home | cccs - o le sulu samoa...isaia tolu 56-66. o ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni...

16
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA APERILA 2018 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws “Faitauga o le Isaia 56:1-8 Ma le Ata Tifaga “O le Tulafale” (1) Saunia e Makesi Neemia FS. Faiaoga o le Feagaiga Tuai Faatomuaga: O lenei pepa o le a taumafai e faitauina le Isaia 56:1-8 faatasi ma le ata tifaga lea “O le Tulafale”.(2) O lenei pepa sa faitauina faaauau itulau e 2 O se Tala i le Galuega i Nuufou faaauau itulau e 8 O le tala lenei e mai le peresitene faava-o-malo o le Gideon Interna- faaauau itulau e 5 Mai le Pakete o le Toto i le Viiga Logoitino From a Bucket of Blood to a Beloved Hymn: HOW GREAT THOU ART faaauau itulau e 13 Ta’oto le isi ‘Oti se’i alu le isi ‘Oti: A’oa’o mai le ‘Oti i le Lotomaulalo tusia e Samuelu Samuelu EFKS Saoluafata O tama’i motu e lua o loo va i le vai. Ona fai lea e tagata le auala laupapa e fesoota’i ai motu e lua. Ua faigofie foi ona feoa’i tagata i le va lea.. O aso uma e tumu le isi O Eleele ma Aia Tatau - Eunuka- Tagata ese - Nofotane - Taule’ale’a O se ata o le malumalu o le aulotu fou i Nuufou O le galuega fou i Nuufou, Faleata, na faavaeina i le aso 4 Novema 2012, ina ua finagalo le Susuga i le Toeaina o le Pulega a Faleata-i-Sisifo, Susuga ia Fa’au’uga Mata’utia, ua tatau ona faatinoina le faaiuga a le Fono Tele ia Me 2012 e tusa ma le mau a le saunia e Letaulau Poufa Pesaleli FS, ma Tina Tauvela Pesaleli

Upload: others

Post on 08-Jul-2020

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA APERILA 2018email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

“Faitauga o le Isaia 56:1-8 Ma le Ata Tifaga “O le Tulafale” (1)Saunia e

Makesi Neemia FS.Faiaoga o le Feagaiga Tuai

Faatomuaga: O lenei pepa o le a taumafai efaitauina le Isaia 56:1-8 faatasi ma

le ata tifaga lea “O le Tulafale”.(2) O lenei pepa sa faitauina faaauau itulau e 2

O se Tala i le Galuega i Nuufou

faaauau itulau e 8

O le tala lenei e mai le peresitenefaava-o-malo o le Gideon Interna-

faaauau itulau e 5

Mai le Pakete o le Toto i leViiga Logoitino

From a Bucket of Blood to aBeloved Hymn:

HOW GREAT THOU ART

faaauau itulau e 13

Ta’oto le isi ‘Oti se’i alu leisi ‘Oti:

A’oa’o mai le ‘Oti ile Lotomaulalotusia e Samuelu Samuelu

EFKS Saoluafata O tama’i motu e lua o loo va i levai. Ona fai lea e tagata le aualalaupapa e fesoota’i ai motu e lua.Ua faigofie foi ona feoa’i tagata ile va lea.. O aso uma e tumu le isi

O Eleele ma Aia Tatau - Eunuka-Tagata ese - Nofotane - Taule’ale’a

O se ata o le malumalu o le aulotu fou i Nuufou

O le galuega fou i Nuufou,Faleata, na faavaeina i le aso 4Novema 2012, ina ua finagalo le

Susuga i le Toeaina o le Pulega aFaleata-i-Sisifo, Susuga iaFa’au’uga Mata’utia, ua tatau onafaatinoina le faaiuga a le Fono Teleia Me 2012 e tusa ma le mau a le

saunia eLetaulau Poufa Pesaleli FS,

ma Tina Tauvela Pesaleli

Page 2: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

2. O LE SULU SAMOA Aperila 2018

O Eleele ma Aia Tatau - Eunuka-Tagata ese - Nofotane - Taule’ale’a“Faitauga o le Isaia 56:1-8 Ma le Ata Tifaga “O le Tulafale” (1)

(1) O lenei ata o lonafaaperetaniaina o le “The Ora-tor”, sa tusia ma faatonutonu lonapu’eina e Tusi Tamasese (Direc-tor) ma le Kamupani faiata tifagamai Niu Sila i le tausaga e 2010.

muamua i le Mafutaga FaafouinaaFaifeau 2016 ae ua iai nai suigalaiti aua lenei lomiga. O le faamoemoe laualuga lava ole taumafaiga, e suesueina poo ani manatu o taumafai le ata tifagae faailoa mai e uiga i aia tatau ieleele, aemaise lava mo suli matagata ese o se aiga. O manatu la emaua mai i lea suesuega, efesoasoani lea e faitauina ai le Isaia56:1-8. O lenei ituaiga faitauga, emanatu e fesoasoani tele lea i leau faitau, ina ia faigofie mafesoasoani i le faamalamalamainao siosiomaga e lua, aemaise sefaauigaina o lenei vaega o le Tusio Isaia. O le isi naunautaiga o leneitaumafaiga, o le saili lea o leo oloo tau le lagona ia poo le leai foio se leo i totonu o nei siosiomagae lua ma taumafai e faailoa ia leo.O le mataupu e uiga i eleele maaia i eleele o le a taumafai efaatinoina ai ia suesuega. E lua ni laasaga o loo aumai e leata ou te fia tulituliloaina e faitauma faamalamalama ai le Tusi oIsaia. Muamua, o le taua ofesootaiga ma tuaa ma matua uamaliliu, lea e faamautuina e lesuafa matai, mo aia i eleele. O lonalua, o le taua o le tautua e maua aile aia i eleele.

Isaia 56:1-8 - Faasinomaga i leTalafaasolopito

faaauau mai le itulau muamua O le Tusi o Isaia ua talia lautelelava e le au suesue e mafai onavaevaeina i ni vaega se tolu pe luafoi. Isaia Muamua Mataupu 1-39/Isaia e Lua Mataupu 40-55; ma leIsaia Tolu 56-66. O ia vaevaega emafai foi ona faatulagaina i nivaitau o le Tala Faasolopito oIsaraelu. Isaia Muamua - vaitau opulega faa-tupu a o lei faatafeainai Papelonia. Isaia Lua - Tafeaga iPapelonia. Isaia Tolu - Toe fo’i letafeaga poo le vaitau o leToefuataina o le nuu. A fua la ilenei faataitaiga, o le Isaia 56:1-8o loo aafia i le vaega mulimuli. Olona uiga, o ni perofetaga e mafaiona faauigaina i le faasinomaga ole toefuataina o le nuu o le Atua. E toatele foi latou ua talia, o leneivaega o le Tusi o Isaia, o loo atagiaai le feteenaiga i le va o e na toefoi mai le tafeaga faapea ma i latousa faatotoe i le laueleele e lei o i letafeaga. O nei feteena’iga e faavaei le (i) eseese o talitonuga i lefaatinoga o le tapuaiga ma i latoue tatau ona aofia ai i le tapuaiga,ma le (ii) finauga poo ai tonu e iaile aia ma le puleaina o eleele. Atatou talia la lenei talitonuga, olona uiga, o loo aafia ai foi galuegatoefuataina a Esera ma Neemia inei feteenaiga, aemaise o la lauafoi faamamafa i le vaitau lava lea.

Suesuega i le Isaia 56:1-8 E lua vaega tetele o loo atagiamai le vaega o loo agai i ai leneisuesuega. Muamua, o lea uafolafolaina mai e le Atua lefaaolataga mo lona nuu. Ae o lefaaolataga mo tagata uma e tausiale sapati, le amiotonu, ma lanafeagaiga (Isaia 56:1-2). O lonauiga, e foliga mai, e le o

faamamafaina le ituaiga tagata aetaua le faatinoga. A o le vaega eaupito i mata’ina o fuaiupu nei esosoo ane ai (ff.3-8). E mafua onao lea ua aafia ai ma tagata e tusa aima le talafaasolopito o Isaraelu, olatou nei e leai ni o latou tofi, pooni eleele e faasino tonu iai. O ilatou foi e le faatagaina i lefaatinoga o le tapuaiga a leIsaraelu. O i latou nei o eunuka(5)ma tagata ese(6) (tagata e le o niIsaraelu). A o lea ua aofia i totonuo le li’o o tagata o le Atua. A o semafaufauga ua le o gatasi ma lemanatu tauave o tagata Isaraelu epei ona iai i le mafaufauga faa-Teuteronome lea sa taitaiina ai lenuu i le vaitau o pulega faatupu oIsaraelu ma Iuta. A tuu foi la i le faamamafa aEsera ma Neemia, ua feteena’i foima le manatu lenei o Isaia. Auafoi o le manatu o Esera maNeemia, o le fanau paia e le aofiaai ituaiga tagata ese nei. E oo foiia i latou na le’i o i le tafeaga, ua

(5) o le eunuka o se tagatafaigaluega i le maota o le tupu. Ole igoa e sau mai le upu Eperu o lezar (tagata ese) O le tele lava oeunuka o tagata e le o ni Isaraelu.(6) E tolu ituaiga tagata i legagana Eperu o loo faasamoainai le tagata ese, o le ger, zar ma lenokri. O le upu Eperu o loofaaaogaina e Isaia o le nokri. A ole tagata ese lenei e le faatagainaona auai i soo se itu faaletapuaigae oo lava i le taumafataga poo aigao le paseka

faaauau itulau e 10

Page 3: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

O LE SULU SAMOA Aperila 2018 3.

O LE LAUGATusi Faitau: Eperu 11:1 – 16.Matua: Eperu 11:1-2“A’o le faatuatua, o le faalagolagolea i mea ua faamoemoe iai, o lemautinoa lea o mea e le o vaaia. Auāona o lea na ta’uleleina ai o eanamua.”

Manatu Autu: SIAMUPINI O LEFAATUATUA – Champions ofFAITH Soo se tagata Samoa lava. E iai lonatupuaga, e iai lona faasinomaga maona sootaga, ae iai foi ona tofituufaasolo. Ma o iina e tulaga ese maiai lava Samoa mai isi atunuu, ma isiaganuu ole lalolagi. Fai mai nisi o upuole saunoaga a Tuiatua TupuaTamasese Efi i lana fonotaga ma leau fai news talu ai nei; “We are ofthe land, and the land is of us.” Ourconnection to the land is through theritual burying of a child’s pute and themother’s fanua in the land,…….. O lona uiga, o lo tatou faasinomaga, is our lands. Without land we arenothing. A leai ni o tatou eleele mafanua, ua leai foi ni o tatoufaasinomaga. O lona uiga ua leai foini o tatou sootaga. O le uiga lea o lemanatu. Soo se tagata Samoa lava, eiai lona tupuaga, e iai foi onafaasinomaga ma ona sootaga i onaeleele ma fanua, e ala i ona tofituufaasolo. O le taimi foi na taunuuai le Tala Lelei i Samoa, o taimi o lefaigamālō a le Malietoa. Ma o le isilena faaopoopoga o le faasinomagama sootaga i le olaga o tagata Samoa.Ua le gata ai i ona tupuaga, o lonafaasinomaga ma ona sootaga, a’o leaua iai ma lona faatuatuaga i le Atuasoifua.

O le feagaiga sa talia lelei e leMalietoa, ma o iina foi na tatala ai le‘au’afa a le Malietoa. Pe le o le pinefaamau ea o lena taeao, lea e iaiMATANIU FEAGAI MA LE ATA?Le uluai siamupini o le faatuatua aSamoa ina ua ia taliaina le Tala Leleima le mālō o le Atua e faavae a’i lemālō o Samoa. Le feagaiga ma le faigapaaga sa feuluuluta’i le alofa, mafealofani lona faataunuuina. Levalaauina o Samoa, na ofoina ai le

soifua o tuaa e fai ma misionare i isiatunuu o le Pasefika, e ui na silafialelei lava o loo iai le maliu ma le oti,ae sa le’i faavaivai ai. Siamupini o lefaatuatua.

Ae a le soifua o TupuaTamasese Meaole na tagatavaleinaona o le alofa i lona atunuu. “Ia aogālo’u toto….. Ia to’a le tai,…. ma iatali i lagi so tatou ‘ai” .

Ioe. O saunoaga a le siamupini o leFaatuatua. I latou sa loto nuu, lotoaiga, loto Atua. O ē sa pola puipui matau napa i o latou tupuaga, i o latoufaasinomaga ma sootaga ne’i satia mafaoa e le fili ma le tiapolo. Ioe. O letatou faasinomaga lena, i le ma le tatoutofi tuufaasolo.O le tatou tiute tauavela e fai e lea auga tupulaga ma lea augatupulaga. O le faaauauina o le gafalea. O le taofi mamau i o tatou tofi mao tatou faasinomaga aemaise o le tatoufaatuatuaga. Ole a’oa’o atu ma a’oa’iatu ia tatou fanau o a tatou measinaia. Ma e faapena tonu lava le mea leae tupu i le tusi lea na tatou faitau ai. Olea ua toe faamanatu mai e le tusi talaole tusi i le ‘Au Eperu. Measina aIsaraelu e ao ona manatua. O a iameasina? O le FAATUATUA, matamā na siamupini o le Faatuatua. Ilatou sa fita-i-tuga i le taofi mamauinao measina a le aiga o le Atua, le nuufilifilia o Isaraelu. Tamā o aso uamavae, sa latou asaina le vaofilifili ofita ma faigata. Sa saili i le toto o latoufanua ma eleele, o o latou tofi mai leAtua. Sa fetaia’ina ma fetosoa’inafaapa’utolo a loi le nuu o Isaraelu, onao le latou talitonuga ma le latoufaatuatuaga. Aemaise le latoufaigamalaga i le nuu ma eleelefolafolaina.

SIAMUPINI O LE FAATUATUA. O le a le faatuatua? “A’o lefaatuatua, o le faalagolago lea i meaua faamoemoe iai, o le mautinoa leao mea e le o vaaia. Upu na o le tatou matua i le uiga ole faatuatua. O le faatuatua o Apelule atalii o Atamu ma Eva, na ia fai aima lona loto atoatoa lana taulaga, malona talitonuga atoa, ma lonafaatuatuaga atoa i le Atua. I le

talitonuga O Apelu ma lonafaatuatuaga i le Atua; o lana taulagafaafetai ona o le ola ma le malosi maile Atua, lea ua mafai ai ona ola mamanuia ana taumafaiga e ala i lanafaatoaga lafu manu. O le taulaga o letoto masaa e pei o lana taulaga naofoina atu mo le Atua. O le taulaga emasaa ai le toto o le manu. O lonauiga, a le masaa le toto, e le nanea letaulaga. O le toto ole ola. O iina oloo iloa ai le ola. A masaa la le toto, olona uiga o le ola lea ua ofoina atu.Mafuaaga foi lena tatou te faaigoainaai le toto o le eleele. Aua e afua mai letoto le ola. O le eleele o le ola. A lenae ola ai laau pe a totoina i le eleele.O le faatuatua o Enoka na aveolainaai i le lagi. O le tagata sa fiafia iai leAtua. Sa faifai mea faatasi, mafeofeoai faatasi ma le Atua. Sa’o ailoa lea o le faamatalaga a se tasiteineitiiti ina ua tuu iai e le faiaogaaso sa le avanoa e faamatala mai aiEnoka, pe aisea na ave olaina ai e leAtua. Fai mai lea o le faamatalaga a leteineititi.Sa masani ona alu sesavalivaliga umi lava a le Atua maEnoka. O’o la’ia i le isi aso; a’o alu sesavaliga umi umi lava a le Atua maEnoka, ua oo ina ua lata mai le pogisa.Ona faapea loa lea o le Atua, Enoka,ua lata mai le pogisa, ae ua mamaotele le mea lea ua oo mai ai le tasavaliga ma le ta talanoaga. Sau ialoa ta o i le lagi lea ua latalata mai,leaga ua mamao tele ona e toe foi i lelalolagi. O le vaaiga lena ma letalitonuga o le teineititi o le Aoga AsoSa. Ae a le faatuatua o Noa? Fai maio le talitonuga ma le faatuatuaga oNoa, o le Atua o loo iai le pule aoaoole foafoaga. O le Atua foi o loo iai leki ma le tatala o faitotoa uma o leolaga o le tagata ma le foafoaga. Naleai lava ma se faaluafesasi ole manatuo Noa, ina ua faatonuina e le Atua efau se vaa ina ia faasaoina ai o ia malona aiga atoa. O Noa sa nonofo i levao. E tau mamao ma le sami ma nivai. Mafuaaga lena na faafaigata aiona talitonu Noa ina ua tala’i atu iaipuapuaga ma lologa o le a oo mai. Natalitonu Noa i mea e lei vaaia.Satalitonu ma faatuatua I le Atua o ia nate faasino ma faatonu lona lumanai imea e lei oo iai le olaga.

faaauau itulau e 4

Page 4: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

4. O LE SULU SAMOA Aperila 2018

O LE LAUGA Ae a le faatuatua o Aperaamo? Naia tuua ai lona aiga ma lona nuu. Aeusitai ma tuu atoa lona faatuatua malona talitonu i le faamoemoe e leivaaia. O le faatuatua o Aperaamo i leAtua ma mea uma na ia faia, lea lavana faaigoa ai ma faaee ai pāpā oAperaamo: O le tamā o le aufaatuatua. O le siamupini o lefaatuatua. O le faatuatua lena oAperaamo, lea lava na ia aveina ailona atalii o Isaako e osi ai le taulaga.Ae na toe taofi lava e le Atua. Silafiae le Atua, e le taitai ona lava le toto oIsaako, ona faamagaloina mafaaolaina le lalolagi, ma ona tupulagafaia’e. Mafuaaga lena o lona vavao ole taulaga a Aperaamo na tau fai iaIsaako, ae faatali seia afio mai lonaAlo o Iesu Keriso, o ia lena o le a faima mamoe le ponā, e osi ai le taulaga.E le gata la ia i latou na pei ona tatoufaitau ai mai le tusi i le au Eperu. Aeua faapena foi i isi tamā o le FeagaigaTuai ma le Feagaiga Fou; OSIAMUPINI O LE FAATUATUA. Lea foi lava e oo mai lava i o tatouvaitaimi ma o tatou auga tupulaga. Olea lava e toatele i latou ua fetaui iaile tofi lea ma le suafa faaea lea: OSIAMUPINI O LE FAATUATUA. Ona sa’o ai loa lea o le tala a nisi saauai i le maliu o se tasi tina KerisianoAferika. Fai mai le latou molimau i lesoifua o lenei tina. O se tina lelei male anoanoai ona lelei na tolaulauinama molimauina e tagata o lona nuu.Ae mulimuli lava le molimau a se tasitoeaina sa fesoasoani iai lenei tina. Maia faapea ane ai. Ou te tatalo lava i leAtua, pe a toe tusia le Tusi Paia i lelagi, ina ia faaopoopo iai ma galuegalelei na fai e lenei tina alofa maagalelei. Ioe, e le toe mafai ma e le taitai foiona toe mafai ona toe tusia le monima le faamaoni o le Tusi Paia o looua iai nei. Peitai ane, o loo iai peavaega o le Tusi Paia o loo faaauauinapea. O loo iai pea vaega o le Tusi Paiae lei mae’a lona faataunuuina, o lonauiga; o loo faaauauina pea. Ma o lefeau tonu lava lena o loo ua lu’itauinaai tatou e le tusi i le au Eperu i leneivaitau o le olaga ma le soifuaga o tatouiai.

O LE FAATUATUA E FAAAUAU. E le mafai le mafai lava ona toe tusiale Tusi Paia ma faaopoopo iai nisivaega fou. Ae mafai ona tatoufaaauauina le faatuatua sa faatinoinaI galuega sa fai e tuaa ua mavae. Afaaauau la le faatuatua lea, o le fesili:E faapefea lona faatinoina? Aemanatua foi, o tatou aiga ma o tatoutuaa i aso ua mavae, sa matitiva ma lētagolima. O fea na aumai ai tupe mamea na faatino ai lo latou tautua i leAtua ma le ekalesia? O le latoufaatuatua na faatino e ala i lo latoufaapolopolo ma faaponapona, aua legaluega a le Atua. O lo latou faatuatuana ofo ai o latou soifua e punonou magalulue i le atia’eina o aiga, nuu,aemaise le Ekalesia. O le latoufaatuatua e ala i le lotu i le taeao, lotui le afiafi, lotu i le taeao.E ala mai lavai le tatalo, e moe i le tatalo.E tatalo,tatalo, tatalo e le aunoa. O lo latoumalosi foi lena na iai. O le latoufaatuatua na ofoina atu ai lo latousoifua e o i Papua, e ui ina latou iloa,o le mea e oti ai ma masaa ai o latoutoto. Ae pei lava o le faatuatua oAperaamo, na o lava ma le mautinoa.Na o lava pei o upu o le tatou matua;“A’o le faatuatua, o le faalagolagolea i mea ua faamoemoe iai, o lemautinoa lea o mea e le o vaaia. Ole latou faatuatua foi lena na o latouasaina ai Niu Sila. Tiga lava ona faifaiiai le lotu P.I.C e maimau le taimi e leola. Ae na latou taumafai lava.Faatuatua foi lena na tauasaina mai aile lotu i Ausetalia ma taumafai ai. Safaafaigata ma matitiva lonatauamataina mai. Peitai ane, o lea lavaua toeitiiti soo uma Setete o Ausetaliai Matagaluega o le Ekalesia o iai. Aea le faatuatua o o tatou auga tupulaga?E tau amata atu galuega ma le faatuinao le maota o tupulaga i Mulinuu, aetoatele le au faitio ma le au tetee, aele o ni tagata EFKS. Ma fai mai e le taitai ona mafaia.Ae fai mai le Faifeau Toeaina sa iMagiagi o Atapana Alama: “Se o maitatou faia. E mafai telē na fai.” O le ale iuga? Ua sili atu na tele lonafaaaogaina e le malō ma tagata alautele nai lo le Ekalesia lava ia. Ae ale Iupeli la le ua tulai mai nei.Tiga letele o tala iai ma faitioga, a’o la le uafaaaoga e le Ekalesia. Pine faamau na.

E mai fea? Ioe. O le faatuatua a onatagata lolotu e ala mai i faatinoga, alena ua faaaogaina le Iupeli, o loo aluiai lou ma’au e ala i au faiga taulaga ilea tausaga ma lea tausaga. Afai uale lagona se leo ona ua leai se itu eagaia le mālō, i lona tau atia’eina,aemaise le tulaga ma le mataupu o iainei ona eleele, ma fanua ua amata onasatia. Faamata e le ole taimi lenei elagona ai, ma tula’i mai ai le ekalesia?Faamata e le o le taimi lelei lenei elagona ai lou leo ma sao ai sautuualalo i upu fai o le malō. O loo i lesaofaiga a le Ekalesia nisi o taitai masui o le mālō, faamata e le o le aualalelei lena e amata atu ai sou leo, ae ale vaavaalua o le Ekalesia ma le mālō,pei ona faavae ai le malō: FAAVAE ILE ATUA SAMOA. Ua tele ma anoanoa’i nisi omataupu ua aafia ai le Ekalesia ma onatagata lolotu, aemaise le loaloa o leatunuu, ma le oi ua iai le soifuaga.Faamata e le o taimi nei o Siamupinio le Faatuatua e lagona ai o latou leo,ma fai ai so latou sao i le mālō? O leEkalesia Faapotopotoga KerisianoSamoa, o oe foi o le siamupini o lefaatuatua. Pe le ua oia ea lefeagaiga sa i le amataga i le faigapaaga a le Ekalesia ma le mālō i leamataga, ina ua talia le Tala Leleii fanua ma eleele o Samoa? O loutupuaga ma lou faasinomaga, o ousootaga ma ou tofi tuufaasolo, i lema lou faatuatuaga. O au measinana, tatou te tiu ai i lenei lalolagi.O a tatou measina ia tatou te polapuipui iai,aua tupulaga faia’e, mao latou tauaveina pea i augatupulaga o le lumanai.

O Iesu Keriso ma lonaSatauro. O lana faaolataga na sauniamo i tatou. O lau tautua lotu ma soose mea e te faia ma faatinoina ona ole suafa o Keriso Iesu.

Ioe. O oe foi o lesiamupini o le Faatuatua. “A’o lefaatuatua, o le faalagolago lea imea ua faamoemoe iai, o lemautinoa lea o mea e le o vaaia.Auā ona o lea na ta’uleleina ai oe anamua.” Atoa foi ma i tatouAmene.Saunia: Samani Sila (FS)

EFKS Brimbank,Australia

mai le itulau e 3

Page 5: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

O LE SULU SAMOA Aperila 2018 5.

tional. O se faalapotopotoga uamatua lauiloa i lo latou tufatufainao Tusi Paia i le lalolagi, aemaiselava i faletalimalo uma i le lalolagi.Poo fea lava o le lalolagi e te aluiai, e tatala atu lava lou potu i lefaletalimalo o tuu mai ai se TusiPaia i luga o se laulau i tafatafa ole moega, pe afai e le o faasaina eia atunuu le tufatufaina o Tusi Paia.Na amata tufatufaina Tusi Paia elenei faalapotopotoga mai letausaga e 1908, o loo latou faialava e oo mai i lenei aso, ma uasili mamao ma le 1.6 piliona TusiPaia ua latou tufatufaina. O le tausaga foi lea e 1908 nafanau ai le tagata e igoa ia VernonSpencer i se aiga toatele, i le aai oWebb i le setete o Missouri iAmerika. O le sefulu tolu o tausaga oVernon na faatau ai lana ukulele,vevesi ai loa ma lona tama. Ona ole faigata o ia aso ma le utiuti otupe, na ita ai le tama o Vernon i lefaaalu o tupe i lenei mea le aoga ole ukulele. Sola loa Vernon iTexas, ae na su’e Vernon e lonatama, ma maua ma faasufi e toe foimai i le aiga. Sa faigaluega tagata o le aiga oVernon i ana e ‘eli mai ai le koale(coal). O ina na manu’a ai Versoni se faalavelave, ma gau ai lona tua.E ui lava na toe malosi, a ua lemafai ona toe faigaluega i le ‘eliinao le koale. Ona amata ai lea onafaigaluega i le fale kalapu ma sivae igoa o le Bucket of Blood i Okla-homa. Na sili atu ia te ia le galuegalea i lo le ‘eli koale. A o le tausagae 1931 na malaga ai i Holloywood

mai le itulau muamua e saili manuia ai. Na taamilo i poi fale kalapu siva ma inu’ava e su’eai se isi galuega. Na faakamupani ma isi tama etoalua o Leonard Slye ma BobNolan ma faaigoa le latou vaegapepese o le The Pioneer Trio, masui ai le igoa o Vernon ia Tim Spen-cer. Na sui foi le igoa o LeonardSlye ia Roy Rogers - Ioe! RoyRogers le tama pese lauiloa i atatifaga! Na faaopoopo atu se isitama i le aufaipese, ma sui ai lelatou igoa i le Sons of the Pioneers.Na matua salalau i le lalolagi leta’uta’ua o lenei aufaipese, soo sepese, pese faafiafia, pese faale-atunuu, soo se fati. Ua masaa maitupe e tele. Ua le toe popole i semea tau tupe. Ua fai ai foi atatifaga i le vaega pepese lea. Na faaipoipo Tim Spencer iaVelma, maua le fanau e to’alua,faatau le fale ma nonofo ai i Hol-lywood. O le tausaga e 1949 nanumera tasi ai i Amerika atoa lepese a Tim o le “Room Full ofRoses”. Sosoo ai ma le isi pese ole “Cigarettes, Whiskey, and Wild,Wild Women.” Ma e mafai onailoa i le igoa o le pese lea le suigao le amio a Tim, ua pa’u atu i lelalolagi. Ae sa tumau pea le faamaoni olona to’alua o Velma e ave le lafanau i le lotu Hollywood Presby-terian Church, ma tatalo mo lonatoalua. Ua mamafa lava i lemafaufau o Velma le ituaiga olagaua iai lona to’alua, ona ia talanoaai lea i lana faifeau e uiga i lea mea.“Lau Susuga, e mana’omia e lo’uto’alua sona malamalamaaga euiga ia Iesu, ma alu i le lotu. Peitai

Mai le Pakete o le Toto i leViiga Logoitino

From a “Bucket of Blood” to a Beloved Hymn:

How Great Thou Art

a foi mai ana tatagafaaili, ua lelava,ma le fia faalogo i au faitioga. Nao le fia moe ma malolo.” Ona fautua ai lea o le faifeau, eamata tusi ni ana tusi i lona toalua.Ona amata ai lea ona fai o lea meae Velma, ma faaopoopo atu iai mase fuaiupu mai le Tusi Paia i anatusi. E taunuu atu Tim Spencer ise faletalimalo e nonofo ai i lelatou taamilosaga faafiafia, ua tuumai ai se tusi e lafo atu e lonatoalua. I se aso o le tausaga e 1949 etaunuu atu Tim i le faletalimalo iPennsylvania ua taunuu iai ma letusi mai ia Velma. Na tatala maamata faitau. Ma tau atu i lefuaiupu mai le Tusi Paia o sii maie Velma, ona iloa atu foi se TusiPaia i tafatafa o lona moega, tagoatu iai ma su’e. O Tusi Paia sa tufaatu i faletalimalo e le ‘au Gideonma’elega. Su’e le tusi o iai lefuaiupu, ma faitau ma faatusatusai le tusi a Velma. Ma oo inapu’eina ai lona loto e le Alii mata’ita’iina atu o ia e faatuatua i leAlii o Iesu Keriso e avea ma onaFaaola. O le tausaga lava lena na litaeamai ai Tim mai le pepese ma leSons of the Pioneers, ma amatalana kamupani lolomi pese, o leMana Music. O nai tausaga mulimuli ane naauai atu ai Hal, o le atalii o Tim ele’i atoa le 20 ni ona tausaga i sefonotaga a autalavou sa iai ma semisionare mai Initia. Na a’oa’o itupulaga se pese fou, ma sona fatimai le atunuu o Suetena. Na matuamalie i le faalogo a Hal le pese onaalu ane ai lea ua feiloai i lemisionare ma fai iai, “O le musikale pisinisi a lo’u tama. E mafai onae fai sa’u kopi o le pese? Ou tetalitonu e matua fiafia lava lo’utama e faalogologo iai.” Na alu Hal ma le kopi faaali ilona tama, maofa ai le tama o Hali le manaia o le pese, ma amata onasaili le faatagaga e faaaoga ai lepese, se’ia oo lava ina avea le pese

faaauau itulau e 12

Page 6: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

6. O LE SULU SAMOA Aperila 2018

faaauau itulau e 7

John Knox - 1514-1572

IOANE NOKISE“O le na Ta’ita’i ma le Pelu”

Le Atua, aumai mo a’u Sikotilani, a le o lea e sili ona ou oti!

O se Mea Faanenefu i leTalafaasolopito:

Misi Tama’ita’i Ane Loka (Mrs Anne Locke)

O Sineva na feiloai atu ai Nokisei nisi o mafaufau aupito malolosio le Toe Fuata’iga. Peitai, o le vaitaimi foi lea na femili ai o ia ma nitamaitai se toatele. E le gata ua iainei lona faletua, a o lea foi e iaima Mrs Bowes le tina o le faletua,faatasi ma le anoano o tama’ita’iua latou mafuta felata’i pe ‘ai taumamao mai foi, i Egelani maSikotilani, e lafo mai a latou tusima tuufesili mai ia te ia i le tele omataupu e fia malamalama ai. E moni lava e le fiafia Nokise itupu tama’ita’i, ma manatu foi oia o le toatele o tamaloloa efaagutugutulua, ae le faapea onatalitonuga e uiga i tamaitai. I lemanatu o Nokise, o tama’ita’i oona fesoasoani aupito malolosi iai galuega tau le Toe Fuata’iga. E to’alua ni ana uo tama’ita’i iLonetona e matua faatuatuaina eNokise i lana galuega. O MisiHikimani (Mrs Hickman) ma le eaupito sili ona faalagolago iai, oAne Loka, (Mrs Anne Locke). Ualuasefulu ma ona tupu ona tausaga,lelei lona a’oa’oga ma e talenia. Ole faletua o se tagata Lonetona eiloga i mea tau fefaataua’iga. Inaua faamalosia ona sola o Nokise iFarani, ae faaauau pea ona fai lemasaniga i le lafoina lea o ana tusiia Nokise. Na faalototeleina eNokise ia Ane Loka ina ia tumalosi e tetee atu i faiga saua a“Bloody Mary”. Sa ia faufautuafoi ia Ane Loka ma auina atu foiiai ni ana tusi o fautuaga e na tetuuina atu i le ‘au Porotesano iEgelani. O Ane Loka foi o ia leasa aupito taulamua i le sailiga o

fesoasoani tau tupe mo le galuegaa Nokise. Na o Ane Loka lava nafaataga e Nokise na te tatalaina anameli ma faitau. Sa auina foi ia Aneni tusitusiga a Nokise na tefaitauina ma faaali mai iai ni onamanatu. E fai soo lava foi Nokiseia Ane e alu e su’e mai ni ana tusifou o mataupu tau le Tusi Paia. Naoo lava ina lomia e Ane ni ana lavafaaliliuga o lauga a Nokise, satuufaatasi ma nisi o tusitusiga anisi o tagata Toe Fuata’i. O ialomiga sa tufatufaina mafaasalalau i le ‘au Toe Fuata’i inaia faalauteleina ai le malamalamai mataupu ma talitonuga tauPorotesano. O se tasi o mea na mafua ai onamana’omia o Ane e Nokise ona olona le taumafai lea e faamalosiaNokise i se mea e manao petalitonu i ai e ui lava o le tamaitaie matua lelei lona aoaoina e pei oNokise. E faavae i luga o le Tusi Paia iatalitonuga ma uiga o Nokise tau iaAne. E matua le fiafia lava Nokisei se fafine e fia pule mai i setamaloa, e pei o ia. I le talitonugao Nokise, sa matua tausia lelei lavae Ane le va lea. Ona o Nokise ematua malolosi ona talitonuga mama’ema’e foi ona uiga, o lea na alaai ona ia faia o ni mea sa fesiligiama faitioina foi e nisi e toatele.Muamua o ona uiga e peisea’i ematua mafana o la uiga faauo maAnne. A o i Sineva o ia na ia tusiai ia Anne, e sau e nofo i Sineva,ae aua le sau lona toalua, ae sau nao ia. I le taimi lea ua toatele fafine uatusi ane ia Nokise ma faitioina olatou ta’ito’alua, ma pe mafai onatuu o latou ta’ito’alua ae o atu enonofo i Sineva. Na teena uma e

Nokise o latou mana’o, maapoapoa’i iai e tausi lelei a latoutane. E le taumate na mate’ia eNokise e ese le mea le la e fia oatu ai fafine i Sineva lea o loo iai. Ae le tutusa le mea na ia fai moAne, ma le mea na ia fai i isi fafine.Na o ni nai masina talu ona nonofoma lona toalua ma le tina o letoalua i Sineva, ae tusi Nokise iaAne: “Ua e tusi mai nei e te fia vaaiia te au. Le tuafafine e, ana mafaiona faaali atu le galala o lo’uagaga ina ia e iai iinei! Ou te tagima fiafia pe a ou manatua oe! Aete’a ia tiga pe ana e iai iinei.” I se isi ana tusi ia Ane na ia faaaliai e faapea, e ui lava e faaletonu ile mafaufau o Ane i le tatau ai leaona faatasi atu ia Nokise, ma o lefinagalo o le Atua e tatau ona nofopea o ia i Lonetona, ae omoomooga o lona loto iafaaavanoa e le Atua se ala e mafaiai ona faatasi atu ma ia i Sineva. E le taumate na mafua ona tusifaapea lea tusi e Nokise ona osauaga o loo sasao i Lonetona i leavaitaimi. Ae sa faaali e i latou safaitioina Nokise, o ia sauaga sa ooi fafine uma lava sa aafia ai iEgelani. Aisea na le fautuaina aiia fafine e Nokise e sii i se nofoagae maua ai so latou saogalemu? Ele taumate foi e le’i popole o looiai ni uiga lililo o Ane e mafua aiona fia faatasi atu ma ia. E letaumate foi ua matua mautu masololelei le pisinisi a le tane a Anema ua le fia sifi ai i se isi nofoagafou. Peitai i le masina o Me 1557, nalototele ai Ane e tuua Egelani, eaunoa ma lana tane, ae malaga atui Sineva. Na malaga ma lana tamatama, tama teine, ma le auauna. Aefaanoanoa, na o ni nai aso talu onataunuu, ae oti le teine. Mulimuli ane ona tusia ai leafaapea e Nokise, “O le a matuafaamasinoina o a’u ona o lea mea- o le fautuaina lea o Ane e siitiaatu i Sineva e aunoa ma lana

Page 7: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

O LE SULU SAMOA Aperila 2018 7.

John Knox - 1514-1572

IOANE NOKISE“O le na Ta’ita’i ma le Pelu”

Le Atua, aumai mo a’u Sikotilani, a le o lea e sili ona ou oti!

tane.” Ou te talitonu, o le popole o letamaloa i le saogalemu o lonatoalua o Ane ona o sauaga o loosasao, na ala ai ona tuu o ia emalaga ma le fanau. Aua o letamaloa o se Porotesano foi, ma ele taumate lava na popole o ia ne’iaafia Ane i sauaga o loo sasao iEgelani. Ina ua oti “Bloody Mary”, onatoe foi ai lea o Ane i Lonetona i letausaga e 1559 ma nonofo ai malona toalua seia oo ina oti letamaloa i le tausaga e 1571. E le fetaui upu alofa mamoomooga o Nokise na fai ia Ane,ae ou te manatu, ma e ou te matuatalitonu, e mafua ona o sesaogalemu o Ane mai sauaga o loosasao i Egelani, e mafua ai.

Uliuli ma Pa’epa’e O nisi o tusitala o talafaasolopitoe manatu o Nokise e mana’omiale tausi faapepe e le toatele o fafinepopoto ma le alolofa sa o latoumasani, ma e le taumate e sa’o foilea manatu. Ae ui lava i lea, e leailava se isi na ia faaalia semasalosaloga e iai ni uiga lililo oiai i le va o Nokise ma fafine sa olatou feagai ma femili faatasi, e uilava o i latou o ni uo lelei lava aNokise. O Nokise sa ola i se olagafaigata; faigata lana misiona; o iafoi o se tagata faigata. E to’aitiitilava tagata sa mafana a latoumafutaga ma Nokise. O le toateleo latou sa matatau’a ia Nokise; pefefefe ai foi; pe sa latou faaaogainafoi o ia e maua ai ni mea faigata salatou manana’o iai, aemaise i le itutau faigamalo.

I uluai aso o lana misiona, otagata sa latalata ia ia o fafineatamamai sa ia faatuatuaina. Inaua ia mautinoa o fafine e leai solatou tulaga aloa’ia i le sosaiete otagata (pe a le o ia o se isi o le aigatupu), o le mea lea ou te talitonuai, na mafua ai ona ia faatuatuainafafine i lana galuega ma le meamoni sa ia a’oa’oina. E leai lavama se fafine o ta’ua mai i le talafaasolopito e faapea sa iai se fafinena ia liliu ese a’oa’oga a Nokise,vagana ai fafine o aiga tupu. Aetoatele tamaloloa sa tetee ia te ia. Ou te talitonu o se mea faigata leavea o Nokise ma au uo mafana.Aua sa ia moomia tele le mafana ole latou galulue faatasi ma fafine,ma sa ia mana’o foi ina ia latousaogalemu, ma o le mafuaaga monilea na ia mana’o ai e siitia atu iSineva, e saogalemu ai. Na ia tusiase tusi ia Hikimeni (Mrs Hickman)ma Ane, ma na fautuaina e siitiaatu i Sineva ne’i faaosoosoina ila’ua i le ifo i tupua pe a nonofo aipea i Egelani. Peitai o ana tusifaapitoa ia Ane Loka sa ta’utino ainisi o ona lagona, ma o ia tusi oloo faamamafaina e tala tusiafaasolopito. Ma o ia tusi safe’avea’i solo ai tala. E fia faaopoopo se manatu: Otagata ta’uta’ua uma lava o lelalolagi e iai lava ni mea lililo safesiligia ai pe faitioina ai latou; nimea sa le taugamalie i lagona male vaai a tagata. Ina ua ou tusia le tusi: “God’sGenerals” (O Ta’ita’i’au a le Atua),na fai ma sini o a’u tusitusiga lefaamamafa o o latou manumalo mao latou to’ilalo; o taimi o o latoumusaesae ma taimi o le mate o leafi. Ou te le tusia ni tala fe’avea’i.

mai le itulau e 6

Ma e ou te le tagofia lava matati’atetele ua tuu i le lalolagi e tagatailoga o le Atua - alii ma tamaitai -mo lo latou Atua. Ae ou te mana’oina ia outou silafia e faaaogaina ele Atua soo se tasi e galue ma le‘ina’ina ma le lototele mo le Atua,ma alofa i le Atua, e ui lava inaaafia foi latou i ni tala fe’avea’i.E tatau lava ona tatou mautino otatou foi vaivaiga ma to’ilaloga,ma e le tatau ona tatou natia iamea. Tatou galulue pea efaasa’osa’o mea e le sa’o. A outusi e uiga i mea tatou te manumaloai, ma mea tatou te to’ilalo ai, onatatou malamalama lelei lea i lefaaaogaina pea e le Atua o i tatouina ia tatou suia le lalolagi, e uilava ina tele o tatou faaletonu. mai le tusi: “God’s Generals”, tusia e Roberts Liardon, faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

ForgiveForgive the sun who didn’t shineThe sky had asked her in to dineForgive the stars that heard your

wishThe moon prepared their favorite

dishForgive the rain for its attack

The clouds have tears they can’thold back

Don’t hate the birds ‘cause they arefree

Don’t envy all the things they seeDon’t block the wind, but hear its

cryOr else that wind may pass you byForgive the storm it means no harmCould not resist to show its charmForgive the earth that never turnsDon’t hate the sun, because too

much burnsLife intends to not cause pain

The flowers bloom from all the rainThe storm will come and it will pass

The sun that shines, it grows thegrass

The wind it cannot help but cryThe stars at night light up the sky

Forgive the world in which we liveWe’ll all find peace if we forgive

Danielle Rosenblatt

Page 8: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

8. O LE SULU SAMOA Aperila 2018

mai le itulau muamua

faaauau itulau e 9

O se Tala i le Galuega i NuufouMatagaluega a Faleata, e faatau ele Ekalesia se fanua i Falelauniumo le faatuina ai o se lotu ona uatoatele tagata o le EFKS o loo uanofoia ma alala tumau ai i o latoufanua sa faatauina mai le Malo oSamoa, e tauala lea i leFaalapotopotoga o Eleele a Samoa(Samoa Land Corporation). O lemae’a o le Fono Tele i lea tausaga(2012) sa faatauina ai loa e leEkalesia le fanua e lua eka ina iaogatusa ma le mau a leMatagaluega a Faleata faatasi male i’ugafono a le Fono Tele. O lealua eka o le isi vaega taua o lefaataunuuina o le Maliega a leEkalesia ma le Malo o Samoa inaia fesuia’i fanua: fanua o leEkalesia o loo tu ai nei le falema’ii Leulumoega ma ni fanua o leMalo i Falelauniu nei. E lua fanuao le Ekalesia sa maua mai i leneifefaataua’iga o fanua, o le fanua oloo iai nei le EFKS Sogi-fou iFalelauniu ma le fanua o loo iainei la matou aulotu EFKS Nuufou. O le fanua la o loo faia ai nei lamatou aulotu, e laitiiti se tupe natoe totogiina e le Ekalesia mo leMalo aua le faapaleniina o leneifefaataua’iga; ma o loo maua ifaamaumauga a le Ekalesia iafeutaga’iga sa faia. O le Susuga lava i le Toeaina iaFaauuga Mata’utia ma le saofa’igamamalu o Faafeagaiga o le Pulegaa Faleata-i-Sisifo, sa tofiaina au neie amataina se lotu i lea ogaeleeleo Faleata, ona o a’u o se tama fanaua le Pulega ma le Matagaluega. Na amataina i matafale e 13 i laloo le Polokalame Faa-misionare ale Ekalesia. Uma le tausagamuamua, ma ua siitia i le 28matafale ma ua molimauina lefaatupula’ia o aiga lotu ua agai maie lolotu. O lea sa a’e ai se tofa i leaulotu, ua tatau ona o ese ma lePolokalame faa-misionare a le

Ekalesia, a ia o loa le aulotu i lePulega ma osi le feagaiga ma sefaifeau. Sa faapena lava ona faiae tusa ma le finagalo o tagata lotu,a ua fai le latou filifiliga, ina iatumau pea ona avea au nei ma alatou faifeau. O le Aso Toonai muamua lava ole masina o Novema 2013, na atoaai le uluai tausaga talu ona faavaele aulotu, o le aso foi lea sa o matouosi feagaiga ai ma le aulotu. Peilava ona silafia e le toatele o nisi ole mamalu o le Ekaklesia sa o latoumolimauina le amataina o leneiaulotu, na amata lava i le faletapoleni, sa faatuina lava i luga olenei fanua; ina ua maea suaina mafaalaugatasia e le masini sa su’emai na te faalauleleia le fanua, atoaai ma le agaga galulue o tagata ole aulotu sa o matou fesoasoani telei le faamamaina o le fanua. Se’i toe faafo’i i tua le tala i leamataga o le lotu, na amata i le leaio se mea, leai ni tupe, leai ni fale,ae sa amata lava i le fale tapoleni iluga o le fanua sa na o le togavaoma laau tetele sa tutu ai. O leafuafuaga ina ia fai se fale tapolenie amata ai, o se faama’ite mea leleisa afua mai le Toeaina o le Pulega,Susuga Faauuga Matautia; ina uama feiloai ma ta’u iai o loo tausailia se fale i Nuu nei e amata aile lotu. O le upu a le toeaina ia teau; “O e faamama le fanua onaavatu lea o se fale tapoleni e amataai aua e tatau ona faapaia le eleele,faapaia ma tagata o le a amatainale lotu.. E lelei foi lena e faaosofiaai agaga faatu-lotu o tagata.” Samatou talisapaia ma le fiafia leneifuafuaga taua ua tuuina mai e letoeaina ia i matou. Sa faamama le fanua ma amatale lotu i le fale tapoleni. Savalaauina le Pulega a Faleata-i-Sisifo faapea ma le Matagaluega aFaleata. Oka! Oka! se toatele otagata sa iai i lea Aso Sa, aso 4

Novema 2012 e molimauina lefaapaiaina o le fanua faatasi ma omatou tagata ua amataina leneiaulotu. Sa taitai lava le Susuga iaFaauuga Matautia FT, faitau TusiPaia Reupena Nofoaiga FS, tataloFoma’i Lafaialii FS, ae o le upuma le lauga o le sauniga, sa saunoaiai le Susuga i le Toeaina o lePulega a Faleata-i-Sasae, SusugaTavita Anesone, o ia foi o leKomiti Faatonu o le Matagaluega.Sa auai le Tiakono Toeaina, le Tofaia Ulu Kini Vaomalo Kini, faifeauuma o le Pulega ma o latou faletua,nisi o Minisita ma Faipule o leMalo, nai uo faifeau faiaoga maile Kolisi Faafaifeau i Malua;faapea le toatele o le Pulega aFaleata-i-Sisifo. Na mae’a lesauniga, ona sosoo loa lea ma lematou toonai tele faatasi ma leauvalaaulia sa saunia e le aulotu.O le tapenaga lea a le aulotu mo setoonai sa ou faama’iteina ai i leaulotu le faia o mea uma i le lotomalie ma le agaga faitaulaga a letagata mo Iesu ma lana Ekalesia.Sa maea le sauniga i lea Aso Sa,sa vaaia le taupati mai o le aulotuma le anoanoa’i o taumafa; ma safaatofutofusia uma ai le valaauliafaapea ma o matou tagata. O le uluai lotu foi lea sa lalagainaai le faitaulaga o tagata lotu mo setupe faavae e amata ai le lotu. Elei faia se saofaga mo se tupe, aena tuu lava foi i le loto malie ma leagaga fai taulaga o tagata. E umaane le lotu, ua $16,864.40 le tupesa mafai ona maua ai, o tupe nalafoina e aiga lotu faatasi mameaalofa a le valaaulia sa o matoufaatasi i lena Aso Sa. O le AsoGafua na sosoo ai,na alu ai lematou savali i le alii pule o le BlueBird Lumber Ltd ma ave iai le$10,000 e deposit ai mo ni meafaufale aua le amataina o se fale

Page 9: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

O LE SULU SAMOA Aperila 2018 9.

mai le itulau e 8lotu mo le aulotu, ae taoto le$6,664.40 e fai ma a matou tupefaaleoleo mo nisi mea manaomia.Sa talia lelei e le Afioga iaFaamausili Andrew Ah Liki lamatou savali ma ia ioeina ai le tauatoa o mea faufale e $86,000 mola matou galuega. E agi mai le afao Eveni i le amataga o Ianuari 2013ua maea la matou galuega mo lematou falelotu. Ua fai lotu efaaaoga ai le falelotu, ae faaaogale faasee i tua o le fale e nofo ai lemisionare ma lona aiga. E 12masina sa tuuina mai e le BluebirdLumbers e totogi ai la matouaitalafu, ae ofo le alii pule i le na ole tolu masina ae maea totogiinalea aitalafu. O si tamaitai tiakono o leneiaulotu, le Afioga ia Peseta AfoaArasi Tiotio na o ma nisi o leneiaulotu i Pirisipeni i Ausetalia i lefaia ai nai sailiga seleni aua lefaamaeaina o lenei aitalafu. Ua maea le falelotu, ae aga’i lo’uto’alua ma Peseta Arasi i le faia ole talosaga i le CSSP mo sefaleaoga a le fanau e faia ai a latouhome studies pe a tuua mai aoga.Sa talia lea talosaga e le CSSP maua iai nei le faleaoga mo le fanauatoa ai ma kesi, nofoa, printer macomputers mo le faaaogaina efanau, ua le gata i fanau a leneiaulotu ae faapea foi i fanau a lenuu. O le faamamafa lea o looaga’i iai le galuega faa-misiona aa’u nei ma le to’alua, o le tapu’einalea o ola tuputupua’e, ma le olatalavou o fanau a le aulotu; ma, uamolimauina le faaaogaina tatau opuna’oa ma tamao’aigafaaneionapo aua se manuia o fanaumo lo latou lumanai. E tolu tausaga sa matou saili tupeai mo se malumalu tapuai a leaulotu. O nai malaga sue tupe lavasa faatinoina i Melepone ma Sini iAusetalia i Susuga i Toeaina, le

aufaigaluega paia a le Atua, aigama uo a lenei aulotu faapea lemamalu o Samoa o loo alala mapapa’a’ao i ia tafatafa’ilagi oAusetalia sa agalelei ma alolofaane i nai a matou sailiga tupe. O leitu malie ia matou sailiga tupe, ole malo ma le toga lava sa aveina etauia ai le agalelei o tagata saalolofa ane. Ina ua toe faama’iteatu le isi sailiga tupe mo AmerikaSamoa, ua siilima mai tagata onaua leiloa poo fea a o iai e saili maiai ni toga. O le mafua’aga lena naou manatu ai e faaaogaina talenifaafiafia a le autalavou. Sa a’ofaafiafiaga a le autalavou mamalaga ai loa i Tutuila mo le vaiasoe tasi, e fai ai a latou faafiafiaga.Sa tali le autalavou i lo’u aiga iPagoPago, ae faafiafia i le FaleLaumei, le aulotu EFAKS Atuu,ma le aulotu EFKS Ierusalema-fou. E foi mai le autalavou i Apiaua o mai ma le latou $38,684 talaAmerika. O tupe na maua mai i Ausetaliaua silia ma le $300 ma ona tupuafe Tala Samoa, faaopoopo ma le$80 ma ona tupu afe Tala Samoamai Tutuila faatasi ma tupe a leaulotu lava ia sa saili faavaega, lemafutaga-a-tama, mafutaga a tina,le aufaipese, autalavou, faiaoga male aoga Aso Sa. O tupe uma nei safausia ai loa le malumalu ua iai neia matou. Avea ia lenei avanoa e momoliatu ai la matou faafetai tele ia teoutou uma sa agalelei ma agaalofaane i sailiga tupe a lenei aulotu. Uasilasila le Atua ia outou meaalofatupe faatasi ma lo outou agalelei isoo se ala lava sa faatinoina ai. Ola matou tatalo i le Atua, ia liligiifo ana faamanuiaga mai le lagi matoe faatutumuina ai tupe ma meauma sa outou agalelei mai ai.Faato’a fa tausaga talu ona iai leaulotu, a o lea ua mafai e ona tagataona fausia so latou malumalu

tapua’i ma le leai o se aitalafu efeagai ma latou. E oo mai i le asoo le umusaina o le galuega, ua 39matafale galulue, 7 matafalefesoasoani ma le toatele lava o naiaiga, uo ma aumeamamae ua mafaiona o matou tapuai faatasi i lemalumalu o le Atua ua iai nei. I le taimi nei, e to’alua faifeaunofoaiga ma o la auaiga, lua tinama o la auaiga, o nai tina ua mapumai ma malolo mai le galuega onaua maliliu faifeau sa o latougalulue i le galuega. E toatolu aoaofesoasoani ma o latou auaiga, 19tiakono ma o latou auaiga, lima naitina matutua ma o latou auaiga manai isi matafale o loo o matougalulue aua le atiinaeina o legaluega. O le igoa Nuufou ua faaigoa ainei le aulotu, o le matou igoa leasa tuuina atu i le Au Toeaina ma leFono Tele i le tausaga talu ai, onao se tofa i le aulotu, ina ia ta-vavaeai la matou aulotu mai le upu“Nuu” o loo faasino i eleele mafanua tau Faleula o loo o matoutuaoi. Peitai, o eleele lava mafanua o loo tu ai nei le lotu, o eleelema fanua tau Vaitele Faleata; ma,o se Nuufou lava ua fofoa nei mafaatinoina e o matou tagata. O lemafuaaga lea o le faaigoa o lematou aulotu - “EFKS Nuufou”. “Aua lava nei ia te i matou le Aliie, aua lava nei ia te i matou le Aliie, a ia tuuina atu i lau Afio le viiga,o le faamanu ma le faaneetaga i loulava Suafa Paia; ona o lou alofa, olou faamaoni lava mo i matou laufanau, ua mafai ai ona o matoumaua le mafai, e fai ai laugaluega.” saunia e Letaulau Poufa Pesaleli FS & Tina Tauvela Pesaleli

O se Tala i le Galuega i Nuufou

Page 10: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

10. O LE SULU SAMOA Aperila 2018

O Eleele ma Aia Tatau - Eunuka-Tagata ese - Nofotane - Taule’ale’a“Faitauga o le Isaia 56:1-8 Ma le Ata Tifaga “O le Tulafale” (1)

mai le itulau e 2lualuagia o latou toto ma e lemama. O lona uiga, e le tatau onafaatasi ma le fanau pa’ia, ia poo efoi na faatotoe ma toe foi mai letafeaga. Mai nei manatu faa-Teuteronome ma Esera maNeemia, ua matua tele se eseesegao ia manatu ma manatu o Isaia. Aeo manatu o Isaia, e tai tutusa matalitonuga faa-Ositaulaga mulimuliane. O mafaufauga ua atagia ai letuuavanoa ma le mafaufau tatala oIsaraelu e talia ai e sa leai so latoufaasinomaga i le talitonuga faa-le-tapuaiga ma eleele o Isaraelu. O manatu faa-kolone mamafaufauga faa-tagata o leeleele. Ua manatu nisi, o le Isaia e 56:1-8, o se vaega o loo matua maninoai mafaufauga faa-kolone. E fualea i le taliaina o tagata ese nei i leli’o o tagata Isaraelu. Aemaiselava mafaufauga e faaleaogainafesoota’iga faa-tuaa ma matua sataula iai le tele o faasinomaga o leIsaraelu. O le faitau lea, o faailoga ma leigoa e sili ona lelei |(f.5), o lefaitau e faatatau i tu ma aga efaasino i maliu ma falelauasiga(silasila Isaia 57:13). A o nei tuma aga faa-tagata o le eleele efesoota’i ma faatumauina ai aiatatau i eleele. O le taua lea ofaailoga ma igoa o tua’a ina iamanatua pea e augatupulaga efaasolo mai (silasila Numera26:53-62; 27:3-4; ma le Ruta 4:10)O le ta’ua ai la e Isaia e faapea male fuafuaga fou nei mo eunuka matagata ese, o le faaleaogaina lavalea o fesoota’iga faa-tuaa mamatua. A o mafaufauga ia ma aga

faa-kolone latou te le faatauainasootaga nei i le toto faatua’a mamatua, ae faia lava e i latou nifaamanatu fou e faalauiloa ai lavao latou igoa. O lenei manatu uatuua’ia ai fanau a latou na faatafeama nisi tagata ese i le momotuinao sootaga faatagatanuu/tagata o leeleele sa faavae ai aia i eleele. O se tasi o manatu E manatu foi nisi, e le otaotaomia manatu faa-tagata-o-le-eleele. Ae o loo faatula’i mai eIsaia se isi mafaufauga fou elagolagoina ai aia tatau a nisi ofanau a Aperaamo e le o aofia i lelaina o Isaako ma Iakopo. O lonauiga, i le manatu o Isaia, e aia umasuli o Aperaamo i eleele. E ui inao loo ta’u tagataeseina ma le aofiai e ua filifilia faapitoa e ala i lefeagaiga ma Aperaamo. O se isiona faaupuga, o le laina filifilia oAperaamo, e fitoi tonu ma letapua’iga. Ae tusa ai ma tagata ese, o loonaunau Isaia ina ia tatala atu leavanoa mo tagata ese ina ia auai ile li’o o e ua valaauina. E pei onaiai i le fuaiupu e 8, ua taua e Isaia: Ua fetalai mai le Alii le Atua, ole na te faapotopotoina e ua tuliao Isaraelu. Ou te toefaapotopotoina mai nisi ia te ia, efaaopoopo i e ua uma onafaapotopotoina ia te ia. O lona uiga, a oo inafaapotopotoina suli uma iIerusalema, o le a aofia uma aifanau a Aperaamo, ma e ono aofiaai foi ma nisi fanau e leperitomeina. O le taua lea o letausiaina o le Sapati, ina ia aofiaai soo se tagata i le tapuaiga, ae lefaapea se’i peritomeina.

“O le Tulafale” - sina otootoga ole ata: O lenei ata tifaga e faatatau i seulugalii, o se taule’ale’a e igoa iaSaili, ma lona to’alua o Vaaiga. Eiai le la tama teine. O lenei teine ele o se afafine moni o Saili ae sa iatausia mai lava a o itiiti. O Sailiua maliliu uma ona matua, ae sa iafaia le tautua i le Sa’o o lo latouaiga e suafa ia Tagaloa. O ia e le ose tagata malosi aemaise o lonatino mai. Aua e le gata e tino laitiiti,ae puupuu sa’asa’a foi o ia. Sanonofo le ulugalii ma le la tama ile aiga o Saili. O le tina o Vaaiga sa faate’ainamai lona nuu e lei toe foi lava iai.Na maliu Vaaiga ona mananao leao lona tuagane ma lona aiga e avatue fai lona maliu i lo latou aiga. Safaamalosi lava le aveeseina oVaaiga mai lona aiga ona e lei iaiSaili i le fale i le aso lea. A o le’imaliu Vaaiga na ia fai lava ia Sailie fia tanu o ia i luma o lo latou fale.Aemaise ia toe liutofaga mai matuao Saili mai uta e taooto i luma o lefale. E ui ina faigata lenei mana’oona o tulaga tau aia i fanua ma letulaga taule’ale’a o Saili. Ae i lefaaiuga o le ata, ua avea Saili matulafale, ona o lana tautua i le Sa’o.Ua maua ai ma lona lototele e finauai le toe aumaia o lona toalua mailona aiga, lea na ia mafai lava onafaia, e ta’oto i luma o lo la fale.Na toe liutofaga mai foi ona matuasa taooto i fanua uta o iaima’umaga ma tuu i luma foi o lonafale.

Saili ma Vaaiga: O le ulugalii oloo faaautu iai le ata: “O le

faaauau itulau e sosoo ai

Page 11: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

O LE SULU SAMOA Aperila 2018 11.

O Eleele ma Aia Tatau - Eunuka-Tagata ese - Nofotane - Taule’ale’a“Faitauga o le Isaia 56:1-8 Ma le Ata Tifaga “O le Tulafale” (1)

mai le itulau e 10Tulafale” O Saili o le tagata o le eleele a oVaaiga o le nofotane. O lona uiga,e tele aia a Saili i eleele a lona aiga,a o Vaaiga e leai sa na aia. Pausona piitaga i eleele e ala ia Saili.Ae peitai, o le ata ua aumai, efoliga e le o iai se malosiaga o lesootaga faa-suli o Saili e fai ai sanafaatatau i le fanua o loo nofo ai. Afua atu foi i le eleele o taooto pootanu ai ona matua, ua fesiligia foi,aua o loo finauina e isi tagata olona aiga, ina ia aveese mai ai. Olo latou talitonuga, ua uma le taimio Saili ina ua maliliu ona matua. O le tulaga faigata o loo aumai ele ata, ua leai se malosi poo se aiaa Saili i eleele mamao ese mai leaai (lea e fai ai faatoaga ma galulueai le aiga i uta) atoa ai ma eleele oloo i totonu o le nuu (lea e fai ai lolatou fale i le aai). Ae ui foi ina oloo fai lana tautua, ae ua tusi eseinalava e pei o se tagata ese. Pau lavale tulaga e toe malosi ai sootaga oSaili i ona eleele, o le pale mai i sesuafa matai. O lona uiga, o Saili ma lonatoalua, o leo ia o loo taotaomia itotonu o le ata. Aisea? E le gataua maliliu matua, taule’ale’a e leaise suafa matai, ae le o matua tula’imai foi o se tagata malosi. Aua oSaili o se tagata puupuu sa’asa’a.Pau le mea o loo faalagolago iaiSaili, o le alofa o le Sa’o o le aigama le faatinoina pea o lana tautuama le faamaoni. O loo aumai foi e le ata, le tauao sootaga toto ma tuaa ma matuana muamua atu. O le sootaga leana loto tele ai Saili e tatuu i lalotaamu fou ma laau toto a isi o onatau’aiga ua sopoloa mai i

tuugamau o ona matua la latoufaato’a. E ui ina toatasi, puuuusaasaa lona tagata, ae toatele toetino i malolosi le isi aiga,, ae nafinau pea ona o le talitonuga isootaga ia. A o le talitonuga faa-Samoa foi lea, o tuugamau ofaailoga matamata tetele ia o lepule ma le aia i eleele. A motusiaia sootaga ua tafea foi measina aaiga na mitamita ai. Ae a Vaaiga? Na lu’itauina lavae Vaaiga lona toalua o Saili e ala ilona fai iai, e fia tanu lava o ia iluma o lo latou fale. E ui ina iloae Vaaiga le tulaga faigata o leamana’o aemaise o ia foi o senofotane. Ae ua faavae lonamana’o, i lona iloa, o loo iai le aiatatau a Saili i ia fanua. Pau le meaia loto tele Saili e finau mo anameasina e aia ma pule ai. O le faaiuga o le ata, nafaagaganaina lava ma maua le leoo Saili ina ua avea ma tulafale. Oai na faagaganaina Saili? O le Sa’oo le aiga, o Tagaloa. Ae ese foi letaua o lea itu aua o Tagaloa, o lesuafa o le atua o Samoa anamua. Ise isi ona faauigaina, uafaagaganaina lava Saili e atua oona auga-tama ma tina. Ina uafaagaganaina Saili, na toe mauauma ana mea totino. O lona toalua,lea na toe faafo’i ane e lonatuagane ma lona aiga, o lonaafafine, ma lana aia tatau i onaeleele. Lea na mafai ona liutofagamai ona matua mai le ma’umagaae tuufaatasia ma lona toalua iluma o lona fale. E ui ina o Vaaigao se tagata ese, ae ua avea nei mafaailoga, e ala i lona tuugamau, ose pule i le eleele. E tasi lava si vaisua lea na oumauaina mai le ata e tulaga ese foi.

O le tali a tuagane o Vaaiga i mataio lo latou nuu ina ua o ane efesiligia le toe oo atu o Vaaiga i lenuu. Aua foi, o Vaaiga nafaate’aese ma le nuu, e oo mai lavaina ua maliu, e lei toe foi ane lavape na faamagaloina lana sala e lenuu. O lona uiga, a tuu i tulafonoa le nuu, e le tatau lava ona toe oomai Vaaiaga i le nuu se’i vaganaua toe faaa’e. O le tali a le tuagane o Vaaiga ilea fesili a matai, e faapea, tuu aipea Vaaiga i le eleele, aua o leeleele lava na te faamagaloina lonatuafafine. Faamagalo faapefea? Olona uiga e iai ni lagona o le eleele?O lona uiga ea foi, e le gata e iai latatou aia tatau i eleele, ae iai foi leaia tatau a le eleele ia i tatou.Masalo e fesoota’i lea lafoga male Levitiko 18:26-28, lea e faapeaai, ia tausi lelei tulafono ina neiluaiina mai tagata i fafo e le eleele.O lona uiga, e iai le fesoota’iga oa tatou amio ma faatinoga ma meae tutupu i le va feagai ai ma leeleele.

Faitauga o le Isaia 56:1-8 faatasima le ata tifaga “O le Tulafale” E lua tulaga tetele na mafai ai eSaili ona maua lona faagaganaina.Muamua, o lona tulaga faa-suli.Ma lona lua, o lana tautua faaauauma le faamaoni. Ae una’ia e lonalototele ma le loto finau. Ae o iafaatatau sa faalagolago lava i lefaatofala’iga alofa a le Sa’o, lea esuafa ia Tagaloa, a o le suafa foi ole atua o ona tama ma ona tina. Ao le faagaganaina lea o Saili namaua ai foi ma le leo o lona toalua(e ui ina ua maliu). Lea na faailoga

faaauau itulau e 12

Page 12: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

12. O LE SULU SAMOA Aperila 2018

O Eleele ma Aia Tatau - Eunuka-Tagata ese - Nofotane - Taule’ale’a“Faitauga o le Isaia 56:1-8 Ma le Ata Tifaga “O le Tulafale” (1)

ina ua taoto i luma o lo latou fale.ae ua faapea ai foi ona maua le leoo lona afafine i le agai i luma. E tusa ai ma le tusi o Isaia, e lualeo o loo ta’ua na taotaomia ona otu ma aga faa-Isaraelu, aemaise aifoi o tulafono sa taitaiina mai ai lenuu o le Atua. O eunuka faapeama tagata ese o loo aumau ma olafaatasi ma tagata Isaraelu. A otagata ese nei, o le toatele lava osuli o Aperaamo, e le o aofia itotonu o le li’o o Isaako ma Iakopo.A o lenei ua siitia ma fagaganainae le Atua e ala i faamanuiaga. Oeunuka, o o latou igoa o le afaamaualugaina e oo i le faavavau,e sili atu i atalii ma afafine. Auafoi e leai ni a latou fanau efaaauauina lona igoa. A o lea uafolafola e le Atua o ia lava na tefaaauauina ma faasilisili o latouigoa. A o tagata ese, ua aofia i letapua’iga paia a le Atua. Lea uaaumaia faapitoa e le Atua i lonamauga paia. A o faamanuiaga nei mai le Atuamo tagata na tusiesea e Isaraelu, efaalagolago i le faaauauina o lalatou tautua i le Atua. O le tausi ole Sapati, faapea ai ma le tausia ole feagaiga a le Atua. O lona uigao le faagagnaina, e moomia ai peale tumau i le tautua ma le faamaoni.Poo fea lava le siosiomaga, pefaaleaganuu pe faalelotu foi. O lea foi ua faamanatu e Isaia, letaua o sootaga ma tua’a ua mavaeatu. A o se tasi lava lenei o itu na‘ina’ina ai le talitonuga faa--Teuteronome mai lava i leamataga. O le momotuina lea osootaga faatua’a. A o sootaga iama tuaa ua mavae atu, lea natalitonu tagata Isaraelu,efaatumauina ai a latou aia tatau i

mai le itulau e 11 eleele e pei ona iai i le feagaigama le folafolaga ia Aperaamo. Aepeitai, ina ua malosi le talitonugai le Atua e pei ona una’ia mai e leTeuteronome, ma faamalosia atililea talitonuga i le vaitau o pulegafaatupu, ona titinaina ai lava lea osootaga nei ma tua’a ma auga tamaua mavae. Ae ui i lea, uamolimauina lona toe faaolaolainao ia sootaga i perofetaga nei a Isaiafaapea ma aoaoga faa-Ositaulagamulimuli ane. A faitauina le Isaia 56:1-8 mai levaaiga a le ata tifaga, e mafai onafaauigaina le aofia ai o eunuka male tagata ese i totonu o le li’o otagata Isaraelu, o se faamanuiagapoo se taui o la la tautua i le Atua,e ala lea i le tausia o le tulafonoma le sapati, faapea isi aiaiga efesootai ma le tapuaiga a leIsaraelu. O lona uiga, e le taua le ituaigatagata, poo se Isaraelu pe leai. Atuu foi la i lenei vaitau, e le tauatele pe Samoa, Saina, Initia, palagi,tamaloa, fafine, poo ai lava, aetaua le tautua e faaatino ma lefaamaoni i le Atua. O le tautualava lenei e maua ai le aia faa-sulio se tagata ese i sootaga faatua’a epei ona maua e suli moni. Lea e letoe taua ai se isi o se tagata ese aeua taua o suli tamafai. Mo le tagata faitau la i lo tatouvaitau, o le sootaga faatua’a, e tauatele mo suli moni. A o nei sootagafaatua’a, e mafai foi ona maua e letagata ese (e pei o le nofotane,taule’ale’a) pe a faia le tautua i lefaamaoni.

Upu Faaiu Mai lenei faitauga faatasi o leIsaia 56:1-8 ma le ata “O leTulafale”, ua mafai ai ona tatou

malamalama atili i lea lafoga aIsaia. O lona uiga, e le o se lafogafaa-kolone, ae o se lafoga uafaavae i le loto matala ma lenaunauta’iga, e taua tagata uma ile Atua. Ma o suli uma tatou o leAtua, pe a tatou faia le tautua i lefaamaoni e gata ai. O le ala foi leae maua ai e tagata ese sootagafaatua’a i eleele ma aia i eleele.

ma se tasi o viiga aupito sili onalogomalie o le senituri e 20. Ma o le tala lena i lefaaaogaina e le Atua o le TusiPaia a le ‘au Kitiona, matalosaga fai fai pea a le tina oTim, na liliu ai e avea maKerisiano le na tusia le pese -“Cigarettes, Whiskey, and Wild,Wild Women”, ma tatou mauaai se pese matua’i logolelei malogomalie i le faalogo, le pese: “How Great Thou Art!” Then sings my soul, My Saviour God, to Thee, How Great Thou Art, How Great Thou Art. Then Sings My Soul, My Saviour God, to Thee, How great Thou art, How great Thou art.

Mai le Pakete o le Toto i leViiga Logoitino

From a Bucket ofBlood to a Beloved

Hymn:How GreatThou Art

mai le itulau e 5

Page 13: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

O LE SULU SAMOA Aperila 2018 13.

O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGA

O le Afioga i le tiakono ia Fia e peiona silafia ai, e mai Saaga Siumu maFasitoouta faatasi ma lona tausi ia AleiLeuluaialii, o se tasi o matafale na iaii le faatoa faavae mai o lenei aulotu ile 2008. Sa taulamua lava le uso neima si ona toalua i le atinaeina o leneiaulotu , i sailiga tupe ma le tele o meae fai. O le aso 8/4/2012 na filifilia aiFia e fai ma Sui Teutupe o lenei aulotu,ae na see ane i le aso 7/10/2012 e faima Teutupe. Na faaofia i le tofitiakono ia Fia ma Alei i le aso 22/6/2013, ae na avea ma usufono o leFonotele i le 2016. Na faasuafaina ile suafa Sooalo mai Samauga i le aigao Alei ma faaaogaina i totonu o leaulotu i le aso 26/3/2017. Ua leva lava ona laumanu’ia o le amalaga Sooalo ma Alei e nonofo iSamoa e fai ai se la atinae ma faamae’alo la fale i Aleisa, ae na faato’afaamavae mai i le aulotu i le aso 17/9/2017. Na tutulu lava le uso mafaamavae mai, i lona tofi teutupe ualima tausaga o galue ai, ae o lanamatafale ma lona tofi tiakono e leaveesea o le a taoto pea i le aulotu auae o ae toe foi mai. Talofa e i le Afiogai le tiakono e alu i Samoa ae le maalu; pe ai o le faali’ali’a lea o lana tagi

lona taunuu mai i Aukilani,sa failotufaatasi ai ma nai ona aiga. O lona Family Service 13/12/2017sa faia lava i le falemaliu o Ligaliga,o au sa ta’ita’i, o Vui Tupa’i Nimo(AF) sa faitauina le Tusi Paia, oLauava Pala M. Fale (AF) na faia letatalo; e tele foi molimau a ana uo, maaiga na lua i le soifua o le uso. O lona Funeral Service i le falemaliuo Ligaliga, 14/12/2017 sa ta’ita’iina ele Toeaina ia Pouniu Faamausili FT, oa’u sa momoliina atu lona sa i totonu,o Tuiloma Rocky Tuigamala (AF) safaitauina le Tusi Paia, o le faifeau iaFilemoni Tuigamala sa faia le tatalo,a o Kafareli Sasagi FS na faia le lauga.Ona faaiu ai lea i lona toe sauniga iluga o lona tuugamau i le fanua maliui Papatoetoe sa ou taitaiina. Talofa e i lenei auauna, ua valaau leMatai a o malaulau lona soifua. Peitaie faia pea le pule a le Atua aua uavalaau, “Le auauna lelei e, ina foi maiaua uma au feau.’ Faamaise le Atua ile tina ia Alei ma si fanau, KingstonFialei ma Kairaley Viona. Sooalo la’u uo, Fiaalii la’u tiakono,Fia lo’u uso, faafetai le auauna malole tautua. Faamagalo lau aulotu, aesau ia ina alu, manuia lau malaga. Le pele e, ia e manuia i mea uma,ma ia e malolo, faapei ona manuia olou agaga.” Tone Leituala FS EFKS Mangere Bridge,

faamavae ona e toe foi mai e faamavaee foi i le Atua e ui o loo fia galue pea. O le auauna e sogasoga ma tele anataleni, e pei foi ona sa faia lona faleinisinia i Otara sa toomaga iai letoatele o le atunuu; ae na faatau eseatu ona ua fuafua e malaga e faamautui Samoa. E masani ona talanoa maiFia: ‘E te iloa Rev, e itiiti mea ou tefoai atu i lo’u lima agavale ae tele atumea e foai mai e le Atua i lo’u limataumatau. Ua matua talitonu lava Fiai le ola fai taulaga ma le tautua i leAtua e ala i le Ekalesia aemaise o lealofa i tagata. E fiafia tele Fia e faitaavale a soo se faifeau, tusa pe lemaua ai sana tupe, ae ua lava a le latoufaamanuia e manao iai. E le’i atoa se lua ni masina talu onai Samoa Fia ma lona aiga, ae ta’ua maiua gasegase. Atoa le vaiaso valaaumai Alei ua augani ane Fia e manao etalanoa mai ia te au lana faifeau.Talofa e, talanoa atu i le uso, ua lemafai ona gagana mai ae na o legenogeno mai ma ona foliga o loofiaola. Sa ou malaga i Samoa e asi si autiakono peitai, o se vaaigafaamomoiloto i le maota gasegase iMotootua i le matautia ma le saua o legasegase o le uso. Na amia e le Atuale uso i le aso 1/12/2017, ona momolimai ai lea o lona tino maliu i Niu Silanei i le aso 9/12/2017. O a’u sa faiale sauniga i le falemaliu o Ligaliga i

Sooalo Fiaalii Mariner6 Setema 1974-1 Tesema 2017

Ta’oto le isi ‘Oti se’i alu le isi ‘Oti:

A’oa’o mai le ‘Oti i leLotomaulalo

tusia e Samuelu Samuelu EFKS Saoluafata Ae na fai e oti e lua sefaata’ita’iga lelei mo tagata i leneinofoaga. Sau le isi ‘oti mai le isiitu, ae fetaui ma le isi e sau mai leisi itu, fetaui i le ogatotonu. Uafaigata nei, aua e tatau ona fo’i leisi i tua se’i alu atu le isi. O lemea ua fai, ua taoto i lalo le isi oti,ae ova atu i ona luga le isi oti maaga’i atu ai. O le oti sa ta’oto ilalo, na toe tu a’e i luga ma alu atu

i le isi itu. Leai se pisa; leai sevevesi; leai se finauga. O le vaaiga uiga ese lea i letoatele o tagata sa iai. E ofoofogiale auala na momoli mai ai le feaua nei manu mo le tagata. O se meafaigata i se tagata ona alu ifo i lalo,ae oso atu le isi ma ova atu i onaluga. E na o le lau o le le mafaufauma le le popoi. E mafai foi ona faapea semanatu, o loo ta’u mai e nei manui le tagata, e tele atu lo’u tama’ifai’ai i lo oe le tagata. Le pa’ia e o le au faitau Sulu, ole loto maulalo e le maua gofie. Ao se mea manaia pe a tatou mafaia.

itu ma le isi itu o motu nei e lua itagata e fia kolosi mai i lealalaupapa lenei. Aua e vaiti leauala, na o le toatasi le tagata esavali ai. E faatali uma le isi ituse’i kilia mai tagata savavali maile isi itu, ona faato’a o atu lea olatou. Tele ina vevesi tagata matautulei ona o le fia maua vave ose avanoa e feoa’i ai.

mai le itulau muamua

faaauau itulau e 15

Page 14: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

14. O LE SULU SAMOA Aperila 2018

O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGA

O le Faletua o le tiakono. Nasoifua mai ia Iuni 30, 1945 iFogasavaii, Samoa, ae na maliu iaMe 02, 2017 i Honolulu, Hawaii.O ona matua o Ufie Arasi FeagaigaVui ma FaailoifanaoloosamoaMata’utia Arasi. Na faaipoipo maAlosamoa Epi Saifafine Mose iaNovema 13, 1968 i Pagopago,Amerika Samoa. Na malaga mai iHawaii ma alaala ai, ma tautua aii le Atua i lo la tofi tiakono i leaulotu EFKS Honolulu talu mai le1977 e tusa ma molimau a le tamao le aiga. E to’afitu nai o la alo, esefulu ono fanau a fanau, aeto’alua fanau a fanau a fanau. Na maliu lava le faletua i lonamaota, ina ua faamanavaina e leAtua ana fe’au mai i gasegase satauivi ai. O se tagata talitiga aua eui i ona mafatiaga, e faaali lava onauiga fa’aaloalo ma le fiafia i le teleo taimi. E fiafia i sauniga lotu mafaamaopoopo i mea fai a le aulotuini sa’iliga seleni, faapea fo’i i leMafutaga a Tina. E naunau efaamaopoopo si a la fanau mo lelotu, o le ala lea e lolotu faatasima tumutumu ai si a matou aulotui Aso Sa ma sauniga faapitoa. Ose tina e le sii so’o, ae le tuua fo’ii tua se mea e manatu iai. O setama’ita’i Samoa i lana gagana ile vafealoa’i, a’o se tagata fo’i esua i To’ona’iga ma Mafutaga a leaulotu. O le sauniga faale-Aiga nafaia i le Aso Tofi 08 Iuni, 2017 i le5:00 afiafi i le Ballard FamilyMortuary, na ta’ita’ia e le Susugaia Fuamaila Jr. Soa FS. O ona toeSauniga na faia i le Aso Toona’i10 Iuni, 2017, KaumakapiliChurch i le 10:00 i le taeao. Nata’ita’i le Susuga a Iosefa Tui FT,o le Komiti Faatonu o le

Matagaluega. O le Susuga aSisigafu’a Bently FS na Faitauinale Tusi Paia, o Talosaga na sauniae le Susuga i le Faifeau Periperianemai Niu Sila ia Perema Leasi, a’ole Lauga ma le Upu Famafanafanana saunia e le Susuga a TinetaliGafa FT, o le Faifeau Toeaina o lePulega i Sisifo. Na molimau le Suio Aiga le Tofa a Mulitalo, namolimau fo’i le ulumatua o lefanau ia Faalele Mose Lalau, aena ou faia le Molimau Faaleagagai lona soifua tautua i le Atua ma leEkalesia e ala i lo la Tofi Tiakono.Ua matagofie mea uma o lea aso,peita’i na le ‘auai le Tama o le Aigaia Alosamoa, ina ua fautuaina efoma’i lona nofo i le MaotaGasegase aua ua mamafa i lonamafaufau le to’esea o lona Faletua.

Sialofi Mata’utia Arasi Epi Mose.

Alosamoa EpiSaifafine Mose (TK)

Na lagiina lava e le AufaipeseEFKS Honolulu Pese ma Viiga ole Sauniga. O lona falelauasiga ile tuugamau i le HawaiianMemorial Park Cemetery na outa’ita’iina ma faamavae atu ai i leTina i le Pese a le Au Kerisiano –Talofa Uso Tofaina Oe. Na faiafa’aaloaloga a Aiga i le fanua o leEFKS Honolulu, aua le mamalu ole Matagaluega ma le Atunuu fo’isa faatasia, aemaise o si ana Aulotue pele ia te ia.”Aua o lo’u ola uaia Keriso lea, a o lo’u oti o lo’umanuia lea.” – Filipi 1:21. TofaSialofi, o le a le faagaloina oe leTina.

Galuefa Leilua FS.

EFKS Honolulu.

“Ua ou iloa ua itiiti lou malosi, aua e tausia a’u upu, ma ua e le faafitialo’u igoa.” – Faaaliga 3:8. O le Susuga i le tiakono a le aulotuEFKS Honolulu. Na soifua i le aso01 Oketopa, 1944 i Afao, AmerikaSamoa, ae na maliu i le aso 29 Iuni,2017 i Honolulu, Hawaii. O onamatua o Mose Va’aelua AugafaPesefeamanaia ma Miliama Afuola.Na faaipoipo ia Sialofi Mata’utiaArasi i le Aso 13 Novema 1968 i PagoPago, Amerika Samoa. Na fa’ae’etialo la tofi Tiakono i le Tausaga 1977ma galulue mai ai lava seia oo inavalaau mai lona Matai. Nafaasuafaina i le Alosamoa o se tasi ole To’afa o Alo o Mata’utia iFogasavaii. O se tulaga faigata telelenei i nai o la alo ma aiga; aua e le’ileva ona faamavae atu i le tina o leaiga, a’o lenei ua tatala ofutau o leAfioga i le Tiakono ia Alosamoa. Talumai lava le maliu o le Faletua, ua letutusa lava lona malosi ma i’u ai inataofia i le Maota Gasegase ma le

mafai ai ona auai ane i toe sauniga osi ona faletua. O se ala maoa’e leneiua ‘ou iloa o le Alofa Moni, aua e le’itoe fo’i mai lava Alosamoa e ui itogafitiga sa taumafai i ai foma’i ilona fatu. ‘Ai lava ua finagalo emulimuli atu i si ana manamea. O setasi o tiakono matua o si a matouaulotu. E fai tala malie ma fiafia fo’ie mafuta. Sa galue ma le punoua’i eui ina matua ma ua le lava le malosi,ae taumafai mai lava aua le aulotu mamea e fai. O ia o se tasi o tiakono namomoli atua le finagalo o le aulotumo ma’ua ina ia fai ma a latou faifeau.O se tama e tausi faifeau ma faaaloalo,e naunau fo’i i nai o la alo ma fanauina ia tautuana le lotu. O lona sauniga faale-aiga na faia ile Aso Tofi 27 Iulai, 2017, 5:30 i leafiafi, na ‘ou ta’ita’i ai le BallardFamily Mortuary. A o ona toe saunigana faia i le aso 29 Iulai, 2017, 10:30 ile taeao, i le Kaumakapili Church. Ole Susuga i le Toeaina Faatonu iaIosefa Tui FT na ta’ita’i, ma sauniale Upu Faamafanafana. O le Susuga ile faifeau ia Reupena Fualaau nasaunia talosaga, a o a’u na faitauinaTusi Paia ma faia le molimau faale-

faaauau itulau e 15

30 Iuni 1945 - 2 Me 2017

1 Oketopa 1944 - 29 Iuni - 2017

Page 15: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

O LE SULU SAMOA Aperila 2018 15.

O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGA

mai le itulau e 14

Alosamoa EpiSaifafine Mose (TK)

Agaga. O si ona tuafafine ia FipeMose Vee na molimau mo aiga, a o letasi o ona alo tama’ita’i ia Tupa’iLouisa na molimau mo fanau. O lefanuatanu o le Hawaiian Memorial

Park Cemetery na lagomau ai. Olona falelausiga na ‘ou ta’ita’iialava ma faamavae atu ai i le tamai le pese a le ‘Au Kerisiano –Talofa Uso Tofaina Oe. Nafa’asopolia le atunuu ma le Pulega,aemaise fo’i si ana aulotu pele ifaaaloaloga na ‘a’ao iai le paia iona aiga ma fanau.

E luasefululima e na tutupu maii le tama nei, ‘ae to’afa ona alo uagalulue nei i tofi tiakono efa’aauau le tautua na ia galue ai.Tofa Alosamoa – Ua viia le Alii ilou soifua galue.Galuefa Leilua FS.EFKS Honolulu.

Palea’ae FaamatuainuViliamu Maresala (TK)

5 Me 1930-18 Ianuari 2018

O le tiakono o le Ekalesia iSaoluafata, na maliu i le aso 18Ianuari 2018. Toe pau lenei o letiakono sa o matou osi feagaiga,ina ua faatoa galulue ai i leEkalesia i Saoluafata i le 1982. Uafai i lagi le folauga a le ‘aumatutua, a o lea faato’a maliu letiakono nei. Ua 36 tausaga omatou mafuta ma lenei auauna, auasa tiakono ma te le’i taunuu mai.A o se auauna galue malosi ma letautua lelei, e faamaoni i leEkalesia. E tele komiti o leEkalesia sa tautua ai. O se tasi omatafale malosi i le matouEkalesias. O le fanau foi elagolago malosi i mea e fai a leEkalesia, aemaise le Aufaipese,Autalavou ma le A’oga Aso Sa. O le Aso Faraile 2 o Fepuari na

aumai ai i tua lona tino maliu mafaia ai lona sauniga faale-aiga i lemalumalu EFKS i Saoluafata. I leAso Toonai 3 Fepuari, i le 10 i letaeao na faia ai ona toe sauniga. O le Toeaina o le Pulega, SusugaFaatau’oloa Mauala sa ta’ita’ia lesauniga. O Peni Meaalofa FSFaleapuna na aumaia i totonu lonasa. O Risati Noaese FS Falevaosa lauga, Alo Pita o Fusi na sauniale tatalo, a o Vaigalo Maua FSLufilufi na faitauina le Tusi Paia.O a’u sa molimau. Na molimaufoi le faletua ia Vaia’ua’u. OKapeneta le ulumatua sa fai ma suio le fanau. O Taamai le sa’o o leaiga na fai ma sui o le aigapotopoto. Na molimau foi se tasitina o lona aiga mai Lufilufi. O sesauniga toatele aemaise o aiga, male matou Ekalesia. Faamaise le Agaga o le Atua i lefaletua ia Vaia’ua’u, ma le fanau,aemaise le paia o aiga. O a’u salafoa’ia lona tino i lona nofoagamau, i lona fanua i uta i le agai atu

O le Talatuu o le Au Taua Napoleone

Fai mai o le vaega’au lea aNapoleone e maua mai ai le tala i se

osiga taulaga ola aupito sili onaofoofogia i le lalolagi. O le autau aNapoleone, e taunuu atu i Rusia, ua

talepeina uma e autau a Rusia olatou alalaupapa ina ia le mafai ai

ona sao atu i Rusia ni autau. Ona sau ai lea o le faatonuga e fau

se ala fou i luga o le vaitafe esavavali ai, ma ‘o fitafita e pito i le

vaitafe o latou ia e amata fauina. Natafefea ai nisi na amataina, malelemoisi, liu ‘aisa isi ona o le malulu tele.Se’i oo ina maea le “alalaupapa”,

ma savavali atu ai i luga autau aNapoleone o Farani.

Ina ua sao uma i le isi itu ‘au aNapoleone, ona alaga ai lea o ia inaia tuua e fitafita le vaitafe. Ae ua le

mafai ona fai. O se vaaigafaamomoi loto ua tula’i mai. Ua

malo uma fitafita oi le vaitafe! Ualiu ‘aisa uma ma feoti ai. Ua le

alalaupapa laupapa, a ua alalaupapaua fau i tino o tagata!

Ona maligi ai lea o loimata oNapoleone i le mea ua ia vaai

atu iai!

i Manunu ma Solaua. Sa alo le paia o aiga i le4taumafataga tele, aemaise ofaaaloaloga maualuluga aua le Susugai le Toeaina, le Tiakono Toeaina o Apiai Sasae, le Aufaigaluega faifeau mafaletua o le Pulega sa auai i lea aso. Faafetai le alolofa. Malo le agalelei.Faamanuia le Atua. Samuelu L. Samuelu EFKS Saoluafata

O lalo e saili ai malo. Ua tele meatutupu i lo tatou atunuu, o afio’agafoi ma aulotu. E mafua i le olafaamaualuluga. E le mafai e otatou tagata ona o ifo i lalo. O lefaamaualuga lou le fia sau i le lotui le Aso Sa, o lou ita i le faifeau,poo lona faletua. E le se lotomaualalo lou le faamaopoopo i

Ta’oto le isi ‘Oti se’i alu le isi ‘Oti:

A’oa’o mai le ‘Oti i le Lotomaulalotusia e Samuelu Samuelu EFKS Saoluafata

mea e fai a le Ekalesia; le Mafutagaa Tina, Aufiapese, Autalavou. Aua manatu lava i ou ola faafifilemuma lou le popole i mea o le galuegaa le Atua. Tatou faata’ita’i i le amio a le oti.O Iesu foi na a’oa’o mai - Amu’iae loto maulalo, aua e o latou lemalo o le lagi.

Page 16: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA...Isaia Tolu 56-66. O ia vaevaega e mafai foi ona faatulagaina i ni vaitau o le Tala Faasolopito o Isaraelu. Isaia Muamua - vaitau o pulega faa-tupu a

16. O LE SULU SAMOA Aperila 2018

O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGA

Sialofi Matautia ArasiEpi Mose

30 Iuni 1945 - 02 Me 2017 ‘Ua ou tau le taua lelei, ua i’u ia tea’u le tausinioga, ua ou taofi i lefaatuatua’ 2 Timoteo 4.7 O Fa’imanu Villa Aurelio, o leTiakono a le EFKS i Grey Lynn,Matagaluega Aukilani. Ua 57 tausagama masina e 6 le matua o lonasoifua.Na faa-Ekalesiaina e ona tua’a,le Susuga ia Tu’inanauimealeleiAurelio (FT)ma le Faletua ia IpuniuAurelio, a o galulue i le EFKS i Auala,Matagaluega Itu o Tane. Na malagamai Fa’imanu i Niu Sila e faaauau lanaaoga ma lotu ai i le EFKS i Grey Lynn.I le 1982, na faaipoipo atu iaMeletauilosa Aurelio mai le atumotuo Rarotonga ma sa faapaiaina e leSusuga Siaosi Ieriko (FT) i le Aulotui Grey Lynn lava. E to’afa o la alotamaitai, o Vannessa, Te Kura, Sonia, maTessa. O le 1982 na faae’e ai foi ma lo latofi tiakono ma tautua ai i le galuega a leAtua seia oo ina faatofā mai. O Fa’imanu ua leva ona feagai magasegase. E lē se tagata tino malosi ae fia malosi mo le Alii. Sa galue i leAufaipese ma le Autalavou, a o leAoga Aso Sā na iloa ai o se faiaogasaunia lelei. O se tamā e loto mamā,loto alofa, tautua leleoa ma fai measili mo le Alii. E tausi faifeau ma e lēfaapito lona alofa i se tagata. Sa galuema le mautinoa e lē se mea faaleoagalona tautiga i le Alii. O ona toe sauniga na faia i lemalumalu o le EFKS i Grey Lynn. Olona sauniga faaleaiga sa faia i le 6 ile afiafi o le Aso Gafua, 4 o Tesema,2017. Na ou taitaiina: O le Susuga

Leatualevao (AF)sa faitauina le TusiPaia, o le Susuga Suasolomai (AF) satatalo, ma le Susuga Aiono Fa’aea(AF) na faamafanafana, ona oufaaopoopo lea ma faaiu le Sauniga. Opese na saunia e le Aufaipese GreyLynn. O lona Sauniga Faamavae sa faia ile 10 i le taeao o le Aso Lua, 5 oTesema, 2017. Sa ou faaulufaleinalona sa ma taitaiina le sauniga. O leSusuga Aiono Fa’aea na faitauina leTusi Paia, o le Susuga LeatualevaoEsera na tatalo, ma le SusugaSuasolomai Talataina nafaamafanafana, ona ou faaopoopo lea.Na molimau le Faletua iaMeletauilosa Aurelio i le la mafutagama Fa’imanu, sosoo ai ma VannesaPasina e fai ma sui o le fanau. Na

Alosamoa EpiSaifafine Mose

Palea’ae FaamatuainuViliamu Maresala5 Me 1930-18 Ianuari 2018

Sooalo Fiaalii Mariner6 Setema 1974 - 1 Tesema 2017

Fa’imanu VillaAurelio

4 Me 1960-28 Novema 2017 1 Oketopa 1944 - 29 Iuni - 2017

molimau le faletua ia Rarotonga Tafalona tuafafine, faapea ma le sui o aigae faailoa lana tautua i le aiga, ona oumolimau lea i lona soifua faaleagaga.O pese na saunia e le Aufaipese GreyLynn, ona faaiu atu lea i lonaoliolisaga tumau i le WaikumeteCemetery i Glen Eden, ma faatofa atuai i le uso i le pese faamavae a le AuKerisiano, ‘Talofa uso e, tofaina oe.’Ia manuia lau malaga Fa’imanu. Ua etau le taua lelei, ua i’u ia te oe letausinioga, ua e taofi i le faatuatua,ina ulufale ia i le fiafia o lou Alii. Peniamina Leota EFKS Grey Lynn, Aukilani Niu Sila