o le sulu samoa - home | cccs€¦ · rev. elder peleti t. to’ailoa f.t. (24 aperila 2012 -...

20
TUUMALO REV. ELDER OKA FAU’OLO Laulau a le Fono Tele UA TUUMALO SE TASI O TA’ITA’I ILOGA O LE EKALESIA EFKS I SAMOA - le Susuga i le Faifeau Toeaina Oka Fau’olo. -Ua goto ai se tasi o fetu pupula sa fai ma ta’iala i le folauga a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa, ae tainane Samoa aoao ma le Fono a Ekalesia i Samoa, poo soo se Kerisiano e le gata i Samoa nei, a o atunuu mamao o aumau ai nisi o le atunuu. Ua pa’u le laau tele tali matagi sa i le tumutumu mauga, ae tainane Mauga o le Atu Olo. Ua lagia ai maota o le Ekalesia Kerisiano i Samoa, aua ua fai Faamanatuina le 50 Tausaga o le EFKS O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 SULU ME 2012 Faatonu: Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws O le Aso Lulu, lona tolu o aso o le Fono Tele a le Ekalesia, na faamanatuina ai le atoa o le 50 o tausaga talu ona tutoatasi le Ekalesia i Samoa nei, mai le Lonetona Misionare Sosaiete, LMS, ma amata faaigoaina ai o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Samoa, EFKS, (Congregational Christian Church in Samoa - CCCS) a ua tuu le igoa, LMS. 12 Mati 1930 - 13 Aperila 2012 Ua see atu nei le Susuga i le Faifeau Toeaina o Tauti’aga Senara, o le sa Sui Taitaifono faaauau itulau e sosoo ai faaauau itulau e 7 faaauau itulau e 16

Upload: others

Post on 22-Oct-2020

35 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • TUUMALO REV. ELDER OKA FAU’OLO

    Laulau a leFono Tele

    UA TUUMALO SE TASI OTA’ITA’I ILOGA O LE EKALESIAEFKS I SAMOA - le Susuga i leFaifeau Toeaina Oka Fau’olo. -Uagoto ai se tasi o fetu pupula sa fai mata’iala i le folauga a le EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano Samoa, aetainane Samoa aoao ma le Fono aEkalesia i Samoa, poo soo se Kerisianoe le gata i Samoa nei, a o atunuumamao o aumau ai nisi o le atunuu. Uapa’u le laau tele tali matagi sa i letumutumu mauga, ae tainane Mauga ole Atu Olo. Ua lagia ai maota o leEkalesia Kerisiano i Samoa, aua ua fai

    Faamanatuina le 50Tausaga o le EFKS

    O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

    EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

    FAAVAEINA 1839 SULU ME 2012Faatonu: Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

    O le Aso Lulu, lona tolu o aso ole Fono Tele a le Ekalesia, nafaamanatuina ai le atoa o le 50 otausaga talu ona tutoatasi leEkalesia i Samoa nei, mai leLonetona Misionare Sosaiete,

    LMS, ma amata faaigoaina ai o leEkalesia Faapotopotoga Kerisianoi Samoa, EFKS, (CongregationalChristian Church in Samoa -CCCS) a ua tuu le igoa, LMS.

    12 Mati 1930 - 13 Aperila 2012

    Ua see atu nei le Susuga i leFaifeau Toeaina o Tauti’agaSenara, o le sa Sui Taitaifono faaauau itulau e sosoo ai

    faaauau itulau e 7

    faaauau itulau e 16

  • 2. O LE SULU SAMOA Me 2012

    Taitaifono o le Fono Tele 2012-2013- Susuga i le Faifeau ToeainaTauti’aga Senara.

    Laulau a le Fono Tele

    Molimau o Oka Fauolo F.T. saunia e leTaitaifono o le Komiti a le Au Toeaina -

    Rev. Elder Peleti T. To’ailoa F.T.(24 Aperila 2012 - Malumalu EFKS i Fusi, Safotulafai.)

    faaauau itulau e 4

    Rev. Elder Peleti T. Toailoa FT,Taitaifono Komiti a le Au Toeaina.

    Tulouna le Malu Lagi,Tulouna le Malu Tupu,Tulouna a le Malu-taue’e. O le a nuunuu atu ia aua ele popo i so’u leo faatauvaa.ae avea ia lo’u leo e fai mafofoga’aga i le mamalu o leAu Toeaina ae tainane leEkalesia FaapotopotogaKerisiano i Samoa e pele i leagaga o le tama ia Oka ou tesaunia ai se molimaufaatauvaa o le Susuga i leToeaina o Rev. Elder OkaFauolo, FT. O le matua o la’u molimaue maua lea i le tusi 2 Tupu6:5: “Aue le alii e, aua o lemea nono.” Ma le fuaiupu e6: “Ona fai atu lea o le tagatao le Atua, Pe na pa’u i fea?” O le Susuga ia Oka Fauolo,e le o se Afioga ae iloa onasaunoa o se Afioga; e le o sefaipule ae iloa ona saunoa o

    se faipule. Sa fanaumai se matai faiupu o leatunuu. E iloa foi e Okaona lauga o se mataiSamoa. Fai mai lo’uafafine e mafuta ma iloaOka ina ua ia iloa lemaliu o Oka: ‘Talofa e,ia Oka “He is an easygoing person”. E iloa foi eOka ona talanoa o setamaitiiti. Ina ua mafaufau le Fono ale Au Toeaina, poo le a semea e fai e le Ekalesia etauia ai galuega lelei a Okaua faia mo le Ekalesia. Olona loto usiusitai, a fai atulava le Ekalesia ia Oka e alui fea, e tula’i lava Oka ma leloto usiusitai e fai le finagaloo lana Ekalesia e pele ia teia. Sa mafaufau le Au Toeainai se fanua e ave ma Oka, poo

    ni tupe. Peitai sa a’e le tofa ile Au Toeaina, o le a faaeeatu ia te ia le “Tofi FaifeauToeaina”. Sa teena e Okaona e le tusa ma faigaFaavae a le Ekalesia le faaeeatu o le Tofi Toeaina ia te ia ise ala faapea. Peitai na tasimoemoe le Au Toeaina - uana o Oka lava e tuuina atu iaile Toeaina ona o le taui o lanatautua Ekalesia. Ma e le toefaaluaina i se isi. O faailogaia o le loto malie o le Ekalesiai galuega lelei ua faia e Oka i

    2011-2012, e avea ma Taitaifono o le Fono Tele a le Ekalesia -2012-2013. O le Susuga ia Tauti’aga Senara, o ona tua’a o faifeaufoi. Ua leva ona avea o ia ma Failautusi o le Komiti a le Au Toeaina.O ia o le Faafeagaiga a le aulotu i Matautu, Falelatai. Sa aoaoina le Susuga Tauti’aga i le Kolisi o Samoa a o le’i ulufalei le Kolisi Faafaifeau i Malua. O le palota mo le nofoa o le Sui Taitaifono na manumalo ai leSusuga i le Toeaina ia Tavita Roma, o le faafeagaiga o le aulotuEFKS i Sala’ilua, Savaii. Sa Taitaifono muamua le Susuga ia TavitaRoma mai le 2010 i le 2011. O le Susuga ia Lale Ieremia lea saTaitaifono 2011-2012, ua penisione nei, ma o le a malolo mai lanaaulotu i Fasitootai., faapea o le masina nei. A ua toe tofia le Afioga i le Failautusi Aoao o le Ekalesia, leSusuga ia Rev. Dr. Iutisone Salevao, i le tofiga o le Failautusi Aoaoe ala i le palota. Na o le tasi le faiga o le palota lea ma manumalomamao ai le Susuga Iutisone Salevao.

  • O LE SULU SAMOA Me 2012 3.

    O LE LAUGAF.T. - Isaia 53: 1-7F.F. - 1 Timoteo 4:1-11Matua: 1 Timoteo 4: 7:..........a ia e faamasani i leamio Atua.

    “E taua le tamaoaigafaaleagaga.”

    O mea aoga ua faatauaina i leolaga o tagata taitoatasi. O mea iae vilivilitai le tagata ia matuamasani lelei ai. Pei o le tagata uale atoatoa le malosi o le tino ma lemafaufau. Ua iai mea ua saunia efaagaoioi ai le tino ma faamalosiai le mafaufau. O le taua o ia meaua saunia ia faamasani iai le tagatamo lona ola maloloina. Pei foi o tagata matutua, e taua lefaamasani i le faamalositino,faamasani i le savali ma le gaoioi,ina ia le vave oo mai le tino vaivai.E faapena i tagata taaalo. Soo setaaloga lava, e manaomia le malosie faatinoina ai e le tagata. O le alalea e taua ai i le tagata taalo lonafaamasani e momoe ma momoepea. E taalo ma taalo pea ina iamaua le malosi ia maua foi le potoma le iloa e faia ai le taaloga. E ui lava foi ina ua avea lenaunau ia masani i taaloga ma alae taalo faasoloatoa ai le isi, a ua tauleai se taimi e mafuta ai ma aigama aoga ai i se feau. Ae o le autumoni o le manatu oloo fiafaamamafaina, o le faamasani i semea, e le toe alu ese ai. O le faamasani i se faamoemoe,e faigata ai ona toe suia se tagatamai le mea ua masani ai. Na vaaiae Paulo le aposetolo o nuu ese, legagau atu o loto tagata Eleni, efaamasani o latou mafaufau i lepoto faa-Eleni, ma o latou tino itaaloga sa tautaua ai Eleni i na onapo. Ona mafaufau lea o leaposetolo, pe afai o mea taua ia oloovilivilita’i iai tagata Eleni iafaamasani iai o latou mafaufau mao latou tino, ae faapefea la i le

    Kerisiano? O le amio Atua, fai maile aposetolo “a ia e faamasani i leamio Atua.” Faamasani pea ia leEleni i le poto faale-mafaufau,faamasani i le ola taalo, a o leKerisiano, e tatau lona faamasani ile amio Atua. Poo lona uiga ea la ole manatu o le aposetolo, ia masanile Kerisiano i le amio Atua ina iaavea ai pei o ni atua? Leai, ua le olena le uiga o le manatu o leaposetolo. O le faamasani i le amio Atua,ua sili atu lona aoga mo le tagata,nai lo le faamasani i nisi mea peiona faia e tagata Eleni. O mea tauao le olaga, ua le na o le ola i le tino,a o le ola faaleagaga. O le olafaaleagaga ua aoga tele a o tatouiai i le tino nei. Ua sili atu foi lonaaoga i le ola oloo i tala atu pe amavae lenei ola. O le mea tonu leaua naunau ai Paulo ia faamasani letagata i le amio Atua, aua o le amioAtua e tupu mai ai le tamaoaigafaaleagaga. Ua aoga mo le taiminei atoa ma le lumanai. Ua le o nimea mananaia o le olaga, poo nitamaoaiga ua tele. Ua le o se olagaua filemu ma ua saoloto i soo semea le mea sili ona taua o le ola.Oloo iai mea e sili atu le taua. O lea lea mea? O le tamaoaigafaaleagaga e maua ina ua faamasanile Kerisiano i le amio Atua. O leola moni lea ua sili ona fiafia iai leAtua. O le soifua o se tasi uamasani i le Atua. Fai mai Iesu, “Ua ou sau ina ialatou maua le ola, ia maua atili ailava.” O le a le ola ua sau ma Iesu?O le ola faaleagaga. O le tamaoaigao le Atua oloo fia liligi mai mo ilatou ua fiafia e faamasani ia te ia. Ioe le paia e o le Ekalesia, maiona ao seia oo i se ua aupito itiiti.Pe le o se feau taua ea lea mo leEkalesia i lenei masina? Le masinae masani ona tauaofia ai lau FonoTele i lona laumua. Ne’i o tatousaga faamamafa nisi mea o le tinonei, ae galo pea ia i taua lefaamoemoe na afio mai ai Kerisolo tatou Faaola, e saili agaga molona malo. O le faamasani i le amioAtua, e tamaoaiga ai o ta agaga i lefinagalo o le Atua. O a lava fita ma

    to’atuga o le soifuaga, e faigata onailoa e tagata po ua le solomuli i sea o Kerisiano. E lu’i gata lefaatuatua o le tagata ua faamasani ile amio Atua. E le maluelue i nimatagi tau faamata’u o le olaga nei.Poo le a le fesuisuiai mai i alamatagofie ma ala faatosina loto olenei lalolagi, e le afaina pe faiainaai le tagata ua soifua i le amio Atua.O le inosia ma le tuulafoaiina o Iesue tagata. O lona manua ma lonamomomo i le lalolagi. O onafaalavalava atoa ma lona satauro.Na le solomuli pe faavaivai ai Iesu.Aisea? Aua sa ia te ia le tamaoaigafaaleagagas, o le tamaoaiga o letagata amio Atua. Na le manatu aio a tiga ma ona puapuaga, ae na siliia Iesu le faamomomoina o lonasoifua, ina ia tatou maua lonatamaoaiga ma lona manuia, e ala ilona maliu ma lona toe tumanumalo. O le molimau a Isaia, o Iesu o letagata ua masani ma le tiga. Ae naiu i le manumalo lana tauiviga. Ole masani o le Kerisiano i le amioAtua, o le ala lea e iu ai ina tatoumaua le tamaoaiga faaleagaga efaaeaina ai i tatou i le ola nei, atoama le ola e faavavau. E taua lou faamasani i le amioAtua i lau galuega, i lau aoga, i louaiga, i lou nuu aemaise o lauEkalesia. Ioe le Ekalesia pele. Ole ola i le agaga e aupito sili onataua. O le faamoemoe tupito foi leao le galuega a le Ekalesia. Ia mauaagaga mo le Atua ma lona malo. O le fesili, po ua mafua i sea onatele le au liulotu o le Ekalesia i nisitalaiga i nei aso? Aisea foi uamafua ai ona toatele pea leaufaigaluega totofi a le Atua uatoilalo ma faiaina i le tiapolo maana auala faatosina? Pe le o le tasilea o faapogai, ona ua tatou lefaamasani i le amio Atua? Soifua ona o Iesu. Saunia e Mani Nepo F.S. EFKS Fatuvalu

  • 4. O LE SULU SAMOA Me 2012

    Molimau o Oka Fauolo F.T. na saunia ele Taitaifono o le Komiti a le Au

    Toeaina - Susuga Peleti T. To’ailoa F.T.(24 Aperila 2012 - Malumalu EFKS i Fusi, Safotulafai.)

    lana Ekalesia e pele ia te ia.E maliu nei Oka, “O ia o leFaifeau Toeaina Penisionemalolo”. O le Susuga ia Oka e iailona nofoa faapitoa i le FonoTele, e iai foi lana micro-phone faapitoa. E pule lavaOka i le taimi e fia saunoa ai.E le faatapulaaina ni onataimi. A oo foi ina siisiitaualumaga i se mataupu ualiuliu gata i le Fono Tele, emaau lava i le tulimanu oOka, e aumai ai le Tofa e to’aai le Ekalesia. Talofa i leneiFono Tele!. Ai o le a le nofoiale nofoa o Tavita. “Oka, e le mafai ona galooe i lau Ekalesia ua uma lousoifua o e auauna iai. O la’u matua - O le tagiaueue a le soo sa ia faaaogale matau (to’i) o le mea nono.Ua mamulu ma pa’u ifo i levai. Ona tagi tautala ai leama alaga, “Aue le alii e, o lemea nono.” Ona fesili lea oElisaia le tagata o le Atua: “Ofea na pa’u iai? Ua togi atule lalaau i le vai, ona toeopeopea ai lea o le matau.Ua toe maua le mea nono. OOka o le matau lea o le meafaigaluega a le Atua. Na siiai lona Faleta i feau na tofiaai o ia e le Ekalesia e galueai. O Oka o le “Matuaofaiva”o le Tala Lelei a Iesu Keriso ile lalolagi. A lea ua amo atoai le Aiga Sa le Malama. Saaooga ia te ia. I o matou foi taimi i letausaga 1965-1968, o Oka

    ua ia na Faamatua-o-faivaina le Au Faigaluega.Ua amo ato ai nei e tali levalaau mai o le Matai Sili ole Galuega o Iesu Keriso.“Ina ia outou o atu e fai nuuuma lava ma soo etc. O Oka o le Tautaimatapalapala o Agaga. Safagota i le “Tai o ana”. Le Taipe ma le tai sua. O se tautaie le faalogologo tiga. O letautai sa fagota i le liuloa aele o le Ola. Le Tautai uafagota ai le sa amo ola. E aui le fagota e au i le tau ola.O le tautai ua sasaa lanafaatamasoaliiga. Lea ualaala’oa ua tali ai le mata’ai ole Ekalesia i anafaatamasoaliiga. O le meafaigaluega a le Atua Oka. Eui lava ina goto ifo i le oti. Ao tagata faatuatua uma e peio Oka ua fetalai iai lo tatouAlii ia Mareta. O tagatafaatuatua uma lava, e ui lavaina oti ae ola lava i latou. Ele leiloa ae toe maua i latou ile Ola e Faavavau. Ina o le a taumavae le aliimai i le Alataua oLafaitaulupoo ma lanafeagaiga o Leutogitupaitea.Na faapea ai Lafaitaulupoo iaLeutogitupaitea: Sau ia oe ola’u feagaiga. O le a tafaamavae. A ia e alu ma la’uTi’a o malo lenei sa oumanumalo ai i malae e fia oSamoa sa ou auai ai. Afai eagaleagaina oe i launofogatane, ia e gagau le ti’alenei o malo ma lafo i le

    moana ou te iloa ai uaagaleagaina oe la’u feagaiga. Ua foi mai Lafaitaulupoo ise tasi aso i lona aiga. Talofae ua temeteme atu le papagagana, ae tagi le laautautala o ilamutu ia oLafaitaulupoo. Onafaanoanoa lea oLafaitaulupoo, ma faapeaane: ‘Talofa e, ai uaagaleagaina la’u feagaiga’. Le pa’ ia i le a igafaanoanoa Sooletaua ma lefanau, le pa’ia i le EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano iSamoa e pele i le loto o Oka;le mamalu i le Malo, le atunuuaemaise le mamalu o e umae pele ia Oka ua potopoto mainei i lona toe sauniga. Ia lototetele. E le o tofatu i le moanale ti’a o malo a Oka. E leai ole ti’a ulu tonu, o le ti’a oulupaga. Le ti’a e le tausunu’ia. O le ti’a e lele malie.Le ti’a o malo a Oka ua lelemalie atu. I le nofoalii o leAtua i le ola e faavavau. Leti’a ua i aao alofa o lona MataiSili o i le lagi. E pei ona tusia:Aua o Agaga o e amiotonuua i aao o le Atua lea e letoe oo foi ia te i latou se meatiga. Ma e faaiu atu la’u molimaui le pese lenei e 146 efaamavae atu ai i le FaifeauToeaina Penisione o Rev.Oka Fauolo FT. O le sa pelei le Agaga.

    Po ua e mautofi i le malonei,Po ua e feagai ma Iesu?Sa e nofo sala i le to’asa,Po ua maua e oe le lelei.

    Faafetai, molimau,I le toto taua o Iesu,

    faaauau itulau e sosoo ai

  • O LE SULU SAMOA Me 2012 5.

    Otootoga o le molimau na saunia e le AfiogaRev. Leaupepe Kasiano o le Fono a EkalesiaSamoa mo le Susuga Oka Fauolo F.T.

    Ua Tu ToaUa Tu TonuUa Tu Malo le Aso

    Ina ua logo i Pulotu le mapua Tai’i, ua fia maua se laveaima se faaeaina, ina uamalolo le Aea i Sisifo i le Aeai Sasae, ona faapea ane leao Saveasiuleo ia Nafanua,‘Sau ina alu e tau le taua malaga le toilalo o lo ta aiga’. O le a faalalo le toa lea etofi ai laau o le taua. O laaunei:* Ta fesilafa’i,* Ulimasao, ma le* Faauliulito. O le fautuaga aSaveasiuleo ia Nafanua -

    faaaoga laau e lua - ae taotole Faauliulito, ina ne’i fanofaatasi le fili ma nai o tatoutagata. O Oka o le Toa na filifilia ele Atua na te tauina le taua,ma ia tofasi ma faatoilalo lealii o le lalolagi. E lua laausa faaaoga e le Tama ia Oka,o le Tafesilafai, ma leUlimasao. O a ia laau e lua?O lana Tofa saili malo malona faiva faiaoga uaUlimasao ai le toatele o leaufaigaluega pa’ia a le Atua,ae sa taoto pea le laau o leFAAULIULITO e faatautai aile Ekalesia ma le Malo. O leala foi lea ua manatu ai leFono a Ekalesia o se Taitaima se Tama sa tutoa i fafo

    ma fale. O Oka ua tutonu i aile finagalo o le Atua i lonavalaauina i soo se faiva, magaluega na filifilia iai, i le aiga,le nuu, le atunuu ma legaluega a le Atua. Ua tutonu le finagalo o leAtua i lea auauna. Ua tumalole aso o le Taitaifono, i le afuamai Sinave ma Ulumotootuaseia paia le Maluapapa, lelaumua o le EFKS seiafaagasolo ina ua taunuu i lelauloa (Mulifanua), mafaaauau ai i ona laufanua i leFaasaleleaga seia muta iFuifatu. O le ala lea o le tauaua tumalo le aso o Oka i lesilasila ma le maimoa, i levaai i le mamalu, i lemaualuga o le faatasi mai ole Atua i lana auauna.

    Tofa Soifua Oka.Kasiano Leaupepe (SuiTaitaifono ma le Fono aEkalesia i Samoa).

    Ua sisina ai ofu o le ‘au pa’ia,e alofa Iesu ia te oe.

    Oka ua e ofu i ofu sisina ole Au Paia i le lagi. E alofatele Iesu ia te oe Oka. Ia manuia le malaga.

    Saunia e Rev. Peleti T. Toailoa FT. Taitaifono a le Au Toeaina

    Molimau o OkaFauolo F.T. na sauniae le Taitaifono o leKomit i a le AuToeaina

    mai le itulau e 4 Faifeau ua penisione O le Sauniga o leFaamanatuina o le 50tausaga o le suiga o le igoa ole Ekalesia Samoa mai leLMS, (Lonetona MisionareSosaiete) i le EFKS (EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano iSamoa), na faia faatasi ma leSauniga mo faifeau uapenisione, i le Aso Lulu o lonalua o vaiaso o le Fono Telema o lea sauniga na ta’ita’iae le Susuga i le Faifeau

    Toeaina o Rev. Lale Ieremia,le Taitaifono o le Ekalesia2011-2012, ma o ia foi o setasi o le ‘au penisione. Ma oi latou nei ua penisione:

    Ropati Tiatia FT HawaiiLale Ieremia FT AanaApelu Lelevaga FT MaluaFaavae Sa’ena FS ApiaFereti Moenoa FT AmerikaMaligi Evile FT Aukilani

    FOR PARENTSParents are prone to give their children everything except the

    one thing they need most. That is time: time for listening, timefor understanding, time for helping, and time for guiding. Itsounds simple, but in reality it is the most difficult, and themost sacrificial task of parenthood. - Emma K. Hulburt.

  • 6. O LE SULU SAMOA Me 2012

    Eulogy for Oka Fauolo(Sa’afi’afiga mo Oka Fauolo)Le pa’ia o le sauniga, e ia te a’ule ava tele e fa’aleoina ai lefa’afetai i le Atua ona o leSusuga i le Toea’ina ia OkaFauolo:

    E le atoa i lenei molimau lematagofie lautele o mealofa, otomai, o agava’a, mafa’amanuiaga a le Atua na alamai ia Oka – o se soifua aogāma se fa’amanuiaga mo leto’atele, e tusa ma le tala’agaatoa ua tu’uina atu mo le faitausilafia o lenei mamalu.

    O le faife’au Samoa, faia’ogaMalua, Failautusi Aoao o leEkalesia, pule o Malua,Ta’ita’ifono ma le SuiTa’ita’ifono o le Ekalesia, o leFaife’au Toea’ina o le Ekalesia,o le Ta’ita’i, o le Tamā matua natua iai le Ekalesia i lana sailigātofā

    Ou te oto’oto se tala mo lefa’amoemoe o lenei sauniga. Emanatua fa’apitoa le taimi o puleOka i Malua nei. O se vaega tāuao polokalame a le Kolisi, o lemafutaga a Moamoa, Piula maMalua. Sa ia Oka le mealofa ole soso’o fa’atasi o le fanau a leAtua.

    Na manino lelei foi Oka i lefa’amoemoe o le Kolisi lenei ilalo o lana ta’ita’iga fa’a-pule ilona fo’i taimi - ia ola tautuafa’amaoni; ia fai mea lelei ia o’oi le 150%; ia lauga ma ola ai.

    O se taimi na iloga i le tele ogaluega fai a a’oa’o ma faletua.Ae fai mai Oka, fa’aaoga lemalosi tuai, e maua ai le malosifou. Fa’aaoga tatau le taimi. Fua

    fo’i lea o le fa’atonuga: o legaluega o le aoāuli o le aso, efa’amamā uma le pa povi i gautā.Ma e fai lava ia uma le galuegaatofaina. A matou malōlō i laloo niu i gautā, ona talanoaina leafa’ala’au mamafa le fa’afugainao le lauao o si toea’ina nei, e leaini ona kalafa.

    A fau se fale Samoa o le Kolisi,e manino ma maoti le fa’atonugaa Oka – 3 iata le umi, 6 inisi lelautele, na o poumuli, ia sa’olelei le poumuli. O lona uiga, ete alu ā e sue ia maua se poumulie 3 iata le umi, 6 inisi le lautele,ia sa’o lelei. O Oka e le na o sepule, a o se ta’ita’i na ia foafoama fausia se aufaigaluega e faiaia lelei mea a le Ekalesia.

    Na ou fa’amuli i le Fono Tele ilo’u tausaga fa’ai’uaso i Maluanei. Pe a o le 12 ile aoāuli nao’o atu ai le poloa’i a Oka ou tesauni e fai le mau a le kamupania Malua o le lotu a le AuTaumafai o le Fono Tele i le itulae 2 i le aso lava lea, i’inei i leIupeli. Ua sauni e amata le mau,ae tu’u atu le pepa o lo’o tusia aiupu: “Iuti, tu sa’o i luga,fa’asagalelei i luma, leo tele. Oka”

    Na iloga le tula’i mai o Oka i leLaulau o le Fono Tele. E le o semea e tupu so’o le avea o se tasima pule o Malua, ta’ita’ifono masui ta’ita’ifono o le Fono Tele ile taimi e tasi. E ese mai lefa’atuatuaga o le Ekalesia na tu’uatu ia Oka i le tele o tausaga, olona gafatia o ni tofiga tetele selua i le fa’amaoni ma le lelei nasili ona o’o iai lona mafai, o semea lava e maofa ai. A finagalole Atua e tofia ma fa’aaogāina

    se tagata, o le mea lava lea e fai.

    O le tausaga e 2000 pe ā nafa’ae’e ai le tofi faifeau toea’inai le Susuga ia Oka Fauolo, e alai le finagalo o le Komiti a le AuToeaina ma fa’amaonia e leFono Tele. O le fa’afetaifa’apitoa, ua taualoa’ia le tautuamatavela i tausaga e tele.

    O le tusiaina o le TalaFa’asolopito o le EFKS i le tusi‘O Vavega o le Alofa Lavea’i’, ele o se galuega faigofie, ae namafai lava ona faatino e Oka ilona ma’ema’e ma le ola finau.

    O le a misia Oka i le Fono Tele ale Ekalesia i lenei tausaga. O lea misia a la felafolafoa’iga faa-mataupu silisili ma le Susuga iaLale Ieremia (le Ta’ita’i o leSauniga) i le uiga tonu o lemataupu silisili a St Augustine.O le a sili ona misia lana tofā ole Toe Iutaia o le Ekalesia nalogosa’ia e le Fono Tele lonafinagalo.

    A ua faia pea le pule sa’oloto ale Atua. O le agaga maualuga ole aso lenei, o le fa’afetai i leAtua ona o Oka, o lefa’amanuiaga, o le berakah, o leeulogia, a le Alii mo i tatou.

    If the measure of a man is hisconsequence in changing livesfor the better, then Oka was a re-markable man. He was indeeda blessing for many.

    If a man’s greatness lies in hisability to exalt others, then Okawas a great man. He extendedthe boundaries of many a life andchallenged people to reach up-wards to the sky.

    If the beauty of a man’s face isthe happy tale that it narrates, continued next page

  • O LE SULU SAMOA Me 2012 7.

    Eulogy for Oka Fauolo(Sa’afi’afiga mo Oka Fauolo)

    then Oka was a beautiful man.Refusing to betray strange mat-ters, his smile always capturedthe humour of life, even the witof human error.

    If the test of a man’s intelligenceis criticism that is not cheap, thenOka was an intelligent man. Hewas a master of countering idi-otic tales and mindless rage witha refreshing antidote of simplecommon sense.

    If the mark of a man’s characteris a good heart, then Oka was agood man. Reposing his heartin unassuming surrender, he gen-

    erated confidence and trust in somany people.

    If the wisdom of a man is meas-ured by his constructive opinionof his neighbour, then Oka wasa wise man. Living his life forothers, he affirmed his neighbouras a miracle of God for theworld.

    Thus embracing the better partof human nature, Oka erred onthe side of freedom and took therisk of reaching out, to create acommon humanity with others.Seeing angels on earth, Oka –like Ghandi, Mother Theresa and

    other great men and women ofhistory – did not give up his goodfaith in humanity.

    Yesterday, God blessed us witha unique and special human be-ing. Today, we say goodbye toOka. It is the paradox of God’stime and space in this world. Inthe morning, we find our placesin the world. In the evening, wemake space for others.

    Let us thank God for Oka andbecause of Oka, and for all thosegood people like Oka, who toilso hard, to make this world a bet-ter place for everybody – to theglory of our God!

    - Rev. Dr. Iutisone Salevao, Failautusi Aoao EFKS

    O le tutoatasi lava lea o leEkalesia i Samoa nei mai pulegamai Lonetona sa iai le ofisatutotonu o le LonetonaMisionare Sosaiete. O le Afioga i le Taitaifono o leFono Tele a le Ekalesia, SusugaLale Ieremia F.T., na taitaiina lesauniga o le 50 tausaga o leEFKS. O lea sauniga natuufaatasia ma le Sauniga Aloaiamo faifeau ua penisione. Na mae’a sauniga ia ona fai ailea o le solo tele a le Ekalesia ile Malae i Malua, a o auai leAfioga i le Masiofo a le AoMamalu o le Malo o SamoaAfioga ia Filifilia TupuaTamasese, o sui o Ekalesia i Sa-moa, le Komiti a le Au Toeainama le toatele o le aoao o leEkalesia na maimoaina ma auai

    Faamanatuina le 50Tausaga o le EFKS

    i lea aso taua. Manaia le felanulanua’i otogiga a ‘au poo vaega eseese naauai. O a’oga uma a le Ekalesia- Papauta, Maluafou, KolisiSinia i Vaisigano, Leulumoega-fou, Nuuausala ma Tuasivi. Nasolo foi Komiti uma a le FonoTele a le Ekalesia, faapea le teleo Matagaluega i Samoa nei maatunuu i fafo, ia latou togigafelanulanua’i manaia, a o letoatele lava o tina sa la’eipapa’e.. Na sosoo le solo tele lea mafaafiafiaga. Faafiafia a’oga umaa le Ekalesia, a o le aulotu iSaleimoa na saunia le pese o le50 Tausaga o le EFKS. E sololava ma pepese, ma sisiva. Ae omai le Matagaluega a Malua uafia fai mea ese foi. Le latou

    ta’ita’i’au, pe se ta’ita’i faaili ‘ea,pe se ta’ita’i ‘au savali, le faifeaufai mea malie mai Utualii malana laau faaili e lua maila le umie togi i luga, togi taufaalili aga’ii i Lefaga ma Safata e sau ai, pooFalealili poo tai i tua’au, tavi’oane i o, toe tavi’o ane i i. Faato’ailoa e nuu e sau ai le faifeau maiSafata ma Lefaga e fai mea maliele latou tama ina ua ia ta’ita’iale solo a le Matagaluega aMalua. O siva, e manaia uma lava sivaa a’oga. Ae iai le manatu o letoatele na fesilisili iai le SuluSamoa, na sola ma Tuasivi lemanaia o faafiafiaga. E letaumate ona ua silasila soo foitagata i faafiafiaga mai Papautama a latou siva masani. Ae o maiteine o le Tuasivi - Oka! Le latoutogiga pa’epa’e silika! Onomeama le vavai o tino o teine.‘Ai’aiuli mai ai ma tama ma alatou fo’i taga. Malo lavaTuasivi. Mamao le mea tou teauvasa mai ai a ua outou o mai motulava.

  • 8. O LE SULU SAMOA Me 2012

    From Samoan Church (London MissionarySociety) to Congregational ChristianChurch Samoa Naming an organisation is avital process. The expectationis that the name will capturethe true essence of the relevantorganisation. The Congrega-tional Christian Church Samoa(CCCS) or the EkalesiaFa’apotopotoga Kerisiano iSamoa (EFKS) is by no meansan exception to the rule. Theyear 2012 marks a significantperiod of 50 years since thename has been in use by theSamoan church.

    HISTORY

    The missionaries whobrought the Gospel to Samoain the 1830’s, spearheaded byJohn Williams were membersof the London Missionary So-ciety. Consequently, thechurch that was established afew years later became for-mally known as the SamoanChurch (London MissionarySociety). The church would bereferred to simply as the LMS(La-Mo-Sa) or the ‘Lotu Ta’iti’(Tahitian church) signifying theplace that John Williams andhis missionaries had recentlycome from.

    The LMS missionaries wereresponsible for establishing thevarious projects that would aidin the spreading of the Gospel.There was the setting up of thePrinting Press in 1839 that wasused to print out the Bibles. TheEnglish Bible was also trans-lated into the Samoan lan-guage in 1855. The Malua

    Theological College was es-tablished in 1844 with the pur-pose of training men thatwould be effective pastors inlocal churches. The lecturers ofMTC were themselves the mis-sionaries. It was not until 1967that the church appointed itsfirst Samoan principal for thecollege, who was MilaSapolu. 1

    In a meeting that took placein 1961, it was decided that thename would be changed fromthe Samoan Church (LMS) tothe Congregational ChristianChurch in Samoa. In 1962, itwas official that the name wasno longer Samoan Church(LMS) but it was now Congre-gational Christian Church inSamoa.

    The name CongregationalChurch in Samoa was a namethat was suggested by StuartCraig (Misi Kereta). He wasserving as the secretary of theIsland Committee of the LMSat that time, and was invitedby the Samoan Church in anadvisory role on this matter. Hewas a highly respected mis-sionary who had a long asso-ciation with the SamoanChurch. After much delibera-tion it was decided that thename suggested by Craigwould be used, but wouldhave “Christian” inserted. In1961 Fono Tele, General As-sembly of the Samoan Churchofficially adopted the ‘Con-gregational Christian Church

    in Samoa (CCCS) as the newname.2

    Up to and a few years afterthe change of name, the mis-sionaries continued to beprominent figures in thechurch. In the minutes of Gen-eral Meetings in the early1960’s,3 there was mention ofan English translator needed inthese General Meetings. It wasnotable also that the minutesof these meetings were trans-lated into English. The mission-aries also featured in the keycommittees of the CCCS, forexample the Elders Commit-tee, the General PurposesCommittee, the Finance Com-mittee and the EducationCommittee.

    In the 1966 General Assem-bly, there was discussion of aletter from the missionariesmaking known their desire toleave the church and return totheir respective homes in Eng-land.4 Some returned due toillnesses and others due to re-tirement. There was a notabledesire also from the churchthat they still seek the assist-ance of the missionaries inwhatever way possible. Thegeneral mood gathered in theminutes was there was a sad-ness felt by both the mission-aries and the church for the tiesthat were beginning toweaken.

    CURRENT SITUATION:

    To the present day, there is

  • O LE SULU SAMOA Me 2012 9.

    still a connection with the LMS,though it is somewhat weak-ened. The CCCS are membersof the CWM5 and often seekmonetary and other means ofaid from them. So the relation-ship has not entirely been sev-ered. Many of the scholarshipsallowing lecturers of MaluaTheological College to gainhigher degrees are made pos-sible by the sponsorship by theCWM. Though the bonds maynot be as strong as they oncewere, the CCCS still lean uponthe CWM for assistance andthe CWM provide this assist-ance through whatever meansthat they can.

    From Samoan Church (London Missionary Society) to Congre-gational Christian Church Samoa

    For the last 50 years, theCongregational ChristianChurch Samoa continue tothrive on its own strengths. Ithas produced great leaders inthe local churches, in educa-tion, in administration andother areas. The CCCS havecontinued to rely on their Godgiven mission to reach out toothers and spreading the Gos-pel and making known thename of Jesus Christ in what-ever way possible. The “Con-gregational Christian ChurchSamoa” endeavour to live ac-cording to their name as agathering of Christian believ-

    ers who reach and make de-cisions through deliberationand dialogue.

    1 Minutes of the General Assembly1966, pg 10.

    2 Letter from Aukilani Tuia’i, 19/04/2012.

    3 Minutes of General Assembly1963, 1964.

    4 Minutes of General Assembly1966, pg 9.

    5 The London Missionary Societychanged their name to Council ofWorld Mission in 1966.

    Molimau a le Afioga i lePalemia mo Rev. ElderOka FauoloI le toe Sauniga i Fusi, Safotulafai, AsoGafua, 30 Aperila 2012.

    Ou te tulai atu ma lefaaaloalo ou te fofogaina lemolimau lenei a le tatou Maloi le soifua galue o le Susuga ile alii faifeau o Oka Fauolo.O le molimau foi lenei mo ilatou uma o umia tulaga tofimamalu uma o le tatou malo.I le molimau na fofogaina i leaso ananafi i Malua, sa outaua ai le faaee atu ia OkaFauolo o le Pine Taualoa oTiafau a le tatou Malo i letausaga e 1995 ‘The Order ofTiafau’. O faaaloaloga ia faalemalo

    e aloaia ai se tagata i sanatautua maoa’e ua ia faia molona atunuu. I le soifua galueo le Susuga i le Toeainamalolo manumalo ia OkaFauolo, na avea ai o ia o sefaiaoga i le Kolisi Faafaifeauo le EFKS i Malua, ma iu aiina tofia ma pule i le Kolisi moni tausaga e tele. Sa galuefoi i nisi o tofiga i le Pulegama le faatonutonu tatauina ogaluega faatino i itutinoeseese o le Ekalesia ma iu ailava ina avea ma Taitaifonoo le Fonotele o le

    faatumutumuga lea o tofigatau le puleaina ma le faia otonu fai o le EFKS. Oloomanino lava faamatalaga ipepa o le faasologa o tala ole soifua tautua o le Susugaia Oka oloo ua toutau’a’aoina. O faamatalaga uma nei nafaavae ai le faaiuga a le tatouMalo mo le Pine Taualoa. Safaaauau pea lenei tautua eala i le Taitaifono o le FonoSoofaatasi a EkalesiaKerisiano Samoa (FES). Olona tofiga i le Fono aEkalesia Kerisiano i Samoalea na maua ai le mafutagafaaauau pea i le va o le Maloma Ekalesia e ao ona fesiligiaai se finagalo o i latou oloogafa ma le itu i le soifuafaaleagaga o tatou tagatalautele i soo se mata’upuogaoga o le a faia iai sefaaiuga a le Malo. O le faatinoga foi lea o le

    faaauau itulau e 10

  • 10. O LE SULU SAMOA Me 2012

    agaga faavae o le tatou Malona faataoto mai e o tatoumatua ua lagomau i tiasa. Ole Malo o Samoa e Faavae ile Atua. Ma, o fesootaiga iafaifai pea ma le Fono aEkalesia o se tasi o taialatetele e tolu taualoa, efaamasino ai Pulega poo leleifaafoe a soo sefaalapotopotoga, e aofia aima Pulega Malo i nei ona asoi tulaga faavaomalo. Leaoloo faalupe i le faaupugalautele faaperetania o leGood Governance. O ta’ialatetele ia e tolu e aofia ai letulaga manino o faaiuga matonu fai ma galuega eseeseoloo faatino e leai sefaaalatua poo se faanunumio iai (transparency). O lemafuaaga lea e faasalalau aigaluega tetele a le tatou Maloe auala i tauofoga. O le taialalona lua o le faataoto lea otaiala eseese e iloa vave aimea lelei ua faia poo setaunuuga faaletonu ua faiama iloa gofie ai ma latou nafaapogai ai. Ona tauia lea otagata lelei ia sii i luga i ao ole lagi. Ae a faaletonu,faaaoga loa aulape efaatonutonu tatau ai le amioa i latou na faapogai. Poo leoo atu ai lava i le To’ese iTafaigata. O le mafuaaga lena o lea etaoto ai taiala o le tatou Maloina ia sueina tusi afaalapotopotoga ma saunialelei ripoti e ave eMatagaluega a le Malo i lePalemene o sui ia o le tatouatunuu latou te vaavaaia poolelei faatino a tatou galuegafai (accountability). Ma le

    taiala lona tolu o le fesootai,faatalatalanoa, fefaasoaa’ima tagata lautele ia maua aini finagalo ua lava taoso efausia ai tonu fai mo lefaalapotopotoga (consulta-tion). O le Fono a Ekalesia ole isi vaega pito toatele lea ole atunuu e saili manatu i aile malo. Ma o le mafuaagalena e valaau ai KomisiSuesue ma feiloaigafaalaua’itele i mataupu ilogae moomia ai manatu eseesee faatino ai le mau o le sa oSamoa e fautele. O lefaapogai lea e taua ai le Fonoa Ekalesia o se itutino e fulisiai ai Ekalesia eseese ma tauaai ma le Taitaifono le Susugaia Oka Fauolo o le Sooupu ile va ma le Malo. O le itu tonulava lea ou te talitonu oloomisi atoa i le tele o Taitai oEkalesia oloo lilifa i le alosulusulu o le paopao o leEkalesia lava ia. O le itu leae ao ona matua faataua ai eEkalesia uma i Samoa leFono Soofaatasi a Ekalesia. Faapefea ona aloaia e leMalo se finagalo o EkalesiaSoofaatasi ae pe a tilotilo atule Malo e faalealoa’ia eEkalesia o latou sui i le FES? E le auaoa foi i le matau a imatou oloo faafoea tonu faimo le manuia lautele o tatoutagata, o le toafilemu o Sa-moa i lona siosiomagafaalelotoifale ma le faasaoinapea o le atunuu mai le tele omala faalenatura pei o afafulifao lea foi tatou temaitauina pea toetoe inaaafia ai lo tatou atunuu i letele o tausaga e ni afa ae toeseseu tu ese e se malosi uiga

    ese. Tasi lo matou talitonugamaumaututu o le mana lilolea o la outou tatalo aua laoutou faanonoga manu faifaipea oloo sao ai tatou i le teleo mala tutupu i fesuiaiga o letau maoae ua iai le lalolagi inei ona po. O le ala foi lea etapa ai pea e le tatou Malo leSusuga i le Toeaina MaloloManumalo o Oka Fauolo eavea ma sui auai i KomisiSuesue ma Komiti Faapitoaa le tatou Malo e faaaoga aile taleni oloo ia te ia e sailimalo ai i le talitonuga o le teleo tausaga o le tagata i leneilalolagi oloo tatou o iai o letele foi lea o lona iloa. O le naunau galue o OkaFauolo ma lona tali valaau efaaaoga ai lona tagata etautua ai lo tatou atunuu e alai lona valaauina i tofigafaafaifeau, ua avea ai lava foima auala e agai ai faitioga ile toeaina malolo manumaloe silisili ai le tu toatasi ma leamiotonu o ana faaiuga fai,ona o le vaaia pea vaaia peai mea fai a le Malo. O semanatu le faavaea lea ona uaoutou silafia ma o matou iloao Oka o le isi lea faifeau ematua tutumau i ona lavatalitonuga e le seetia gofie ise manatu o se isi lava Sa-moa e finau ma Oka. Tatou te faitau pea lava peai ana tusitusiga faalaua’itele inusipepa i gagana e lua na tefinauina ai mataupu tau i lefaatuatua, o taaloga o le ManuSamoa, o mataupu tau i aoaoga,e oo lava i nisi fuafuaga a le tatouMalo e pei o le Kasino, ua iafesiligia foi le tatau ma le le tatau. O uiga ia o Oka e le ta’aiinagofie i se mau. Ou te matau e iai foi uiga malie o le Susuga i leToeaina. Afai o se mea mamae fia laga atu ia te au ma le Malo,

    Molimau a le Afioga i le Palemiamo Rev. Elder Oka Fauolo

    faaauau itulau e sosoo ai

  • O LE SULU SAMOA Me 2012 11.

    Faamaisega mai IsaraeluDear Rev. Maauga F. Motu and Hon. Le MameaRopati Mualia, Please accept my sincerest sympathy and condo-lences for the passing of Rev. Elder Oka Fauolo whorecently passed away. Though I did not have thehonor of knowing him personally, I have heard ofhis great leadership during the long period of out-standing service as chairman of the Samoa Councilof Churches. I know that he had the fortune to visitthe Holy Land and was moved by the spirituality ofour land. Please pass our message of sympathy and condo-lences to his family and all those many people in hiscongregation. May you and your people be granted both loveand comfort through these sad times. Faithfully yours, Shemi Tzur, Ambassador of Israel

    ona valaau mai lea o le failautusio le Fono a Ekalesia matou tefeiloai. Na o Oka, o le failautusima lana failauga faapitoa oKasiano. A o se mea e mamafa,ona o atu toatele lea ou te leiloapoo ai faifeau uma nei ua lolofie tau fai lula uma o latou ie pei oni a’oa’o mai Malua, foliga foi leao se autau faapitoa a Oka maKasiano o le a fai se matoutemu. I le matou feiloaiga la i lemataupu i le Kasino, o upu o letuvaoga a Kasiano, “FaafetaiPalemia i lou tatala mai i le asoo faitotoa lapopoa o le Malo.” Navave ona ou vaelupeina lesaunoaga a Kasiano i upu nei,“Kasiano, e tatala faasoloatoafaitotoa o le Malo i le FES. E le’itapunia lava.” O se mataupu ma’ale’ale telei le va o le Malo ma le Fono aEkalesia Soofaatasi lefaamamalu o le Sapati. O semataupu ma’ale’ale ona e luaSapati oloo tapuai ai Samoa mae le mafai ona laa loa le Malo ilana matafaioi o le puipui uma ole soifua tapuai o tagata uma ilalo o le Tulafono Faavae o leMalo. E leai se fai mea faapito. O aga na o lo tatou Faavae nafaataoto mai e o tatou matua. Efaitau eseese foi Ekalesia i lefaamamaluina o le Sapati. O isiEkalesia e uma loa lotu i le AsoSa, momoe loa. A o isi e umaloa faiga lotu, faatutu ’olo. Telefoi galuega alofa e le mafai onatoloa. E le mafai ona taofia. Etatau lava ona faatino i luga o lefaautautaga tatau e pei foi onafai e le tatou Faaola a o iai i lelalolagi nei. E pei o galuega taui le soifua maloloina, leoleo,fuimu, femalagaiga i le ea ma lelaueleele ma le sami e ao onafaaaoga iai le faautautaga tatau.Aemaise o taimi e tutupu mai aifaalavelave faafuasei, e tatauloa ona laa le Malo e faaleleiamea uma i le Aso Sa pei o mea

    Molimau a le Afioga i le Palemiamo Rev. Elder Oka Fauolo

    ua faaleagaina ina ia aua neitaofia le fesoasoani e ala i le uapuapuagatia ma ua moomia lefesoasoani. O le valaau la o a’u e le UluaiEkalesia Patipati i Vaitele i lelatou faaulufalega i le taimi tonuna laga ai le mataupu o leSapati, na ou filifilia ai o le amomoli ai se manatu o le Malo ilenei mataupu ma’ale’ale o lefaamamalu o le Sapati. Ua outaua le Uluai Ekalesia Patipationa o lea ou te mautinoa ua leainei se Ekalesia e le patipati. Uapatipati uma le toatele ma o isifoi Ekalesia ua sili atu le patipatii lo le ulua’i patipati. O lo’ufaamoemoe na iai e talosia e leaise FES o valaau ona ou saolotoai lea o au e faaalu si au agiagi. O le lauga i le falesa uafaapaiaina o le a amata, ae outilotilo mai, ua tootoo atu Oka.

    Ou faia loa le mea e masani aifaleupolu ua maua i le pi’oga. Amaua loa lou avanoa kope loa.A alu atu lava ua sao pesealeluia viia le Atua. I taimifaapea ua maua ai oe i letulimanu, pau le toomaga e pitosili ona sefe, o le sulu loa i le faleo le faifeau.. Ou faaaoga loafetalaiga a le tatou Alii “ave meaa Kaisala ia Kaisala.” O levaaiga la a au lea ua faakaisala,ua una’i mai e outou o soo o Iesue alu Kaisala e fai le tiute e tausifaamamalu le Aso Sapati, aeturisi solo outou o soo auliuli oIesu. Ua tele naunau le toufaifeau mai ia Kaisala. Ma le isimea, e laa loa Kaisala e fai lemea lea tou te fai mai ai aapaloa i le pelu e faataumaai itu. Ole tulafono lea e faatonutonu aile amio. Pe i’u ane ua masofaatu ai lava ma nisi soo o Iesu.O le faapogai foi lena o lefela’aia’i o le Ekalesia Aoao maupufai o malo i lona tala faaauau itulau e 18

  • 12. O LE SULU SAMOA Me 2012

    A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

    O le Tala i le Kaupoe“The Cowboy Story” Ina ua amata la’u kamupanimo fesoota’iga tau telefoni mauaealesi ma initaneti na ou iloalava ou te mana’omia ni tagata etomai i lea ituaiga at iinae,aemaise lava i latou e lelei i lefaatauina atu o masini mo iaituaiga fesoota’iga. Ona oufaasalalauina loa lea o le avanoamo se isi e faigaluega e faia leagaluega. O le tagata sa i lo’u mafaufauo se isi e poto masani ifesoota’iga faaneionapo. O seisi e lelei i le va fealoa’i masogasoga ma lelei ni ana upu matala e fai e uiga i a’u masini. Eleai so’u taimi e a’oa’o ai se isi,o lea na ou saili ai se tasi e potomasani ma o se tagata o le va. Ua lua aso o faatalanoa tagatana talosaga mai. O le aso lonalua, na savali atu ai se kaupoe ilo’u ofisa. Na ou iloa lava o lekaupoe ona o ona lavalava, malona pulou, ma ona seevae, malana savali, ma lona fusiua e teleatu lona faapona i lo la’u moto. E te iloa lava le manatu na osovave ane i lo’u mafaufau: ‘e lefetaui se kaupoe ma le mea leaou te mana’o iai.’ O le kaupoeia e tasi lava le mea e lelei ai o leti’eti’e solofanua ma vaai lafupovi, ma fai uaea o pa povi. A olea ua savali mai le ula leaga leae mana’o e apalai i le galuega taufesoota’iga faaneionapo itelefoni, comipiuta ma initanetima leitio.

    Na nofo i lalo le kaupoe mafaasaga lelei mai ia a’u, ua mafesaga’i nei i la’u laulau. “Faamolemole lau Susuga, ole avanoa lea e faasalalau e laukamupani ua ou sau ai. Ou tefia maua se avanoa ou te ausiaai se matati’a maualuga i lau“biness” telefoni. Na ou tau atai le nanu a le kaupoe na fai maio la’u “biness”. (Afai e le iloata’u le ‘business’ e faapefea laona ia iloa se initaneti?). Ua atiliai lava ona ou manatu e le fetauima le galuega. Ua ou tau mafaufau pefaapefea ona ou fai iai e le fetauiia ma le galuega. Na ou fesili ini ona tusi pasi, ae fai mai e iailona tikeri i mea tau faato’agamai le Iunivesite o Okalahoma,ma sa faigaluega o se kaupoe ise fama. Ua le toe faigaluega aiona ua fia alu i se “biness” ina iatele ai ni ana tupe e maua. O le talatalanoa a le kaupoe,sa faaauau ai lava ona ia ta’ualona mana’o na te fia ausia nimatati’a lelei i la’u pisinisi, poole “biness” e pei ona iafaa’upuina, talosaga mai foi, tuuatu se avanoa e faamaonia ailona mana’o ia ia tuu ni matati’alelei mo la’u “biness”. Ona ou manatu ai loa lea, e tuuiai se avanoa, aua e le taumate ele atoa se vaiaso ae tuli. Ona oufai lea iai o le a ou a’oa’oina o iai aso e lua i le faiga o le galuega,a uma aso ia, ua uma fo’i ma lo’u

    fesoasoani ia ia i le galuega. Nafesili mai ia a’u pe tusa e fia sana tupe e maua. Na ou fai iai, ona e te le ilafiase mea e tau i le “biness” lenei,e le taumate na o le $1000 setupe e te maua i le masina. O lekomisi mai lea $1000 e na o le$250. Ona pau lea o lana tupe ile masina, e $250. E leai so natotogi, na o le komisi lea na temaua. A leai se telefoni efaatauina, e leai foi sa na tupe emaua. Na ou fai foi iai, e laki pea oo atu i le fa ni telefoni na tefaatauina atu i le masina. Fai mai le kaupoe, ua fiafia iaiona e na o le $400 le tupe sa iamaua i le masina a o kaupoe i lefama. Ona amata loa lea ona oua’oa’oina le kaupoe e 22 onatausaga, i le galuega. Ae ou temasalosalo lava ma ou manatue le umi ae faamavae na te lemafaia le galuega, ona e aunoama ni ona tomai i lenei ituaigagaluega. Na o le tikeri o lefaifaatoaga lea na te maua. Ina ua mae’a aso e lua o le maa’oga, na alu ai “Kaupoe”, o leigoa lea ua ou faaigoaina ai, ilona potu ma tusi i lalo matati’ao le a tausinio iai: 1. O le a ou ausia a’u matati’a. 2. O le a ou talanoa i tagata e to’a 100 i le masina. 3. O le a ou faatauina atu telefoni e 4 i le masina. 4. O le a ou maua le $1000 i le masina.Na ia faapipii le pepa lea i lonaofisa ma amata loa onafaigaluega. I aso muamua e sefulu o lemasina muamua o Kaupoe i legaluega, na ia faatauina atu aimasini telefoni e fitu. I lefaaiuga o le tausaga muamua, e$60,000 le komisi na ia maua! O le isi aso na alu atu ai i lo’u faaauau itulau e sosoo ai

  • O LE SULU SAMOA Me 2012 13.

    A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

    O le Tala i le Kaupoe“The Cowboy Story”ofisa ma se konetarake ma setotogi mo se telefoni fou. “Na faapefea ona e maua leneikonetarake?” o la’u fesili lea.” “Na ou uuina le lima o letama’ita’i ma ou fai iai, “Vaai oe,tusa lava pe e te le taliina letelefoni ae na o lou faalogologoi le tatagi malie, e sili atu lena ile tatagi ‘augata o lau telefonilena e iai!” Na tusi e le fafine le siaki etotogi ai le telefoni na alu atu maKaupoe, ae masalosalo Kaupoene’i te’i e leai se tupe a le fafinei le faletupe. O lea na ia fai ai ile fafine e la te ti’eti’e i le ‘bank’e tala le siaki. Ina ua te’a tausaga e tolu, a uaia umia le afa o la’u kamupani.Te’a le isi tausaga, ae ua iai anapisinisi telefoni e tolu. O le taimilea na ma faamavae ai ae alu evaai ana lava “biness”. O letaimi foi lea, ua suti Kaupoe isuti taugata e ta’i $600 le tau, maona pea seevae kaupoe e ta’i$500 le tau i le pea, ma le mamataimane i lona lima. O lona uiga,ua ausia mamao e Kaupoematati’a na ia tausinio iai. Aisea na faigofie ai ia Kaupoeona ausia ana matati’a na tuu?O lona ma’elega ea? Ia, efesoasoani foi le ma’elega. O sona poto ea e sili atu i isi tagata?Leai. Na te le ‘ilafia lava se meae tasi e uiga i fesoota’iga tautelefoni, leitio ma initaneti. Oute manatu na mafua ona na ia iloa

    le ala e ausia ai ana matati’a. Na tafatasi lona taumafai inaia manuia lana galuega, ma iatulitulimata’i ana matati’a. Na ia fai se suiga i lona olaga,ma tausinio ia maua le mea o iamana’o iai. E le’i mana’o etumau pea i le mativa ma le olafaalagolago i isi, ae ia faia lavae ia se mea e faaleleia ai lonaolaga. Na fai lana faaiuga o le a tuuale fama, ae saili se isi galuega ena te maua ai tupe e tele. Na tu mai i ona luma anamatati’a e mafai ona ia ausia. Na faatino lona faamoemoe,ma taumulimuli ai e aunoa male faavaivai. Na fesili foi. Silasila foi, na iatalosaga mai ia te au mo sonaavanoa e faamaonia ai lonamafai ona fai o le galuega, mafaaauau ai pea ona ia talosaga itagata e toatele e sili ona latoufaatauina ana masini, poo a’umasini telefoni. Ma e nafaamanuiaina lona tu’itu’i atu

    pea lava pea i tagata ma tala’iana telefoni. O lona uiga, a etalanoa pea lava pea i le tagata,e oo lava ina malie e faatau lauoloa. Sa vaai faalelei foi e ia tagatafaatau. Vaai faalelei la’u“biness” na faigaluega ai, na tele’i gaoia se mea, e sili atu i lo levaai faalelei o ia lava. Faato’amanatu lava ia te ia, ina ua mae’aona ia faia le galuega lelei moau ma la’u ‘biness’. A o le mea e sili, e amata lavaaso uma e Kaupou i lona manatumaualuga, e i’u manuia le aso.E leai lava se manatu to’ilalo eoo ane i lona mafaufau. Tasi lavalona talitonuga, e manuiagaluega o le aso. He had a posi-tive attitude. Ua tau miliona ma miliona talaua ausia e Kaupoe i ana “biness”. O le mea lea, a e amata sepisinisi, aua e te mafaufau e ooina gau, pe te tau fesilisili pemanuia ea pe i’u ina gau. Iatumau i lou mafaufau le manatu,e manuia le pisinisi. I le gaganaPeretania: Think positive! Ma le isi, ia avea oe ma tamapoo se teine o le va; poo le vafealoai tausaafia , faaaloalo mae mata fiafia, mata ‘ata’ata, ‘auale fa’a’u’u; tumama ma fai leleitagata faatau. E avea lena mamea e tosina atu ai tagata i laupisinisi ae le o i isi. tusia e Larry Winget

    E amio le pulea lau tama, ma talepe fale?A e mana’o ina ia amio pulea lau tama, ‘aua le

    talepe fale, ma faia isi amio pa’a’a i le nuu, ‘ave ile A’oga a le Faifeau. Faamasani lau tama e alu ile fale o le Faifeau. Aemaise lava pe afai e te le

    mafai ona pulea o lau tama, tele lona faalogogata,ma alu tataa faatasi ma isi tamaiti e le o mafai foi

    e o latou matua ona pulea ma faatonu.A’oa’o lau tama e tusa ma ona ala, a oo ina

    matua, e le toe te’a ese ai.

  • 14. O LE SULU SAMOA Me 2012

    O E UA MALILIUAgaimalo Malomalii

    Faasoa7 Setema 1937 - 19 Novema 2011

    O Faasoa sa soifua mai i le aso7 Setema 1937 ae valaau mailona Matai i le aso 19 Novema2011. O le Afioga i le Tiakono oMalomalii ma lona faletua, o seaiga tautua lotu. O Malomaliisa auauna i le Komiti o le Aulotumo ni tausaga se tele, a o mauale malosi. O se tiakono e galuemalosi faatasi ma ona alo i lefaatoaga, a o le faletua o le

    tiakono e tu i le maketi aua lefaatauina atu o fua ofaaeleeleaga. O se tiakono e tautua malosi ile nuu ma le Ekalesia; sa alialilona fai mea silisili e ala i faigataulaga. Mitamita tele le Afiogai le Tiakono i le tali ane a le fanaue ala i galuega, aemaise lava i si

    ona afafine o Faafetai Maoneoloo galulue faa-faifeau iAukilani Niusila. O lona sauniga mulimuli safaia i le malumalu i Saleimoalava; na momoli mai lona sa itotonu e le faifeau o FaauugaPula, tatalo le faifeau Metotisi oTeofilo. Molimau si ona faletuaia Ave Malomalii ma le faletuao Faafetai Maone. Na lauga leSusuga i le Toeaina o Fitifiti leupu faamafanafana, a o au sa faialona sauniga i luga o lonatuugamau. Le auauna lelei ma lefaamaoni, ulufale mai ia i lefiafia o lou Alii. Avea Vagana Talitonu F.S.

    Uini Paniani Epati6 Oketopa 1953 - 8 Setema 2011

    O le faletua o le tiakono o TauaSonny Sefuiva Epati. Na soifuamai i le aso 6 Oketopa 1953 iLevi Saleimoa, ae oo mai iai levalaau a le Atua i le aso 8 Setema2011 a o saili malosi i Aukilani,Niu Sila. O le faletua ia Uini o se tina safaigaluega malosi i leMatagaluega o Tina seia oo inafaamavae mai lana galuega i letausaga 2010. O se tinafaamaopoopo i le Ekalesia,aemaise o le aufaipese aua o le

    Tofa Taua Epati o le faiaoga o lematou aufaipese. Sa ou taitaiina ma fai le upufaamafanafana i lona saunigamulimuli i le aso 19 Setema2011. O le Tusi Paia na faitauinae le Susuga Tomasi, tatalo le

    Susuga i le Toeaina o FitifitiLuatua. Sa molimau le SusugaIonatana Pouli Lefale e tusa mala latou mafutaga a o saili togafitiatu i Aukilani. O le Susuga IonaPaniani sa molimau e fai ma suio uso ma tuagane, a o le TofaTaua Epati ma ona alo samolimau e tusa ma la latoumafutaga faaleaiga. O le Susuga Ionatana PouliLefale sa faia le sauniga i lonatuugamau. “Auauna lelei e, ma lefaamaoni, ulufale mai ia i lefiafia o lou Alii. Avea Vagana Talitonu F.S.

    Aea Molimaumaliu 6 Iulai 2011

    O le Tofa Aea Molimau o setama matua sa tautua malosi i lelotu ma le nuu aemaise o lonaaiga. Na soifua mai le Tofa AeaMolimau i le alalafaga oManono faasolo i aoaoga ma oomai ai i Saleimoa ona faaipoipolea i le tamaita’i o LipenaUalolo.

    O se tama atina’e aiga lelei,aemaise o le faaa’ogaina o la alo.Na fia auauna le Tofa Aea i letofi tiakono, peitai sa avea lonaaao ma faafitauli mo le galuegatiakono, o le mea lea na le faiaai lava lona tofi tiakono, a o leauaunaga a le Tofa Aea Molimauma lona tausi o Taua Lipena, ose matafale auauna malosi. O lona sauniga mulimuli sao’u taitaiina, saunoa le FaipuleKatoliko Roma o Paulo mo le

    upu faamafanafana, tatalo leSusuga i le faifeau o FaauugaPula. Sa molimau le tausi iaTaua Lipena ma lona alo o Se’eiaua le soifua galue o le tama, aeou faia lona sauniga i lonatuugamau. Lea la ua maea onafaaee le tofi tiakono i le tausi iaTaua Lipena Molimau. Amuia e ua oti, oti oi le Alii. Avea Vagana Talitonu F.S.

  • O LE SULU SAMOA Me 2012 15.

    O E UA MALILIUMomo’e Lameta

    maliu 29 Me 2011

    Vaivai Lametamaliu 10 Novema 2011

    O Vaivai ma Momo’e Lametao se tasi lenei ulugalii matutua itotonu o la matou aulotu. E oomai nei iai le valaau a le Atua ogalulue pea, e ala i le tautua a ola alo. O le faamatalaga, o seulugalii galulue tele mai lava ile talavou seia oo ina faamavaema galuega. Na faamavae loale tama o Vaivai mai le galuega,i le kamupani a Telefoni,faimalaga uma loa i laua e asiasi

    i fanau i atunuu i fafo, ma sanonofo ai i Ausetalia mo ni naitausaga seia oo i le tausaga e2010. Ui lava i le matagofie oAusetalia ma Niu Sila, ae sa sililava Saleimoa i taimi mulimuli.Ma o le tulaga lea na iai, na toefoi mai i Sale’imoa ma maloloai. Na valaau le Atua i le tina oMomo’e i le aso 29 Me 2011.Mo lona toe sauniga, sa momolie le Susuga Faauuga Pula F.S.lona sa i totonu o le malumalu.Susuga Tavita Pulu na faia le upufaamafanafana. O le Susuga i leToeaina o Fitifiti na saunoa i lemolimau. Sa ou faia lonasauniga i le tuugamau. O le aso 10 Novema na oo maiai le valaau i le tiakono. Sa outaitaiina lona toe sauniga, o lona

    sa na momoli mai i totonu e leSusuga ia Tavita Pulu. Saunoale Toeaina o Fitifiti Luatua molona molimau. A o le taitai safaia le upu faamafanafana, ma lesauniga i le tuugamau. O le Afioga i le Tiakono ma leFaletua, o se ulugalii saili maloaua le nuu ma le Ekalesia. Faamanuiaina e le Atua lolatou aiga e le gata i le tino, a ole itu faaleagaga. O lo’o faaauaupea e o la alo, le tautuaina o leTala Lelei, aemaise o lo la alomatua le Susuga i le Toeaina oFitifiti Luatua ma le faletua iaMamele, i la’ua ia oloo auauna ile Ekalesia Perepereane i NiuSila. Amuia e oti oi le Alii. O a latougaluega e mulimuli atu ia i latou. Avea Vagana Talitonu F.S.

    Herene Fu’e Elisara11 Fepuari 1946 - Tesema 26 2011

    O Herene Fu’e Elisara o ia ole faletua o le t iakono

    Saoluafata. O lona tama oTufuga Masoe UpuolevavauGaga’eolo, o lona tina o IupeliPeluana Mulitalo. Na faaipoipoia Feagaifu’e Tiui Elisara oSaoluafata, 20 Novema 1969. Ua leva ona tiakono i la’ua iSaoluafata i taimi o le Toeainasa iai o Elisara Ioapo. O se tinagalue fiafia i le Ekalesia. Satautua foi i le malo i le tofifaiaoga, ma malolo ritaea mai ai. O ona toe sauniga na faia i lemalumalu o Saoluafata - 6Ianuari 2012. Na aumai i totonu

    e Roma Enosa F.S.; tatalo SulaMalaga F.S.; lauga FiliMatalavea F.S., sa ia faitauina foile Tusi Paia. O au sa taitai mamolimau i le soifua faaleagagao le tina. Sa molimau VuiTagaloa e fai ma sui o le fanau. O Gaga’eolo Aoete sa fai masui o aiga. Na faaiu atu i lonanofoaga tumau ma faatofa atu aii le pese a le Au Kerisiano. Faamaise le Atua i le tama o leaiga, fanau pele, aiga ma uo. Limuaa P. Samuelu F.S.

    Nuualiu Sape Simanu8 Setema 1937 - 5 Ianuari 2012

    O le tiakono Saoluafata. Nafaaipoipo ia Eseta 1960 ma

    faauuina ai le tofi tiakono i le1989 i Saoluafata. O se auaunagalue fiafia, tautua malosi i legaluega a le Ekalesia. E tau lelagona se leo, ae fai mea lelei. O ona toe sauniga na faia 13Ianuari i Saoluafata. Taitai au,aumai totonu e Peni Liva F.S.;Tusi Paia ma lauga Sula MalagaF.S.; tatalo Roma Enosa F.S.,molimau tina o Eseta i le lamafutaga; o Aniva Teoteo sa faima sui o le fanau; a o TuilomaPule sa fai ma sui o aiga.

    Manuia lau malaga i lou Mataioloo faatali mai. Faalototele i letina o Eseta, le fanau ma aiga. Limuaa P. Samuelu FS. Saoluafata.

    I was a drug addictWe prayed a lot. .. . . I’m a free mannow....every once in a while I meet ayoungster who knows I used to be adrug addict, as he is now. He asks whathe can do to kick the habit. I tell himwhat I’ve learned. “Give God’s temple,your body, back to Him. The alternativeis death.” Johnny Cash.

  • 16. O LE SULU SAMOA Me 2012

    Tuumalo Rev. Elder Oka Fauoloi lagi le folauga a se tasi o toa ole Tala Lelei e le mafaagaloina.Ua tuufua le matuatala, aua uale nofoia le nofoa o Tavita. O lea le toe vaaia foi o ia i le mea emasani ona alaala ai i taimi o leFono Tele i le vaega o le MaotaFono i Malua mo le Komiti a leAu Toeaina. “Aue, ua maliliu toa, uamaumau ai au’upega o taua.” Peitai o le Atua o le Atuatapenapena. Mai lava i leamataga o le Ekalesia Kerisiano,e pa’u’u isi toa, ae tutu mai fo’iisi toa. O ia o se tasi o tama o leEkalesia, sa taputapua’ia mapatipati ta’otoina le salalau atuo le fia ma fia o tama fanau a leEkalesia aua le tala’iga o le TalaLelei i Samoa nei ma atunuu ifafo. O ia sa Ta’ita’ifono i le Fonoa Ekalesia Kerisiano i Samoa moni tausaga se tele, sa fai masulufa’iga ma toomaga o le fanaua le Atua, e sa’ili iai le tofamamao ma le faautautaga lolotofaaleagaga, ma faale-atunuu,ma faafaigamalo. Sa avea foi oia ma Ta’ita’ifono o le Fono Telea le Ekalesia FaapotopotogaKerisiano Samoa mo tausaga etele. A lagalaga pe siisii upu o leFono Tele a le Ekalesia, o ia sasaili iai se tali e faamalieina aifinagalo, ma faato’a filemuina aile Fono Tele, i sa na tali tuusa’o,(“tuu lena mea!”) poo sa na talamalie foi. O se mataupu e lagasoo i pepa e fai o le Fono Tele, ole itu lea i le tatou aganuu i letautuaina o le galuega a le Atua.O lea mataupu na saunoa ai leSusuga Oka Fauolo i le FonoTele o le 2011 e faapea, “O letatou aganuu e lelei, tasi o lea,“ua too much, ua soona fai.”

    O ia lava o le FAIFEAU; o leFAILAUGA; o le TAMALII; o leTU’UA; o le ‘AU’AUNA A LEATUA; o le LUPE FAALELE aona matua ma aiga ae tainanele Ekalesia, aua le tautuaina o legaluega a le Atua i Samoa nei,le Pasefika, ma le lalolagi. O ia sa fesoasoani tele e vaaile magalafu ne’i mate lemalamalama ma le mafanafanao le galuega tala’i a le Ekalesia,aua le faaolaina o agaga otagata. O le faatonuga na tuuina maie le Susuga Oka Fauolo i leFaatonu O le Sulu Samoa i lemasina o Mati 2008 e faapea: “Aou oti, aua le tusia i le Sulu ni o’uviiga; ae fai ni viiga o le Atua.”Peita’i, pe fai se lipoti a le SuluSamoa pe leai, a o molimau nafaia i ona toe sauniga i Apia,Kolisi Faafaifeau i Malua, malona nuu o Fusi i Salafai, uamautinoa ai lava le aoga tele olenei auauna a le Atua i legaluega tala’i a le Ekalesia. Auasa faamatua ia te ia le galuega ale Ekalesia. O upu a Samoa e fai pe a faise lauga o se nofo e faapea, ‘Ele tau talaina se gafa o le tamalea, leaga o le tama a le eleele,o le suli moni o le aiga’. E iai foile talitonuga o le mafuaaga foi leana puupuu ai le faasalalauga olona maliu e le Ao Mamalu o leMalo o Samoa, le Afioga Tui AtuaTupu Tamasese Efi, e fai ma suio le aiga. Ua silafia lelei e Sa-moa Oka Fauolo. E faapena se manatu e uiga ile auauna a le Atua - Oka Fauolo.Ua silafia e Samoa ma leEkalesia. Tuu atu ia le viiga i leAtua ona o lana meaalofa natatou maua, o Oka Fauolo.

    O se tala na tuuina mai e lonaaiga, faapea ma le Ekalesia euiga i lona soifua ua tuuina atu ilalo e faapea: Na a’oga i le a’oga tulagalua aSt. Theresa (a le EkalesiaKatoliko) i Fusi, Safotulafai.A’oga i Vaipouli i le 1946; Tuasivi1948; Leulumoega Fou 1949-1953; i’u mai le A’oga Faafaifeaui Malua i le 1958; sikolasipi i leCongregational Theological Col-lege of New Zealand i le 1959,ma i’u ai i le 1962. Faia’oga i le Kolisi i Malua1963-1968. Maua lanasikolasipi mai le TheologicalEducation Fund - TEF o le lala ole World Council of Churches ea’oga ai i le Kolisi Faafaifeau ole Pasefika i Suva mo lonafaailoga o le Bachelor of Divinity1969-1970. Toe foi i Malua efaiaoga ai. Faaauau le sikolasipiia Setema 1971-Me 1972. Galuemo le Bible Society i le Pasefikamai ia Iuni 1972-Me 1973. O le masina o Me 1973 na tofiaai e le Fono Tele e avea maFailautusi Aoao o le Ekalesia,seia oo ia Me 1979. O le FonoTele ia Me 1979 na tofia ai e leKomiti a le Au Toeaina e aveama pule o le Kolisi i Malua, magalue ai seia oo ia Tesema 1994,ina ua faamavae mai le tofi i letaimi o le Fono Tele i lea lavatausaga. O le Fono Tele 1994 na tofia aie galue e saunia le TalaFaasolopito o le Ekalesia. O le2005 na tuu aloa’ia atu ai i leEkalesia lea galuega uafaaigoaina o le “Vavega o leAlofa Lavea’i”. Ma faamavaealoaia mai ai i galuega a leEkalesia ina ua atoa le 42tausaga o lana tautua.

    faaauau mai le itulaumuamua

    faaauau itulau e sosoo ai

  • O LE SULU SAMOA Me 2012 17.

    Tuumalo Rev. Elder Oka Fauolo I totonu o le vai taimi 1973-1992, e 17 tausaga o avea maFailautusi o le Fono a EkalesiaTuufaatasi o Samoa, ma sosooatu ai ma lona tofiga o le SuiTaitaifono - 1992-1996, ma aveaai ma Taitaifono o le Fono aEkalesia i le 1997 seia oo i le2012.

    Faailoga Aloa’ia a le Malo o Sa-moa O le tausaga e 1995, na tuuinaatu ai e le Malo Tutoatasi o Sa-moa le faailoga o le Pine oTiafau, ona o lana auaunaga i lemalo e ala lea i lana tautua i leEkalesia aemaise ai le olafaaleagaga o tagatanuu o Sa-moa.

    Sa avea o ia ma sui o le Komitio le National Kidney Foundation.Taitaifono Komiti o le GaganaSamoa. Taitaifono Komiti oEleele o Samoa. Faatama o leKolisi o Avele. Faatama o leKolisi o Leulumoega Fou.Faatama Faataua le Ola. O iafoi o se tasi sa matua lagolagoinamalosi le Manu Samoa. O le Aso Sa, 25 Aperila i leitula e 9am, na fai ai i le MaotaMaliu o Ligaliga le sauniga lotua le Ofisa Tutotonu o le Ekalesiai Tamaligi, Apia. Na ta’ita’ia leasauniga e le Taitaifono o leKomiti a le Au Toeaina, ElderPeleti To’ese To’ailoa. Na sosoole faigalotu lea ma le sauniga lotua le Matagaluega a Apia i le itula

    A’oa’o ua Faauuina e ‘avea ma Faifeau

    e tasi, sa taitaia e le FaifeauToeaina o Rev. Siolo Tauati FT. A o le 9am i le taeao o le AsoGafua na sosoo ai, na fai ai lesauniga i le Malumalu o le Iupelii Malua e faamavae atu ai leEkalesia i le alii Faifeau Toeainamalolo, Rev. Elder Oka Fau’olo.Na taitaia le sauniga lea e leTaitaifono o le Fono Tele, Rev.Elder Lale Ieremia F.T. O lonatoe sauniga i lona nuu o Fusi iSafotulafai na ta’ita’ia e leSusuga Rev. Tavita Roma FT. Na fai le molimau a le faletuaia Sooletauaotumua Oka Fauolo,na mamafa lava lana molimau ilana faafetai i le Atua ona o lanameaalofa o Oka Fauolo. Na

    O le sauniga o le faauuga o a’oa’o e avea mafaifeau, na faia lea i le Aso Toonai o le vaiasomuamua o le Fono Tele i Malua. Na taitaia lea

    sauniga e le Susuga i le Faifeau Toeaina o ApeluLelevaga FT. Ma o i latou nei na faauuina:

    FAIFEAU FALETUA MATAGALUEGA

    1, Alo Pita Miriama Faleata2. Anitoni Misa Savavau Naomi Apia i Sasae3. Apelu Lelevaga (Jnr) Vaaufiao Apia4. Ata Milo Mouaana Manukau5. Ceasar Samuelu Sarona Aana6. Charles Lualua Tineimala Faasaleleaga7. Eleasaro E. Aumua Fetutasi Faleata8. Enele Auvaa Taeavale Faasaleleaga9. Enoka Pouniu Lila Ituotane10. Falefaosamauga Leauma Tualupetu Faleata11, Faisiota Autagavaia Lielie Faasaleleaga12. Fuaao Fetalaiga Fuimaono Sieni Falealili i Sisifo13. Fuifui Teevale Roberta Apia14. Gutu Faasau Mesepa Apia i Sasae15. Imoamaua Setefano Amelia Kolisi Faafaifeau Malua16. Irenio Feata Lapu’a Apia i Sasae

    FAIFEAU FALETUA MATAGALUEGA

    17. Koria Matamu Puataunofo Apia i Sasae18. Leaoga Tanuvasa Caroline Amerika19. Leitualasa Malieitulua Amelia Kolisi Faafaifeau Malua20. Malutafa Faalili Josephine Kolisi Faafaifeau Malua21. Masitone Sasagi Latitude Faleata22. Mose Galuvao Betty Niusauelese23. Okesaita Iosia Feula Faleata24. Penisula Tuaniu Fasia Aukilani25. Safiti Iupati Hinemoa Kuiniselani26. Samasoni Moleli Malavai Kolisi Faafaifeau Malua27. Siaosi Salesulu Sou Apia i Sasae28. Solomona Ta Muamai Faasaleleaga29. Tiafaaofo Gatoloai Tracy Faleata30. To’ese Lealiiee Taavili Faasaleleaga31. Vaituu Palale Vaisaili Lotofaga/Lepa/Aleipata32. Vavae Maua Fereni Ituotane33. Visesio Saga Angharad Kolisi Faafaifeau Malua

    E pei ona masani ai i tausaga taitasi i lenei sauniga o le faauuga, sa tumu i aiga, uo, ma nisi maiaulotu ma matagaluega e o mai ai faifeau ua faauuina. O le aso o ‘ula, loimata o le fiafia, faafetai,faamanuiaga, ma le toe faamanatu i le aufaigaluega fou ina ia faamaoni, loto tetele, faaeteete mafilifiliga e faifeau mo le Atua e ona le Ekalesia. .

    faaauau itulau e 18

  • 18. O LE SULU SAMOA Me 2012

    Molimau a le Afioga i le Palemiamo Rev. Elder Oka Fauolofaasolopito i le soifua talavou ole Ekalesia. O le mafuaaga foilena e musu tele ai le Kapenetae laa i mea paia. A o lea lava euna’i mai e soo o Iesu e aluKaisala e fai le galuegafaakaisala toe fai ma le latougaluega. Uma le lotu ae tootoo mai Okama nonofo i le ulu o le laulau mama aai ma ma talie. Fai mai siana tuualalo, “E misa alii ouluama Rev. Eteuati i le Sapati aelavea atu ai fua ma le FES.” Leala ua tau fai malaga uma letoalua lea. Muamua atu Eteuati,mulimuli atu Oka. A o lea lavaua manaia le mea ua taoto ai leSapati. Ua taoto faaloloa faale-manino ai lava. E le o ma iloapoo Kasiano lea o le a pasi iai lepolo. O Oka e le gata ina tali valaauae tausisia foi taimi amata o soose sauniga e ‘auai. O le anavatauave lea a le tatou Malo o le

    tausisia o le taimi. O nai mealaiti lava e faamasinoina ai letulaga o le mataalia ma letapenapena mamao o i latou efaafoea se sauniga faalemalo.O le faiga faavae la a le Malo uaiai nei i le tausisia o le taimi atuai lava le faifeau fai e se isi oiai le lotu. E faapena foi le lauga.Ua tele foi ina tapa ai ma Okaona e tausi taimi tele na te faiase upu i le tuai atu o le failotu nafilifilia. Pe sui momo’e Oka, esau lava le lauga o le lauga eanoa toe puupuu. Poo le a lavale ituaiga sauniga, e tasi le ta’ialae faautagia e Oka. Ia maliepuupuu. O le taeao lenei ou te lagonao se faafetai tele a Oka ia TavitaRoma oloo taitaia le saunigalenei faatulagaina ona e ta tonulava le taimi ae amata loa. Meaia e naunau iai Oka. Aua le tuai.Ia o gatasi foi ma mea ua iai lotatou Malo. Ona o le Susuga

    Oka Fauolo oloo ua umia lefaailoga taualoa, o le ala foi leao le auai o leoleo o alii o le Maluo le Malo e faafeao ma fata lonasa ma tatala ai le tagavai a lotatou Malo e ufi ai foi ma lonasa. O toe faaaloaloga ia ma letoe fa’alo foi lea a le tatou Malo ile ua tatau iai le faaaloalo. Sa ou ta’ua ananafi ua talatalafoi i tua faiga faavae a le Malomo Taitai o Ekalesia e tuumaloa o umia lea o latou tofiga faa-ta’ita’i i le taua o le latou sao i leitu faaleagaga ua tatala ai foifaaaloaloga nei faalemalo. Aepei lava ona ou taua i le asoananafi e sea sea tupu tulaga iaona e alofa tele le Atua ia i latousa tofia ma taitai a Ekalesia.Faatoa valaau lava le Atua ia ilatou, ina ua afu le tautua ma uamalolo manumalo ua le o toeumia tofiga faa-faifeau. Faamaise le Atua i le faletuafaapea le aiga faannoanoa. Ole a faaiu nisi upu i le toe saunigataualoa i luga o le tuugamau elafoai ai le tagavai a le Malo.Soifua.

    molimau foi le tuagane oSooletaua, le Susuga Rev.Kenape Faletoese. O le molimau a le malo nasaunia lea e le Afioga i le AliiPalemia, Susuga TuilaepaLupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi.I le taimi o le a tuuina atu ai letino maliu o Oka i le tuugamau,na tatala ai e le tina ia Sooletauale la mama faaipoipo, ma tuuinaatu i le Alii Palemia, na te tuu i letuugamau e alu ma Oka. O le feagaiga o le faaipoipogana fai, ua tatala e le oti, e pei oupu o lea feagaiga:.....”se’iatuueseeseina ta’ua e le oti.....!” (Oloo lolomiina atu i le Sululenei le molimau a le AliiPalemia). O le molimau a leFono a Ekalesia i Samoa na

    saunia e le Afioga Rev.Leaupepe Kasiano. (Oloo

    Tuumalo Rev. Elder Oka Fauolo lolomiina atu foi i le Sulu lenei lemolimau a le Afioga LeaupepeKasiano). Afemata T. Apelu Aiavao

    Religion and Education in AmericaAmerica’s founding fathers did not in-tend to take religion out of education.

    Many of the nation’s greatest universitieswere founded by evangelists and reli-gious leaders; but many of these havelost the founders’ concept and become

    secular institutions. Because of this atti-tude, secular education is stumbling and

    floundering. - Billy Graham.

  • O E UA MALILIUMalieoleavaatuliaupupu

    Sione Paea26 Novema 1921 - 3 Aperila 2012

    O le tina aupito matua o Letogo. O letina ua 56 tausaga o ona tauave le tofitiakono. E valaauina e lona Matai ua aga’iatu i le 91 tausaga o lona soifua. E maloloina ma malosi lona soifuafaaleagaga. E to’aga i le lotu. E pele ilona loto le ola fai taulaga mo le Ekalesiai tausaga uma talu ona matou mafuta, etapena iai, ma fai taulaga saunia lelei. E lima foa’i ma tausi faifeau. Eapoapoa’i ma faamalosi’au faatina,faatagata matua mo le galuega. E tali imana’oga o galuega i le lotu, e fiafia eatia’e ma taulamua ai i mea fai a le lotu. O lana tautua e pa’ia itutino o le aulotu:A’oga Aso Sa, Aufaipese, Autalavou,Mafutaga Tina, e ui ona o ia o le tiakono.Na te tauave se mau faapea, e fai mo Iesu,o le mafuaaga lea o le fiafia e auauna maloto fesoasoani. O lana auaunaga foi leae molimauina i Ekalesia i le nuu; Katolikoma le Au Paia o Aso e Gata Ai. E faagalo gata lenei tina ma lona soifuagalue i totonu o le aulotu. O le tamaitaimatua, sa fai foi ma vaaiga i tina o le nuu,sa faaaloalogia foi ma ia faaaogaina male tatau meaalofa a le Atua na ia te ia. Sa maliu filemu o ia i le Maota Gasegasei Motootua o Tupua Tamasese i le po o leAso Lua 3 Aperila 2012 i le 10.45 i le afiafi.Sa fai ai le lotu i le 1am, ma mapu ai lonatino i le fale maliu o Pa’u Sefo. Na molimoli mai lona tino maliu i le 4 ile afiafi o le Aso Lua, 10 Aperila 2012 i lemae’a ai o le pese ma le tatalo i le Maota

    Maliu. O ona sauniga i le to’ai taunuu safaia lava i le malumalu EFKS. O TumuaSiaki F.K. sa tatalo, Faatafa Neemia (E.M)sa faitauina le Tusi Paia, sa ou taitai malauga. Sa faatumulia le malumalu i lenuu, o le faailoga o le faafetai i le Atua ile soifua auauna o le tina. O lona saunigafaaleaiga na sosoo ai i le itula 7pm. Nataitai Reupena Leau F.S. Sa molimau letoatele o lana fanau, fanau a fanau, ofanau a fanau a ana fanau, faapea faletuao faifeau o le Pulega a Vaimauga i Sasae,o uo ma sui o le nuu ma le aiga. Samolimau foi le faletua o Fereita LauinaVui i saafiafiga ma le ola faafetai i le Atuai le soifua tautua o Malieo i totonu o lePulega. O le Aso Lulu na sosoo ai o lemafutaga a le tina ma si ana fanau, o aigama uo, e faailoa ai le pele o le tina. O legagaifo o le la i lea aso, na momoli ai lonasa i le maota o Tuliaupupu Faafulu, maotao le aiga, o si ona tuagane aua faiga leoma faamafanafanaga. Sa auai leaufaipese EFKS mai Tanugamanono,aufaipese EFKS Piu, Falealili. O ona toe sauniga sa faia i le Aso Tofi12/4/12 i le 10am. Sa auai le Pulega aVaimauga i Sasae. Taitai Taulelei AlatinaF.S, (Failautusi Pulega). Tusi Paia o PitaToleafoa F.S.; tatalo Sepi Gafa F.S.; laugaAila Patea F.S. Sa ou faaulufaleina lonatino maliu ma fai le molimau faaleagagao lona soifua. O Segila Fina’i (tuagane) sa molimau mole aiga; Fina’i Sione Paea sa molimau mole fanau; Faatuaifono Lesa sa molimau mofanau a fanau; Tautapilimai Sofeni namolimau mo le nuu. O le Afioga FiameNaomi Faumuina sa molimau mo le FonoAoao a Tina o Samoa. Sa faaiu ona toesauniga i lona oliolisaga i le fanuatanu iLalotea. E sa’o lava tina si ou suafa - “Emalieoleavaatuliaupupu”; aua ua e faatinoi au galuega, ua e molimau ma alagainapea i lou ola le faafetai ma le viiga o leAtua. O la le aposetolo o Paulo “e le semea faaleaoga lo outou tautiga i le Alii”. Tina e manatua pea oe i au galuega lelei,oloo faatalitali mai lou Matai na e auaunaiai. Faamaise ma faamafanafanaina lefanau, aiga, le nuu faapea si a matou

    aulotu, ona o le mafutaga pele ua motusia.Tofa tina manuia lau malaga. Lavilavi Soloi FS, - EFKS Letogo.

    O Ata nei o Maliu e tolu nafaaletonu le lolomiga i leSulu o Aperila, ua toetaumafai atu:

    Matafeo Reupena EteuatiMatafeo

    11 Mati 1922 - 13 Me 2011

    Sa’iole Tupua Su’a SasaR. Aputi II Neufeldt

    1 August 1936-30 October 2011

    Sisalani TalimatasiMatafeo

    6 Me 1925 - 24 Iulai 2010

    O LE SULU SAMOA Me 2012 19.

  • 20. O LE SULU SAMOA Me 2012

    O ata e lua nei o le tele o ata napu’eina o le solo na faia i lefaamanatuina o le 50 Tausagatalu ona suia le igoa o le Ekalesiamai le LMS (Lonetona

    Misionare Sosaiete), i le EFKS(Ekalesia FaapotopotogaKerisiano Samoa), i le tausaga e1962. Ata i luga o se vaega o leo le solo a le Mafutaga Aoao a

    Tina o le Ekalesia, mai leMatagaluega a Malua. Ata i lalo,oloo sauniuni le A’oga a Teine iPapauta mo le latou faafiafiagai lea lava aso.