca i 333 žene.

Provedeno i prezentirano anketiranje korisnika Knjižnice

Ispitanici su iskazali visok stupanj zadovoljstva ponudenim sadržajima i

uslugama, ali i ocekivanja da se u suvremenoj narodnoj knjižnici može ponuditi još više.

Iz istraživanja je razvidno da je studentska populacija bila najkriticnija; puno ocekuje i

tocno znade što želi. Vecina ispitanika spremno je iznijela svoje prijedloge novih usluga,

odnosno programa, u odnosu na poboljšanje postojecih, što nedvojbeno ukazuje na

njihovu zainteresiranost za razvoj Knjižnice. Dobiveni anketni rezultati predstavljat ce za

Gradsku knjižnicu osnov promišljanja poboljšanja postojecih i osmišljavanja novih usluga

za korisnike.

Broj korisnika Knjižnice i dalje raste. Vidljiv je trend opadanja onih korisnika koji

su se upisivali prvenstveno zbog pristupa Internetu, kao i stabilizacija njihovih podrucja

zanimanja. Mnogi korisnici, koji su se upisivali samo zbog pristupa Internetu, mislili su da

ce im jednostavan upit na nekom internet pretraživacu omoguciti pristup velikim

kolicinama vrijednog znanja. U stvarnosti dobivaju neselekcionirano znanje i informacije,

a pretraživaci u pravilu katalogiziraju malu kolicinu dostupnog sadržaja Weba. Bez dobro

specificiranog traženja odredena stranica rijetko ce se pronaci.

Broj korisnika glazbene zbirke u stalnom je porastu pa postojeci prostor postaje

pretijesan za njih i za ponudenu gradu. Takoder i citaonica dnevnog tiska popunjena je

vec oko 9 sati ujutro i tako je do pred kraj radnog vremena.

Kroz prostore Knjižnice, posebice u poslijepodnevnim satima kad se odvijaju i

razlicita dogadanja u multimedijalnoj dvorani, zavicajnoj zbirci i atriju, prode dvostruko


više korisnika i neupisanih znatiželjnika što nije moguce zabilježiti preko punkta za

zaduživanje i razduživanje grade.

Upis 2000 2001 Novoupisani clanovi 3391 3273 Obnovljeni upisi 6301 7914 Ukupno 9692 11187

3391

6301

3273

7914

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

2000. 2001.

Upis

Obnovljeni upisiNovoupisani clanovi

Vrste aktivnih korisnika (porast u postocima)

Vrsta korisnika 2000. % 2001. % Predškolski uzrast 317 2,65 407 3,08 Osnovna škola 4267 35,70 4354 33,00 Srednja škola 2396 20,05 2663 20,18 Studenti 1378 11,53 2021 15,32 Odrasli 2242 18,76 2705 20,50 Ostali(upis na 2 mjeseca) 428 3,58 607 4,60 Nezaposleni 675 5,64 594 4,50 Umirovljenici 212 1,77 283 2,10 Specijalni korisnici 33 0,27 24 0,17 Domaci i strani turisti 2 0,05 10 0,07 Obiteljske iskaznice 436 3,30 Ukupno: 11950 13468


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2000. 2001.

Vrste aktivnih korisnika

Predškolski uzrast Osnovna škola Srednja škola StudentiOdrasli Ostali(upis na 2 mjeseca) Nezaposleni UmirovljeniciSpecijalni korisnici Domaci i strani turisti Obiteljske iskaznice

Posjeta korisnika 2000. 2001. % Prosjecan broj posjetitelja Knjižnici 900 1100 22,22 Prosjecna dnevna posjeta korisnika koji su zaduživali medije 600 670 11,67 Prosjecna dnevna posudba 1000 1180 18,00 Broj zaduženih medija 296316 339390 14,54 Broj razduženih medija 294497 336529 14,27 Broj korisnika koji su zadužili medije 167073 197860 18,43 Broj korisnika koji su razdužili medije 171114 200719 17,30 Broj korisnika u studijskoj citaonici 10401 14345 37,92 Broj korisnika u citaonici dnevnog tiska 18130 18924 4,38 Broj djece u radionicama 1988 4418 122,23 Broj korisnika Interneta 5324 12460 134,03 Broj posjeta glazbenoj zbirci 48825 55459 13,59 Broj korisnika glazbene slušaonice 3495 10692 205,92 Broj posudenih CD-a 52335 79772 55,43 Broj dogadanja u Knjižnici 350 404 15,43


5. Nabava

Nabava medija u 2000. i 2001. god.

Kupljeno 2000. 2001. Knjige (hrv. jezik) 8083 6350 Knjige (na stranim jezicima) 121 298 CD (hrv. i strani jezici) 1622 1156 CD-ROM 24 17 VK 43 52 Igracke 32 Ukupno kupljeno 9893 7905

Dar Knjige (hrv. jezik) 2006 2042 Knjige (na stranim jezicima) 93 452 CD (hrv. i strani jezici) 2 2 CD-ROM 8 16 VK 6 11 Ukupno darovano 2115 2523 Sveukupno (kupnja i dar) 12008 10428

Sredstva utrošena za kupnju knjižnicne grade

Ministarstvo kulture 500.000,00 Vlastita sredstva 186.606,56 Ukupno: 686.606,56

Nažalost, i protekle

godine, kao i nekoliko

prethodnih godina, Grad

Zadar, osnivac Gradske

knjižnice, nije financijski

sudjelovao u nabavi

knjižnicne grade. Dio nabave

(dar) najvecim dijelom

pokriva Ministarstvo kulture

a manji dio dar je pojedinaca. Iz prikazanih podataka vidljivo je da je nabavljeno manje

medija nego 2000. godine. Osnovni razlog je nedostatak sredstava buduci da je najveci

dio vlastitih sredstava investiran u klimatizaciju Knjižnice.

Iako je nabava glazbenih medija donekle inhibirana slabom ponudom na

hrvatskom tržištu, fond glazbenog odjela zamjetno raste odgovarajuci nesmiljenom

pritisku korisnika. Od svibnja 1999.godine, kada je nastala, glazbena zbirka postaje

dinamicno susretište ljubitelja glazbe.

Sredstva utrošena za kupnju knjižnicne grade

73%

27%

Ministarstvo kulture Vlastita sredstva


Nabava domaceg i stranog tiska i casopisa

Tisak 2000. 2001. Dnevni 8 8 Tjedni 19 19 Casopisi 79 92 Strani tisak 11 15 Djecji casopisi 13 13 Listovi osnovnih škola 11 11 Ukupno: 141 naslov 158 naslova

Buduci da je citaonica tiska jedan od najposjecenijih prostora Knjižnice namece

se potreba za proširenjem prostora a zatim i nabavom novi naslova. Osobito se

izražavaju zahtjevi za naslovima iz pedagogije, psihologije, turizma i zemljopisa. Nešto je

manja ali svakako prisutna potreba za casopisima iz domacinstva, uredenja doma, okoliša

i dr.

Citaonica dnevnog tiska i casopisa, jedan je od prometnijih prostora Knjižnice


6. Obrada

Sva nabavljena grada u 2001.godini tehnicki i strucno je obradena i u najkracem

roku bila dotupna korisnicima. Ovu godinu uspjelo nam je svu knjižnu gradu plastificirati

kako bi joj se produžila trajnost korištenja.

Nakon prve ovlasnice za kooperativnu katalogizaciju dodijeljene Gradskoj

knjižnici 2000. (Davorka Heder) ove su godine dodijeljene još dvije (Vera Vitori, Božena

Rupcic). Zahvaljujuci radu u tako formiranoj mreži, katalogizatore prožima osjecaj

kooperativnosti u zajednickom poslu, rad je transparentniji i sve više se putem mreže

odvija na mjestima koja su fizicki jedna od drugih udaljena stotinama kilometara. Svi se u

obradi koriste razlicitim mrežnim resursima kao pomagalima u radu, bilo da se radi o

preuzimanju zapisa, ili o konzultativnom pretraživanju Interneta.

CD-ROM-ovi u fondu knjižnice su djelomicno obradeni jer u Hrvatskoj nije

postojao prijevod standarda za katalogizaciju te grade (ISBD-ER).

U meduvremenu prišlo se uporabi novih medunarodnih standarda u reklasifikaciji

fonda. Obrada serijskih publikacija u ovoj godini potpuno je automatizirana. U radu se

koriste rješenja NSK-a koji imaju vrijedno višegodišnje iskustvo.

7. Kapitalna ulaganja

U 2001. godini Gradska knjižnica je realizirala Projekt klimatizacije Knjižnice i

time riješila do sada najveci problem Knjižnice, problem nesnosnih ljetnih vrucina.

Izvori financiranja

Sredstva Ministarstva kulture 400.000,00 Vlastita sredstva 502.591,52 Ukupna vrijednost Projekta klimatizacije: 902.591,52

U 2001. godini finaliziran je i

projekt opremanja i otvaranja okripnice

(10.11.2001.), a prostor je opremio zakupac.

U 2001.godini nabavljena su dva

2Mbit-na modema za ubrzanje internet

veze. U prethodnoj godini Ministarsvo za

europske integracije darovalo nam je jedan

Nakon duhovne i tjelesna okrijepa (motiv s otvaranja okripnice Li-Bar)


Internet kiosk u vrijednosti od 60.000 kuna.

Uspješno je izvršena izolacija krova

okripnice, postavljanje zavjesa i žaluzina u

istom prostoru, mulimedijalnoj dvorani i u

knjižnici Bili Brig. Riješen je i sustav

automatskog zalijevanja zelenih površina

oko Knjižnice kao i gradevinski radovi u

sredivanju parkirališnog prostora.

8. Automatizacija

Sustav knjižnicnog poslovanja CROLIST proizvodaca Unibis d.o.o. stabilan je, a

najznacajniju novinu predstavlja proširenje usluga na webu. Osim pristupa katalogu

korisnici sada autorizirano mogu pristupiti svojim podacima (lista procitanih naslova,

opomene, zakasnine). Djelatnicima i knjižnicarima iz Županije predstavljena je krajem

godine nova verzija CROLIST-a - prva u Windows sucelju i na novoj verziji Oracle-a.

Nova bi verzija CROLIST-a trebala biti testirana u Zadru i to kroz pilot-projekt

integriranog knjižnicno-informacijskog sustava Zadarske županije.

Racunalni sustav opcenito se ponaša stabilno, posebno nakon povezivanja s

UPS-om (kolovoz 2001. godine), koji garantira 4 sata rada s korisnicima u slucaju

nestanka elektricne struje.

Internet veza je ponovno ubrzana zahvaljujuci cvrstoj suradnji s CARNet-om.

Stari spoj 128K mijenjan je u 2mbit-a. Gradska knjižnica cesto prednjaci u uvodenju

novih tehnologija. Tako stecena znanja nesebicno se prenose kolegama iz Znanstvene i

Knjižnice Filozofskog fakulteta, Zavoda HAZU i drugih knjižnica u Gradu, ali i Županiji

i šire. (Biograd, Šibenik, Korcula, Dubrovnik, Rijeka, Karlovac, Zagreb, Varaždin, Sisak,

Požega, Bjelovar, itd.).

Nažalost, u 2001. godini nije se na republickoj razini uspio osnovati upravljacki

odbor, konzorcij korisnika programskog paketa CROLIST, kako bi i manji korisnici

mogli sudjelovati u odlukama njegove buducnosti. Naime, manje korisnike zabrinjava što

se povremeno, bez konsultacije s njima, na najvišoj strucnoj i upravljackoj razini

Nacionalne i sveucilišne knjižnice predlažu promjene programskog paketa.

oko 50 parkirnih mjesta za clanove Gradske knjižnice


Otvorenje Knjižnice u Gracacu u svibnju 2001.g.

9. Županijska maticna služba

U suradnji sa Zadarskom županijom

i uz pomoc djelatnika Gradske knjižnice

upješno je organizirano otvaranje knjižnice u

Gracacu.

Podrucja kojima se Maticna služba

bavila u 2001. godini, izmedu ostalog, su:

priprema za izgradnju, osnivanje knjižnica i

nabava grade. Težište problema u narodnim

knjižnicama je informatizacija ili korištenje

informatickih resursa.

Tako je krajem 2001.godine predstavljen Idejni projekt integriranog knjižnicno-

informacijskog sustava Zadarske županije. Projekt je zajednicki proizvod Gradske

knjižnice i tvrtke Unibis. Po prvi

put javlja se mogucnost rješenja

problema nepostojanja kataloga

u gotovo svim narodnim i

školskim knjižnicama u Županiji.

Katalog bi bio mrežno dostupan.

Suradnja s knjižnicarima

Zadarske županije odvija se kroz

edukacije i konzultacije. U

protekloj godini Gradska

knjižnica darovala je školskim

knjižnicama iz viškova i donacija

privatnih osoba veci broj knjiga.

Ukupno je poklonjeno 912

naslova u 1126 svezaka.


10. Kulturna i promicbena djelatnost

S otvaranja izložbe “Spara” Radionica na Djecjem odjelu

Kulturni menadžment i kulturni marketing sastavnice su i temeljni oblik i pristup

promišljanja i djelovanja ove kulturne ustanove cija se djelatnost treba promatrati ne

samo potrošackom vec i stvaralackom, a ciji rezultati ce nakon odredenog vremena

postati vidljivi i mjerljivi. Ovaj oblik djelovanja nametnuo se Gradskoj knjižnici kao

preduvjet zdrave i uspjšne kulturne prakse i kao nezaobilazni cimbenik u poticanju

kulturnog razvitka Grada i šire. Stvaralacko i kreativno djelovanje ustanove promišljenim

marketingom dobiva u svakodnevnici našeg rada afirmaciju u javnosti i transferira se u

materijalnu vrijednost i opce dobro.

U Knjižnici se u 2001. godini organiziralo oko cetiri stotine raznovrsnih

nekomercijalnih dogadanja. Narocito je bila dinamicna prva polovica godine. Održano je

oko pedeset predavanja, postavljeno tridesetak izložbi, odigrano desetak predstava te

debatirano u desetak navrata. Samo na Djecjem odjelu tjedno se održavalo po 4 radionice

što cini ukupno 193 radionice, na kojima je sudjelovalo više od 2000 djece. Pored toga, u

2001.g. prostor Knjižnice korišten je i za razne prezentacije (oko 200) što cini sveukupno

oko 600 dogadanja u jednoj godini.

cesti prizori iz Knjižnice – neiscrpno vrelo znanja “što se s vrela znanja cešce poslužimo, više iz njega izvire”


U dogadanjim Knjižnica se cesto pojavljivala kao suorganizator, dok smo

pojedina dogadanja organizirali u drugim prostorima: od radionica djecjeg odjela u Opcoj

bolnici do prezentacija u drugim institucijama Grada i šire.

Preko kulturno-informacijskog vodica Mriža uspjelo nam je inicirati prve korake

meduinstitucionalnog dijaloga i koordinaciju kulturnih dogadanja u Gradu. Okrugli

stolovi potaknuti tim putem s kojima se zapocelo krajem 2000. god. nastavljeni su u

2001. g., ali i prekinuti s prekidom izlaženja Mriže. Brojni sastanci s Turistickom

zajednicom Županije i Grada nisu urodili plodom. Gradska knjižnica voljna je nastaviti s

izdavanjem Mriže ukoliko se pronade izvor financiranja.

Uvježbavanje tolerancije, demokracije i dijaloga

Uz uspješnu suradnju s Upravom Grada i Zadarske županije njegujemo vrlo

dobru suradnju i s Filozofskim fakultetom u Zadru, na temelju cega je i realiziran

dislocirani dodiplomski studij Knjižnicarstva iz Osijeka. Suradujemo i s Odsjecima za

sociologiju i pedagogiju, s Kazalištem lutaka Zadar i Hrvatskom kazališnom kucom

Zadar, s Hrvatskom vojskom u Zadru, Kninu, Zemuniku i Šepurinama (cešce puta su

koristili našu tehniku), s raznim udrugama, s osnovnim i srednjim školama, Zadarskom

tiskarom, skoro sa svim knjižnicama Hrvatske i s mnogima iz inozemstva.

Suradnja se nastavila i u 2001.g. s Francuskim kulturnim centrom, Goethe-

institutom, Hrvatskom udrugom profesora engleskog jezika (HUPE), privatnim


tvrtkama te s pružateljima Internet i telekomunikacijskih usluga (CARNetom i Hrvatskim

telekomom) i sa svim medijima koji nas redovito prate.

Ovom prilikom ne možemo a da ne

spomenemo dobru suradnju i ustaljenu

rubriku u Zadarskom listu pod naslovom “što

Zadrani citaju i slušaju” koju redovito

osvježavaju informatori Gradske knjižnice.

Sudjelovali smo u koncipiranju

projekta permanentnog obrazovanja na poziv

Jadranke Stojanovski iz knjižnice instituta

Ruder Boškovic.

Broj udruga gradana koje se koriste

prostorom i adresom Knjižnice za svoju

djelatnost u porastu je. Najaktivniji medu

njima su Zadart (likovni umjetnici) i Propela

(organizacija javnih priredbi, kao i udruga

Z.V.U.K.).

U Knjižnici su izlagali najmladi slikarski talenti i doživjeli svoja prva medijska

predstavljanja. Sudjelovali smo takoder u medunarodnim umjetnickim projektima

("Prokopavanje kanala").

Uz redovne poslove s korisnicima, koji

posuduju ili na razlicite nacine koriste medije, kroz

Knjižnicu je u nekoliko zadnjih godine prodefiliralo

nekoliko desetina tisuca gradana koji sudjeluju ili

posjecuju razlicita dogadanja u multimedijalnoj

dvorani, zavicajnoj zbirci i atriju. U Knjižnici se

uvježbava demokracija, tolerancija i dijalog. To je u

isto vrijeme mjesto Grutenbergove i elektronicke

galaksije gdje se prave prvi koraci i u

informatickom opismenjavanju.

11. Vanjski kontakti, aktivnosti djelatnika (strucno usavršavanje, seminari, stipendije i sl.)

I iz dalekog svijeta imaju nam što reci...

...i iz naše blizine nisu nam još sve rekli...


Djelatnik Mladen Masar proveo je tri mjeseca u Queens Borough Public Library

u New Yorku na stipendiji Instituta otvoreno društvo i same knjižnice domacina. Posjeta

istoj knjižnici Dajane Brunac 1999/2000 osnov je za produbljavanje meduinstitucionalne

i medunarodne suradnje.

Gosp. Paula Cunnea sa sveucilišta Napier u Edinburghu održao je predavanje za

djelatnike Gradske knjižnice, kao i za ostale, Znastvene i Knjižnice Filozofskog fakulteta.

Dajana Brunac sudjelovala je na ovogodišnjoj LIDAi u Dubrovniku.

Božena Rupcic u rujnu je sudjelovala na seminaru za klasifikatore u Zagrebu.

Knjižnicu su posjetile kolege iz Dubrovnika (30.04.), Rijeke, Šibenika, te Slovenije

(11.05.), Madarske (03.09.) itd.

Prihvat u dvorištu i okripnici kolega iz Slovenije i Madarske

Pet djelatnica s uspjehom je položilo strucni ispit. Djelatnice Odjela za djecu u

suradnji s udrugom Naša djeca posjetile su Djecji odjel Bolnice.

Doroteja Kamber-Kontic i Mladen Masar sudjelovali su sredinom mjeseca

studenoga na Seminaru o upravljanju u kulturi na Filozofskom fakultetu u Zadru

Ravnatelj Ivan Pehar stekao je u 2001. godini strucno zvanje višeg knjižnicara. U

prosincu 2001. prezentirao je Gradsku knjižnicu Zadar pred vijecnicima grada Rijeke.

Ujedno je sudjelovao kao clan na više sjednica Hrvatskog knjižnicnog vijeca pri

Ministarstvu kulture, kao i u više radnih grupa na nacionalnoj razini. Objavio je clanak u

casopisu “The Adriatic Bridge”, Uffico Stampa Comune die Ancona, pod naslovom

“Biblioteca pubblica di Zara – la biblioteca per il nuovo millennio”.

Dajana Brunac objavila je clanak: “Mi smo djeca vesela” - rad s djecom na Djecjem

odjelu Gradske knjižnice Zadar u Zborniku sa strucnog seminara “Djecja knjižnica za novo

tisucljece”. Dajani je takoder ponudena suradnja na projektu Network Teaching.

Vera Vitori predstavila je glazbenu zbirku Knjižnice na 3. danima specijalnog

knjižnicarstva u travnju u Rijeci radom koji ce biti objavljen u Zborniku. U rujnu je


boravila na 6. sjednici HCD u Zagrebu, a u studenom je u organizaciji Društva za

specijalne knjižnice Njemacke boravila u posjetu specijalnim knjižnicama u Njemackoj.

Knjižnicu su posjetile brojne osobe iz javnog života, pisci (Ante Gardaš, Ante

Perkovic, Pajo Kanižaj), politicari, kulturni djelatnici i dr.

Tijekom 2001.g. djelatnici Knjižnice primali su elektronske novosti o

suvremenom razvoju struke.

Nakon višekratnih planiranja i odlaganja, u 2001.g. nije nam uspjelo realizirati

planiranu konferenciju s kolegama iz Kosova a pod naslovom “Knjižnice u ratnom podrucju

– obnova i preustroj”.

12.Rad upravnog i strucnoga vijeca

U 2001.godini Upravno vijece Knjižnice održalo je šest sjednica na kojima su se

raspravljale i donosile odluke o upravnim, organizacijskim i financijskim pitanjima.

Strucni kolegij je na 8 sjednica raspravljao i donosio prijedloge o strucnim temama.

13. Problemi iz prakse

Na prethodnim stranicama nekoliko puta spomenuto je da je Knjižnica postala

mjesto susreta i okupljalište mladih. Nažalost, uz pozitivne razloge i aspekte koji prate

njihovo okupljanje, ne samo za vrijeme radnoga i izvanradnog vremena Knjižnice, poceli

su se manifestirati i multiplicirati negativni, subkulturni oblici ponašanja koja za sobom

povlace velika oštecenja inventara Knjižnice, zgrade i okoliša, a djelatnicima Knjižnice

otežavaju rad. Iz tog razloga uspostavila se i dobra suradnja s policijom koja nam

povremeno pomaže u kontroli i nadzoru. U destruktivnom ponašanju posebno prednjaci

grupa od desetak teenagera. Nažalost, sve više smo mišljenja da ce se vrlo skoro morati

angažirati cuvar koji ce nadzirati zgradu i okoliš Knjižnice u vrijeme kad su posjete

mladeži najbrojnije. Ovom prilikom usudujemo tvrditi da bi mladež manje uništavala

zgradu i vanjski inventar Knjižnice kada bi se za njih u Gradu predvidjeli prostori za

vožnju koturaljki i skejta. Ovim povodom ne možemo zaobici a ne spomenuti da se u

sklopu Knjižnice za mlade nudi dosta ogranicen prostor, cime se sužava mogucnost

izravne i ciljane ponude sadržaja koji su prilagodeni spomenutoj populaciji.

S obzirom na manjak djelatnika i organizacije dviju smjena do sada nam nije

polazilo za rukom okupljanje svih djelatnika Knjižnice, a da se ono ne ucini na štetu

korisnika. Ovako stanje teško ce se moci dugorocno opravdati ako se ima na umu


potreba povremenih okupljanja svih djelatnika radi potrebe analiziranja odredenih

strucnih i organizacijskih problema. Zbog gore navedenog razloga djelatnici moraju cešce

mjenjati radna mjesta što dugorocno stvara diskontinuitet u radu i površnu identifikaciju

s odredenom vrstom posla.

Iz istih, u prethodnom odjeljku izrecenih razloga (nedostatak sredstava, manjak

djelatnika) Uprava Knjižnice donijela je u rujnu 2001. g. Odluku da se do daljnjega ne

primjenjuje striktno Pravilnik o unutarnjem ustroju Knjižnice. Tako su umjesto pet

voditelja odjela odredena dva voditelja smjena.

I pored višekratnih pokušaja da se otklone svi nedostaci, kako je dogovoreno s

županijskom komisijom za tehnicki pregled u listopadu 2001. godine, do konca 2001.

godine nije nam uspjelo dobiti uporabnu dozvolu.

Financijski pokazatelj

Udio prihoda u 2001. godini

40%1.885.000,00

3%149.805,27

23%1.080.361,94

28%1.352.262,38

0%4.576,83

6%279.582,89

Sredstva Ministarstva kulture Sredstva Zadarske ŽupanijeSredstva Grada Zadra Vlastita sredstvaSredstva prenesena iz 2000. godine Ostala sredstva

Ukupni prihodi u 2001.g. 4.751.589,35kn

Rashodi poslovanja u 2001. godini

17%792.930,42

39%1.846.227,19

44%2.111.082,68

Izdaci za zaposlenikeIzdaci za kapitalne investicije (oprema i knjige)Ostali izdaci poslovanja (mater. troškovi)

Ukupni rashodi u 2001.g. 4.750.240,29kn (ostatak 1.349,02kn)

Preseljenjem u nove prostore, proširenjem ponude, dobrom programskom i

poslovnom organizacijom Knjižnica ostvaruje sve više vlastitih prihoda. To joj

omogucava da se iz tih sredstava najvecim dijelom pokrivaju materijalni troškovi kako bi

se korisnicima Knjižnice ponudila što kvalitetnija usluga.


Zakljucak

2001. god., unatoc brojnim problemima, bila je najuspješnija godina u povijesti

poslovanja Gradske knjižnice Zadar. Štedljivo, racionalno i svrsishodno.

Pravdajuci povjerenje gradanstva, poreznih obveznika ostajemo i dalje dinamicna

gradska kulturna institucija, okupljalište gradana, središte svakodnevnog kulturnog i

društvenog života. Veliki broj gradana Zadra i šire u Gradskoj knjižnici se osjecaju

integrirani, s njom se poistovjecuju i ponose.

Izvješce o radu Gradske knjižnice Zadar prihvaceno je na sjednici Upravnoga

vijeca održanoj 26. veljace 2002.godine.

U Zadru, 26.veljace 2002. godine

Ravnatelj Predsjednica Upravoga vijeca

Ivan Pehar, viši knjižnicar mr. Marija Obad


KAZALO:

1. Uvod...........................................................................................................................1

2. Važniji datumi ...........................................................................................................4

3. Osobna iskaznica Gradske knjižnice Zadar.............................................................6

4. Korisnici Knjižnice....................................................................................................7

5. Nabava.....................................................................................................................10

6. Obrada .....................................................................................................................12

7. Kapitalna ulaganja..................................................................................................12

8. Automatizacija.........................................................................................................13

9. Županijska maticna služba.....................................................................................14

10. Kulturna i promicbena djelatnost .........................................................................15

11. Vanjski kontakti, aktivnosti djelatnika knjižnice (strucno usavršavanje, seminari, simpoziji, stipendije, projekti i sl.)..............................................................17

12.Rad upravnog i strucnoga vijeca...........................................................................19

13. Problemi iz prakse.................................................................................................19

Zakljucak.....................................................................................................................21


(Prilog br.1)

Nekoliko naslova, podnaslova i citata iz novina:

q ZL, novogodišnji broj 2000/2001 Gradska knjižnica u novom ruhu - dogadaj

desetljeca

q ZR, 04.01.2001. Gradska knjižnica pokretac inicijativa koje su dale novo lice

kulturnoj slici Zadra.

q ZL, 10.01.2001. Rekord Gradske knjižnice

q VL, 10.01.2001. U jednom danu posudeno 3000 medija. Iako se 2500 posjetitelja

jednom mjestu u Zadru može dogoditi samo na košarkaškoj utakmici; zbog

nedostatka novca postoji mogucnost skracivanja radnog vremena Knjižnice

q ZL, 27.i 28.01.2001. Održan je još jedan u nizu sastanaka kulturnih djelatnika o

koordinaciji i boljoj prezentaciji kulturnih zbivanja u Zadru

q ZR, 08.03.2001 Najmladi zadarski izlagac … prvi puta izlaže u Gradskoj knjižnici

q SD, 08.03.2001. Okrugli stol o buducnosti zadarskog karnevala

q SD, 10.08.2001. Okrugli stol o položaju mladih u Zadru. Provala dugo potiskivanog

nezadovoljstva. Multimedijalna dvorana Gradske knjižnice bila je pretijesna da primi

sve zainteresirane za ovu temu.

q ZL, 13.03.2001. Zadrani zahvaljujuci 'Glazbenoj zbirci' iskazuju iznimno razvijenu

glazbenu kulturu.

q ZL, 11.03.2001. U Gradskoj knjižnici Zadar održana tiskovna konferencija hrvatskog

udruženja profesora engleskog jezika.

q ZL, uskršnje izdanje: U organizaciji Regionalnog ureda GONG-a u cetvrtak u

Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice održana tribina "Problem narkomanije u

Zadru", dok prof. Zora Itkovic porucuje: Problem ovisništva i narko mafije prije

svega je politicki problem.

q ZL, 26.04.2001. Uz izložbu slika Tamare Baždaric (12) u foajeu Gradske knjižnice

Zadar…

q ZL, 20.04.2001. Danas u Gradskoj knjižnici - Urbo ekološki savez poziva na

razgovor o funkcionalnoj obnovi

q NL, 17.05.2001. U Gradskoj knjižnici zaredali su se posjeti strucnjaka iz zemlje i

svijeta: Ugostili smo Slovence, a cekamo Madare

q ZL, 04.06.2001. Predstavljanje knjige dr. V. Srhoja

q ZL, 06.06.2001. Zbog nedostatka sredstava Zadarski info-vodic Mriža prestaje izlaziti


q ZL, 06.09.2001. Reporteri Zadarskog lista proveli jedan dan u posjetu Zadarskoj

Gradskoj knjižnici: “3000 ljudi dnevno u potrazi za knjigom”

q NL, 18.10.2001. Mjesec hrvatske knjige obilježava se i u zadarskoj Gradskoj knjižnici

- Od znanstvenih predavanja do video-projekcija

q ZL, 22.10.2001. Svaštarnica - druženje teenagera u Gradskoj knjižnici Zadar nakon

godinu dana održavanja sve je popularnija medu mladima

q SD, 27.10.2001. Nevjerojatan završetak originalne nagradne igre Gradske knjižnice

Zadar - Balon iz Zadra doletio do Zadranke u Vojvodini

q SD, 29.11.2001. Gradska knjižnica Zadar proširuje ponudu za korisnike - Okripnica

za tijelo i dušu

q ZL, 17. i 18. 10.2001. Poceo Tjedan stripa u zadarskoj Gradskoj knjižnici, u sklopu

kojeg djeluje i strip radionica

q ZL, 18.11.2001. U Gradskoj knjižnici Zadar otvorena izložba "Spara na glavi otocke

žene"

q ZL, 8. i 9. 12.2001. Predstavljen zajednicki program odjela za odgoj, kulturu i šport

Grada Zadra, Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije, Gradske

knjižnice Zadar i tvrtke Unibis iz Zagreba - Integrirani knjižnicno-informacijski

sustav Zadarske županije

1. uvod...specijalni korisnici domaci i strani turisti obiteljske iskaznice posjeta korisnika 2000....

Documents