o le sulu samoa

16
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IULAI 2013 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws To’atolu Tamaloloa ma le Alalaupapa - itulau e 11 Mafaufauga - itulau e 10 Toe maua le Mama Faaipoipo a le Toeaina O le a se leo o Tina ma Tamaitai? NELE MAFI OLOAPU ma FIAME NAOMI MATAAFA e uiga i le Mau a le Fono Tele: “Ina Soia ma ia Outou iloa o A’u lava o le Atua.” itulau e 5,6,7. “Hasi, o a’u lava ou te susunu olaina oe!” tau faaiuiu le tala i sauaga na oo ia Ioane Hasi. Tatala se Maota mo le Au Penisione O se Faamatalaga o le Tusi a Peteru O se suesuega lenei i tusi a Peteru e pei ona iai i le Feagaiga Fou. Pei lava ona silafia, e lua tusi oloo faamauina i lalo o le igoa o Peteru, ma o le tele o lenei pepa o le a mafuli lava i le tusi muamua, e faafaigofie ai se faamatalaga ma se suesuega. E faaautu lenei pepa i upu nei mai le 1 Peteru 4:13-14: “ae faapei ona tofusia o outou faatasi i tiga o Keriso, ia outou faaauau itulau e 13 Saunia e Rev. Ioane Petaia FS Vaoala, Matagaluega Apia Sisifo, Mafutaga ia Iulai 2013 O lona soifua o lana lauga lava lea O le faifeau na ia tusia le pese - Jesus! Name of Wondrous Love - o Viliamu Hau, o se faifeau Lotu Egelani logologoa ona tala. Sa faaigoa e tagata o le Epikopo o Tagata, (People’s Bishop), ona o lona femili faatasi ma tagata i le faiga o lana galuega, aemaise lava faaauau itulau e 12 itulau e 10 O tatou uma lava o penitala i le ‘a’ao tusitusi o le Atua, o Le oloo ia auina mai tusi alofa i le lalolagi - Mother Teresa O le vaiaso muamua o le Fono Tele 2013 na tatala aloa’ia ai i Malua se nofoaga fou, oloo faaali atu i le ata oloo i luga, mo faifeau ma faletua ua penisione. O le fale fou oloo i le itu agavale, e sosoo lava ma le Maota Fono lena oloo i faaauau itulau e 4

Upload: others

Post on 15-Apr-2022

16 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: O LE SULU SAMOA

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IULAI 2013

email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

To’atolu Tamaloloa ma leAlalaupapa - itulau e 11

Mafaufauga - itulau e 10

Toe maua le MamaFaaipoipo a le Toeaina

O le a se leo o Tina ma Tamaitai? NELE MAFI OLOAPU ma FIAME NAOMI MATAAFA e uiga i le Mau a le Fono Tele:“Ina Soia ma ia Outou iloao A’u lava o le Atua.” itulau e 5,6,7.

“Hasi, o a’u lava ou tesusunu olaina oe!” tau

faaiuiu le tala i sauaga na oo ia Ioane Hasi.

Tatala se Maota mo le Au Penisione

O se Faamatalaga o le Tusi a Peteru

O se suesuega lenei i tusi aPeteru e pei ona iai i le FeagaigaFou. Pei lava ona silafia, e luatusi oloo faamauina i lalo o leigoa o Peteru, ma o le tele o

lenei pepa o le a mafuli lava i letusi muamua, e faafaigofie ai sefaamatalaga ma se suesuega. E faaautu lenei pepa i upu neimai le 1 Peteru 4:13-14: “aefaapei ona tofusia o outoufaatasi i tiga o Keriso, ia outou faaauau itulau e 13

Saunia e Rev. Ioane Petaia FSVaoala, Matagaluega Apia Sisifo,Mafutaga ia Iulai 2013

O lona soifua o lanalauga lava lea O le faifeau na ia tusia le pese -Jesus! Name of Wondrous Love -o Viliamu Hau, o se faifeau LotuEgelani logologoa ona tala. Safaaigoa e tagata o le Epikopo oTagata, (People’s Bishop), ona olona femili faatasi ma tagata i lefaiga o lana galuega, aemaise lava faaauau itulau e 12

itulau e 10

O tatou uma lava o penitala i le ‘a’ao tusitusi o le Atua, o Leoloo ia auina mai tusi alofa i le lalolagi - Mother Teresa

O le vaiaso muamua o le FonoTele 2013 na tatala aloa’ia ai iMalua se nofoaga fou, oloo faaaliatu i le ata oloo i luga, mo faifeau

ma faletua ua penisione. O le falefou oloo i le itu agavale, e sosoolava ma le Maota Fono lena oloo i faaauau itulau e 4

Page 2: O LE SULU SAMOA

2. O LE SULU SAMOA Iulai 2013

O LE LAUGATUSI FAITAU: Salamo 126 : 1-6, Luka 4 : 18-19.MATUA: Salamo 126 : 2 & 3(2) Ona tumu ai lea o tatou gutui le featani, ma o tatoulaulaufaiva i le leo fiafia; onalatou faapea ane lea i nuu ese, Uafaia e le Atua mea tetele mo ilatou.(3) Ua faia e le Atua mea tetelemo i tatou; ua tatou fiafia ai.

MANATU AUTU: UA FAIA ELE ATUA MEA TETELE PO OSUIGA TETELE MO I TATOU. Pe na i ai se taimi na tumu ai gutuo Sãmoa i le featani, ma o tatoulaulaufaiva i le leo fiafia, ona o nimea tetele po o ni suiga tetele uafaia e le Atua i lo tatou atunuu? A tatou mafaufau loloto i le uigao upu a le fai salamo ua fai nei matatou matua, ona iloa ai lea o lematalua o ta‘otogã manatu. E fa‘io le lagona o le tagata Isaraelu uafaailoa mai i taga a lona gutu maaga a lona laulaufaiva, lona lotovivii ae i le Atua ona o lana tafeagaua faafo‘isia, ae ua faapena fo‘igutu ma laulaufaiva o nuu ese latouia. Ua faapea ane nuu ese, “Ua faiae le Atua mea tetele mo i latou.” E matuã tua le vivii a‘e o Isaraelue faafetaia ai lona Atua i lona alofafaapalepale ua toe a‘e ai la latoutafeaga; ae ua sili fo‘i pe amolimauina e ni isi tagata ma olatou talitonuina ai mea tetele uafaia e le Atua i lona nuu. I lefaatauaina ai i o tatou lagona leneifaapea ane o nuu ese pei ona pesele fai salamo, tatou te iloa ai uamolimau lava nuu ese ma ua tutupusuiga i la latou matamata ane ona omea tetele ua faia e le Atua i lonanuu. Pe le o ni faa‘ite‘ite ia po o niataata lafoia o le avea o nuu ese masoo o le Atua fai mea tetele i setaimi o mulimuli mai? O Sãmoa ole nuu ese; ae letioa pese leotele leleo o le fetalaiga faasaufaafale‘upolu a lo atunuu o Sãmoa,e faatatau i Taeao o le taunuu mai o

le Tala Lelei. O upu nei e faalogoinapea : O Taeao o le Tala Lelei iaIesu Keriso ua tuana‘i ai leapoapo o le moe te‘ite‘i o toa oSãmoa i le fia mauao, auã o leatunuu logovii. Ua mavae ai lelagivaletaua a ua lagimãina, uato‘a ai Taeao Lautiti o Aiga, uagase ai lavã o le tõtõvalea ma leutumalasia, a ua muãvae tutusaSãmoa i le agalelei o le AtuaSoifua. I le ua tatou ‘oa‘oa ai neii faleseu, ma tatou siva i lagitau,ma tatou saa i ma‘omalie ona ole Savali o le Filemu o le Atua, uato‘ai mai i o tatou laufanua. Ioe na tutumu fo‘i gutu o Sãmoaia i le featani ma o tatou laulaufaivai le leo fiafia, ona o mea tetele masuiga tetele ua faia e le Atua motatou talu le Tala Lelei. Ae se‘i toemafaufau tasi ane le Ekalesia ma leatunuu, pe lê o pei i tatou o Isaraelule ulua‘i nuu filifilia e le Atua, e lei tasi se taimi na fai ai e le Atua nimea tetele mo i latou ae faama‘a‘apea ma lê ‘au lagona? O le meamoni, e le i tasi se mea tele na faiae le Atua ia Isaraelu, ma o le ala leao le numera tele o le upu a le faisalamo. Ua le faapea “ua faia e leAtua le mea tele” ae ua faapea “ uafaia e le Atua mea tetele” E mafuaona ua lê tasi a ua atulasi ona faimea tetele lo latou Atua mo i latou.Pe a manatu i le lavea’iga o Isaraelumai le pologa lea i Aikupito, nafaato‘ilalo ai le malosi o le nofoaliipito i lotovii i le lalolagi o na onapo, le tupu o Farao na fai mai o ia ole Atalii o le La, ae na faapogisa ele Atua Aikupito ma matua leiloaai e le tasi le isi i aso e tolu. O feafoi na Atalii o le La, ae le i mafaiona tulai se Aikupito mai le mea nanofo ai i aso e tolu ona o le pouliuli?O le tala fai mai e mafai ona tagofiale pouliuli na aumai e le Atua ia ilatou. Se a le uiga o lea mea o lepouliuli e mafai ona tagofia? O lepouliuli ua galue ma gaoioi lonamalosi, ua tagofiaina ai ma suia lefaasinomaga o tagata Aikupito malo latou faasagatau i le fanau a leAtua. Na suia lava nofonofo i aso etolu e aunoa ma se tula‘i mai le meana nofo ai, a ua taofia ai fuafuaga

leaga ma moegase ai le faatu’i‘esema tõloa ai togafiti le lelei a Faraoma Aikupito, ae o le taimi lena oloo galue le mana fai suiga o le Atuae avatu le malamalama i ala o lanafanau. Auã o mala uma na tutupu iAikupito e oo lava i le oti o a latouulumatua uma, o faailoga uma ia omea o le a oo i soo se tasi na tefaalavelaveina le Lavea’iga a leAtua o lona nuu filifilia. O lonauiga, a galue le mana fai mea tetelepo o le mana fai suiga tetele o leAtua, ia le taofia e se tasi ina ne‘ii‘u ia te ia le toasã mamafa o leAtua. O le ala lea na tutupu ai malatetele ia Farao ma lona nuu. Aemanatua pea upu a Raava le fafinetalitane Ieriko na fai ane i tagataIsaraelu na auina e Iosua e asiasifaalilolilo i le nuu o Ieriko. Fai maia ia (Iosua 2:8-13)“ua oo mai looutou matautia ia te i matou”, “nafaamateina e le Alii le suasami o leSami Ulaula ona o outou”, “ma meana outou faia i tupu e toalua o saAmori…..na outou faaumatia”,“ona liusuavai ai lea o matouloto”,“aua o le Alii lo outou Atua ole Atua ia i le lagi i luga ma lelalolagi i lalo nei.” Ona mulia‘i leafaapea ane Raava, “se’i oulua tautomai…auã ua ou agalelei atu ia teoulua, ia oulua agalelei mai fo‘i ile aiga o lo‘u tamã.” O se mata‘utiaea o Isaraelu ma sona malosi ualiusuavai ai loto o nuu ese? O le faimea tetele o le Atua ae ua gaganaai le tagata nuu ese ua naamana‘iaina mea tetele ua faia e leAtua mo lona nuu o Isaraelu, matupu ai ma lona lava faatuatua uafaaleo ai lana toma‘aga ma letalosaga i le fiaola. Ae faauta iaIsaraelu le ‘au talitonu i le Atua malatou toe saafi ai ia Aikupito, onafaataamilomilo ai lea e le Atua lolatou o atu i le Nuu Folafolaina talulo latou le faatuatua. Sãmoa ma leEkalesia pelê, ou te matuã talitonui le tatau ona amana‘iaina fo‘i letalafaasolopito o le tuufaasolo maio mea sa tutupu anamua, samolimauina ai ni isi mea tãua, nafaaalia ai fo‘i le mamalu o le Atua ilo tatou atunuu i na ona po, e peifoi o Isaraelu, a o faasauni mai ona

Page 3: O LE SULU SAMOA

O LE SULU SAMOA Iulai 2013 3.

O LE LAUGAfaaatoatoa le totogo o malama o leOla Fou. O se tasi lenei o mea telepo o se suiga tãua e fia laugaina,ona sa tupu mai ai se tasimuafetalaiga po o se alagã‘upu a leatunuu e faapea; “Ua mavae mate‘a sa o Uila, ae ua tau‘avemaualuga sa o Moa” Na mafuamai lea ina ua lê toe faamamaluinasã ma tapu o se tasi atuafaaleaganuu na igoa ia Sãolevao poo Uila na tapua‘i i ai; ae ua liliu atunei ia sã i le tamaita‘i o Moa. O sãla o Moa, o le faaãloalo. O lefaamatalaga e faapea na matuã lêmafai ona faanãina le tagi o Uilapo o Sãolevao, ina ua lê toefaamamaluina ona sã; ma sa ta‘ualea mea i na ona po o le Soligãaitu.Na faai‘u fiafiaga o le Soligãaitu, ile susunuina o le fale o matua oSãolevao, o Ualotu maFulu‘ulalefanua; ae utu lonamalama e pei ona pine ai ia mea ile silafia o le atunuu. Ona fanau maiai lea o Taeao o le Pogisa ona o letau faanãnãina o Sãolevao, e peiona laulauvivilu ai le ‘aufaiuta male ‘aufaitofa i le Taeao na i Sauãatoa ai ma le Taeao na i Samanã. Peita‘i, o le tala fou o suiga, naa‘e fua lava ia Taeao o le Pogisa,auã ua mavae po o ua te‘a lava sã oUila po o Sãolevao, ae ua tauavemaualuga sã o Moa o le faaãloalo.E talitonu le mafaufau i le tãua teleo lenei talafaasolopito, auã o le meamautinoa sa lotolotoi ai le managalue fai suiga po o le mana fai meatetele o le Atua, ina se i ta‘ita‘i maiai Sãmoa e ala i nei suiga, auã anasuiga tetele po o ana mea tetele iona taimi fuafuaina. Auã o le suiamai i le tapua‘i i aitu po o leSoligãaitu, ae tauave i le faaãloalosã o Moa, o se tu lea ma se aga namatuã iloga ai tagata Sãmoa i lefaiva tautua matavela ma le‘au‘aunaga tautua toto, ma maua ailoa ma lona igoa o Sãmoa. Nafanau mai i lenei suiga o le olafaaãloalo se isi suiga tãua tele; o le

mavaeina lea po o le tofiaina lea ele Tupu Tafa‘ifã o Tui-Aana TupuaTuimalealiifano Iamafana, mo letama faaãloalo tautua tupu oVaiinupo i Sapapalii ina ia la sosooma ia i le avea ma tupu o Sãmoa.Na sosoo lea suiga po o lea mea telema le faataunuuina ia MalietoaVaiinupo le suiga aupito tele po ole mea tele aupito maoa‘e ma letaualoaina, o le taunuu mai lea o leAo ma le Malo na Taliilagi e peiona valo‘iaina e le atua fafine oNafanua i le sa‘iliga malo a lonatua‘ã o Malietoa Fitisemanu. LeMalo lea na to i ai sã o le vaatele oSãmoa, ma ua ifo ai le sau o lonaTupu Tafa‘ifã ma ona tamalii, maua faaao ai loa faalupega uma o leatu Sãmoa i le Atua ma Ana‘Au‘auna o le Tala Lelei. O lonauiga, o Sãmoa na tau‘ave i lefaaaloalo ona sã na ala ai onatalatofi ae lê talatau e pei o Toga,na tauave mai pea lava ia tu ma agafaaãloalo i le va faatupu, faatamaliima le faafale‘upolu se‘ia oo inataunuu mai alii misionare i Sãmoa,ma faigofie ai loa ona taliaina male filemu le taunuu mai o le TalaLelei i lo tatou atunuu. O ituaso neio mea tetele ma suiga tetele moSãmoa, e tutusa pau lava maIsaraelu auã na lotolotoi ai lava leAtua Silisili ese. Ae talofa e i le faamoemoe paiao le Atua na ia faia ai suiga ma meatetele mo i tatou, auã ua tatou ioeinama le lê toe fesiligia, le anoanoa‘io ni isi suiga ‘ese‘ese po o suigamatuiã, ua aiãina ma limata‘ita‘iinaai le soifua ma le ola o tatou tagata.O suiga i le taitaiga o malo maatunuu, o tu ma aga faalesoifuaga,aemaise foi o tulaga tau tapuaigama talitonuga faalelotu, ia ma le teleo ni isi suiga ua laupae faaleiloga iitu eseese o le soifuaga. E ui inafoliga ua tau i manû faatautaiga masailiga a ni isi, ae ua tula‘i mai foini isi suiga, ua faavovo tui õ, po oua alu faataa‘iga i ai tagata, talu letaufaasesê o foliga fe‘ilafi mai; aeua solo ai le falute ma tagi faa‘û aipei o se manutulu‘ia, le oi ma lepagãtia, le pogisa ma le i‘uvale uatautevateva ai le soifua au i luma o

o tatou tagata. O le mea moni, e lese upu e aveane ai, ua toatele fo‘ini isi ua toe salamo ane, a ua taunuuai le upu e masani ai le atunuu; “etoe tagi fua Vi a ua i le vaa o Leleli” talu ai le naunau i suiga e le oo iai le iloa ma le malosi. I le, ua i‘uai ina tatou taliaina lautele semanatu faapea, e le o suiga uma elelei atoatoa, a e lê leaga atoatoauma foi suiga. E mafua onafememea‘i le molimau, ona ua leaise ‘alofaga mai suiga, ae o le alolomi pea ia le apefoe, pe o le atatou o ai ia faapea, auã ua alii lematagi po o ua lê fai loto se tasi i lemea ua agai i ai le soifuaga talusuiga. Peita‘i, e matuã faamoemoelo tatou malutia ma le saogalemu,mai i ni aafiaga ogaoga o nei taifana‘e o suiga, i le vaai mamao male utauta loloto faatautai poto, emanumanu ai i le upega ne‘i tolovaei gaoã ma ma‘ama‘ã o le vasa onao le mana‘o i le i‘a, ae masaesae aima lê toe aoga le upega. MoIsaraelu lava latou, e le i mã lepologa i le tafeaga ma le saisaitia ipuapuaga sa taotaomia ai la latouaiã tatau. Ae na tupu ea mai fea lefaatafeaina, pe le o le faagalo ea omea tetele ma suiga lelei na faia ele Atua? Ioe ua lê manatua le ‘a‘aofaaloaloa ma le agalelei o le Atua,ona talu suiga ua latou faia e le ifinagalo i ai le Atua mo i latou, onatoasã lea o le Atua ma uafaatafeaina. Lenei la ua toefaafoisia ina ua mae‘a le fitusefulutausaga o le tafeaga, o ai la na tetaofia le gutu ua tumu i le featanima le laulaufaiva ua tumu i le leofiafia? O le uiga o le upu salamo ile gagana Eperu, o le Faapaleina poo le Faanofoaliiga o le Atua ifaaneeneega. Ia ‘oli‘oli ma ia tinole faaneeneega o le Atua. Ua tinomai suiga tetele ma ua faaolainaIsaraelu, e gugu la o le a? Efaatûtûgatã o le a ae lê augofie eauauna le Atua na faia suiga ma meatetele e manuia ai? O ai la a le fiavivii ma alagaina le faaneeneega ole Atua? Ae faapefea ona faapalele Atua i viiga a o tatou gutu ona olona fai mea tetele mai, ae tatou faimea simolo i ai, e le ona o lo tatou

Page 4: O LE SULU SAMOA

4. O LE SULU SAMOA Iulai 2013

matitiva ae ona ua oge vivii o tatouloto? Ua tatou le faafetai i meatetele na faia e le Atua na tatou feolaane ua i ai, ae ua tatou ta sui anamea tetele ia tatou suiga faafiailoama le fia tetelê o ni isi tagata. A lêtusa loa ma le loto o le isi tagatamea o loo faapelepele mataofimauina e talitonuga mafaatuatuaga, nofo loa ma sui i lonaloto ae faasisi i le Atua. Talofa i letagisã o le tagata le faamalieina, uale tuu i le Atua lana matafaioi o lefai o suiga ae ua nofo ma fai talu lelê faamalieina. Ua le ese lava leama le manatu na fausia ai le Olo oPapelu, na fai i le lagona lenei “iatatou faia fo‘i se mea e ta’ua ai itatou”(Kenese 11:4) Ua toatele leau fia tlã i le faia o suiga, ae vaaine‘i moni ai Pasikale le tusitalalauiloa o Farani i lana upu tautauae faapea “O suiga uma i letalafaasolopito o le atu sisifo(Western World) na mamanuina pena faatonutonuina i le ata o le isu oKaleopatera.” Na faapena le isu oIesepela le ositaulaga fafine a Paala.Na suia uma ai le malo o Isaraeluona o lona ma‘ema‘e e suia letapuaiga a le nuu o le Atua. Ae nafaalupe ese ai lona toalua le tupu oAapo, mai le sefulu ma le iva (19)o tupu o Isaraelu na taua o ia o letupu aupito sili ona leaga (the mostwicked king of Israel) O fea na iu iai Kaleopatera ma Iesepela,aemaise Aapo na avea ma tupu?Ioe, o le manogi o le ola saoloto ua

suia i ai e le Atua lona nuu mai lepologa, na ala ai ona tumu o latougutu i le featani ma o latoulaulaufaiva i le leo fiafia. Ae o lesaolotoga e fai ai ma auaunafaalogo i le Atua ma lana ta‘ita‘igaae le o lona lava loto. O suiga tetelema mea tetele na o le Atua na tefaia ae le o tatou ne‘i lefaaneeneeina le Atua ae fai motatou viiga o a tatou lava suigafaaletagata. A faamafola mai ‘a‘aoagalelei o le Atua ‘aua le talia i lelimamau ma le manatu faapito o letagata. Na liua gutu tagiauê oIsaraelu e avea ma gutu featani, nafaapena foi ona liua gutu ‘amu‘amuo Sãmoa ina ua taunuu mai le TalaLelei e fai ma gutu talitonu, ua faifo‘i le laulaufaiva faatuã‘upua malaulaufaiva leo fiafia. Faauta i meatetele e fua mai talu suiga ua faia ele Atua. Po o tumau ea la loutalitonu Sãmoa ua faia e le Atua nimea tetele i o tatou gutu faatuumanaua masani i le tautuua‘i ma lefaafetuu, ma o tatou laulaufaivafaapi‘opi‘o ua amio a‘i i lefaasausili ma le felaua‘i? Talu maianafea ua tupu ai ni suiga tetele ilou lava soifua faaletagata? Talumai anafea ua tatou amana‘iaina aini mea tetele ma ni suiga tetele uafaia e le Atua mo ta‘ua, auã o leaua tatou iloa na taunuu mai ana‘au‘auna sisina po o ana ‘avefe‘aui le 1830 e ala i le Vaalotu a le LMS,ma suia ai le tapua‘iga a Sãmoa i leAtua o le ‘Au Kerisiano? Ae le gatai lea, ua soosoo mai pea le taunuumai o nai isi uso i la le Tala Leleiua saga lagolagoina ai le Ulua‘i

Taeao o le mau ia Iesu le Alii Faaolama ua mafa Taeao ai Sãmoa i leOlataga. O featani pea ea la o tatougutu ma tumu pea ‘ea o tatoulaulaufaiva i le leo fiafia pei onasaafi ma alaga le leo faafale‘upolu, mapo o tumau pea ona moni nei upufaafale‘upolu? Mata e le i toe ala leapoapo o le moe te‘ite‘i o toa o Sãmoai le fia mauao ma le fia logovii i mea leaogã? Le au faafofoga e, na suia lava leAtua e avea ma tagata talu i ta‘ua ma ota leaga. Talofa i lona manumanu i lepalealii o lana foafoaga ua suia ai lonaSilisili ese ina ua ia liutino i le tinotagata ma ia amoina la ta sala uluã, aemagalo ma fai mo ta‘ua le ola. Ae aiseata te le taliaina ai ana suiga ma ana meatetele ua faia mo i ta‘ua? Auã ua taunuuia te ia le valoaga a le Perofeta o Isaia“Ua i ou luga le Agaga o le Alii auã uana faauu mai ia te au e folafola le TalaLelei i e matitiva; e faamalolo i e lotomomomo; e tala‘i le sa‘olotoga i letafeaga, ma ia pupula mata o e tauaso,e tuu sa‘oloto i e ua faasauaina, e tala‘ile tausaga e finagalo malie mai ai leAlii.” Ia fai i ta‘ua ma avefe‘au o anasuiga ma molimau atu ana mea tetele ile lalolagi. A i ai ni alofa ia Iesu, talosiata te le o tetelê atu nai lo mea tetele a leAtua, ne‘i o ta le ma suia ai mai le leagaae fai mo ta‘ua le faafanoga e faavavau.Na maliu Iesu Keriso ma ToetuManumalo mai le oti ma le tuugamauina ia suia ai le toasã o le Atua, ma faimea tetele ai lona alofa lavea‘i mo lota faaolataga. Talia nei loa suiga tetelema mea tetele ua faia e le Atua mo itatou. Ia manuia le Ekalesia ona o Iesu lotatou Alii. Amene. Misiperetiso Ivara (FS) EFKS SAMATAU

O LE LAUGA

Tatala se Maota mo le Au Penisionele itu taumatau. O le sauniga sataitaiina e le Afioga i le Taitaifonoo le Ekalesia 2012-2013, SusugaTauti’aga Senara FT., ma sa auainisi o le aufaigaluega i lea sauniga.Na ootiina le lipine e tatala aloa’iaai le maota e le tina matua le Faletuaia Sina Tuuau. Na toe faafouina atoa lea fale i sevaega tupe na pasia e le Fono Telei se tausaga ua mavae. O le fale lea

sa nonofo ai a’oa’o ta’ito’atasi e le’ifaaipoipo. Ae ona o lea ua faia senofoaga fou mo latou, le MissionCentre, poo le Nofoaga mo le Feauo le Tala Lelei poo le Upu, o lea uaavanoa ai lea fale e faataunuu ainaunauta’iga o le Ekalesia, e faiase maota e mapu iai i latou uamatutua ma ua malolo mai legaluega. Ua vaeluaina le fale, o levaega mo tina, ma le vaega mo tama

e talaloa uma ae le faapotuina. Uaiai ma moega, o fale e tua iai, ofaleta’ele, ma le potu malolo etalatalanoa ai. Pei lava oloo iai foi sefaamoemoe e ta’i mai iai se alaleo o leFono Tele, e malolo i latou o le afaaaogaina lea maota, ma faalogologoiai. Manaia tele lenei fuafuaga a leEkalesia, mo latou sa alu lo latou soifuai le galuega a le Ekalesia, poo legaluega a le Atua. Tatou te lefaagaloina le latou tautua ua afu mo leAtua ma lana Tala Lelei ia Iesu Kerisolo tatou Alii Faaola.

Page 5: O LE SULU SAMOA

O LE SULU SAMOA Iulai 2013 5.

Ina Soia, ma ia Outou iloao A’u lava o le Atua

FA’ATOMUAGA Ae ou te le’i agai ane e fa’ailoa ninai motugā ‘afa, e fausia ai se sao o leMafutaga a Tinā; i le mataupu uafa’aautu iai mafaufauga fa’aleagaga ole fono usu a le Ekalesia i lenei tausaga. Ae muamua lava ona ou faatalofa,ma ofo alofa atu, i le paia maualuga ole Ekalesia ua potopoto, i le afio i leTa’ita’ifono o le Ekalesia, e fa’apea fo’ile mamalu o le laulau o le Fono Tele,tainane le tapua’iga mau a le itū falepaia o tamā o le Ekalesia, le mamalu ole nofo a Komiti, faapea fo’i usugāfono mamalu a le nofo a matagaluegao le Ekalesia Faapotopotoga KerisianoSamoa. E ta liu fo’i ae popo’e, auā o lea ole a sosopo le manu vale, a’o ala lemafua ali’i. E tu fo’i ma le fa’aeteete,ona o le filifili o le vao sa, auā mata’upusilisili talatala gatā, ua a’afia i leneimataupu autu. E le fia fagotasagolegole fo’i se tasi, i lenei mataupuma’ale’ale, ae o le a taoto atu pea ia ile au fue loloa o le Tusi Paia, o le latoulea fatu aiga tausi. Ae tau ia ina ou pa’i i vai o le tama,i ni nai manatu fa’atinā, e fa’atatau i lemataupu ua folasia nei. E mafanafanafo’i le loto i le mautinoa, o lo’o tataloma tapuaia o matou faiva, e le Mafutagaa Tinā o le EFKS, lea ua avea ai somatou fa’atauva’a, ma o latou sui. I le vaai mamao i le aoao tetele, male tau sailia ai, po o gafea tonu o le aamata ai. Ua lagaia ai se manatu o leupu autu “Soia ia, ma ia outou iloa oa’u lava o le Atua.” O se vavao, o se upu taofiofi mase lapata’iga. O se upu tautino,mafanafana ma le loto tele. Ua le malaese lea ma le nafa ua faapito iai tinā, “ole pae ma le auli”. Auā o lana vavao, efa’asino ai, ina ia sagatonu ai le fanau.O lana fautua, o se upu taofiofi lea, pea siisii ma fesouaina lagona o le tamā.O lana tu’ualalo, o se ta’iala lea, etaofiofi ai le lagona, o le fememeai male lē mautonu. O lana papa’i atu, malona alofa fa’aalia, e mautinoa ai leto’amalie ma le mafanafana o se

mafutaga.A o ni nai fesili fa’atupu manatu, efa’alautele ai lenei mataupu.Aisea e tatau ai ona logosaia mafa’ataua e le Ekalesia lenei vavao?O a ni fa’ailoga e mautinoa ai ua iloae le Ekalesia EFKS “O a’u lava o leAtua?” E ui ina e matafelefele tafa o leneiautu, ae iai lava le taofi, soo se tagatalava fia i’u i le manuia se taumafaiga,o se faiva fo’i e fia ae ma le malo, po ose fa’amoemoe e fia tini manu. O leala lea e tasi, o le faalogo, nofo i laloma mafaufau, ma ia iloa le uiga o uputautino “o a’u lava o le Atua.”

A’o lea se iloa o Samoa o anamua, efa’atatau i le Atua? O le molimau a misionare o ē na olatou ulua’i solisoliina o tatou laufanua,e faapea, o tagata Samoa, o tagata atualasi. Auā sa fatofutofusia, aiga o nu’uma itumalo ma atua,. Sa atua i tagata iloga, o manu, o iama laau. Sa talitonu ma fa’amoemoe ile mana ma le iloa lilo o ō latou atua, efoia ai nisi o fa’afitauli na o latou feagai.E pei o gasegase, ma isi mea fa’afatiatamai. Sa i ai lo latou talitonuga e tinii mānū so’o se fa’amoemoe e masi’i, otaua, faagatama, o faatautaiga i le samima le vao, pe a tapuai ma fa’anōnōmānū i o latou atua. Sa o latou talitonu,e iai le malosi lilo i o latou atua, lemalosi e sili atu nai lo le tagata, efa’aeaina ai a latou taumafaiga.

Ae e a ona po nei? O le a so tatouiloa o le Atua?O le gagana ua masani ai le fa’alogo,ina ua taunu’u mai le tala lelei “Uasuluia Samoa i ave malolosi o le Tala ile Atua soifua.” Sa faigofie foi ona taliama fa’aofi le tala i le Atua o ali’ipapalagi, auā ina ua taunu’u mai o iailava lo tatou talitonuga i atua. E ui fo’iina e ese’ese atua na o tatou talitonuma tapua’i i ai ae o le to’atele sa o latoutapua’i ia Tagaloa-lagi, e pei o tala tu’ua le atunu’u. Ua manino nei le mata o le vai, ina

ua a’oa’oina o tatou tagata, ma ua otatou iloa lo tatou va fealoaloai ma leAtua. Ua o tatou talitonu ma fa’atuatuai le Atua o lē e ona le malosi uma lava.O le aga fo’i ma le talitonuga ua faafoeai so’o se tagata o le olaga Samoa, uaala ai ona mua mea i Matautu Sa, auāso’o se fa’amoemoe e amata ma fa’ai’ui le Atua e tau i mānū. Ua le o toe iai nei se taumatega, pemata o lagona mai i tatou e MATU’U,pe so’ona fa’aaloalo vale pe mata eliuliu alo mai fofoga o FE’E, ae pe ogatete fo’i le eleele, o tu ai AOA TELE,auā o lea ua o tatou tautino “ua oufa’atuatua i le Atua le tamā o lē e onale malosi uma lava, o le na faia le lagima le lalolagi.”

1. Aisea e taua ai ona logosaiama fa’atāua e le Ekalesia lea vavao?“Soia ia, ma ia outou iloa o a’u lava ole Atua” Ua le na ma le laina, le fesouainama le fetogia’i fa’aso’i o tuāoi, o le mautalitonuga ua lofia ai o tatou tagata lotu.Ua pei fo’i o le fafati mai o auma o legataifale, le o’o mai o tala’iga ese’ese,ae ua fa’atatau lava i le Atua lea eto’atasi. Ua ese’ese fo’i le faiga, ma lefa’atinoga o le tapua’iga. O isi, uapepese ma sisiva, o isi ua lagi mafetaliai fa’atauloto. O isi fo’i uaavaavau ma taualaga leo tele. Aefa’afetai auā o lea ua taoto i paga leagaga o le tapuaiga fa’a-EFKS. “O ētapua’i i le Atua, e tapuai ma le agaga,ma le fa’amaoni.” E tapua’i fifilemu. E oloolo pitova’a ma fa’anōnō mānū. E fa’aolooloma’au, ma fa’atalitali i le auai mai o leAtua. Ua tele ina tafea ese atu, tamafanau a le EFKS, i le fetuleni mai otalitonuga ese’ese. Ua lu’itauina fo’i,ma ua fesiligia e o tatou lava tagata lotu,le ola tautua ma le fa’atinoga o lo tatouola fa’atuatua. Auā, o le i’uleo, ua leo tele mailava i nei ona po, “ua fai mea so’o, faimea tele le Ekalesia.” Ua mamafa tuma ua tau le gafatia le ola tautua, ma leola fa’atino. Ae o le a sa tatou upu?

O le fautuaga fa’atinā, ua tatau neima ua matua onomea lava, ona sei otatou fa’alologo, nofo teisi ane i lalo,ma o tatou mafaufau, a’o fetalai mai,ma fa’ailoa mai e le Atua lona finagalo.Fifilemu, ma ia iloa, o le Atua lava nate faasoa mai, e le gata o lona filemu, a

Saunia e Nele Mafi OloapuSui Mafutaga Aoao a Tina

faaauau itulau e sosoo ai

Page 6: O LE SULU SAMOA

6. O LE SULU SAMOA Iulai 2013

o lona manuia ma lona tamaoaiga.

2. O ā ni fa’ailoga e mautinoa ai,ua iloa e le Ekalesia EFKS, “O a’ulava o le Atua?”

Ua a’oa’oina tagata o le Ekalesia ile fa’atuatua. O le iloa lea ma lemautinoa, o le iai o le Atua soifua. Uafa’amatalaina e Misi Palate (Pratt1911:122) O le fa’atuatua o le saili atui le loto fa’agae’etia, o le fa’amoemoema le fa’anaunau o le tu’uina atu o leloto atoa, i le uiga o le fa’alagolago,ma le fa’atalitali ma le fa’amoemoe ile Atua.

E ui ina o tatou le vaaia le Atua, ao le faailoga sili, lea ua mautinoa ai lotatou iloa o le Atua, o lo tatou talitonuma fa’atuatua ia te ia. O se ekalesia uafa’atumulia i le agaga o le Atua, e tupuai le fa’amoemoe, ma le fa’atuatua. Eiloa ai ona fa’atalitali ma fa’alagolagoi le Atua, o le ekalesia lea ua mautinoao lona iloa o le fetalai mai. Aua o a’u ole Atua.A’OA’OGA MAI LE ESOTO (Esoto14:13 – 14)O le tala i le tuliga sia a Farao ma lefanauga a Isaraelu. Ai lava o le mea

lea e tau, “O le lumāfale i le SamiUlaula, ae tuāfale i ‘au ma fitafita aAikupito.” Ua fefefe ma ua matatau lefanauga a Isaraelu, ae ua fetalai le Atuaia Mose, Fai atu ia i le fanauga a Isarelu,“Ia outou laulau tutu ma vaai atu i leolataga mai le Atua o le a ia fai mooutou i le aso nei. Auā o Aikupito iatou te vaai atu iai i le aso nei, tou te letoe iloa lava i latou i le fa’avavau. Auāo le a tu le Atua ma outou, aefa’alologo outou.” Ua fa’alologo Isaraelu, a uafa’aalia le Atua moni, ua fa’ailoa mai oa’u lava o le Atua.” Ua fano Aikupitoae ua fa’aalia ai le Atua fai vavega.Ina soia, auā o lea ua fa’aalia le silisiliese o le Atua. Ua le na o le vavao, ina ialaulaututu ma va’ava’ai, ae ua o latouiloa foi, le mana ma le silisili ese o leAtua. O le Atua na te fa’aola ma laveaii e fa’alologo ma fa’atalitali atu, i lonafetalai mai.

AOTELEGAA o tau faaifo le na’a loa, ma tau aoaomanogi o le lolo, auā lenei mataupuma’ale’ale, ae lagai pea i manatufa’atinā, nisi nei o fesili, e lu’itauina ailo tatou va feso’otai ma le Atua.1. O tumau pea ea i le Ekalesia, leagaga, le nofo tatalo, ma le fa’atalitalii le fetalai mai o le Atua, “ia outou iloao a’u lava o le Atua.”2. O atagia ea i le soifuagafa’atino, o ō tatou ta’ita’i, le aufigaluegafaifeau, a’oa’o ma tiakono, e o’o lava i

tinā, le iloa o le Atua?3. Ae ā o tatou tagata lotu? O iloaea ona nofo fa’atalitali, fa’amoemoe mafa’atuatua i le Atua, o lē e ona le malosiuma lava?O le mea moni, “Ua ola le vao iFagalele, ua peia le taualuga o Manua,auā ua lofia le ekalesia, ma o tatoutagata lotu, i fa’afitauli ese’ese ua tupuai le fememeai ma le atuatuvale.

A o le upu fa’alaeiau a le Atua iaMose, “Fai atu ia, i le fanauga aIsaraelu, ia o latou o atu pea i luma, ialaulaututu ma va’ava’ai, i le olataga efai e le Atua mo outou i le aso nei. Iaoutou fa’alologo, ae tau le Atua mooutou.

Le mamalu e, o le fono usu a leEkalesia, o lo matou lava tiute fa’atinā,o le tau logologo, o le fa’asufi ma lefa’amanatu. Ua le o iai se fa’amoemoeo tinā, e tusitusi lima, pe tilotilo masae,auā ua iai lo matou fa’atuatuaga, i e uatotofi ma valaauina. O le latou tofapaia, ma le utaga poto, e fa’atonutonufolau ai le sa, o le Ekalesia, mo lelumanai.

Tau ia ina sagai ane ai o le tai, i lelauliliuina o le tofa ma le utagafetu’utu’unai ae o tatou fa’anōnō mānū,ma fa’atalitali i lē na ia fetalai mai, “inasoia, ma ia outou iloa, o a’u lava o leAtua” Soifua ma ia manuia le Fono Tele ilenei tausaga.

Ina Soia, ma iaOutou iloa o A’ulava o le Atua

Saunia e Fiame Naomi MataafaTiakono Ekalesia Lotofaga

Matagaluega Lotofaga-Lepa-Aleipata

Ia Iloa le Atua

Autu o Mafaufauga:

Ia Iloa le Atua

Faatomuaga: Ua faataatia i pepa namuamua i lenei vaiaso le feau ole manatu autu o le Fono Tele,o lo tatou ola lea i le faatuatua.O le Atua o lo tatou maluapapa,o lo tatou sulufa’iga mai mea opagatia ai lo tatou ola, ae o lonamana e fo’ia ai faafitauli uma.

Ua faatepa tatou i le siosiomagao le tau faafefe ma le faatupupopole ua mafua ai le vavao ole lalolagi. Ua faapupula foitatou i le tele ma le anoanoa’i oaafiaga o le vavao. Ua atulasifoi ona saunoa Toeaina i uigaeseese o le “soia” e amata i lefaatonutonu malie se’ia oo inatapu a’ia’i. E taua foi lefaamanatu mai o le galuega faa-Ekalesia ma tagata faatuatuatatou te tali ma le toafilemu i

aafiaga o le vavao. Ua saunoafoi le sui o le Mafutaga a Tina ile nafa faapae ma auli o le tina itotonu o le aiga, nuu ma leEkalesia. Si ona siufofoga maluma lana pa’i faamafanafana etaofioti ai loto vavao ma nofofilemu ai e savavali i le finagaloo le Atua. O le fesili; O a mea ia uavavao ai le lalolagi? O a ia meaua tatou vavao ai? Ou te talitonuua mae’a ona tali i pepa uamavae o lenei Fono Tele aafiagae tele ua mafua ai le vavao o lelalolagi. Ae o lenei pepa ou tefia faatauaina lenei avanoa efaasoa atu ai ni lagona i aafiagao le vavao o le lalolagi ona o lemataupu i le: “Faataua tutusa e faaauau itulau e sosoo ai

Page 7: O LE SULU SAMOA

O LE SULU SAMOA Iulai 2013 7.

Ia Iloa le Atuatatau mo tagata uma e aofia aiTamaitai ma Alii. (Gender Equal-ity)

FOAFOAINA TUTUSA O LETAGATA Ua tatou iloa uma lava le talao le foafoaga oloo manino maina faia e le Atua le tagata. Uamalamalama foi na mua’i faia letane, mulia’i ona faia lea o lefafine. Ua atagia ai e na o le luaituaiga o le tagata na faia e leAtua, o le tagata tane, - ma letagata fafine, ae sili ona taua, nafaia uma lava le tagata Alii male tagata Tamaitai i le faatusapa’ia o le Atua e tusa onamolimau le Kenese. Atonu efinau nisi e taua atu le tagata Aliinai lo le tagata Tamaitai ona namuamua ona faia Atamu e leAtua. Poo le sa’o ea lea? Aepoo ai foi lava le ma’ema’e na iafausia le manatu e tuufaavasega ai tagata Alii o leItupa Malosi ma tagata Tamaitaio le Itupa Vaivai? Poo atagia eai ia mau le faatauaina tutusa otagata uma aemaise lavaTamaitai? Aua afai e leai, pe leo le mafuaaga ea lea o le tatousaga vavao pea? Ae le gata i lea, o lona uiga uatatou faamaopoopo mai i o tatoulotoifale le ola faailoga tagata.(Discrimination). O le a tumaupea le faapito o manu ia tasi, i lemanatu e sili atu Alii nai loTamaitai. O le a saga fesiligiaai foi ma le foafoaga tutusa a leAtua, ona tupu tele ai lea o levavao. E le natia lo tatou iloa uma mamalamalama i le TalaFaasolopito o Isaraelu, e iai taimina malosi ai le faitauina o Tinama Tamaitai faatasi mameatotino a se Alii. Womenwere the chartels/property ofman. Poo le uiga ea lea o lefoafoaga tutusa a le Atua? Aepe o moni foi lea tulaga e oo mai

i nei ona aso? Pe le o isi foi leamafuaaga e manatu faumalo aiAlii ua ia te ia le pule uma lavama le malosi na te faatonutonuma pulea ai Tamaitai?

AAFIAGA ONA UA LE TUTUSAONA FAATAUAINA TAMAITAI

*** Sauaina o Tina (Assaultand Battery) Ua faatupula’ia pea le sulufa’io Tina ma Tamaitai i le tulafonoatoa ai ma le Toomaga mo ePuapuagatia (Samoa VictimsSupport) ona o faiga saua a taneia latou lava ava. Ae sili atu lenumera o nisi tina ma o latouaafiaga oloo ufiufi faamanugasema gase ifo ai lava i tua lo latousauaina e aunoa ona alialia’e.Talofa e, ona ola oono ai lavalea ona o ia sauaga. E ioe lefaipepa e le mafai lava ona vaeale fala’o’oto o le a’oa’o mai o leTusi Paia o le tane o le ulu lea ole aiga. Ae vavao se manatu mani lagona ona e ao lava onavavao ma vaoia ia faiga saua,aua foi, a e iloa le Atua, e le o lefinagalo lea o le Atua le sauainae le tane o lana ava.

*** Pule le Uma (Incest) E tele faamatalaga e faatusaiai lea amioleaga o le sauaina etama o nai fanau pele, aemaiseo tama e fai’aiga faamalosi mao latou lava afafine. E faatusafoi i le laumei na te fanau mailaumei laiti, ona toefaasagasaga mai lea mafaatalitali e fai lana tausiga i lanalava fanau. Ua malomaloa levavao o le lalolagi aemaise lavaSamoa nei ona o le sauainafaaletatau o fanau pele. Poolagonaina ea le matuitui o levavao ona o aafiaga o fanauteine, ua avea lona mitamitagafaatamaitai ona o le amioleagama le mataga o lona sauaina - e

lona lava tama? E mafai ona oufaaupuina, ua toli moto lava lefua o lona teine muli, ae fai matiga tauave na te amoina i lonaolaga atoa.

*** Fai ’aiga Faamalosi(Rape) E peiseai ua faataaloga i vai,ua le utuva ona aliali mai iaituaiga o sauaga mataga efaasaga i le itupa o tamaitai. Pe‘ai ona o le malosi faaletino(physical strength) pe a faatusai le fausia e le Atua o le tamaitai?E tafili saunoa le itupa o alii onao le malosi ae tautalitali e naitamaitai i lo latou fausaga egalemulemu ma le gapepe atoaai ma le vaivai e le faatusaina ile malosi o alii. Ua vavao lelalolagi, ua vavao foi lo tatouatunuu ona ua tupu tele leasauaina ma ua faasolo ina lemaua se ola saogalemu otamaitai.

*** Tamaitai ma Upufai oMalo O le itulagi lenei o le Pasefikaua matauina le tulaga pito imaulalo o le aofa’i o tamaitai iUpufai o Malo. Oloo faapea nimau ma ni talitonuga e mafuaona taotaomia avanoa motamaitai i Upufai ona o ni tu mani aga faalotoifale o atunuu o lePasefika, atoa ai foi ma nitalitonuga faa-Ekalesia. O lonauiga, oloo iai pea le uiga faailogatagata ma le le tutusa o avanoamo le itupa o tamaitai. Ona o nei vavao ma onaaafiaga e pei ona tolaulauina, oute fia faatu le fesili: pe o tutusale faatauaina o alii ma tamaitaie le tatou Ekalesia? Lea foi ua ta’u mai e le FaiSalamo le fofo o le ola vavao -Ia iloa le Atua. Lea ua maninole mata o le vai, o le vavao uavavao mai, ma le fofo o le vavaoua ta’u mai, Ia iloa le Atua. Wemust know God.

Page 8: O LE SULU SAMOA

8. O LE SULU SAMOA Iulai 2013

IOANE HASI - Tama o le ToeFuata’iga - 1372 - 1415Hasi, o a’u lava ou te susunu olaina oe! Sa faaalia lava le inoino o Hasi iaPope Ioane XXIII ona o letogitupeina o agasala, ma lonaolaga agasala. Fai mai a ia e uigai le pope, “O le upu moni, o lepulega faale-pope ua tumu i mea‘o’ona. O ia lava o le anitikeriso, ole tamaloa o le agasala, o le ta’ita’io le autau a le Tevolo, o le lima oLusifelo, o le vale e faasalaina iseoli, ma o ia lava o le tupuavalivali e pei o se ‘ogalaau.” E toatele le ‘au tetee na ‘au faatasima Hasi e faaali atu o le pope o leanitikeriso. O le tetee na oo inamaligi ai le toto. O falesa autu e tolu satogitupeina ai agasala, na tutu ai nitagata i fafo, ma alagaina atu lolatou tetee i le togitupeina oagasala. Ae na vave lava onapu’eina ia tagata ma lafo i lefalepuipui. Ina ua faalogo iai Hasi, ona alu ailea o ia i le falepuipui e taumafai elavea’i i latou. Na taumafai foi o iaina ia faafalepuipui o ia e fai ma olatou sui, ona o lona talitonuga uaala ona taofia ia tagata ona o lolatou faalaua’iteleina o onatalitonuga. Ona folafola ai lea e suio le malo e leai ni faasalagamamafa e oo i ia tagata. Peitai inaua fo’i Hasi, ona faataunuuina ai leae i latou le faatonuga a le tupu, uafaasala i latou i le vavaeeseina o olatou ulu. Na matua vevesi le atunuu oSekisolovakia ina ua faalogo i leamea. Ua oo i le lagi lo latouma’ema’ea. Ua latou aveina ma lefaaaloalo tino maliliu o nei tagata ile faletapua’i i Peteleema, o ina nafai ai e Hasi le Misasa Maturo molatou. Mulimuli ane ona osofa’ia ai leae le motu o tagata le maota o le aai(town hall), ua fia fasioti i tagata iana latou faaoo le oti i o latou tagata.A ua sosola i latou ia i le tupu mose fesoasoani. Na matua ita tele letupu o Vakalava ma ‘ava’avau,“Tusa lava pe atoa le afe o nisi o

tetee, e faaoo lava le sala ia i latouuma ia, o le vavaeeseina o o latouulu. Ma afai e le lava nisi e faia leamea i le laumua o Paraka, o le aaumaia nisi mai isi aai oSekisolovakia latou te faia.” Ona o le aafia o ana tupe maua ile tetee a Hasi, o lea na liliu atu aile ita o le tupu ia Hasi. I le luluti otiga o lona ita tele, na ia talitonu aie na o Hasi lava lea o fai mafaalavelave i le avea o ia ma tagatamauoloa i le faatauina atu lea o letotogi mo agasala. Fai mai a ia,“Hasi, na o lou faatupu faalavelaveia a’u. Afai e le mafai e isi tagataona taofia oe, o a’u lava ou tesusunu olaina oe.” E oo lava i lemasiofo o Sofi ua ia le mafaia onafai o se mea e lavea’iina ai Hasi.

Ou te le amana’ia oe. O le a ‘ousaili fesoasoani i le Atua Ona o Hasi, lea ua tuulafoa’iina enisi sa fai ma ana uo, ma ua le fiafiafoi iai le tupu e pei ona sa iai i leamataga, oloo lagolagoina pea e iaia Uikilifi ma tumau pea lona tetee ile totogitupeina o agasala, o lea nafaaauau ai e faifeau maualuluga ole Ekalesia Katoliko le faamasinogao Hasi i luma o le pope. Na iai lolatou talitonuga e faapea, ona otuua’iga matuia oloo fai e Hasifaasaga i le pope, faapea lona teteei le togitupeina o agasala, o lea natalitonu ai latou, o le a manuia alatou fuafuaga tetee ia Hasi. I le Fono Faatonu i Roma i letausaga e 1412-1413, na folasia aii luma o le katinale ia pepa o tuuaigao Hasi. Na faia ai lava i lea taimi lefaaiuga a le katinale e faate’a Hasima le lotu. O lona faafa ai lea onafaate’a o Hasi ma le lotu. Na fai aifoi ma le faatonuga a le katinale afaie le oo atu Hasi i luma o le fono itotonu o aso e luasefulu, o le afaasaina ona toe faia ni faatinoga osauniga a le Ekalesia i le laumua oParaka, poo se tasi lava foi aai enofo ai Hasi, ma o le a le toe oo atufoi iai faamanuiaga a le Ekalesia.

O le tapu, o lona uiga, o le ‘aufaatuatua ua faasaina nei ona toefesoota’i ma Hasi i fesoasoani taumea’ai, meainu, feofoofoa’iga,talanoaga, fefaataua’iga,faaaogaina o fale, ma soo se tasilava mea. Afai e nofo i se fale, atoe alu ese, o le a le toe faia ai i leafale ni sauniga faalelotu mo aso etolu talu ona alu ese o ia. A oti, ‘auale tanuina. Afai foi ua tanuina o ia,ia toe ‘eli i luga. Ae le’i oo atu Hasi i luma o leafono. O le mea lea, na alagaina ailea tapu i Paraka, faatasi ai ma letaina o logo o malumalu tapua’i, male feulaina o moliga’o ia pepe, male fetogiina o maa aga’i i le mea oiai Hasi. Toetoe lava a toe tupu aifoi se isi vevesi tele ona o ia tapuna faia aga’i ia Hasi, ona ua alalagatetee tagata i le tapu ua faia epatele. Ona sosola ai lea o patelee sa’ili se mea e lalafi ai latou maile ma’ema’ea o le motu o tagata. Ona faia ai lea e Hasi se laasagae le’i faia lava e le Ekalesia Katolikoe oo mai i lea taimi. Ua talosagasa’o lava Hasi i le Atua ma Keriso -“o le faamasino sa’o ma le tonu nate silafia mea uma, faamalumalu,faamasino, folafola, ma taui ma lele faaletonu taumafaiga tonu a soose tagata.” O le fao lea na mulia’itutu’i lava i lo la eseesega ma lepope.

O le Leoleo Mamoe Uiga Faa-Tama E ui lava i le lavelave o nei mautapu, ae sa tumau pea ona lauga oHasi. Ina ua faalogo iai le pope,ona ia faia ai lea o le faatonuga inaia talepe i lalo le fale tapua’i iPeteleema. Na sauni lefaataunuuina o lea faatonuga a ofaia se sauniga e Hasi i le faletapuai i Peteleema. Peitai ona o lematua toatele o tagata sa auai i leasauniga na lauga ai Hasi, o lea natoe tuumuli ai tagata Siamani na oatu latou te talepeina le fale tapua’i,ua sosola ua fefefe ina ua faasagatau mai i latou o lagolagoina Hasi. Ua toe tau saili nei e patele se isiauala e faasalaina ai Hasi. A latouiloa se isi o ia lagolagoina Hasi, onalatou pu’eina lea o lea tagata, ave ise nofoaga malu puipuia, ma sasaai ia tigaina. A uma lea, ona tosolea i le mea e iai lona aiga, ma toe

faaauau itulau e sosoo ai

Page 9: O LE SULU SAMOA

O LE SULU SAMOA Iulai 2013 9.

IOANE HASI - Tama o le ToeFuata’iga - 1372 - 1415sasa ai a o vaavaai mai iai tagata. Sa matua faigata ia Hasi lefaatonuga ua faia e le pope o lefaasa o sauniga a le Ekalesia onatoe faia i le laumua o Paraka. O lemanatu o Hasi, o le leoleo mamoelelei, na te le tuulafoa’ina le lafumamoe i le taimi e lamatia ai lo latouola. Ae na ia talitonu foi, a nofo aipea o ia ma i latou, ona faateteleinaai lea o sauaga i le lafu mamoe, maoo atu lava i le fasiotia o le toateleo nisi o latou. Ona fai ai lea o lanafaaiuga, e ui lava ina matua faigataia te ia, a ua fai lava. Ona o le soifuao le lafu mamoe, faapea le

Faletapuai i Peteleema, faapea lelaumua o Paraka, o le mea lea, o lea ia solomuli ai i se isi mea. Ina uaofoina atu e tamalii, nopele, oPohemia (Bohemia), se nofoagasaogalemu mo ia, na ia talia malona lagona, o le tali lea mai le Atua. Ae tumau lava lona manao ina iaasiasi pea faalilolilo i le lafu mamoema faalototele ia i latou. O se tasi o uiga vaaia pea o Hasi,o lona le faagaloina lea o le tausiao le lafu mamoe i le itu faaleagaga,e ui lava ina malosi lona auai atu ifaiga ina ia toe fuatai ai le Ekalesia.O ia lava o se tama faaleagaga.

O Faifeau na Faauuina i le Fono Tele iMalua - 2013

Suafa Faletua Matagaluega

Afatia Afualo Talalelei FaasaleleagaAmosa Mikaele Solinuu Lotofaga/Lepa/AleipataArthur Talaga Gese Niu Sila i SauteFalaniko Sio Teleolealofa Apia i SasaeFarao Falana’ipupu Fualaau ApiaFaresa Faresa Mae’e FaasaleleagaFililagi Tau Tole’afoa Epenesa Apia i SasaeIakopo Faasalaina Mary ApiaIoane Aloalii Silaumua KuiniselaniIsaako Sefo Vinus FaasaleleagaIuma Ah Poe Ulalemamoe BrisbaneMomo’e Gaga’eolo Tagisia Apia i SasaeOlive Samuelu Maria Kolisi i MaluaOnosa’i Leapai Soo Toafa AanaSapati Tima Meiolandre ManukauSemikueva Su’a Florence Falealili i SisifoSiaosi Matai’a Samira ItuotaneTogafiti Tuaoimaalii Masae AukilaniUelese Mulitalo Rosita KuiniselaniTanielu Lava Greenlane ManukauVaigafa Paleono Ai’i Solonaima Lotofaga/Lepa/Aleipata

For Parents

Good parents do not al-ways produce good chil-dren, but devoted, dedi-cated, hardworking moth-ers and fathers can weighthe balance in favour ofdecency and the buildingof moral character. Everyword and deed of a par-ent is a fiber woven intothe character of a child,which ultimately deter-mines how that child fitsinto the fabric of society.

David Wilkerson

Page 10: O LE SULU SAMOA

10. O LE SULU SAMOA Iulai 2013

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

Toe Maua le Mama Faaipoipo a le Toeaina Alu le isi toeaina e fagota. Nofoai lava, nofo ai lava, pesepese mafaatalitali, te’i lava le toeaina i le se’ie le i’a o lana matau. Toso mai loale ‘afa i lona vaa. Ua pese fiafia letoeaina ua maua le i ’a ma leloomatua le la e faatali mai i lo lafale. E tau ui ese le matau ma legutu o le i’a, ae te’i ua pa’u ai lanamama faaipoipo, le mama na faataue le loomatua le la e faatali mai l lola fale. E tala atu le toeaina i leloomatua i le leiloa o le mama, aefai mai le loomatua, “E tua leaga

mea faapena.” Ua faanoanoa le toeaina. Toemafaufau loa e toe alu i le mea lavalea na fagota ai e lafo ai lana matau,atonu e maua ai se i’a o ia ‘aia lanamama faapea ai se mea’ai.Nofonofo, nofonofo le toeaina.Pesepese. Tautulemoe. Se’i lavae le i’a le ‘afa toetoe a mafiti ai i lesami le toeaina. Ao mai le ‘afa,aumai ma le i’a ua maua. Tago atuloa ua faamama le i’a. Ae faalogoatu, e malo le mea lea e tau iai lananaifi. E pena atu le i’a, o tuu mai ai

i totonu lana mama. Osooso loa ma le fiafia le toeainama tatalo leotele i le Alii ma faafetaiua toe maua lana mama. Ae te’i uasa’e le vaa, autofutofu ai le toeainai le sami. Toe tatalo foi lea le toeaina: “LeAtua e, o lea ou te tatalo fiafia atu ilau afio ona ua toe maua la’u mama,ae te nofo foi ma sasa’e lo’u vaa.”Ae tali mai iai le isi toeaina o fagotalata ane, “E te vaai atu lava e laitiitilou paopao ae te soona tulioso lavai luga.” Fai mai le toeaina, “Te le o tataloatu ia oe o lea ou te tatalo i le Atua.”Ae toe sau le tali mai le pogisa, “Ele o sasa’ea e le Atua lou vaa o loufaavalevalea lena ua sa’e ai.”

Mafaufauga Na toe tupu foi i le vaiaso lea uate’a. Na faasolosolo lava ona tututa’itasi atu tagata o lo matou aiga,ma alu le tagata ia ua moe, ae outago ua lafo isi fasifafie i le afi itotonu o le potu e faamafanafanaai le fale, ona ou nofo ifo ai lea ilalo i le nofoa faamalu lea ou te fiafialava iai, ma faitau la’u tusi mo seitula atoa. Na tau atu la’u faitau i nimafaufauga na tuu faatasi e se tasio faifeau misionare. Na toe faafo’imamao mamao lava i tua i nitausaga se tele ou mafaufauga, inaua ia ta’ua se ata tifaga e ta’ua o leLaau Tautua, (The Giving Tree).O le tala i se Laau sa alofa i setamaitiiti. Fai mai le tala, a o laitiiti lava letama, sa masani ona taupe mafaalue mai lea lala o le laau i lealala, ‘a’e solo i le laau, ‘ai fua o lelaau, moe i lalo o le paolo o le laau.O se vai taimi fiafia tele lea mo letamaitiiti, ma le laau foi ia. Samatua fiafia le laau i ia tausaga a olaitiiti le tamaitiiti. Ae ina ua faasolo ina matua letamaitiiti, ona tau leai ai lea o setaimi e taalo ai i le laau. Sa valaauatu iai le laau i le isi aso, “Se sau tataaalo,” peitai e tasi le mea uanaunau nei iai le tamaitiiti lea uamatua, o tupe. Ona fai atu lea o lelaau, “Ave o’u fua e faatau atu auae fiafia tagata e aai i ‘apu, ona mauaai lea o ni au tupe.” Ona ave ai lea

e le tama ‘apu ua faatau, maua aiana tupe, ma ua fiafia ai. E tele lava ni masina e le’i toe vaaile laau i le tama, ae na matua fiafiaina ua vaai atu o savali ane i le isiaso. Fai mai le laau, “Se sau tataaalo!” Peitai ua matua le tama,ua faamatua tagata, ua amatalelava i le olaga ma ona faafitauli.Fai mai le laau, “Tuu a’u i lalo, onaave lea o lo’u ogalaau e ta ai souvaa. Ona e folau ai lea.” Ona faiaai lea e le toeaina. Ua matua fiafiale laau. Ua mavae lea tausaga, faasolomai le isi tausaga, sau letaumafanafana, sosoo ma le taumalulu; agi mai afa, to mai foitimuga tetele ma lolo ai le fanua. Ao lenei lava e faatalitali le laau, onaua le toe vaai i le tamaitiiti, lea uatoeaina. A ua matua fiafia lava lelaau ina ua vaai atu ua faano’uno’umai le toeaina. Ua le toe fiafia i ni‘oa, pe folau i le vasa i lona vaa; uale toe fiafia foi e ‘a’e, ma taupe, mataalo; ua toeaina. Fai mai le laau, “La’u uo e, toelava o lo’u tafu’e lea e totoe. Ae ape ‘a e nofo ai i luga ma e malololelei.” Ona nofo ai lea o le toeaina iluga o le tafu’e o le laau, ma uamatua fiafia ai lava le laau. Sa ou vaavaai atu i le afi ma ‘oulagona lona mafanafana, mafaasolo o’u mafaufauga i lo’u olaga.E fia ni laau sa ‘ou ‘a’e’a’e ai, mataupeupe ai, ma ta ai o’u vaa, maou nofonofo ai i o latou tafu’e? Maou fiafia ai? Mai lava i lo’u tamaitiitise’ia oo i lo’u tagata matua? E

matua tele laau o le vao ma le fanuao tutu mai, ma faafiafiaina ai a’u. Omea e tele o le foafoaga na faia ele Atua, e tele lava ina ou manatumama iai. Ae tele lo latou tufatufamai ia te au i lo’u olaga, ma oumanuia ai. “Le Atua e, faafetai tele mo laauo le fanua na e faia.” tusia e Charles Swindoll, faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

To’atolu Tamaloloama le Alalaupapa Ua pei lava o sa’u uo mafana leala laupapa tuai. Ina ua faato’aamata ona ou savali ai ma laasia lealalaupapa i taeao uma pe a ou alui le galuega, a ou oo iai, e pei efaamanatu mai ia a’u, ua latalataona ou taunuu. E le’i tele ni aso talu ona ou uialea ala, ae amata ona tosina lo’umafaufau i tagata oloo latou savalialea alalaupapa i lea aso ma lea aso. O le Alalaupapa i le Motu o Rosa,o se tasi lea o alalaupapa i Potalanioloo faataga ai, e le gata i taavale,a o tagata savavali. E pei o letaule’ale’a talavou tamauli e ma tefetaui ai lava i luga o le alalaupapai taeao uma. O ona foliga auleleima atamai, e faaali mai ai foi lenaunauta’i i se mea o manao iai.Ona amata ai lea ona ou tatalo mo faaauau itulau e sosoo ai

Page 11: O LE SULU SAMOA

O LE SULU SAMOA Iulai 2013 11.

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

To’atolu Tamaloloama le Alalaupapa

ona vave lava ona ou tatalo mo letamauli, poo le tamaloa muamua.Atonu e mafua lo’u lagona lea, onae ui lava ina tele le koluse, ma foligamai e mamafa, a o lona tafu’e olootu i luga o se laupapa e fai ni onauili. O lona uiga e le o tau’aveinamo’i e lea tagata le mamafa o lesatauro. O le mea lena e faaletonuai lo’u mafaufau i le tagata lea malana koluse. A o le vaaiga na sili ona o’oo’o ifoni ona uiga loloto i lo’u mafaufau, ole tamaloa e nofonofo solo e leai sona aiga, ma lana maile. Emasaesae ona ofu, e ve’uve’ualona lauulu. O lona ‘ofu o se ‘ofu ole ami ua matua tuai lava, e ami foilona ofuvae ‘u’umi ma ona seevae.E uumi lona lauulu, e le’i amata onasina. E foliga mamafa lana ‘ato oloofaafafa i lona papatua. E ui lava efai si toatele o tagata o foligafaapea, e faafafa foi ni a latou ‘ato,e ve’uve’ua foi o latou lauulu mamasaesae o latou ofu, a o le mea eese mai ai le tamaloa lea, ona olana maile. E lapo’a uliuli, o leituaiga ta’ifau o le Lapatoa (Labra-

dor). O lea foi e faafafa e pei o nitaga a se solofanua le avega a lemaile. O le tamaloa ma le maile, efaaali lelei mai ai lava le felata’i o lemafana o le faigauo. E faafia i lo’uolaga ona ou mana’o ina iafesoasoani mai ia se tasi na tetau’aveina se tasi o a’u avega? Nafaaosofia a’u ina ia ou tatalo mo letaule’ale’a tamauli. O le tamaloama lana satauro sa amo aefaati’eti’e lona tafu’e i luga o selaupapa e iai ni ona uili, na faaalimai ai le le atoatoa ona faatino onafai o le fe’au oloo fia faaoo atu. A ole tamaloa e leai se mea e nofo ai,ma lana maile, le mea oloo misia ele toatele o tagata, o le alofa mafanafesoasoani. Se isi e savali i outafatafa ma amo se tasi o au avega,e aunoa ma le tomumu, faitio,augata, lelava, musu, ae savali lavai ou tafatafa ma tau’ave le avega,ma lua savavali faatasi. A o faaauau la’u savali i le olagaua tuu mai e le Alii, ou te talitonu etele nisi alalaupapa o totoe ou te le’isavalia. Peitai, o le a tumau pea ilo’u mafaufau a’oa’oga ua ou mauamai tamaloloa e to’atolu, ma lealalaupapa e laasia. tusia e Sandy Snavely faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

ia, ina ia manuia lona aso, faapeama lona olaga. Ou te faanoanoalava pe afai e iai se taeao ma te lefetaui ai i luga o le alalaupapa.Se’ia oo lava ina ma le toe fetaui.Poo fea ua alu iai? A o faapefeamai o ia? Se tama a’oga? Na i’ulana a’oga? Pe na ma’i i aso o letaumalulu ua le toe sau ai? Poo uafaatau sana taavale, ma ua le toesavali ai i luga o le alalaupapa, paua ti’eti’e ane i lana taavale ma oule iloa ai o ia? O lona lua o tamaloloa e seaseaona ou vaai iai, o ia lea oloo iatau’aveina se koluse u’amea i lugao lona tau’au, a o lona papatua olootautau ai se ‘ie o tusia ai upu nei,“O Iesu na te lavea’i le tagataagasala mai le malaia.” Ou te le iloa le mea e tau oso ailo’u manava pe a ou vaai i letamaloa lea. E le faigofie foi onaou tatalo mo le tamaloa lea, e pei

That’s Jesus sir, on the Cross! Years ago, on PrincesStreet, Edinburgh, with itsbeautiful setting, one of themany windows displaying arttreasures in beautiful paint-ings attracted the eye of apassing gentleman. He wasgazing intently at a paintingof the “Crucifixion”, with theSaviour extended on theCross, the multitude watch-ing. Mary and some othersstanding by. It had been along time since this man hadallowed any thoughts likethose suggested by the can-vas to enter his mind, but theartist’s portrayal brought back

the memory of long forgettentruths, and he was impressedand troubled. Suddenly, he becameaware of the presence at hisside of a little ragged laddiewho was also looking intentlyat the painting with its won-drous story of Calvary. “That’s Jesus, sir, on theCross. They nailed Him therewith that crown of thorns onHis head, and killed Him, sir.He was a good man, sir. Hedied for us, and that’s Hismother standing there, sir,looking at what they did toHim, sir.”

The gentleman felt a lumprise in his throat as the boycontinued - “And He died, sir,for our sins and they buriedHim yonder, sir.” It was too real, and the manturned away to continue hiswalk in Princes Street. He felta tugging at his coat tails.Turning round he saw the boywho had been telling the storystanding looking into his face.The boy blurted out breath-lessly, “I forgot to tell you, sir.I forgot to tell you. He roseagain, sir. He rose again.” from the book: Notes, Quotes, and Anecdotes by A Naismith.

Page 12: O LE SULU SAMOA

12. O LE SULU SAMOA Iulai 2013

O lona soifua o lanalauga lava leao tagata matitiva. Sa galue o ia moni tausaga se tele i vaega o le nuue nonofo ai le toatele o tagatamatitiva ma leai ni o latou fale, seiaoo ina tofia o ia e galue i Lonetonai Sasae, o se vaega foi o lea aai etoatele ai tagata matitiva. Sa galueo ia ma le loto maulalo ma lenaunauta’i ina ia faaleleia le soifuao ia tagata. O le toatele o tagata e le’i vaailava i se faifeau, poo se epikopo ilo latou ola, na maofa ina ua fai mavaaiga i le tele o aso, ia le latoufaifeau o Viliamu Hau, o filo malatou ma fesoasoani ma a’oa’o latoui mea latou te fai i aso taitasi. I le tausaga e 1888, tiga lava onale fiafia iai, a ua tofia lava o ia e siitiai le isi aulotu i Uekifili e fai ma olatou epikopo ina ua 64 onatausaga. E fai lea fesuia’iga ae le’i

leva ona maliu lona faletua. E le’ifaigofie ia te ia ona siitia mai le measa ola faatasi ai ma lona to’alua, ole a ia tuua foi ana uo e toatele matagata latou te masani. O le faamavaega ma Viliamu Hauna saunoa ai le taitai o le LotuEgelani o Viliamu Temo (WilliamTemple), ma na faaali ni lagona ele gata e mai ia te ia, a o lagonaoloo iai foi i tagata uma o le aulotu. “Tatou te iloa lelei o ia - iloa lelei itausaga e tele na tatou vaavaai aiia te ia, ma lona loto maulalo.Tatou te iloa lelei o ia - aua sa nofoo ia faatasi ma tatou, ma mativafaatasi ai ma tatou, ma galue motatou, ma e le lau maua ni tagatafaapea e galulue ma le filifiliga i segaluega ua tofia iai i latou. “Tatou te maua ni tagatafaamaoni ma le punoua’i. Tatou temaua ni tagata agamalu o latou

uiga e faaoso mai ai ia i tatoulagona ma talitonuga, o latou lavao ni tagata pa’ia o le Atua. Tatou temaua ni tagata e ui ina matutua, aetalavou lava o latou uiga, ma fiafia,ma loto mama, e ui lava ina telefaafitauli o le soifuaga. “I le, tatou te maua ni tagatafaapea i lo tatou olaga, peitai, tatoute le maua se tasi e maua uma aiuiga ia ua ou ta’ua, e pei ona tatoumaua uma ia Viliamu Hau. “A na tatou maua pea ni tagatafaapea e avea ma epikopo poofaifeau mo le Ekalesia, tafefe i sepupula malamalama lelei o le TalaLelei ia Keriso, ma le tau faia ai nilauga a faifeau. Aua o lona soifuagalue, ma ona uiga tausaafia , uigaalofa faatino, i aso taitasi, o lanalauga lava lea. E faatino i lonasoifua uiga ma a’oa’oga a lona Aliio Iesu Keriso. E le’i umi ona galue Viliamu Haui Uekifili ae maliu. E maliu aneViliamu, ua mae’a ona ia tusia niviiga o le Atua e 60, e aofia ai ma lepese , “Jesus, Name of WondrousLove.” mai le tusi: Then Sings My Soul tusia e Robert J. Morgan

faaauau mai le itulau muamua

O Faaalia uiga o lou Faaola i lou Olaga? O Sili e ona,ma laulauvavalelava i aso uma. E leai se aso ele ona ai. Ae na faaolaina o ia ise isi aso. A o le’i faaolaina o iama avea ma tagata o le Alii, safealua’i ma nofo solo, o se tagatainu ava e leai se faamoemoe oiai, leai se isi e alofa iai. O onauiga ona ma le ‘ele’elea o onalavalava ma ona foliga, ua aveama mea e le fia faalatalata iai seisi. Peitai, ina ua tuuina atu lonaola mo Keriso, ona suia uma ailea o ona uiga, ma ona foliga.Ua nofo i le fale e fai ai galuegafesoasoani a le lotu mo tagatamatitiva, ma tagata ‘onana male le amana’ia e nisi. O aso uma lava, e vaaia ai lavao ia o ia faia soo se galuega, petele pe itiiti, pe mama pe‘ele’elea, pe manogi leaga pemamafa, e fai lava ma le leai ose tala. O tagata onana e teleina faasuati i totonu o le fale ma

mea e momoe ai. E le’i ‘alo ailava Sili. E faasaga atu ua fufuluma toe faamama le fale. Otamaloloa e le’i ta’ele’ele i aso etele, e aumai i le nofoaga o lelotu ma o latou lavalava ‘u’u manamu leaga, e le ‘alo ai lava Sili.E faasaga atu ua talai lavalava,faata’e’ele, fafaga, mafaamomoe lelei i moega mama.Ma ia tausi lelei e pei lava o nitagata o sona aiga. O se tasi aso, ina ua uma sesauniga sa lauga ai le faifeau efaauluulu iai lenei nofoagalavea’i mo tagata puapuagatiama le le amana’ia, a o nonofomai le ‘au matutua lenei osulufa’i i lenei nofoaga o le lotu,e tele lava ina punonou i lalo olatou ulu ma le iloa ai pe omalamalama i le lauga pe leai,pe o latou lagona foi le upu ofolafola atu pe leai. Ae tu a’e iluga se isi tamaloa, ua savali

lemu mai i luma e lata i le mea olauga atu ai le faifeau. Sa tootuliifo i lalo, ma amata ona tatalo,ma tagi i le Atua ina ia alofa mafesoasoani mai ia te ia. Sa tatalotagi lava ma alaga i le Atua, “LeAtua e, fai a’u ia pei o Sili. LeAtua e, fai a’u ia pei o Sili. LeAtua e, fai a’u ia pei o Sili. LeAtua e, fai au ia pei o Sili. Sa faalatalata atu iai le faifeauma musumusu atu iai i letamaloa, “Ae a pe a e tatalo i leAtua ina ia fai oe ia pei o Iesu?” Sa tepa a’e i luga le tamaloa,pupula toto’a atu i le faifeau, mafesili atu, “Ae pei o Sili uiga oIesu.” O le a’oa’oga mai lenei tala, iaavea lou tagata ma ou uiga i asouma, ma lou alofa i tagata, mamea e pupula atu ai uiga o Iesuma fesili ai tagata fia faaolaina,pe faapea uiga o Iesu e pei o ouuiga - alofa,agalelei, lotofesoasoani, ma faamaoni. Tatalo ina ia avea oe ma sooo Iesu. Ma ia e soo ia Iesu.

Page 13: O LE SULU SAMOA

O LE SULU SAMOA Iulai 2013 13.

We are all pencils in the hand of a writing God, who issending love letters to the world. - Mother Teresa.

O se Faamatalaga o le Tusi a Peterumai le itulau muamua

olioli ai, ina ia fiafia outou ma le oliolitele pe a faaalia mai lona mamalu.Afai e upu leagaina outou ona o lesuafa o Keriso, amuia outou; auaoloo tumau ia te outou le Agaga ole mamalu, o le Agaga o le Atua.”

O ai Peteru lea na ia tusia leneitusi? O Peteru lenei o le soo o Iesu. Ole atalii o le tamaloa e igoa ia Iona,o lona uso Aneterea lea foi navalaauina faatasi i la’ua e Iesu e faima ona soo. Sa igoa muamua o iaia Simona ae na suia e Iesu iaPeteru o lona uiga o le papa (Ioane1:42) E faapea le tala o Peteru e mai leaai o Petesaita i le itu i matu o levai o Kalilaia (Ioane 1:44), mulimuliane fau lona fale i Kapanaumi(Mareko 1: 21,29), i le itu i sisifo ole vaituloto o Kalilaia lea na nonofoai ma lana ava atoa ai ma le tina olana ava, lea na faamalolo e Iesu ile ma’i vevela. (Mareko 1: 29-30). O se Iutaia na matua iloa i lanataleni o le faifaiva. O lana galuegalea ma ona agavaa faafaifaiva navalaau ai e Iesu aua e fetaui matalafeagai lelei mo le faifaiva itagata. (Marekio 1: 17 - “ Inamulimuli mai ia te a’u, ou te faiaoulua ma faifaiva i tagata.”)

O Peteru le Tusitala Na ioeina lautele e le uluaiEkalesia, ma nai seneturi mulimuliane, o Peteru lava sa tusia ana tusinei. Peitai e lei mamao atu nafesiligia ai lea manatu e le ‘ausuesue o le Feagaiga Fou. Ma o lemafuaaga, ona e maualuga tele maatamai le faaaogaina o le gaganaEleni i totonu o nei Tusi. Ma o sefaailoga e matua tele le silafia o lena tusiaina, pe a faatusatusa iaPeteru ua na o se faifaiva Kalilaia,e le o se tagata e ono maoa’efaapea sona silafia ma sonaaoaoina i le gagana Eleni e pei onatautala ai le lalolagi o le FeagaigaFou.

Ae ui i lea, oloo taua e Peteru i lemataupu e 5:12 o le tusi leamuamua, o lona uso a auauna iaSiluano/Sila e pei ona iloa lauteleai, o ia lea sa fesoasoani tele ia teia i le galuega, faapea le tusiaina onei tusi. Ai na aoaoina lelei Sila i legagana Eleni, e pei ona tusia ai leFeagaiga Fou. E le gata i lea, oloo manino i maumai le Tusi muamua, o Peteru lavale tusitala, o ana mau e uiga ia Iesuo tala moni i mea na vaai tino(experiences)iai a o mafuta ma lonaAlii o Iesu. E pei o mau nei:

* Na ia vaai tino ma molimaumanino i le faamoemoe ua ola leae ala mai i le manumalo o IesuKeriso nai e ua oti (1 Peteru 1:3 -“Ia faafetaia le Atua, le Tama o lotatou Alii o Iesu Keriso, o le nafanaufouina i tatou ona o lona alofatele, ina ia i’u i le faamoemoe uaola, i le toe tu mai o Iesu Keriso naie ua oti.”)* O Peteru o ia lava namolimau i puapuaga ma tiga o leAlii (1 Peteru 5:1 - “o a’u foi o letoeaina, ma le molimau i tiga oKeriso, ma ua tofusia faatasi i lemanuia o le a faaalia mai.”).* E manatua e Peteru poloaigaa Iesu ia te ia - ‘ia e fafaga i a’utama’i mamoe’ (Ioane 21:15-17),lea foi e na te ta’ua i le mataupu e5: 2 - “ia outou leoleo i le lafumamoe a le Atua o ia te outou, iatausi iai ma le loto, ae le o lefaatauanauina....) Upu nei na iafautuaina ai faifeau toeaina o leEkalesia i ona taimi. Tatou iloa uma le fulitua o Peterui lona Alii o Iesu i taimi o lonafaasatauroina, peitai ina ua toetu leAlii ma faaali i ona soo, o ina na toetutu ai lana moli, ma naunau ai ealu e tala’i atu le Tala Lelei mafaama’ai lana peni, aua anatusitusiga mo le ‘au uso Kerisianooloo sauaina.

O ai na tusi atu iai Peteru? Oloo taua lava i le fuaiupu

muamua o le mataupu muamua ilatou na afua ai nei tusi. (1 Peteru1:1 - “O Peteru o le aposetolo a IesuKeriso i e ua aumau ma uafaata’ape’apeina i Pono, maKalatia, ma Kapatokia, ma Asia, maPitunia.”) O aai oloo ta’ua, o aai oloo i le itui matu o Asia Itiiti (Asia Minor) efaapea o aai nei e lei afea e leaposetolo o Paulo, ma o tagata neio nuuese, e aofia ai ma nai tagataIutaia oloo faataapeape ai i ina (ex-iles of the Dispersion). O tagata foiua ta’ua o tagata aumau, o niKerisiano oloo faatafea ai, pei otafeaga a Isaraelu ma Iuta i ona poo Asuria ma Papelonia.

O le Taimi o nei Tusitusiga E manatu le au suesue o leFeagaiga Fou, na tusia e Peteru neitusi a o iai i Roma i le tausaga e 62poo le 63, taimi a o lumanai lonafaamasinoga ma lonafaasatauroina i le tausaga e 67TA(Tausaga Alii). Taimi ua toeaina aima ua afu lana tautua mo lona Aliio Iesu. Taimi tonu a o lumanai sauagaogaoga (persecution) a leemeperoa o Nero i le tausaga e 64.Lea na ia matua’ina ai le fusifusiafaatasi o tagata Kerisiano aesusunuina e fai ma moli efaamalamalama ai luma o lonamaota. O sauaga sa matua lailaiai soo se Kerisiano e uumau i lonafaatuatua i le Atua. A o lomalomala ia aafiaga tuga o le ‘Au Kerisiano,sa lei faigofie lava le siosiomaga napunonou ai i latou, lea e mafua aile naunau o Peteru e tusi atu efaamalosi’au ma faalototele atu iai.

O le lalolagi o Kerisiano na mafuaai nei Tusi Na mautinoa e Peteru o Kerisianooloo tusi atu iai, oloo matua lamatiai le fasiotia ma le sauaina ona o leTala Lelei. O e oloo tofotofoina itofotofoga e pei o le afi (4:12 pain-ful trial), pei foi ona aafia ai isi uso.O le faamalosi ’au mafaamafanafana a Peteru

1. O Iesu le faataitaiga E faafitu ona faaaoga e Peteru leupu tiga (suffer) poo le tigaina (suf-fering) e faatatau ia Iesu. 1:11;

faaauau itulau e sosoo ai

Page 14: O LE SULU SAMOA

14. O LE SULU SAMOA Iulai 2013

O se Faamatalaga o le Tusi a Peteru2:21,23; 3: 18; 4:1, 13; 5:1). Ma otiga o le Alii i ona puapuaga ma lonafaasatauroina, o se faataitaiga leleifoi lena mo le ‘au Kerisiano i tiga efeagai ma i latou. (1 Peteru 2:21 -“Aua ua valaauina outou ona o lealava mea; aua na tigaina Kerisolava mo outou, ua tuuina mai ai eia le faaa’oa’o mo outou, ina iaoutou mulimuli atu i onatulaga’a’ao”)

2. O le Mafuaaga o puapuagao Iesu. O le pogai o puapuaga o le Aliiona o le faaolaina o le lalolagi, e leo se mea na tupu fua, pe na le’ifuafuaina, ae o le faamoemoe paiao le Atua ua leva ona tapena maitalu le amataga ina ua toilalo letagata. (1 Peteru 3:18 - “Aua oKeriso foi na maliu o ia faatasi moagasala, o le amiotonu mo eamioletonu, ina ia taitaiina e ia o itatou i le Atua, na fasiotia o ia i letino, a ua faaolaina mai i le Agaga.”) O puapuaga o le Alii, ua taitaiinaai le tagata faatuatua i le Atua. Mao puapuaga foi la o le ‘au Kerisianoona o le suafa o Iesu, o puapuagae maua lona taui lelei ua uma onafolafola mai.

Avea ma tagata o le Atua Ta’ua e Peteru i le amataga lava,o Kerisiano oloo tusi atu iai o tagataaumau. (1:1) O lona uiga oKerisiano ua na ona aumau iinei ile lalolagi mo sina taimi ma lefaamoemoe e foi atu i le lagi le nuumoni ua folafolaina. O le avea lama tagata o le Atua, o le tuumuliese lava lea mai manaoga matuinanauga o le lalolagi ae taupati imea o le lagi, mea o le agaga,faavavau lo latou taunuuga. 1 Peteru 2:9 - “A o outou o letupulaga ua filifilia outou, o tupu maositaulaga, o le nuu paia, ma le nuuna faatauina mai e le Atua ina iaoutou ta’uta’u atu ana galuega lelei- o le valaau ia te outou nai lepouliuli e oo i lona lavamalamalama e matua ofo ai.” E le gata i lea, o le avea ma tagatao le Atua, e faamauina mafaailogaina i le fesoota’i faatasi o letasi i le isi.* Ua outou faamama i o outou

loto i le gaua’i i le upu moni, ua iu ile alofa faamaoni i le au uso, o lemea lea ia matua fealofani ai outouai le loto naunau (1: 22)* O le iuga lenei, ia loto gatasioutou uma, ia fealofani, ia alolofale ‘au uso, ia mutimutivale i le alofa,ia agalelei. (3: 9) O le sootaga o Keriso ma lanaEkalesia, ua pei o se fale ua fausialelei. E le gata i le sootaga o letagata i lona Alii o Iesu, ae faapenale isi Kerisiano i le isi Kerisiano. Ele tatau la ona faamata’uina leKerisiano faatuatua, aua o Kerisoo ia lava o le maa tulimanuaupitoaluga, le maa ua filifilia e tuui Siona, o tagata o le Ekalesia, omaa ola o le fale faaleagaga, o leau ositaulaga paia, e avatu taulagafaaleagaga e malie i le Atua ona oIesu Keriso. (2: 4-8)

4. O la i le Faamoemoe (Hope) O le faamoemoe e ogatotonu iaIesu, o ia lava na toetu (1:3), e toeafio mai (1: 7). O le faamoemoelava ua mautinoa. O lea afai uatatou tiga faatasi ma Keriso (4:3), efaapena foi ona tatou olioli faatasima ia i le manuia o le a faaalia mai(5: 1) Afai e faatulaga se aotelega omanatu o le tusi lenei a Peteru, olana autu lea - O le Faamoemoe(Hope). Fai mai le manatu a se tasitagata atamai o le Feagaiga Fou oJohn Stott, “Afai o Paulo leaposetolo o le faatuatua (Faith), oIoane o le aposetolo o le alofa(Love), o Peteru la o le aposetolo ole faamoemoe (Hope).” O lemanulauti lea mo soo se Kerisianooloo feagai ma sauaga, o leFaamoemoe lea ua mafai ai onalavatia faigata e ala i le onosai male faapalepale. Pei ona ui Iesu ipuapuaga, e faapena foi le tagatafaatuatua a o lei oo atu i le mamalu. E le taumate na tele se aoga o legaluega faamalosi a Peteru i le ‘auuso Kerisiano, o e na lamatia/aafiafoi ona o le Tala Lelei ia Iesu.Talitonu e faapea foi se sao o neitusitusiga mo i tatou i nei aso. e uiua te’a mamao ia fatia, ae ola peale lamepa o Afioga Paia a le Atuamo tatou foi Kerisiano.

Nai manatu faatupu manatu

Ua tatou le toe feagai ma sauagae pei ona aafia tele ai le uluaiEkalesia i na ona po, peitai oloo iaipea faafitauli ua fai ma lu’itau etofotofoina ai pea o tatou foiKerisiano i o tatou foi aso.* Faapefea ona tatou ola matali atu i o tatou siosiomaga maaafiaga e pei ona tulai mai i o tatoutupulaga; e ala i soliga tulafonomatuia e pei o le gaoi, fasi tagata,faomea, faapea le faaaogaina ofualaau faasaina?* Faapefea ona tatou tali atu inisi o tatou aiga, ua fulitua ma lelotu, ma ua fiafia i le olagafaasamasamanoa i Aso Sa ua le toeo i ni tapuaiga?* Ae faapefea le lalata mai ofaiga faasotoma o le fenofoa’i o letane ma le tane, o le tamaitai foi male isi tamaitai, ma faalala le aia tataufaaletagata e faaofi mai ai. O iafaiga ua ta’iga ai le lalolagi i nei aso,ma ua oia ai le aoaoga faale-TalaLelei.* Ae faapefea le talia o nisitalitonuga i totonu o le atunuu uatatou iloa e le Kerisiano, e pei foiona talia o le Mamona i totonu o leFES?* Ae a le tapenaina o lo tatousiosiomaga ina ia foia le sauaina otina ma tamaitai, o fanau laiti,faapea foi nai tagata lima vaivai male le tagolima?* Faapefea le va o le malo male Ekalesia, o faigofie ea ona taliale leo faaperofeta ma le tuualalo ale Tala Lelei i ni vaega oloofaaletonu? O nai manatu ia e faatupu manatumo lenei pepa ma le talitonuga esili atu nisi ‘oa e mafai ona outoufaasoa mai aua le atoaga o leneitaumafaiga vaivai.

Upu faaiu Toe aumai lava upu ia na autu iailenei pepa (1 Peteru 4:113-14) “ae faapei ona tofusia o outoufaatasi i tiga o Keriso, ia outou olioliai, ina ia fiafia outou ma le olioli telepe a faaalia mai lona mamalu. Afaie upuleagaina outou ona o le suafao Keriso, amuia outou; aua olootumau ia te outou le Agaga o lemamalu, o le Agaga o le Atua.

Page 15: O LE SULU SAMOA

O LE SULU SAMOA Iulai 2013 15.

O E UA MALILIUVita Malosi

1926 - 19 Mati 2013

O le afioga i le tiakono matua iaVita Malosi, e maliu ua 87 onatausaga. Sa soifua mai i le tausaga e 1926,ae valaauina mai le lagi i le aso 19Mati 2013. O se tina ua leva onaauauna i lona tofiga o le tiakono,talu ona valaau le Atua i le tama ole aiga. E oo lona matua i le 85tausaga ua faigata ona oo mai i lelotu, peitai sa vaaia pea le tumau olona faatuatua i le Atua. Mai talanoaga ma le tina lenei, salagonaina lava lona fia alu atu i lenofoaga e mapu ai, mai tigaina o letino. O se tina galue toe tumu i leonosa’i. Oloo faaauau pea le tautuaa le tina ia Vita e lona alo, le Afiogaia Malosi Asofitu, aemaise o ona alosa faatinoina le tausimatua ia te ia.O lona toe sauniga sa ou ta’ita’iina,sa faia i le malumalu, laugafaamafanafana le Susuga ia TeofiloPa’a’a. O le oti o le manuia lea, a o le olaua ia Keriso lea. Avea Vagana Talitonu FS EFKS Saleimoa

Lisi Moefili Masei Koria26 Iulai 1929 - 24 Fepuari 2013

Na soifua mai i Faletagaloa iTaoa, ae maliu i Tofuola i Saleimoa. Moefili o le tina matua, ua lata i le84 tausaga lona soifua. Sa faaauaue Moefili lo la tofi tiakono ina uatuumalo le Afioga i le tiakono oTaulapapa Pulalasi Masei Koria,se’ia oo i le aso na oo mai ai levalaau mai le lagi. O le matafale ale Afioga ia Moefili, o se matafalefaamaopoopo i mea fai a leEkalesia, ui ina na ola i le aiga iTofuola, aua sa tumau pea le tausimai e ona alo oloo aumau i fafo. OLisi Moefili o se tina agamalu toelaufofoga fiafia. O se tina ua levaona moomoo e fetaia’i ma lona Alii.O lona soifua ua ia Keriso lea. O lona toe sauniga sa faia i lemalumalu i Saleimoa, i le aso 24Mati 2013. Sa ou ta’ita’ina le

sauniga, a o le Susuga ia Paulo,Katoliko Roma i Lotoso’a, sa faiale upu faamafanafana. Le auauna lelei e ma lefaamaoni, ulufale ia i le fiafia o louAlii. Avea Vagana Talitonu FS EFKS Saleimoa

Sa’uila Vaetolu Pula18 Tesema 1952 - 20 Tesema 2012

O le Afioga Sauila Vaetolu, sasoifua mai i le aso 18 Tesema1952, ae faamanavaina anagaluega i le aso 20 Tesema2012. O se tiakono aoga tele i legaluega i Saleimoa, ona o anataleni e tele; tiakonofaamaopoopo i vaega uma o leEkalesia. O se tasi o faiaogafaipese i le aulotu, feagai ma lea’oina o pese ma le taina o lepiano. O lana taleni musika lea samaumau solo ai ona o le valaaumai iai o Ekalesia e tele i le AtuSamoa. E tele foi lona tomai ipese faale-aganuu, e pei ona iataulamua ai i le a’oina o le pesea le Ekalesia i Saleimoa mo le50 tausaga o le EFKS lea safaamanatuina i Malua i letausaga e 2012. E le gata i lea, o Sauila Vaetoluo se tiakono e faamaopoopo i leautalavou, aemaise pe a tapenale autalavou i ana faafiafiaga etele mai le Malo. o se tagata etumu lona loto i le fia auauna, uiina sa faafaigata lana auaunagae lona gasegase. A o se tiakonoe tauivi, e oo mai lava le valaaua le Atua, o faia pea le tautua ile Ekalesia e ala i le aufaipese.Oloo faaauau e lona faletua oMoa ma le fanau lona soifuatautua i le Ekalesia a le Alii. Olona toe sauniga sa ou ta’ita’iina,ae laugaina e le Susuga iaTavita Pulu le upufaamafanafana. Amuia i latoue ua oti, e ua oti oi le Alii. Avea Vagana Talitonu FS EFKS Saleimoa

Tuaiautanu Pulega1 Aperila 1938 - 15 Iuni 2013

Na soifua mai TuaiautanuPulega i le aso 1 Aperila 1938ae maliu i le aso 15 Iuni 2013. O se tiakono mataala galuesogasoga faifaato’aga faiatina’e. Sa avea ma ta’ita’i a oauauna i le Esetete Tausi a leMalo. Sa avea Tuaiautanu AhKau Chan Kau ma Komiti o leEkalesia i Saleimoa seia oo i lemaliu. O se tiakono e faamaonitautua lotu, ma o le mafuaagalea sa avea ai o ia ma failautusie vaaia faiga taulaga a leEkalesia mo tausaga e sili atu ile 15 seia oo i le tausaga e 1997.Oloo faaauau auaunaga a lanaafioga i le tiakono e lona tausi iaMouena ma o la alo. O au sataitaiina lona toe sauniga i lemalumalu i Saleimoa. Amuia e maua mai oloo faapeaona fai. Avea Vagana Talitonu FS. EFKS Saleimoa

Galuvao PeniaminaGaluvao

22 Tesema 1929 - 23 Aperila 2013

O ona matua o UtutauofitiGaluvao Ioane ma Tiresa MasauGaluvao. E toalima ona usotoalima foi ona tuafafine. Na faaipoipo atu ia Mataia PikiGaluvao. E toavalu ona alo, aeluasefuluiva fanau a lana fanau. Etoatasi lona alo o le a sauni atu neii le galuega a le Atua e ala i leEkalesia i Vailuutai, ae oloo tausagatolu i le Kolisi faafaifeau i Maluale isi ona alo teine. Ua 26 tausagao lona tofi tiakono sa galue ai i leEkalesia i Avao, seia oo mai lava iMaugafiafia nei. O se tama sa galuetele i le atinaeina o lona aiga, lonaalalafaga i Avao, e pei ona molimauai e ona uso ma tuafafine, le aulotuma le aiga. I la matou mafutaga i Maugafiafianei, sa tumau lana faala’ei’au, lana faaauau itulau e sosoo ai

Page 16: O LE SULU SAMOA

16. O LE SULU SAMOA Iulai 2013

ATA O E UA MALILIU

O E UA MALILIU

faafetai, ona o galuega atiae a leaulotu. O se tama tausi faifeau. Eagamalu ma filemu ona uiga. E levevesi vale foi. O ana tima’iga iate au, aua le fiu gofie, galuluemalolosi, e le faigofie pe taugofiele soifua atiae i soo se tiute maavanoa ua foai mai e le Atua. Etaua lou soifua galue, tima’i mafautua mo le lelei i luma, ma le atiaepunoua’i. E tuumalo Galuvao, ua

83 tausaga o lona soifua ma le famasina. O ona sauniga faaleaiga sa faia iMaugafiafia. Sa ta’ita’i lava e lonaalo faifeau o Mose Galuvao, mafesoasoani i ai fanau a ona tuafafinema si ana foi fanau oloo i le KolisiFaafaifeau i Malua. O ona toe sauniga sa ou ta’ita’i,faaulufale lona sa e Mose GaluvaoFS. Talosaga na saunia e Tavita FitiFS mai le Ekalesia i Avao, o le TusiPaia na faitauina e Irenio Feata

Galuvao PeniaminaGaluvao

Moefili Masei Koria

Galuvao Peniamina

Sauila Vaetolu Pula

Tuaiautanu Pulega

Tutuli tamaiti i leA’oga a le Faifeau

Tagaloa FS, o upu faamafanafanana saunia e le Susuga i le ToeainaFaatonu, o ia foi o le Taitaifono ole Komiti a le Au Toeaina, SusugaPeleti To’ailoa, ma faaiu atu ai ilona oliolisaga tumau i lona aiga iMaugafiafia. E galo gata matua,auauna e pei o Galuvao Peniamina. “Ua lua faatasi ma lo tatou Alii,o matou foi e malaga atu i ituasoua silafia e lo tatou Alii.” Tofa Soifua Galuvao. Setu Samitioata FS EFKS Maugafiafia.

Na fesili Perenise Fil ipo oPeretania ia Tiaki Kolosone, “O lea se togafiti e tatau ona fai efaaitiitia ai soliga tulafono (crime) iEgelani?” Tali Kolosone, “Avetamaiti i le A’oga Aso Sa a leFaifeau.” E le’i talitonu le Perenisei lea tala. Ona faamatala leaKolosone le iuga o se suesuega nafaia e Kilisi Tevi, na ia maua ai, maile 1800 i le 1850, na matuamaualuga ai le tele o soliga tulafonoi Peretania Ae na matua pa’umaualalo mai le vai taimi o le 1850i le 1900. O le a le mea na mafuaai? O le mafuaaga, o le matua

toatele o tamaiti na auina atu e olatou matua i A’oga a Faifeau. Eoo atu i le 1888, e tusa o le 75% otamaiti o Peretania, sa aooga iA’oga a Faifeau. Ae na amata maiai foi i lea vai taimi, ona toe pa’u ilalo le aofai o tamaiti o iai i A’oga aFaifeau, ma toe faasolosolo ai foiona toe alu i luga le maualuga osoliga tulafono i Peretania. O le a’oa’oga, e aoga le ‘A’oga ale Faifeau mo le faafaileleina o leamio a le fanau. A sii i luga letoatele o tamaiti e a’oga Aso Sa,ona pa’u foi lea i lalo soligatulafono.i le atunuu.