o le sulu samoa - home | cccs - …cccs.org.ws/images/stories/uploads/sulu_2013/2017/setema...o le...

16
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA SETEMA 2017 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws Se ata o le Mafutaga Aoao a Tina i le latou taalolo e Tasi le Miliona ma le Luasefulu Afe Tala, ma toga, i le Umusaga o le Fale Iupeli EFKS ma le LAFOGA A LE MALO saunia e Clay Emau Tofilau (A’oa’o I’u mai Malua) faaauau itulau e 2 “Ia faapea ona e vaevaeina o Sa Levi i le fanauga a Isaraelu; e fai mo’u o Sa Levi.” Faatomuaga: E moni ai le upu a le atunuu, e toe tagi fua Vi ua i le vaa o Eneli. E faapea se vaivaiga O le Lalelei i le Vaai a le Tamaitiiti (silasila Itulau mo Tupulaga)

Upload: ngotuyen

Post on 20-May-2019

314 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA SETEMA 2017email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

Se ata o le Mafutaga Aoao a Tina i le latou taalolo e Tasi le Milionama le Luasefulu Afe Tala, ma toga, i le Umusaga o le Fale Iupeli

EFKS ma le LAFOGA A LE MALOsaunia e

Clay Emau Tofilau(A’oa’o I’u mai Malua)

faaauau itulau e 2 “Ia faapea ona e vaevaeina o SaLevi i le fanauga a Isaraelu; e fai

mo’u o Sa Levi.”Faatomuaga: E moni ai le upu ale atunuu, e toe tagi fua Vi ua i levaa o Eneli. E faapea se vaivaiga

O le Lalelei i leVaai a leTamaitiiti

(silasila Itulau mo Tupulaga)

Page 2: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

2. O LE SULU SAMOA Setema 2917

EFKS ma le LAFOGA A LE MALOi le manatu ta’iala o le Mafutaga ale Matagaluega i lenei tausaga. Ile talitonuga, ua tautua’upega sefinauga, aua o lea ua faalava leamoa, ua mae’a ona pasia e leKapeneta le totogiina o lafoga afaifeau tausi nuu ua tafea ai iUtuma’au le finagalo autasi o leEkalesia Aoao e ala i lana FonoTele i lenei tausaga, ma pei ai o setimu e pa’u i le tua o le pato, ifinagalo o le malo se talosaga a leEkalesia na tuuina atu, e matuateena ai lenei manatu. Ae ui i lea, atonu lava o le a iaise aoga o se vaivaiga o lenei pepa,e faatupu manatu, e aoga foi emaua ai se lagona, i le autu filifiliao lenei mafutaga.

EFKS: E leotele pea le leo o le uluaitaeao o le Tala Lelei, le taeao naiMataniu Feagai ma le Ata, ina uasuluia laufanua o le Tooa, a osilamio Mago ma Luasi’ufanuafaapea le Usoalii, i le pupula uigaese o le malamalama, ua faitatalaai le savili ma fe’avea’i le tala, sefai mai ua talia e le Malietoa le TalaLelei ia Iesu Keriso. A ua taunuu ai valo’aga a letama’ita’i vavalo i le sa’iliga maloa le Malietoa, e faatali i le lagi seao o lou malo. Upu malu ma lemalie na malele ai le tupu o Sa-moa, ou te alu ifo i le eleele mapapa ma mamalu, ae tasi lava letupu e tapua’i iai Samoa, na o leAtua. E ui la i le loaloa o aiga tau tupuo Samoa, a ua matua lava le tuu ile aufaigaluega totofi a le Atua, uato iai ma le matu palapala, o le“Susuga” a le Malietoa e susugaai, ua ta’u o le feagaiga, le faaeaeaa matua ua lagomau mai tiasa, ilatou sa asaina le gasu o le taitaeao. Le taunuu mai o le lotu leaua iloa i nei aso o le EFKS i le

mai le itulau muamua tausaga e 1830, le taeao fai maifailauga o le atunuu, o le taeao nautu ai le toto masaa.

Lafoga a le Malo O le lafoga o se tasi lenei o alagatupe a soo se malo o loo fesoasoanii lona atina’e, o se sao o le tagatafaigaluega mo le atina’e, uafaatulafonoina ma ua vavaeeseinamai e le malo. Mo Samoa lava ia, e tele ituaigalafoga eseese, ae o nisi nei o lafogao loo tele ina laugatasia aitagatanuu uma.* PAYE - lafoga a tagatafaigaluega.* VAGST - lafoga faaopoopo iluga o oloa ma auaunaga; (lafogalenei e totogi e tagata uma e aofiaai ma faifeau).

Lafoga i le Feagaiga Tuai I le molimau a le Feagaiga Tuai,o le tele lava o lafoga o loo ta’ua ele o ta’ua ai lava ni lafoga moOsitaulaga poo Sa Levi. Ua na otagata taito’atasi lava o loo ta’ua etotogiina lafoga aemaise lavalafoga sa faia mo le fale fetafa’i ole faapotopotoga (malumalu) e peiona faamauina i le Esoto 30:13-14,(lafoga mo le fale fetafa’i,faaigoaina foi o le lafoga mo letogiola). E eseese lava ituaiga lafoga o loomolimau iai le Feagaiga Tuai, auaua le na o lafoga mo le malumalue pei ona faaaogaina iai le sekeli(ituaiga tupe sa faaaogaina i ia onapo), ae ua aofia ai foi ma isi vaegaua i le li’o o lafoga. Ituaiga olafoga (Forms of Taxation in OT),o le puleaina o fanua (control ofland) e pei ona faamauina i leKenese 41:41 (tuuina atu e Faraoo le puleaina o fanua o Aikupito iaIosefa). O nisi o lafoga ua aofia aile faamalosia o tagata e galulue(forced labour) e pei onafaamauina i le:-

* Esoto 1:12-14 (Aikupito maIsaraelu* 1Tupu 4:7-19, 22, 28 (Tasi leatulaga na oia ai le nofoaiga aSolomona ona o ana lafoga ia satele ina pologa ai tagata o le nuu).* 1 Tupu 5: 13-14* 1 Tupu 9: 20-21 Ua aofia ai foi ma lafoga momalo. Ua avea nei lafoga e ola leleiai le malo, aemaise lava le aumaualuluga ma taualoa o lesosaiete. A faato’ilaloina e malomalolosi malo laiti ma vaivai emoomia ai loa ona totogi lafogamai malo ua faatoilaloina.* 2 Tupu 15:20 (Totogi atu eManaema le tupu o Isaraelu tupeia Asuria)* 2 Tupu 24:13. (Ua avatu eIoakina le tupu o Iuta tupe ma meauma ia Papelonia.* Esera 7:24 (O lafoga ia Peresia,a o nei lafoga, sa le aofia ai i latoue galulue i le malumalu, lea e aofiaai ma ositaulaga.) O taulaga ua faatino e pei onamolimau iai le Feagaiga Tuai, emaualuga i le talitonuga, o le tasilea o vaega o loo aofia i lalo o leli’o o lafoga. Aua o vaega ua umaona faatulafonoina e faia mo leAtua. O lafoga ua uma onafaatonuina e le Atua lana auauna oMose ina ia faatino e le nuu. Ovaega e aofia ai le taulaga poolafoga o ulua’i fua, (Esoto 23:19).O uluai fua o faatoaga faapea mamanu ia e aumaia lea i le fale o louAlii lou Atua. E manatu nisi o lelafoga lava lenei ua faaigoaina ole sefulua’i poo le sefulu pasene.(Teuteronome 16: 16-17). E tataui tagata uma ona iai sa na mea eavatu, ia fua i mea ua foa’i e le Aliimo le tagata. E ui lava la i neilafoga poo taulaga, ae o loomatilatila mai ai le le aafia ai o SaLevi ma ositaulaga i nei lafoga.Aua o taulaga poo lafoga o uluai faaauau itulau e 4

Page 3: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

O LE SULU SAMOA Setema 2017 3.

O le Lauga

faaauau itulau e 4

saunia eKaranita Petaia FS

Kolisi Faafaifeau i Malua

O le Lauga i le suafa mamalu oleAtua le Tama, le Alo ma le AgagaPaia, Amene.

Tusi Faitau: Filipi 2: 19-29

Matua: Filipi 2: 19 & 20

“Ou te faamoemoe i le Alii o Iesuou te vave auina Timoteo ia teoutou, ina ia fiafia a’u nei foi, pea a’u iloa se tala ia te outou; auâ ele o ia te au se tasi ma te lotofaatasi, na te tausia faamaoni meae manuia ai outou.”

Manatu Autu: ‘Olioli o legalulue faatasi’

O le tofā loloto ma lefaautautaga poto faa-Samoa emolimauina lea i saofa’iga a mataio se faiga nuu lelei. A tutupufaafitauli tugā i totonu o le nuu esoalaupule e le fono a matai - ematua fefulisa’i e finagalo o lefono aua e matuā sua le aulapa utama le aulapa tai - o le faamoemoeia maua le autasi o le finagalo o lefono, i se faaiuga mo le mataupu.O le manatu i le poto lea faa-Samoa, e tatau ona autasi. E lefaia se faaiuga i le toatele o ēlagolago na i lo ē tetee i se iuga(Samoan wisdom does not settlefor a simple majority) e faapei onai ai le faa-temokarasi lea uataitaiina ai le filifiliga o faigamaloa Samoa. E faapei foi ona i ai le faiga ofilifiliga a le EFKS (the majorityrules)O fea e mafuli i ai le finagalo o letoatele, o le pule lea e fai ai le

faaiuga. Afai e 60% e lagolago ae40% e tetee, e faia le finagalo o le60, ae tuu ai pea le finagalo o letoa 40. O le faiga faa-Samoa, e tatau onaautasi. A uma le aso e le’i maua setasi, moe le toa, taeao a’ena, saumālama ma aumai manatu fou. A moe le toa, e moe manatunatu,e tatalo i le Atua e aumai lefaasinoga, ia maua le autasi, iamaua le loto e tasi. (E i ai le moe/tofa, fesili i tuugamau o tuaa male fonomaaitu). A i ai nisi e faauliulito lo latoutaofi, ona agai lea o lauga a ē uafulisia e faasufi le tofa e ‘au mai ile mea ua i ai le toatele. E leai foi se isi e faalotolotolua,e ta tau lava ona manino loufinagalo pe iinei, pe iinā. Peiseaio le lagona, pe sao pe goto ifo lotatou vaa, a o loo tatou i ai faatasiuma ai lava. Ou te le faamatala nei lenei meaona ua ou manatu o se mea ua sililea ona lelei. Auā e i ai nuu uavaeluaina ai lava, ona o le lē mauao se finagalo autasi. O isifaiganuu, ua faate’a ai lava isi inaia maua lava le autasi lea – tuli esele tagata e ‘auese lona finagalo,ona totoe ai lea na o ē aufaatasi.A o le mea e fia tulimatai, e foligamai a tutusa loto o tagata, onafaigofie lea ona faatino o sefaamoemoe – po o se galuega,taaloga, vaega faaupufai, e oo lavai filifiliga ma faaiuga fai a leEkalesia. A loto faatasi, manuiafoi lo latou faamoemoe E mafua foi ona loto faatasitagata, ona ua latou talitonu, o lemea lea ua malilie e fai, o se meae tatau ma aoga mo i latou uma. Amaua loa le finagalo autasi lea, ematuā faigata lava e se isi malosiona toe suia. Poo ā foi ni faigatama ni faafitauli e fetaia’i ma leafaamoemoe, e finau pea ma tumau

le taofi ina ia ausia lava lefaamoemoe. O le manatu o Paulo i le tusi i leEkalesia i Filipi, sa tatou faitauina,ua maua lona olioli ina ua iafaalogo o loo loto gatasi leEkalesia i Filipi, ma le auuso i legaluega e i ai le alii o Timoteo leae tā’ua e Paulo e pei o ia o sonaatalii. Fai mai Paulo, e leai se isitagata e loto faatasi ma ia e pei oTimoteo. E na te tausia ma le alofale Ekalesia i Filipi e pei ona sa faiae Paulo. O Epaferoti ua ia tā’ua o lonauso na la galulue faatasi, o lē na latau faatasi. O ia lea na sau maiFilipi e aumai meaalofa ma le talafiafia mai Filipi, o lo o latoumanatua le aposetolo o Paulo itaimi o ona puapuaga. Na alu anee momoli le meaalofa mo Paulo aegasegase ai sosoo ma le nofo ai etausi Paulo a o lo o naunau e fiafaatasi atu i le auuso ma le galuegai le Ekalesia i Filipi. O lo o maninoi lea mea, e tiga le sauāina o le auKerisiano, ae o lo o tumau pea maloto faatasi i le galuega a le Atua.E tusia le tusi a Paulo mo leEkalesia i Filipi o lo o falepuipuio ia. E talitonu le toatele o le ausuesue i le Tusi Paia, o le tasi lenei,poo le tusi mulimuli lava lenei aPaulo ae le i maliu o ia. O le taimi lea pe a fua i le tausagana maliu ai Paulo, o le taimi uamalosi le sauāina o le au Kerisianoma tagata Isaraelu e le pulega aRoma. Auā pe na o ni nai tausagalava talu ona maliu Paulo i le 67/68 TA ae faatoilalo loa e RomaIsaraelu, ma faatafuna ai lemalumalu i le tausaga e 70. E le o se taimi e ono fiafia ai maolioli se tagata ona o lea o lo oloma le faamasinoga o Paulo ae lemailoa pe i’u i fea. E molimau niisi o le taimi lea o se solitulafonomatuiā le avea o se tagata maKerisiano, ona e puapuagatia pe oolava i le oti. Peitai o le mea lea o loo faaaliae Paulo i le tusi lenei ia Filipi, poo

Page 4: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

4. O LE SULU SAMOA Setema 2017

EFKS ma le LAFOGA A LE MALOfua, o le mea lava ua faatino moSa Levi. Faauta foi, ua ou foaiina atu i lefanauga a Levi o lona sefulu o meauma oi Isaraelu e fai ma tofi ona ola latou galuega latou te auaunaai, o le galuega lea o le fale fetafa’io le faapotopotoga. Aua foi neitoe faalatalata le fanauga aIsaraelu i le fale fetafa’i o lefaapotopotoga, ne’i latou nofosala ma oti ai. Ae auauna Sa Levii le galuega o le fale fetafa’i o lefaapotopotoga, e tauave foi e ilatou a latou amioletonu; o letulafono lenei e faavavau ia outouauga tupulaga, latou te le maua solatou tofi faatasi ma le fanauga aIsaraelu. A o lona sefulu o mea ale fanauga a Isaraelu latou teaumaia i le Alii e fai ma taulagasii, ua ou foaiina ia mea i Sa Levie fai mo latou tofi; o le mea lea naou fai atu ai ia te i latou, latou te

mai le itulau e 2 le maua so latou tofi faatasi ma lefanauga a Isaraelu. (Numera18:21-24)

Aotelega o Manatu O le mea moni, ua faamaninomai e le Feagaiga Tuai, o mea lavaua ave mo Sa Levi ma ositaulaga,o mea lava ua ave mo le Atua. Faimai le Numera 8 a o le fuaiupu e14: Ia faapea ona e vavaeeseina oSa Levi i le fanauga a Isaraelu; efai mo’u o Sa Levi. O ituaiga uavavaeeseina e le Atua mo lonafaamoemoe, e leai so latou tofi ieleele ma mea uma ua agavaa iaiisi ituaiga uma o Isaraelu. E oo lava i malo na nofo pologaai Iuta, sa o latou faaaloalogia lealava faiga. Aua i le poloaiga aAretaseta i lana tusi na alu ifo maEsera i lona toe fo’i ifo iIerusalema, fai mai upu o le tusi:Ua matou faailoa atu foi ia le aufaitaulaga uma ma Sa Levi, ma le

au faigaluega uma i lena fale o leAtua, aua nei o latou totogi nitaulaga. (We also inform you thatit is not allowed to impose tax, trib-ute or toll on any of the priests,Levites,.......Esera 7:24) A o lea foi le popolega na iai leperofeta o Samuelu ina uamananao le nuu o Isaraelu e fiatofia so latou tupu. Fai maiSamuelu afai ae fai so outou tupuo le a pule i mea uma o ia te outou,e oo lava i sefulua’i o mea ua umaona faatulafonoina e ave mo leAtua, ma o le a fai outou ma anaauauna. Ia aua lava nei galo, ealalaga outou pe a oo mai ia meaona o le tupu na outou filifilia, aele faafofoga mai le Alii ia te outoui lea aso. (1 Samuelu 8:10-18) E taua tele lafoga aua o le manuialea o soo se atunuu, a o le upu a leatunuu, ia seu le i’a ae taga’i i legalu, e iai mea ua mae’a ona faaauau itulau e 5

O le Laugamai le itulau e 3le ā le iuga o ia, pe oti pe ola, e aluma le olioli. Olioli auā ua iamautinoa, e le i faaleaogā lanagaluega mo le Alii. A lea ua tulaimai le Ekalesia i le nuu ese, e ui isauaga ma faigata, ae sa loto gatasipea i lo latou valaauina ia Keriso.Ua mautinoa foi e le aposetolo uai ai ni isi e sui ia te ia pe a mavae oia. O le upu olioli ua manatu eloloto atu lona uiga i lo le upufiafia. O le fiafia e peiseai efaamatala ai se lagona e maua i semea ua tupu ma faaosofia vave ai.E faapei la o se tala malie, o se‘aiga poo se pati ua manaia a o leolioli e foliga mai e faapito i le

lagona e maua ona ua tau lau o sefaamoemoe sa fau ao fau po.O le taunuu manuia o sefaamoemoe sa fetaia’i ma le tele ofaigata ma faafitauli, ae ua alu alutaunuu i le manuia.Fai mai Paulo i fuaiupu i luma atuo le tatou tusi faitau e faamatalaai lona olioli, “ua outou susulu atufaapei o mea e faamalamalama aile lalolagi, o loo taofia e outou leupu o le ola, e fai ma mea ou temitamita ai i le aso o Keriso. Afaifoi e faamaligiina lo’u toto i lugao le taulaga, o le ofoina atu lea olo outou faatuatua ou te olioli ai,tatou te olioli faatasi foi ma outouuma lava.”

Faatatau:

Le ‘auuso e i le Alii, o se feau leao le Talalelei mo i tatou.E tatou te maua le olioli pe a tatougalulue faatasi, e le gata ia i tatouuma lava, a ia faatasi ma Keriso.E leai lava se faatusa o le galuluefaatasi e pei ona faia e Paulo i lanatusi ia Korinito na ia faaaogainaai itutino eseese o le tagata, efaatusa iai le galulue faatasi ovaega eseese o le Ekalesia. O vae ma lima, mata ma taliga,ma itutino eseese uma e galuluefaatasi ina ia ola lelei le tagata, aefaatonutonu uma e le mafaufau male loto o le tagata. E le sili atu foi le aoga o le tasiitutino i lo le isi; a le galue seitutino se tasi pe lua, ona faigataloa lea pe le mafai foi onafaataunuuina galuega a le tagata.

Page 5: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

O LE SULU SAMOA Setema 2017 5.

EFKS ma le LAFOGA A LE MALOvavaeeseina e le Atua mo ia, ua nao ia foi e pule ai.

Upu Faaiu O mau lava ia e matele ai semanatu o lenei pepa, e matua teenale lafoga a le malo ua faataatia neimo faifeau, ia ae pei lava o uputomua o lenei pepa, ua na o le tagilava o Vi, aua ua pasia le tulafonoa le malo, ua na ona faatalitali pooafea o le a faataunuuina ai. Etalitonu foi, e mau eseese foi lepaia o lenei mafutaga i lenei lavamataupu, aua e ese le vaai a letagata tautua, ese foi le taga’i a leau faigaluega totofi. O le meamoni, ua agiga lafoga e faapea otagata ia o loo eva i le laufau malu,ae e manino lelei, o le lafoga a lemalo o le VAGST, o loo iai le saoo tagata uma, e aofia ai ma faifeau.

mai le itulau e 4 Ae fia faamae’a lenei pepa i simau e fai ma faatupu manatu. Fai mai sa faia e le fanau a Eli sefaiga sa le tusa ma taulaga poolafoga ua tuuina atu mo le Atua,fai mai o le masani o le faiga otaulaga, a avatu se taulaga, pe atunu tufaaga, ona alu ai lea o leauauna a le faitaulaga ma le tuimatatolu i lona lima, ona tutui ailea i le tanoa poo le ‘ulo o loo tunuai taulaga. O mea uma lava e pipiimai i le tui lenei, o le inati lena mole faitaulaga, ae fai mai le tala uale faapea ona faia e le fanau a Eli.Fai mai a o le’i tunuina le taulaga,e muamua lava ona filifili le meaaupito sili ona lelei e fai ai le latausiga a si nai alii, ona faato’a avelea o le mea e totoe e fai ai letaulaga. O le mea aupito sili onafaigata, fai mai sa silafia e letoeaina o Eli lenei mea, a ua leai

sana tala e faia. O i tonu na faasalaina ai e le Atua(1 Samuelu 11:17). O mea ua avemo le Atua, a ua toe fai iai le pulea le tagata, lea ua fai mai leFeagaiga Tuai, faasalaina leatagata, ae o si ona lave nafaasalaina atu ai ma le tagata nailoa a ua leai sana upu e faia iai. O le fesili la, pe le ua tatou iloaea le mea ua faia ae ua leai sa tatouupu, pe ua gugu lava Sakalia a oloo iloa? Ia ua na o se fesili efaatupu manatu. Fai mai a Samuelu, e alalagaoutou i lea aso ona o lo outou tupuna o outou filifilia mo outou, a uale faafofoga mai le Alii ia te outoui lea aso. Ia faamanuia tele le Atua i leMafutaga a le Matagaluega, ona oIesu.

O le LaugaE leai se olioli e maua i lea tulaga,ae a galulue faatasi uma itutino,ona ola fiafia lea o le tagata mafaatino ona faamoemoega. O le galulue faatasi, o lefinagalo lava lea o le Atua ina iatatou ola fealofani. O le galuluefaatasi lea e auala mai aifaamanuiaga a le Atua. O legalulue faatasi po o le ola fealofanie maua ai le olioli, o le meaalofalea a le Atua i lo tatou amanaia mafaia o lona finagalo. E faigofie ona tatou faauiga sesēle olioli i le faaviivii o i tatou lavaia iā tatou galuega e fai. E lē o segalulue faatasi le faapea, “o lematou faifeau e numera tasi a i le

matou matagaluega atoa aua eaupito telē lava lona alofa.” O lefesili - O aooga uma fanau a latatou aulotu? “Matua ao lava le fua a le matouaufaipese i le matou matagaluega”– O le fesili - A o toe fai ni tatoulotu i afiafi?“Ua matuā mamalu a pulega a aliima faipule o lo matou nuu” -A ofiafia e o i le lotu?“E le ma’i ā le mafutaga a tinā alo matou nuu” - A ua ā le gasegasefoi lea o le faamatalatala solo o isi?O le galulue faatasi, o le lotofaatasi, i le loto maulalo. E le siliai oe i le isi,. E le sili ai a’u i lo setasi. Ae galulue faatasi ona o leloto atu ma le alofa i le Alii o Iesu

O iina e maua ai e i tatou le olioli,ina ua tatou faia le finagalo o leAtua, ia tatou fealofani. O le lagona olioli e pei ona taufaamatalaina, o le lagonafaagaeetia lea e le leotele, pe leailava foi se leo, ae na ona e ‘ata’atamalie, pe tutulu foi, ma le loto uatumu i le faafetai i le Atua, Aua e lē na o oe, e lē na o i tatou,a o le tagata ma lona tagata atoa,na loto faatasi ma le Atua, na alaai ona manuia se faamoemoe. O Iesu Keriso o le Atua lava ia,na soifua ma galulue faatasi matagata, e ala i lona faamaulalo ifoo ia lava i tagata, sa puapuaga masauāina seia oo ina maliu i luga ole satauro, ma toetu manumalo maile oti, ina ia maua e i tatou uma leolioli faatasi ma ia, i le ola efaavavau. Tumau atu pea ia te ia le viigama le mamalu e faavavau. Amene.

mai le itulau e 4

Page 6: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

6. O LE SULU SAMOA Setema 2017

John Knox - 1514-1572

IOANE NOKISE“O Le na Ta’ita’i ma le Pelu”

Le Atua e, aumai mo a’u Sikotilani,a leai e sili ona ou oti!

A tatou su’esu’e i le soifuaga ole ‘Au Toefuata’iga uma, (Reform-ers), ona tatou maua ai lea, o IoaneNokise sa aupito sili ona sese measa mafua ai ona itagia, inosia mafaitioina e tagata. E oo lava foi ile tatou auga tupulaga, e to’atelelava tusitala ua latou tusi mafaalauiloa lo latou le fiafia ia IoaneNokise. Sa faitioina e isi ona o le‘a’asa ma malolosi o ana faaaligafaaporofeta, lona le fefe, ma lonatulituli’aupuina o i latou ofaaseseina tagata. Sa faaaogainale igoa o Ioane Nokise e fai ma upue faafefe ai tamaiti ina ia ‘aua le oi le togavao. E tele lava auga tupulaga ofaatusatusa Ioane Nokise i perofetao le Feagaiga Tuai, e pei o Elia,Ieremia, aemaise lava Ioane lePapatiso. E ofo lava pe a mafaufauatu i le vave ona galo ia i latou safaatusatusaina Nokise ia Ioane lePapatiso, ona sa ta’uleleia Ioane lePapatiso e Iesu (Mataio 11:11.)Afai na finagalo Iesu o Ioane lePapatiso o se tagata lelei, aemanatu o tatou auga tupulaga o setagata leaga, o lona uiga ua tatoumelea measina e sili ona amana’iae le lagi. O la’u galuega, o le fiafaalauiloa lea o ia measina, faatasiai foi ma mea ou te manatu na seseai Ioane Nokise, ina ia tatoumautinoa ai, ma malamalama, ele’i fanau le agaga poo le ute o letoe fuata’iga i ni maota saogalemuma le filemu. O Ioane Nokise sa mata’utia anafaiga, ae sa vilivilita’i lana vaai ile mea e talitonu iai, ma o ia o se

tagatanuu lotonuu o Sikotilani. Eiai taimi a o o’u su’esu’eina o ia, eoso mai ai i lo’u mafaufau lemanatu, e tai tutusa lelei lava o iama le toa lauiloa o Sikotilani oViliamu Uolesi (William Wallace).Na maliu Wallace pe tusa o le 200tausaga a o le’i fanau mai Nokise.Ae tutusa lelei lo la loto mau malo la tulituli’aupuina o mea sa latalitonu iai. E ese le si’osi’omaga sa iaiWallace i le mea na iai Nokise. ONokise e matamata ita, ma o seperofeta vavalo sa iai se taimi naiai sa na pelu e faatauma’ai ona ituuma e lua e faaagaaga e faaaoga etau ai se’ia oo i le oti mo lonaatunuu o Sikotilani ina ia ‘aua lavane’i pulea e talitonuga sese a leEkalesia Katoliko. E to’atolu tuputama’ita’i, ma le anoano o le ‘aumautofi o le Ekalesia Katoliko salatou fetaua’i i mataupu faale-lotu.Na oo ai o ia i ni puapuaga matuamata’utia e mimigi lou tino pe a evaavaai iai. A tau fai ifo le malosi o tagataPorotesano, ona vaavaai a’e lea otagata ia Nokise ma ana laugamalolosi e mafai ona toe lu’itauinaai latou ma aua ai ona faavaivai.O ia o se pufagufagu matua leotelema le manino, ma o fe’au sa auinaatu ai na luluina ai Sikotilani,Egelani, Farani, Siamani, maSineva le nuu o Ioane Kalevini(John Calvin). O ia o le tagata efetaui tonu lava mo lana augatupulaga, ma e sa ia tu atu ma lemalosi ma le le fefe e tali i meafaigata sa tula’i mai.

E oo lava i vai taimi e foliga maiua le o toe galue, ae o le mea monisa ia tusitusia ni tusi laiti ofaamatala ai ona talitonuga i segagana faataute’e ma le le fefe. Oona talitonuga ia, sa faailoa i ni analauga matua malolosi, sa laga ai nisauaga faasaga ia ia, ma lema’ema’ea o le le malilie o tagatae to’atele, se’i oo lava i tupulagamulimuli ane a ua leva ona maliuo ia. Tatou sauni tatou te faitau imanatu ma talitonuga ogaoga male faatupu vevesi, o le TagataToefuata’i Sikotilani aupito siliona ta’uta’ua e oo mai i le aso, oIoane Nokise.

Sikotilani Faapaupau ma leAmio Faanuupo

Na fanau Ioane Nokise i letausaga e 1514, i le aai oHaddington (Hatigitone) i Saute oEtiniporo i Sikotilani. O e sanonofo ai e tele lava i tagatafaatau’oa, ma o lo latou nuu salauiloa i o latou uiga faanuupo male faapaupau ma le fasioti tagata esili atu ona leaga i lo isi nuu oEuropa. E le tele ni tala o maua e uiga itausaga o le talavou o Nokise. Ele iloa foi le igoa muamua o lonatina, a o lona faai’u o Sinclair. Olona tama o Viliamu o se faatau’oafaaaloalogia. O le aiga o Viliamue tele o latou fanua i isi vaega o leatunuu o Sikotilani. O le tama olona tama, ma le tama o le tama olona tama sa maua a latou galuegamai isi tamalii maualuluga oSikotilani, pei o Earls ofBothwells, o le aiga lea aupito siliona malosi ma le mau’oloa i leavaega o le atunuu. O fesoota’iga la a le aiga o IoaneNokise ma le aiga tele o Bothwell,na maua ai isi faamanuiaga moNokise. Pei o a’oga. E le maumea le aiga o Nokise,ae na mafai ona faaa’oga Nokise iHatigitone na ia avea ai le faa-Latina. Na uma lea ona fai lea o ia faaauau itulau e 7

Page 7: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

O LE SULU SAMOA Setema 2017 7.

ma faia’oga i le fanau a lefaauluuluga o le aiga o Bothwell.Ina ua auina tamaiti a le aiga i leIunivesite i le tausaga e 1529, na aluatu ai foi ma Nokise e a’oga ai.

O le Pomu Toetoe a Pa O le tagata sa faia’oga ia Nokisei le Iunivesite o le faia’ogata’uta’ua o le mataupu silisili, oJohn Major, o le faiaoga foi lea saa’oga ai Ioane Kalevini i Paris. Ole eseesega o Kalevini ma Nokise,e le’i ofo Nokise i a’oa’oga a JohnMajor. Sa faitioina e Major iaMatini Luteru ma ia fetuu foi nifaiga o fai e le lotu Katoliko Roma,e faavae i ona fo’i mafaufauga malona lava poto ma ona manatu. Aena teena e Nokise le faauigaina eJohn Major i lona lava mafaufauma lona poto ae le faavaeina i lugao le Tusi Paia. I le manatu oNokise, o le mea o fai mai ai leTusi Paia o le uiga lava lena e letau faamatalaina e se isi. Na faaletonu ai Nokise, ona iasaili ai lea i tusitusiga na tusia maie faavae i le Tusi Paia, ma iasu’esu’ea foi tala o le ulua’iEkalesia i le amataga. O se tasi o mafuaaga na ia sailiiliai le mea moni, ona o se mea natupu i le tausaga e 1528. O letausaga lea na susunu ai eSikotilani lana ulua’i maturo, o lealii e igoa ia Patrick Hamilton. Nafaalogo Nokise e faapea nalaugaina e Hamilton se laugamanino lava ma malamalama gofieo le Tala Lelei, ae na pu’eina ai eona fili Katoliko, ma tuua’ia ai

John Knox - 1514-1572

IOANE NOKISE“O Le na Ta’ita’i ma le Pelu”

mai le itulau e 6faapea o lona faia o ni a’oa’ogasese. I le aso o lona faasalaga i leoti, na lau ai e Hamilton le faife’ausa faifai mai ia ia ma fai iai efaamasinoina le faifeau lea e le Aliiona o le mea o ia faifai mai ai. Nao ni nai aso talu lea mea, ae oti lefaifeau lea i se ma’i valea. Ina uatau sailia e tagata lolotu Katolikole mafuaaga ua fasioti ai Hamilton,ae o tali na o latou maua e matuale malilie ai lava. Na faalogo iaiNokise i ia talanoaga fevesia’i onaamata ai lea ona ia sailia e ia o lemea moni. I lana sailiiliga na ia su’esu’eaai ta’ita’i o le Ekalesia na muamuaatu ia te ia, aemaise lava Ieromema Aukusotino. Na ia maua mai itala o Ierome e faapea, na otusitusiga pa’ia sa talitonu o ia iaio ina o loo iai le mea moni, ae le oupu a tagata. Mai tala iaAukusotino na ia maua mai ai letalitonuga o Aukusotino, e onoamana’ia ma taualoa le tagata onao lona igoa ma lona tulaga, a o lanaamio ma lona malosi faale-agagae vaivai ma le faamamafaina e nisitagata, ma avea ma mea e faaitiitiaai lona aoga mo le lalolagi. O neimea e lua na matua taua tele iaNokise. Muamua, afai o tusia i leTusi Paia, o lona uiga o le meamoni. O nisi mea, o meafaaopoopo. O lona lua, o le lauiloao le tagata ma lona ta’uta’ua ematua le aoga pe afai o lana amioe le lagolago malosiina ai lanamisiona. O mea ia e lua na fai mafaavae o le ola ma le misiona aNokise.

Na taunuu Ioane Nokise i iamanatu taua a o iai pea o ia i leEkalesia Katoliko Roma. O le meamoni, na faauuina o ia e fai mapatele i le tausaga e 1536, ae le’itofia o ia i se aulotu ona sa matuatoatele lava patele sa iai iSikotilani. E ui lava e leai sonavalaauina i le Ekalesia Katoliko,ae sa maua sa na galuega i le 1540e a’oa’o ai tama talavou. A o leavai taimi, ua amata faaputuputu maola i totonu ia te ia faaaliga o anasu’esu’ega. I le faaupuga a se tasitagata tusitala - author, “O ia o seToe Fuata’iga o loo faatalitali etaunuu mai.”

O le Liua (conversion) o Nokise O le vai taimi o le 1500, o le 50pasene poo le ‘afa o eleele o leatunuu o Sikotilani o eleele o lelotu Katoliko Roma. Ma e tusa male faa-sefuluvaluina tupe maua ale aiga tupu o le atunuu faato’amaua le aofa’i atoa o tupe e mauae le Ekalesia Katoliko Roma. Eleai ni aiaiga faataatitia e faavaeai i luga le tofiaina o patele, poose akiepikopo i Sikotilani; i le faigalava sa iai, o ia tofiga e faapolokikiona fai. O le mea foi lea, o leagavaa o sea tagata, poo sona potoe faamatala le Tusi Paia, o se measa matua amusia. O le toatele o ilatou e tofia i ia tulaga e pei opatele, e fai a latou ‘autaununofo(fafine talitane); ma e maua soolava latou o mulilua e aunoa mase popoi ne’i maua e nisi o agasala. E tele tausaga talu ona salalau leToe Fuata’iga (Reformation) iSikotilani faato’a auai atu i ai iaIoane Nokise. O le tupu o Sikotilani o SemisiV, ma lana masiofo o Mary ofGuise, na maua se la tama teine, oia lea na ta’ua i nai aso mulimuliane o Mary, Queen of Scots. Na ole tasi le vaiaso le matua o lepurinisese, ae tuumalo lona tamao Semisi V. O le taimi lava lea naalagaina ai le avea o Mary ma tuputama’ita’i o Sikotilani. Ia, e le

Le Atua e, aumai mo a’u Sikotilani,a leai e sili ona ou oti!

faaauau itulau e 10

Page 8: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

8. O LE SULU SAMOA Setema 2017

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGATALAVOU

O le Lalelei i le Vaaia le Tamaitiiti

Na fai se faasalalauga a sekamupani tele e latou te faatauinaatu oloa teuteutino i se tasi aai tele,ina ia auina ane i le latou kamupanini ata o ni tama’ita’i e manatutagata e aupito sili ona lalelei i lelatou vaai. Ia avatu foi ma se tusie faamatala atu ai pe aisea ua latoufilifilia ai lea tama’ita’i, ma lemafuaaga latou te manatu ai elalelei. O le o le a manumalo o lea ia mauaina se faailoga tupe tele,ma o le a avea foi o ia ma amapasao oloa teuteutino a lea kamupani,mo tama’ita’i. E le’i atoa se vaiasoa ua faulala’i le anoano o tusi nalafo ane i le kamupani. Mai le fia afe o tusi na lafo ane etagata o lea aai tele, ma ni tusi foina lafo mamao ane mai isi itu o leatunuu, ae filo ai lava se tusi, e uigaese lava. Na talie nisi o leaufaigaluega a le kamupani, aemaligi loimata o isi, ma fai ane, esili ona ave le tusi lea i leperesitene e fai ai sana faaiuga. O le tusi na tusia e se tamaitiitimai se ‘aiga malepelepe, i sefaoa’a’ai e matitiva ona tagata, matele ai soliga tulafono matuia. Eiloa lava i le tusi le le lelei o lea’oga a le tamaitiiti, ona o le tele omea sese, sese le sipelaga o upu,ma le tusilima e tau le mafai onafaitau. Ae na manino lelei lava lefaamatalaga a le tamaitiiti i letama’ita’i o ia faamatalaina: “E iai se tama’ita’i matua laleleie tu lona fale e le mamao tele ma

lo matou fale. O aso uma lava oute tafao iai. O ana faamatalaga pea ma talanoa e aliali mai ai lonaalofa ia te au ma tausi mai e peilava o a’u o se tamaitiiti e aupitosili ona lelei i le lalolagi. E ma temu, e fai foi se ma pele suipi. Efaalogologo lelei mai foi i mea oute faamatalaina iai e uiga i lemativa o lo’u aiga, ma lemalepelepe o lo’u aiga ina ua solalo’u tama ae tia’i ma’ua ma lo’utina, ae leai se galuega a lo’u tinae maua ai se tupe ma te ola ai. Efaanoanoa lava i lona faalogologomai i a’u tala, aemaise lava pe aou faamatalaina iai se fasiga o a’ue lo’u tama pe a ita i se mea, pemisa foi ma lo’u tina ma fasi ai,aua e misa soo. A oo i le taimi o lea ou fo’i ai i lo ma fale ma lo’utina, e tago aumai se mea’ai mama’ua ma lo’u tina, ma sogi maima faatofa mai ia au ma fusi atua’u ia ia. Ae ou te le’i mamao eseatu ma lona fale, ae tu atu i lefaitotoa ma valaau atu, “Vaai oe ie lavea i se taavale.” Na faaiu le tusi a le tamaitiiti iana upu: “O lona ata lenei e faaalimai ai, o ia o le tama’ita’i aupitosili ona lalelei i le lalolagi. Ma aou matua, ou te mana’o ia mauaso’u to’alua e faapea ona lalelei peio ia.” Na faitau le peresitene o lekamupani i le tusi a le tamaitiiti,ona fai atu lea i lana failautusi,“Fea o iai le ata o le teine lea?

Aumai so’u matamata i le teineaulelei lea. O le tama’ita’i tonulava lena e atili taulia ai a tatouoloa teuteutino.” Na tuuina atu i le peresitene elana failautusi se ata o se fafine ualoomatua, o loo ‘ata ma aliali maiai ua tele ina leai ni ona nifo, ma oloo nofo mai i se nofoa faataavalee toso ai ona ua le mafai ona savali.Ua ulu sina, ma ua maanuminumiona mata ma alafau ma lima. Fai mai le peresitene, ma ‘ata‘e’e: “E le mafai ona tatoufaaaogaina le ata lenei. E gau ai letatou kamupani. Aua e faailoa maii le ata lea, e le mana’omia a tatou‘oloa teuteutino e tau fa’a’auleleiai. Ua lava lava ona uiga lelei,pei ona faamatalaina mai i le tusia le tamaitiiti, e lalelei ai.”

Church/Ekklesia: O le upu church e tele lavaina tatou manatu o se fale, poose falesa/malumalu. Peitai o leupu Eleni ekklesia, lea efaaliliuina i le gagana Peretaniao le church, o lona uiga monilava, e le o se fale, a o sefaapotopotoga, o sefaapotopotoga o tagata etalitonu pe faatuatua ia Iesu. Ose faapotopotoga i se nuu poose atunuu. O le tatou upu ‘lotu’, e mai legagana Tonga, o lona uiga, o letatalo. O lea tatou te faauigainai le tatou gagana, o le ekalesia,(E lotu a le aiga? E EFKS.). E matua sa’o lava le tatoufaaaogaina o le upu Tonga pe afesili se isi pe ua fai se ‘lotu’, ao le’i ‘a’ai. E tele lava foi inatatou faapea, ‘Fai le lotu’, pe afai le tatalo o meaai. E tele atulo tatou faaaogaina o le upu lea,i lo le ‘O le a fai le tatalo.’

Page 9: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

O LE SULU SAMOA Setema 2017 9.

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGATALAVOU

Talofa e i si Mea eFealua’i To’atasi na o Ia

Na matua faapupu’u lava letamaitiiti i le fafine ‘ofu lanu molina manatu ai tagata o lata ane itotonu o le nofoaafi, o se tama a lefafine. Ae ina ua taa’a atu ona vaema oo ina tuu i luga o le satetepa’epa’e o le fafine oi le isi itu,ona ita mai ai lea o le fafine lea ile fafine lea o faapupuu iai letamaitiiti ma fai ane,“Faamolemole lava, ae a pe a vaaifaalelei lau tama, vaai o lea uapalapala uma lo’u ‘ofu i ona vaepalapala.” Ae na tali ane le fafine ‘ofu lanumoli, “E le sa’u tama. Malie louloto, o lea e faapupuu mai ia a’uae le sa’u tama.” E laitiiti le tamaitiiti, pe valu onatausaga, e le oo ona vae i lalo o lefola mai le nofoa o nofo ai. Uafegaoioia’i i luga o le nofoa, manei lava vae palapala. Fai mai lanatala i le fafine ‘ofu lanu pa’epa’e,“Ua leaga lou ‘ofu ia a’u. Talosiae mafai ona tafitafi ese lepalapala.” Ma tago atu lava ua tautafitafi le palapala ae le mafai. Fai mai le fafine, “Le afaina.” O le faataupupula atu o letamaitiiti i le fafine na toe fesili atuai le fafine, “E mamao se mea e tealu iai? Na o oe pe iai se isi o luato’alua?” Tali le tamaitiiti, “Na’o a’u. Eleai lava se isi ma te o ona e leai seisi. Ua oti lo’u tama, ua oti foi lo’utina. Ou te nofo ia Kalala le tina olo’u tama i Brooklyn. Ae fai maiKalala e tatau ona fesoasoani maile tina o lo’u tina, o Ana, i le

tausiga o a’u. O le mea lena efaatasi ai, pe faalua foi i le vaiaso,ona ou alu ou te nofo ia Ana pe aiai se mea e fia alu iai Kalala, pefia tafao foi i se isi mea. O lea laou te alu ia Ana ou te nofo ai mose aso pe lua. Ae iai isi aso ou tetaunuu atu ai i le fale o Ana, e le oiai, ona ou nofonofo ai lea i lefaletaavale, ma ou moe ai foi i isiaso, se’ia oo ina taunuu atu Ana ile fale, ma alu atu lana taavale i lefaletaavale o le la ou te moe maiai. Talosia ou te taunuu atu o le laei lona fale ona o lea e foliga maio le a timu, ae ou te le fiafia ou tefealua’i na o a’u i le aai a o timu.”

“Matua e laitiiti tele ae fetulia’ioe faapea e lou aiga.” “Ou te le popole iai. Tasi a lemea o lo’u fia oo i le fale o Anaona ou nofonofo ai lea mafaatalitali pe a le o iai, se’ia oo inataunuu atu. Ae ou te faanoanoalava ona na o a’u e leai se isi ma teto’alua. E leai se isi ma te talanoama ma ta’a’alo. O le ala lena ou tefaapupuu ai faalatalata i si tina lea,ma foliga mai ai o so’u tina. Ola’u mea lava lena e fai pe a oufealua’i i le nofoaafi, o lo’ufaapupuu i le mafanafana o sefafine, ma ou mafaufau i lo’u tina,ona ua leai so’u tina. Ma’imau peana o ola si ou tina, manu ou tefaapupu’u iai ma ou mafanafanaai. O’u misia lava lo’u tina!” Na tago atu le fafine ma tosotosomai le tamaitiiti ia ia, ua fa’a’alugalelei i luga o lona vae, ma milimililona ulu. Pei lava o sana tama i letaimi lea, lenei tamaitiiti na te leiloa. Na vaavaai atu i isi fafine,ma tamaloloa fo’i, o tasolo mai olatou loimata, ma fai mai isi inaua faalogo atu i tala a le tamaitiiti,“Talofa e i si mea. A o le mafaiona fealua’i na o ia i le nofoaafi.”

Tatalo e le Aunoa - Salamo 5: 1-3 O le a amata le fono a le ‘autau,i le taimi o le Taua Tele Muamua ale Lalolagi, a ua fiu e faatali leta’ita’i’au o Field Marshall Fockae le’i alu atu lava. Ae oso mai sealii ofisa, o se tasi o ana uo mafanama fai mai, “E le taumate ou te iloale mea le la e iai.” E sa’o lava le fitafita. E su’e atui le tama’i falesa e fai ai saunigalotu na matua malepe i le tu’iga evaalele a le fili, o loo punou mai aile ta’ita’i’au ta’uta’ua, o loo tataloai. Fai mai le peresitene ta’uta’ua oAmerika o Aperaamo Linikone,“O a’u o le tagata e aupito valea ile lalolagi pe a ou le iloa ou tematua le mafai ona faataunuuinao’u tiute faata’ita’i e aunoa ma le

fesoasoani mai o Le e sili atu onamalosi i lo a’u.” E faapea foi Tavita e pei onafaaalia i lana Salamo e 5:1-3:

“Le Alii e, ia e faafofoga mai ia’u upu, ia e silafia mai le oi o lo’uloto. Lo’u Tupu e, ma lo’u Atua, ia efaafofoga mai i le leo o la’u alaga,aua ou te talotalo atu ia te oe. Le Alii e, e faafofogaina e oe lo’uleo i le taeao; o le taeao ou te sauniatu ai la’u tatalo ia te oe, ma ouvaavaai.” Tusa lava pe le o oe o se tupu, ose peresitene poo se ta’ita’i’au, ematua taua lava ou mana’oga umai le silafaga a le Atua, mafesoasoani mai, i ana lava ala.

Page 10: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

10. O LE SULU SAMOA Setema 2017

O Le Toa MagumaguFaale-Agaga

mai le tala: “When God Does Not Make Sense”

by James Dobson

O se ata televise na oumatamata ai, ua leva lavatausaga talu ona ou matamata ai.Na fa’a’autu le ata i ni tagatamama’i se toatolu. Natalosagaina e le fai ata televisele foma’i faapitoa, ma maua maiai le faatagaga e tuu ai i le potusu’esu’e o le foma’i nimeapu’eata faalilolilo e pu’ea niata o tagata nei e toatolu, to’aluaalii ma le tama’ita’i e to’atasi,mai le amata ona latou iloa uamaua latou i ni ma’i ogaoga,se’ia oo ina maliliu. Na maua mai foi e le fai atatelevise le faatagaga mai ma’inei e toatolu e pu’e ai faaliloliloo latou ata. Mai lava i le taimina latou iloa ai mai le foma’i,ua maua latou i ni ma’i matuia.Na pu’eina e le televise o latouuiga faaalia ina ua ta’u atu iai ele foma’i le tala faanoanoa, malo latou le talitonu, lo latoufefefe, ma le ita i le mea ua tupuia i latou. Ma le maligi o o latouloimata i le faanoanoa. Napu’eina e le televise le faagasoloo togafitiga, ma le a’afia ai oaiga e tolu o tagata mama’i, male le talitonu, ma le le talia e aigale mea ua oo i o latou tagata.Ua maua aiga i le loto tiga male leai o se faamoemoe. Uafefefe ma ua le maumanatu i semea a fai. Ua leai se lumana’imanuia i le latou vaai.

A o le faamatalaga lenei i setasi o alii na aafia i le ata tele-vise faalilolilo. O se faifeau tamauli lotomaulalo o se aulotu to’aitiiti ise aai tele. Ua lata i le 70 onatausaga, ma o lona soifua atoafaatagata matua, ona pau lea olana galuega o le faifeau. O meauma na ia faia na aliali mai ailona alofa atoatoa i lona Alii. Ina ua ta’u atu iai ia la’ua malona faletua e le foma’i e le otoe tele ni masina ona maliu leai le ma’i ua maua ai, e le’i ososo la popole pe faanoanoa. Nao le la mana’o na fai i le foma’ie faamatala ane ia la’ua le uigao lana faaaliga. Ina ua mae’a ona faamatala ele foma’i togafitiga o le a fai,ma a’afiaga o le a oo i le ma’i,ona la faafetai ai lea i le foma’i,ma o loa i lo la aiga. Sa mulimuli le ata i le faifeauma lona faletua a o aga’i atu i lela taavale ua tuai lava, malagona atu a la taumusumusugao fai, nonofo i totonu o le lataavale, punonou ifo ma tataloi lo la Alii Faaola. I masina na sosoo ane ai, e le’imaluelue lava le faatuatua o lefaifeau tamauli. Na ia talitonuo loo pulea lelei mea uma e lonaAlii. Na pu’eina mai e le tele-vise lona Aso Sa mulimuli i lonafalesa. Na lauga ai i le sauniga

o le taeao, ma talatalanoa lava ilona oti e le o toe mamao ona ole ma’i o maua ai. O nisi nei omea na talatalanoa iai: “O nisi o outou ua fesili maiia te a’u pe ou te le malie ma ouita i le Atua ona o le ma’i ua oumaua ai. Ma ou fesiligia fo’ipe alofa moni le Atua ia te a’u.Ou te ta’utino atu, e leai ma so’uita ae na o lo’u alofa i lo’u Aliio loo tumu ai lo’u agaga.” “E le o ia na ia faia le mealenei ia te a’u. O le mea moni,o loo tatou nonofo i le lalolagiagasala o loo iai ma’i ma le oti,o mala na faia lava e le tagataia. Ua ou sauni ou te alu i lemea e sili ona lelei ma manuia,e le toe iai ni loimata; poo nipuapuaga; poo ni faanoanoaga.Na o le fiafia. O le mea lea, auatou te faanoanoa ona o a’u ma lo’uma’i.” “Ma le isi, na puapuagatia mamaliu lo tatou Faaola mo a tatouagasala. Aisea ou te le tau’aveai nisi o ona mafatiaga? “ Ona amata pese ai lea o lefaifeau tamauli, i se leo toeainae tete ma motumotu. Na ou tagi a o ou faalogo atui le faifeau o pese mai i lonaalofa i lona Alii o Iesu Keriso.Ua vaivai lava lona leo ona o lema’i. A o le molimau na ia‘aumai o le matua malosi lavamo le faapotopotoga. Ma o seisi lenei o ana lauga o le a lemafai ona galo ia te au. O anaupu mulimuli fo’i ia mai lomatou pulelaa. O le vaiaso lava lea, na maliufilemu ai, ma ulufale atu i lemanuia o le Alii sa talitonu mafaatuatua iai i lona soifuagaatoa. O le faifeau tamauli lea malona faletua, o ni fa’aa’oa’ogataua lea mo lo’u tagata faatuatuaitiiti ma le to’ilalo soo.

Mo e Faanoanoa ona o le Maliu ma le Oti

Page 11: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

O LE SULU SAMOA Setema 2017 11.

mafai e se pepe ona fai o se mea, ole mea lea na tofia ai se isi (lea sata’u o le regent) e fai ma sui o letupu o Semisi se’i oo ina matualona alo tama’ita’i o Mary. O le na tofia e fai ma regent, etalitonu i faiga faa-Porotesano. Ole mea lea na amata mai ai onafaamalosia ona faitauina o le TusiPaia, ma fautuaina foi le lauga otagata Porotesano Toe Fuata’i. OThomas Guilliame, o se tagata ose ituaiga o le Ekalesia KatolikoRoma, na liliu i le lotu Porotesano,

mai le itulau e 7

John Knox - 1514-1572

IOANE NOKISE“O Le na Ta’ita’i ma le Pelu”

Le Atua e, aumai mo a’u Sikotilani,a leai e sili ona ou oti!

ma le isi, o le monike o JohnRough na liu Porotesano foi, uaavea nei ma faifeau. O neifailauga e toalua ua femalaga’isolo nei i Sikotilani ma tala’iinaatu le Tala Lelei ia Iesu Keriso. O le tausaga e 1543 na oo atu aitala’iga a Guilliame i Sikotilani, ao le taimi lea o loo a’oa’oina eNokise tamaiti a’oga a o avea peao ia i lea taimi ma tagata faigaluegai lalo o le vaaiga a le ofisa o lepope. O Ioane Nokise e matua fiafialava e faalogologo i lauga ma

manatu o isi tagata, o le mea leana ia alu ai i alatetele o lauga aiGuilliame e faalogologo i analauga. Na faalogologo o ia i lemanino lelei o lauga a Guilliame,faigofie ona malamalama ai i laugaa lea failauga lauiloa, ma e sao’oo’o ifo i le agaga sailiili oNokise le feau o aumai ai. Namatua aafia ai lagona o Nokise. Efoliga lava na sauniunia o ia e leAtua mo lea taimi. Ua fetaia’i neio ia ma le Agaga o le Atua. Ma ole vai taimi lea na momotu aisootaga o Nokise ma le EkalesiaKatoliko Roma, a ua ia talia ma leatoatoa talitonuga faa-Porotesano.Ma ua sopo’ia ai nei e ia le lainatua’oi o talitonuga. mai le tusi: “God’s Generals” tusia e Roberts Liardon faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

Ua fia Vaai i si ona Atalii

Na savavali atu le teine tausima’ima le taule’ale’a talavou i le meao iai le moega o le ma’i toeaina,ona musumusu atu lea o letausima’i i le toeaina, “Lea ua saulou atalii.” E faatolu pe faafa onamusumusu atu le teine i le toeainafaato’a tau pulapula a’e ai i luga. O le la e faanivaniva le toeainaona o tui sa fai e tau taofiofi ai letiga o lona fatu na oso, ma e tau leiloa mai e le toeaina le tama maitotonu o le potu pepa ‘i’ila ofaapulou atu i ona luga e manavaai. Na tuu mai lona lima ma ‘u’uatu le lima o le tama talavou, a ua‘u’u mau fo’i e le tama le lima o letoeaina ma ‘omi’omi e faalototele

iai i le toeaina. Na alu le teine tausima’i maaumai le nofoa ua tuu ai i tafatafao le toeaina. I lea po atoa, nanofonofo ai lava iina le tamatalavou ma musumusu ana upufaalototele i le toeaina. Ae leai lavama se tala a le toeaina, na o le‘u’umau lava o le lima o lona atalii. O le tafa o ata o le aso na sosooai, na maliu ai le toeaina. Na tagoatu le tama ua tuu faatasi lima o letoeaina i luga o lona fatafata, mafai lelei lona ‘ie’afu. ona alu ai leae logo le teine tausima’i ua maliule toeaina. A o fai galuega a leteine i le tapenaina o le maliu, aefaatalitali lava le tama se’i fai se

tala i le teine tausima’i. Ina uamae’a galuega a le teineona liliu mai ai lea i le tama talavouma fafetai iai i lona alofa i lonatama, ma faamafanafana foi iai onaua oo lava ina maliu si toeaina ilona fatu. Na faasalavei e le tamale teine ma fesili atu iai, “O ai le latoeaina?” Na te’i le teine ma faiatu, “Faapea a’u o lou tama.” “Leai, e le so’u tama. Ou te le’ivaai lava iai i lo’u olaga atoa. Oute le iloa le toeaina.” Ae tali ane le teine tausima’i, “Ao le a le mea na e le fai mai ai inaua ou avea oe iai lua te feiloa’i?” Ae tali le tama, “Na ou iloa leleilava o loo fia vaai i lona atalii.Peitai e le o iinei lona atalii . Inaua ou iloa ua tigaina, ma ua na leiloa se isi, ona ou manatu ai lea efai a’u ma ona atalii i ona toe taimi,e lelei e maliu fiafia ai ona o loomanatu o a’u o lona atalii moni.”

tagi lotulotu: o lona uiga, ole matua tagi lava; poo le tagi maau’e’e i luga.

Page 12: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

12. O LE SULU SAMOA Setema 2017

O le Mafuaaga o le Pese

Praise, My Soul, theKing of Heaven

Faamanu atu ia i le Alii o mea uma na ia faia i meauma lava ua pule iai o ia. Lo’u agaga e, ia e faamanu

atu i le Alii (Salamo 103:22) O le olaga vivii, ma le olioli itotonu o le loto, ma le lotomalie, e fusia faatasi, efesoasoania’i. O lea ituaigaolaga e mafua mai i lou auai maaafia i mea tau i le Atua. O lesailiili o lea ituaiga tagata i lemamalu ma le pa’ia o le Atua,ma le pule a Iesu Keriso, atoama lo tatou tapua’i ma vivii i lena faia i tatou, ma lavea’iinatatou, e avea ailea ituaiga olaga o se mea tatoute amio a’i. E ui lava o Henry F. Lyte, o lena tusia le pese lenei, na feagaima ni faafitauli se tele i lonaolaga, e pei o lona tino ma’i, ao lenei viiga e fesoasoani ia itatou ina ia tatou mautinoa, o

tatou o tagata talitonu i le Alii emafai ona tatou a’ea ia faigatae tele, ma tatou vivii a’e peatusa lava pe o a puapuaga ofaauliulito mai. O lenei pese evaai aga’i i le lapata’iga oi leSalamo e 103:3-10 ina ia vivii,ma manatua pea mea lelei e teleo faia e lo tatou Atua mo tatou:- “....o le faamagaloina au amioleaga uma lava; o le faamaloloina ou ma’iatoa uma; o le faaolaina mai lou ola aile tuugamau; o le faapaleina oe i le alofama le alofa mutimutivale; o le malie ai lou mana’o i mealelei; o le faafouina lou taule’ale’a

faapei o le aeto. E faia e le Alii mea tonu, mafamasinoga mo e ua sauainauma lava. Na ia faailoa ona alaia Mose, o ana galuega i lefanauga a Isaraelu. E alofamutimuti vale ma alofa fua maile Alii, e telegese lona toasa,ae tele lona alofa. E le a’oa’imai pea lava ia; e le faamoemoefoi lona to’asa e faavavau. Ele’i faia e ia ia i tatou e tusa maa tatou agasala; e le’i taui maifo’i o ia ia i tatou e tusa ma atatou amio leaga.

O upu o lenei pese na uluaitusia i tusitusiga a Henry F. Lytefaasino i Salamo ma e na lomiai le tausaga e 1834. O le pesefoi lenei, poo le Salamo, natalosagaina ina ia usuina i lesolo o le faaipoipoga a le TupuTama’ita’i o Elisapeta II oPeretania, lea na faia i lemalumalu o le WestministerAbbey i le aso 20 o Novema1947. O le aso na atoa tonu lavaiai le selau tausaga talu onamaliu Henry F. Lyte lea na iatusia.

*******************************

Praise my soul the King of heaven, to His feet thy tribute bring; ransomed, healed, restored,ever more His praises sing; Alleluia! Praise the Everlasting King!

Father-like, He tends and spares us, well our feeble frame He knows; in His hands He gentlybears us, rescues us from all our foes: Alleluia! Widely yet His mercy flows!

Angels in the height, adore Him, ye behold Him face to face; sun and moon bow down beforeHim, dwellers all in time and space: Alleluia! Praise with us the God of grace!

Praise, My Soul, the King of Heaven

FamilyThe bond that links your true family is not one of blood,

but of respect and joy in each other’s life - Richard Bach

Page 13: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

O LE SULU SAMOA Setema 2017 13.

Ou te fia Talanoaia Oe “Grandma”

grandmother=grandma, granny=tina o le tina; poo le tina o letama; paternal grandmother = father’s mother; tina o le tama;

maternal grandmother = mother’s mother, tina o le tina.

E tai foliga faatasi lava o mauiga i le tele o mea maKirisitina, le tamateine a la’utama. E mafana lava le matounonofo ai i lo matou aiga. O seteineitiiti muamua lea a si a’ufanau. E faifai mea lava mataataa to’atasi i o’u tafatafa, aoo ina fiu e ta’alo’alo to’atasi,ona ta’oto ifo lea ua moe i o’utafatafa, pe ta’oto mai fo’i i lo’upapatua, ma moe faagaulua maiai. O le isi mea e fiafia tele iaiina ua tusa o le valu ona tausaga,o le fai lea o se ma ipu ti ma mainu ti faatasi. E fiafia e seti lema laulau - tuu iputi i luga osasa, tuu i luga o ielaulau. Na ma savavali i le faleoloa ise isi aso ae te’i ua fai mai ia tea’u, “Granny, ta o e palu ni a tasikoni e tao i le ogaumu.” E le’i umi, a ua palu a masikoni, tuu i le ‘apa tao sikoni,tuu i le ogaumu eletise. Ona mafaatalitali ai lea ma seti le malaulau mo na o ma’ua e to’alua,o Kirisitina, e sefulu onatausaga, ma a’u. E le’i umi onafaitau a ma nusipepa ae fai maila’u tama, “Granny, ai ua vela!” Ua ma nonofo i le laulau’ai, aua sasala le manogi manaia osikoni. Ua tago le tagata ia ilana sikoni, aumai le siamu uafaasiamu ai; ligi fo’i a ma iputi,ona ma faafesaga’i ai lea ma ma‘a’ai ma talanoa. Ou te fai atu,

o le tautalatala ia o la’u tama! A o talatalanoa, a ua pupulamai se ata manino i lo’umafaufau i mea la e talanoa maiai ia a’u: o ana uo; o ona matuama ona uso ma ona tuagane (eto’alua ona tuagane); ma pe o amea na te fia fai pe a oo ina teinematua. Na ou ofo ai, ona o lonamafaufau ua matua, a o lea e nao le sefulu ona tausaga. E oolava foi i mea faaleagaga, pei ole Atua e le vaai se isi iai, mamea ola e pei o loi ma manulelema ta’ifau, e iai o latou ola e peio le tagata. O le taimi o le la e fufulu ipusa fai ai le ma iputi, ae oso maii lo’u mafaufau le manatu, o letaoga sikoni lea na fai, ma le ma

iputi, o se mea na fai fuafua e sia’u tama, ina ia ma nonofo ai ilalo i le potu’ai, ma matalatalanoa i mea e na te fia iloa,ma fia faalogologo mai i ni a’utali iai. Ae mosimosi lava leteineit iiti ae ua oo lonamafaufau i nisi o ia mea. Na ou manatu ai foi, e telelava ina tatou le amana’iatamaiti ma mea latou te ono fiailoa, ona o lo tatou talitonuga, elaiti tele e le’i oo iai o latoumafaufau. Ae a tatou nonofo ilalo, ma talatalanoa, ona masaamai lea o ni mea e tatou te ofoai, mai le loto ma le mafaufau ole tamaitiiti, o ni mea e aoga ele gata mo le tamaitiiti, ae motatou foi e matutua, aua lo latouola tuputupua’e, aemaise foi motatou matutua ma lefaatonutonuina o tamaiti. O le mea moni lava, e sea seatatou nonofo lelei i lalo matalatalanoa ia tatou fanau, onao le tatou anosi atu i o, anosi anei i, vevesi atu i o, avaavau atu io, ae le se’i tuu se taimi, motamaiti e talatalanoa ai ma tatouo o latou matua.

Family PrayerLord, behold our family here assembled.

We thank you for this place in which we dwell,for the love that unites us, for the peace ac-

corded us this day,for the hope with which we expect the morrow;

for the health, the work, the food and thebright skies

that make our lives delightful;for our friends in all parts of the earth, Amen.

- Robert Louis Stevenson

Page 14: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

14. O LE SULU SAMOA Setema 2017

O Uiga le Mafaamatalaina o le Atuaalofa lo’u tina i lo’u tama. E ta’i22 foi tausaga o la nonofo ma lo’utama. O le eseesega, o le matuatigaina o le fafine lea i tausi lo’utama ina ua ma’i, ma faasolosoloai ina tigaina, sui ona fusifusiga,ma fai ona tui faatonuina e lefoma’i. Na oo ina ou lagona le malosimai le Atua, ou te alofa ai i le fafinelea, le to’alua lona lua o lo’u tama,ma ou alofa iai e pei lava o so’utina mo’i. Na oo foi ina ou manatu,e tatau ona ou ta’uina lea lagona isi fafine. Na ou alu i le faleoloama faatau mai ai le pepa momoomooga alofa o tusi ai upu nei:“Thinking of You” (Mafaufau atuia Oe), ma ou tusi ai i le fafine,

Ou te le’i manatu lava o le fafineo so’u tina fai (stepmother). E tasilava lo’u malamalama iai, o lefafine o le to’alua lona lua lea olo’u tama, o se fafine na faaipoipoma lo’u tama ina ua te’a tausaga e22 o nonofo ma lo’u tina. Onanonofo ai fo’i lea o la’ua mo isitausaga e 22, se’ia oo ina oti lo’utama i le kanesa. Ina ua oo ina le mafai ona tusitusilo’u tama, i lana tusilima manaia,ona amata tusi atu ai lea o lo’u tinafai ia matou, e faailoa atu ia matougasolosologa o le ma’i o lo’u tama. I se isi aso, ina ua te’a sina taimitalu ona oti lo’u tama, na ou nofoai ma ‘ou mafaufau, sa alofa foi lefafine lenei i lo’u tama, e pei ona

la’u faafetai tele ona o lona alofa ilo’u tama, aemaise lava i lonatausaga mulimuli na tigaina ai lonama’i. Ma ou fai iai, ou te alofatele atu lava ia oe, tina. Na te’a le vaiaso e tasi ae oumaua se tali mai i la’u tusi i sifafine. “Faafetai tele lava i loumanatua o lo’u aso fanau. Na paulava lena o se faamanuia na oumaua mo lo’u aso fanau.” Ou te le’i iloa o lona aso fanau leana ave ai la’u tusi. Tasi le mea na oumautinoa, ua faamanatu mai e le Atuai lo’u mafaufau le aso lea e tatau onaou tusi ai i si fafine, le to’alua lonalua o lo’u tama, ma faafetai iai mo lonaalofa i lo’u tama. Ma taunuu tonulava la’u tusi i lona aso fanau muamuaua faamanatuina na o ia talu ona otilo’u tama.

Puapuagatia mo le Viiga o le Atua.“Onosa’i e pei o Iopu”

Sa mau i le nuu o Usa le tagatalea e igoa ia Iopu, lea nafaamatalaina e le Atua e “....sao leamio a lea tagata ma amiotonu, samata’u foi o ia i le Atua, ma‘alo’alo’ese i mea leaga. Sa fanauae ia o ona atalii e to’afitu maafafine e to’atolu. Sa ia te ia foi omanu o mamoe e fitu afe, ma ka-mela e tolu afe, ma povi e tasi leafe, ma asini fafine e lima selau,atoa ma auauna e toatele lava, sasili foi lenei tagata i tagata umalava i sasa’e.” E matua mau’oloalava Iopu. Peitai o le tele o letamaoaiga o Iopu, e lemafaatusatusaina i le tele o lonafaatuatua i lona Atua. O le tagata lenei o loo mafua maiai le upu: “Onosa’i e pei o Iopu.”Onosa’i i puapuaga. Onosa’i ifaanoanoaga; onosa’i i mala e oomai ma taufai tagitu’i ai. Fai mai le tala, o le isi aso na aluatu ai Satani i luma o le Atua matuua’i Iopu e faapea e ala ona sao

lana amio ma mau’oloa ona o lealofa o le Atua ma anafaamanuiaga e fai iai. Ae tali leAtua ia Satani o lana auauna o Iopue amiotonu ma e leai se tasi i lelalolagi e pei o ia. Ae tali’upu maifoi Satani e faapea, e liliu ese Iopuma le Atua ma faifai mai iai pe aave’ese uma e le Atua mea oi ia teia. Ona faataga lea e le Atua Satanie fai le mea o manao iai. O le i’uga,na feoti uma le fanau a Iopu, faapeama ana auauna, faapea ma anamanu uma. A o le a le isi mea na tupu? Tigaona oo ia Iopu ia tofotofoga mapuapuaga, ae tumau lava ona iavivii ma faamanu atu i le Atua. Toetaumafai foi Satani, ma oo inama’isua uma ai le tino o Iopu. Aele maluelue lava le faatuatua oIopu i lona Atua. Tiga ona fai aneiai lona to’alua e sili ona ia fetuu ile Atua. E le maluelue lava! E ooi ana uo e to’atolu ua fai ane ia Iopuua ala ona oo mai mala ia te ia ona

ua faasala o ia e le Atua ona ua iafaia se mea leaga. O nei mafatiaga uma matuua’iga, e le maluelue lava lefaatuatua o Iopu i lona Atua. Maoo ai ina faatoto atu e le Atua iaIopu ana faamanuiaga e sili atu ilo mea sa ia Iopu i le amataga. O puapuaga, o se mea lava e lema’alofia i le olaga o le tagata.Talu lava ona faaulufale mai eAtamu ma Eva le agasala i lelalolagi, na amata mai ai ona oomai o mafatiaga, faalavelavemata’uia, o le tagitu’i ma loimatamaligi. Ua avea lava ia mea o nimea masani o le olaga. Peitai, e tatau ona tatou matauinaIopu, pe na faapefea ona ia tali atui ia mea, i ia puapuaga: Na faipuapuaga ma mafatiaga o Iopu mamea e viia ai le Atua. O le mealea, a oo mai faigata ma puapuaga,o faanoanoaga ma loimata maligi,ona tatou manatua lea o Iopu, iatutumau pea lo tatou faatuatua i leAtua. Faaauau pea lou alofa i leAtua. Auauna pea i le Atua, matalitonu ia te ia. Ia pei o Iopu! E le’i tautevatevape maluelue lana savali mo le Alii.

faaauau itulau e 15

Page 15: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

O LE SULU SAMOA Setema 2017 15.

O E UA FAI’ILAGILE FOLAUGA

Telea Mauisiisii TunaMaiava

2 Fepuari 1957-23 Iulai 2017

O le A’oa’o Fesoasoani EFKS iFale’ula, poo le Afioga i leToetaufanua a le Malietoa, ua 60ona tausaga ma masina e lima. Satautua ma auauna i lona Matai i lola tofi tiakono ma le faletua o Emai le tausaga e 1989. O le tausaga e 1994 na amatagalulue ai i lo la tofi A’oa’oFesoasoani seia oo mai lava i leaso na tuumalo ai, 23 Iulai 2017.Ua tusa o le 23 tausaga o la tautuai le tofi A’oa’o Fesoasoani. E teletausaga sa usufono ai i le Fono Telei Malua. Tausaga e 2006-2009, safilifilia ai ma sui i le Komiti Aogaa le Matagaluega a Malua i Komitia le Ekalesia Aoao.

O lona toe sauniga sa ta’ita’ia elana faifeau, Toeaina Fili SiaMatalavea. Saunia e le Toeaina oIsaako Viki le lauga. Faifeau oLuapene Nepo le tatalo, a o lefaifeau o Kamuta Mataafa safofogaina le Tusi Paia. O Telea o se tama e galue malosii le galuega a le Atua. E fai measili, ma fia aoga mo le Atua malona finagalo. O le auauna alofama tausi faifeau. Sa tumu lona aso fiafia, pei onaiai le Sui o le Fono a Sui Tofia,Afioga Tuimalealiifano SualauviII, le palemia ma nisi o minisita mafaipule, aemaise o le aufaigaluegaa le Atua. Faapea foi i ana uotapolo, o Te’o Papalii, Tuala maisi ua le maua suafa. Tele upu faamafanafana maiafioga pa’ia a le Atua: Amuia efaanoanoa aua e faamafanafanainai latou; Amuia e oti, o e oti oi le

Alii; o a’u nei o le toetu ma le ola;e pei ona saunoa le failauga o leaso. E faapea foi i molimau o leaso - Afioga i le palemia iaTuilaepa, Afioga i le Minisita oA’oga Taaloga ma Aganuu LoauSola, lona uso faifeau o KetiMaiava, faapea foi le tina mafatiaia Ema ma si fanau. Ae mulimuli ile molimau a le faifeau. Sa vaaia lava le lototele o le tinama si fanau, faapea nai ona uso matuafafine aemaise le faletua o NetaTalosaga Hitila ma le mamalu o leaiga Sa Telea. O le lagona lavalea e tasi, ia loto tetele ma faamaisele Agaga o le Atua i le pa’ia o leaiga ma aiga o le faletua. Avea foilenei avanoa e faafetaia ai galuegalelei sa tautiga ai le auauna ia TeleaMauisiisii Tuna Maiava. Iafaamanuia ma viia le Atua igaluega lelei sa faia. Molimau a Ioane le aposetolo efaamalosi ai le Au Kerisiano o loosauaina ma tofotofo lo latoufaatuatua i le nofo sala i lefalepuipui - Ia faamaoni seia oo ile oti, ona ou avatu lea ia te oe lepale o le ola e faavavau. Ia manuia lau malaga Telea. Rev. Fili S. Matalavea,

Fai le mea sa’o ma le lelei mo leAlii. Vivii i le Alii. Talitonu o looia pulea lelei pea mea uma, tusalava pe o le a le mea e tula’i mai.O le tutumau o lou faatuatua i leAlii i taimi o ou puapuaga mamafatiaga, ma lou onosa’i i mea

Puapuagatia mo leViiga o le Atua.

“Onosa’i e pei o Iopu”

tiga o le olaga, e avea lea ma meae viia ai le Silisiliese. Fai mai le tusi, 1 Peteru 4:12,13:“Le au pele, aua tou te ofo i letofotofoga pei o le afi, ua oo ia teoutou e fai ma tofotofoga ia teoutou, peisea’i o se mea fou ua ooia te outou; ae faapei ona tofusia ooutou faatasi i tiga o Keriso, iaoutou olioli ai, ina ia fiafia outouma le olioli tele pe a faaalia mailona mamalu.”

Iosua O Iosua o le atalii o Nuno o looulua’i ta’ua i le tusi o le Esoto 17:9lona maua mai faatonuga mai iaMose e faamaopoopo se autau etau ma Amaleka. O ia o le auaunapoo le fesoasoani ia Mose. O ia

foi o se tasi o le to’a sefulu ma lelua, poo sipai, na auina i le Nuu naFolafolaina latou te aoina mai nifaamatalaga o le nuu ma onatagata. Na o Iosua ma Kalepo o leto’a sefulu lua lea na la aumaifaamatalaga faalototele. O le mealea na o la’ua o lea to’a sefulu luana faataga e tulaueleele i Kanana

ona o lo la faatuatua i le Atua na teaumai le manumalo o Isaraelu itagata o nofoia Kanana. Ina uamaliu Mose ona fai ai lea o Iosuama ona sui na te ta’ita’iina Isaraelui taua ma ituaiga eseese sa latounofoia Kanana, seia oo inafaato’ilaloina uma, ona vaevae ailea o le eleele i ituaiga. A o le’i otio ia, na faatonuina ai e Iosua tagatao Isaraelu ina ia latou auauna i leAtua e to’atasi. Na tali mai le nuuo le a faapea lava ona latou faia.Ma e na faamaoni le nuu i le latoutautoga i aso uma na totoe o lolatou ta’itai o Iosua. O Iosua o le igoa foi lea o le tusii le Feagaiga Tuai o faamatalainaai le ta’ita’iga e Iosua o le nuu, malatou faatoilaloina, faatasi ma lo

faaauau itulau e 16

Page 16: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS - …cccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2017/Setema...O LE SULU SAMOA Setema 2017 3. O le Lauga faaauau itulau e 4 saunia e Karanita Petaia

16. O LE SULU SAMOA Setema 2017

Telea Mauisiisii TunaMaiava

2 Fepuari 1957-23 Iulai 2017

O E UaFai’ilagi le

Folauga

Iosuamai le itulau e 15

latou Atua, le nuu e malosi atu ia ilatou, toe toatele ma nonofo i ‘olo. O Iosua o se auauna faamaoni aMose, ma ina ua oo i lona taimi eta’ita’i ai, na matua faamaoni onaia ta’it’aiina i taua le nuu, usita’i ile Atua, ma ia vaaia lelei pe ofaamaoni ona mulimuli o le nuu ile Atua, i aso uma o lona ola. Ataumaluelue lo latou faatuatua malo latou faamaoni, ona ia lu’itauinalea o latou pei ona ia fai atu, “Peafai foi e leaga ia te outou onaauauna i le Alii, ina filifili ia ooutou i le aso nei, poo ai tou teauauna iai; poo atua na auauna iaio outou tama, o e sa i le la itu o levaitafe, poo atua o Sa Amori, e olatou le nuu ua outou nonofo ai; ao a’u nei ma lo’u aiga, matou teauauna i le Alii.” - Iosua 24: 15.O le mea moni lava, e aunoa ma setala o lipotia mai ai i le Tusi Paia

ni mea leaga ma le le lelei na faiae lenei auauna a le Atua ma Mose. O se faaa’oa’oga lelei foi lea mole fanau a le Atua. Ina ia tutumaui le Atua lo tatou faamaoni, e le nao le fiafia puupuu i le amataga, ao le ala umi o le malafoni o le olafaaleagaga. O le faamaoni e le ‘ave‘ave tuu i i, ae fai fai pea seia oo ile i’uga o o tatou aso, tusa lava peo le a le mamao o le ala, ma le ola. Ina ua te’a le oti o Iosua, ona liliuai lea o le fanauga a Isaraelu itupua, ma faatupuina ai le to’asa ole Atua, ma ia faaaogaina ai isi nuue ala mai ai lana faamasinoga maana faasalaga. A alalaga mai le nuui lo latou Atua mo se fesoasoani,ona tofia lea e le Atua o sefaamasino na te lavea’ia le nuu. Aea oti foi le faamasino, ona toe fo’ifo’i lea o le nuu i le ifo i tupua.Ona faapea foi lea ona toe oo maile to’asa o le Atua.

O se ata o le Mafutaga Aoao a Tina i le umusaga o le Fale Iupeli i le taimi o le Fono Tele 2017