SADRŽAJ

UVOD

I Tko su "antinuklearci"? lII Odlučivanje o nuklearnoj energiji 3III Problem sigurnosti i utjecaja na okolinu .... 7pEV NC u Jugoslaviji l?V Energetika Jugoslavije danes 24VI Energetika Jugoslavije - alternative 30VII Neki opći ekonomski i društveni problemi .... 36VIII Civilna i vojna HE 41IX Pitanje svjetonazora 44

Podaci: > . 'Otvoreno pismo "Elektroslavohiji"Što zahtijevamo?Dodaci uz drugo izdanje

TUMAČ KRATICA ; . ' ,

NE = nuklearna energijaNC ^nuklearna centrala /n, elektrana/NR s nuklearni reaktor . . - , , ,HE = hidroelektrana .,TE = termoelektrana ; 'NEK s Nuklearna elektrana KrškoIAEA = Međunarodna agencija za atomsku energijuSDREJ = Strategija dugoročnog razvoja energetike JugoslavijeJUGEL = Zajednica jugoslavenske elektroprivredeJUMEL = Zajednica jugoslavenske strojogradnje i elektrostro-

jogradnje

Izdavač: "Svarun",Radna grupa za ekološke, mirovne,feminističke i duhovne inicijativeSveučilišne konferencije SSOH

ZagrebPrvo izdanje u 300 primjerakatiskala ZELENA SMER pri UK ZSMS

Ljubljana, travnja 1987.Drugo prošireno izdanje tiskalaSveučilišna konferencija SSOH

Zagreb, studenog 1987-

UVOD

Iako je ova brošura plod jednogodišnjeg rada, ona je ipakpripremana na brzinu; stoga su moguće omaške, a i samoj zamislii strukturi mogle bi se uputiti primjedbe. Ipak, vjerujemo da ubitnim stvarima grešaka ima malo. Ovdje je prikazan samo manji diomaterijala koji smo sakupili, kao i samo fragmenti naših samostal-nih razmišljanja. Ono što nam se činilo nejasnim ili sumnjivimuglavnom smo izbacili. . . ;

U devet poglavlja, rasporedili smo ukupno 4-2 argumentakoje obično navode pristalice nuklearne energije. Nastojali smo daih>, koliko je to moguće, nepristrasno i savjesno ispitamo /iako,naravno, ne možemo poreći svoje predubjedenje/, da ukažemo na manj-kavost ali i priznamo ono što bi moglo biti točno. Naravno, u ko-mentarima smo razvijali i svoje kontraargumente i prikazivali svojegledište.

Iako literaturu nismo navodili /zbog "gustoće" teksta,* bilješki bi bilo mnogo i otežale bi čitanje, a i njihovo pripre-manje je dug i pipav posao/, sve činjenice u tekstu prenesene su izdovoljno vjerodostojnih izvora; ništa nismo "isisali iz prsta" -dakako, naša interpretacija činjenica može biti sporna.-

Koristili smo vrlo raznoliku literaturu: vijesti i komen-tare u novinama i časopisima, znanstvenopopularne i znanstveneknjige i članke iz različitih područja, statističke publikacije idrugo.

Naš rad na upoznavanju fenomena nuklearne energetike, isvih kompleksnih problema koji se tu lome, još je u toku - obavilismo dosada, možda, polovicu posla. Stoga je ova brošura izvještajo samoj stvari, ali i izvještaj o radu. Nadamo se da će ona bitisamo etapa ka realizaciji znatno opsežnijeg, potpunijeg i sistema-tični jeg rada. Stoga će sve primjedbe biti dobrodošle; sve one mogubiti prilog zajedničkom radu. Pa ukoliko želite nešto kritizirati,ispraviti, dopuniti i ukoliko to smatrate vrijednim truda, pišitena adresu: •

Sveučilišna konferencija SSOH Zagreb /za "Svarun"/Trg žrtava fašizma 13, 41000 Zagreb

I TKO SU ' lf ANT INUKLEASC I" ?;

'••n.W •: 'i;PLAVITI.RAZLOG PROTIVLJENJA NUKLEARNOJ ENERGIJI JE

••"- STRAH OD NEPOZNATOG« "AOTINUKLEARCI" SU IRACIONALNI,ROBUJU EMOCIJ.51IA I NE SLUŠAJU GLAS -RAZUMA.

Ovo može' biti objašnjenje u pojedinačnimjslučajevima, aline stoji kao opća hipoteza* : ' ; ;, •'•••.'• • •-,

Šira publika prilično je dobro infćrmirana o fizilialnojsuštini procesa' t'erinonuklearne. ;fisij-e. Propaganda je snažna ineprekidna,'-'a1 postoj i i-'veliki :broj ;znan-š.tvenopopularnih knjiga ičlanaka. Još' pe'd-e set ih godina, razbuktao se optimizam i uvjerenjeda će nuklearne elektrane eiavsti praktično neiscrpne količine go-tovo -besplatne energije. '; ' ! . ' • ' . • : ' . . . ; • ' •

••'-J' " -Naše je iskustvo, da'uvjeren je o .št-etnosti gradnje nuk-learnih elektrana rast^e sa upućenošću u stvar. Od onih koji se mo-'gu ;smatrati kompetentnim, a nisu direktno zainteresirani^ .malo jetko pobornik nuklearne energije« , • • • • • , • \, ••-.;-„• .••-

Tko istupa u korist nuklearki? To su nuklearni fizičari,. elektroinžin.jeri, poslovni ljudi iz "Elektroprivrede" i poduzećakoja.proizvode ili se nadaju da će proizvoditi nuklearnu opremu,neki'politički funkcionari itd, - ukratko, gotovo isključivo ljudikoji tu imaju neki svoj lični interes. Stručnjaci drugih struka koj:" su' kompetentni da ne St o .'k s. su - ekonotaisti, "klasični" energetičari,-sociolozi, politolozi, genetičari' ;; filozofi , vojni .stručnjaci itd.redovno' 'su ili suzdržani^ ili se izjašnjavaju protiv.

Nadalje, i'mnogi ''heretični" nuklearni fizičari oponirajusvojim kolegama* Najpoznatiji slučaj; je Klaus Traube, koji je to-kom l? godina bio jedan od čelnih ljudi zapadnonjemačkog nuklearnogprograma. U Jugoslaviji, možemo spomenuti dr„ Branka Lalovića,dr. Vladimira Ajdačića, dr. Mihu Tomšića i dr. Dragišu Ivanovića.

Nitko nije "pretplaćen" na racionalnost. Može se posta-viti hipoteza da i mnog ,. nuklearni fizičari ogorčeno brane NE iziracionalnih pobuda: zbog kompleksa krivice za atomsku bombu.

Sociolog može još priiajetiti, da su "za" redovno vladaju-će strukture, i na zapadu i na istoku, te da su u višepartijskim

- 2 -

državama desne stranke u pravilu za, a lijeve protiv NE.

2. PROTIVNICI NUKLEARNE ENERGIJE. ODBACUJU TEKOVINE

SUVREMENE CIVILIZACIJE I TEŽE POVRATKU "U DOBRA

STARA VREMENA".

I ovo je točno samo za mali postotak. Civilizacija namje donijela brojne "blagodati kojih se ne želimo odreći, ali cijenakojU;Za to plaćamo izgleda da postaje prevelika.

; Jedan naš vatreni antiekologist elegantno se izrazio::"Natrag se, prema majmunima, više ne^može". On dokazuje da je tok"napretka" neumitan poput antičke Ananke, da mi na njega ne možemouticati, da sve što nam donosi moramo neupitno prihvatiti i vjero-vati /to uistinu postaje religija/ u konačni sretni ishod.

Mi, suprotno tome, vjerujemo da čovjek ima mogućnost iz-bora, da ima mogućnost da određuje svoju sudbinu; inače je cijelonastojanje proteklih nekoliko stoljeća lišeno svakog smisla. Možemorazvijati različite tehnologije, a centralno je pitanje: kako onezadovoljavaju ljudske potrebe? Zar je trošenje energije samo sebicilj? Da li je naša zemaljska sudbina da stalno budemo opsjednutijurnjavom za novim tonama i megavatima, za pukim kvantitativnimrastom, a da ne samo priroda oko nas već i naša unutrašnjost buduopustošeni? /vidi točku 31 i poglavlje IX/

Tipično je dalje, u ovom tehnološkom optimizmu, potpunozanemarivanje osnovnih društvenih determinanti. Kapitalistički po-gon može funkcionirati samo kroz stalni materijalni rast, iako sveistinske potrebe mogu već višestruko biti zadovoljene. Stvaraju selažne potrebe da bi se podstakla potrošnja, koja služi proizvodnji,koja služi oplođivanju kapitala. Suvremeni socijalizmi nisu u tomsmislu načinili bitni preokret - oni ostaju "rubne pojave građan-skog svijeta".

Nuklearna energija samo je čvorna točka koncentracijeovih dilema. .

- 3 -

3. PROTIVNICI NUKLEARKE ENERGIJE RADE U INTERESU

VELIKIH NAFTNIH I UGLJENIH KOMPANIJA I ONE IH

POTPOMAŽU.

Nema puno osnova za ovu tvrdnju. Naravno, težnje pripad-nika antinuklearnih pokreta mogu se ponekad poklopiti sa interesimanekih, frakcija kapitala, pa može doći i do privremene suradnje.Ali krupni kapital je jedinstven. Naftne kompanije dio svojih pro-fita ulažu i u istraživanje i korištenje drugih izvora energije.

Nadalje, antinuklearni "bunt obično je samo najvidljivijisegment općeg ekološkog pokreta, koji zbog uništavanja okoline iiscrpljivanja resursa napada i druge industrije, a proizvođače ener-gije posebno. Njihovi teoretičari često vrše radikalnu kritiku te-meljnog kapitalističkog mehanizma.

Oni se redovno zalažu i za opću štednju energije, a time/osim ponekad kratkoročno/ pogađaju interese svih proizvođača ener-gije. Naravno, netko drugi može tu ostvariti profit, ali to ništane dokazuje.

II ODLUČIVANJE O NUKLEARNOJ ENERGIJI

4. TREBA LI GRADITI NC ILI NE - STRUČNO JE PITANJE I O

NJEMU MORAJU ODLUČIVATI STRUČNJACI. PREMA LAICIMA ONI

SU OBAVEZNI SAMO DA IH INFORMIRAJU, PODUČE I ODGOJE.

Ovdje treba istaći dva osnovna momenta.

Prvo, problemi koji se tu javljaju izuzetno su složenii zahtijevaju vrlo mnogo vrlo raznolikih znanja da bi se utemelje-na odluka donijela. Zapravo, uistinu se nitko ne može smatratistručnjakom za to pitanje, jer dobro vladanje jednim segmentomznanja ne pomaže ništa kada treba sagledati cjelinu. Nije npr. ri-jedak slučaj da energetičari ne poznaju neke elementarne ekonom-ske činjenice.

S druge strane, očito je u pitanju vrlo krupna odluka,koja će na različite načine dalekosežno utjecati na ekonomski idruštveni razvoj Jugoslavije. Odluka o našoj energetskoj strate-giji politička je odluka u svakom smislu riječi, i to jedna odnajkrupnijih političkih odluka koje će biti donesene u Jugoslavijitokom ovog desetljeća. Svaki je građanin tu neposredno zaintere-siran, i svatko mora imati mogućnost da u donošenju odluke učes-tvuje. To ne mora obavezno značiti referendum, ali svakako uklju-čuje punu javnost rada i široku javnu diskusiju. Ključne odluketreba da donose najviši organi zakonodavne vlasti, tj. zakonodavneskupštine, i one moraju biti obavezne za sve /vidi i točku ?/.Demokracija nije savršen sistem, donesena odluka može biti pogreš-na - svatko ima pravo da je osporava, ali joj se mora povinovati.

Na puno banalnijem planu, u igri je veliki novac, i od-lučivanje se ne može prepustiti onima koji tu imaju direktne in-terese /JUGEL, JUMEL/, jer račun će na kraju plaćati svi; kao niužim, od očiju javnosti udaljenijim, krugovima i organima, jer tu"nuklearni lobi" lakše može ostvariti svoj uticaj.

Odluka je politička i zato jer uključuje značajne ugo-vore sa inozemstvom i donosi opasnost od raznih oblika zavisnosti/vidi dalje, posebno točka 26/.

5. ZA DONOŠENJE ZAKONA O MORATORIJU NA GRADNJU NUKLEARNIH

CENTRALA U JUGOSLAVIJI NEMA USTAVNE OSNOVE.

Ovo je tvrdnja Zakonodavno-pravne komisije Saveznog vi-jeća Skupštine SIPRJ. Međutim, neki drugi pravni stručnjaci imajudrugačije mišljenje. Laiku se mora činiti da član 4-9, stav 2 Us-tava SFRJ daje prilično jasnu osnovu za diskusiju o donošenju ovogzakona:

"Zakonom i odlukom skupštine društveno-političke zajed-nice, na osnovi zakona, može se, ako to zahtijeva poseban društveniinteres, urediti način ostvarivanja tog interesa u poslovanju or-ganizacija udruženog rada koje obavljaju privrednu djelatnost,

kada je to poslovanje nezamjenljiv uvjet života i rada građana ili•rada drugih organizacija na određenom području".

/vidi dodatak drugom izdanju!/

6. ZA RASPISIVANJE REFERENDUMA O GRADNJI NC

U JUGOSLAVIJI NEMA USTAVNE OSNOVE.

I ovdje postoje različita tumačenja. Laiku je to jošmanje shvatljivo nego u prethodnom slučaju, jer član 146 UstavaSFRJ potpuno nedvosmisleno utvrđuje:

"Skupština društveno-političke zajednice može raspisatireferendum radi prethodnog izjašnjavanja radnih ljudi o pojedinimpitanjima iz njezine nadležnosti ili radi potvrđivanja zakona,propisa i drugih općih akata. Odluka donijeta na referendumu oba-vezna je".

Potrebno je biti pravnik da bi se moglo snaći u šuminaših zakona i podzakonskih akata, ali kada punoljetne i duševnozdrave građane ove zemlje ubjeđuju da nisu kadri shvatiti čak niodredbe temeljnog pravnog dokumenta Socijalističke FederativneRepublike Jugoslavije, očito je da negdje nešto nije u redu.

Mi težimo ostvarivanju "bespartijske direktne socijalis-tičke demokracije" /Program SKJ/, pa je utoliko čudnije da se mo-gućnost raspisivanja referenduma, osnovne forme neposredne demo-kracije, tako olako, uz neko suhoparno formalitičko obrazloženje,odbacuje.

Referendumi,o nuklearnoj energetici provedeni su dosadau Švedskoj, Austriji i Švicarskoj /Švicarci su glasali "za"/, ajuna ove godine bit će provedeni i u Italiji.

/vidi dodatak drugom izdanju!/

7. POSTOJI ODLUKA PREDSJEDNIŠTVA SFRJ DA SE NUKLEARKE

' GRADE. OSPORAVANJE TIH ODLUKA JE NEDOPUSTIVO.

Riječ je o zaključcima Predsjedništva iz 1977. i 1985.godine. Nuklearci su se na njih često pozivali ne navodeći preci-zan sadržaj. Međutim, formulacije tu nisu tako kategoričke kakoiz tih interpretacija proizlazi. Predsjedništvo je zaključilo daizlaz treba potražiti _i u nuklearkama, ako se ostali izvori i uznajveće moguće korištenje pokažu nedovoljni. Ovaj uslov smatrajunuklearci očito ispunjenim, ali to se može dovesti u pitanje /vidipoglavlje V/.

Ovaj argument, doduše, više nije u opticaju, jer se si-tuacija u međuvremenu bitno promjenila. Nuklearci su ga rado ko-ristili tokom prve polovice prošle godine, kada ih je naglo pro-buđena javnost izbacila iz tehnokratskog samozadovoljstva i kolo-tečine j i Kada su na sve načine pokušavali politički diskvalifici-rati svoje oponente.

' Predsjedništvo SFRJ zaključilo je 11. lipnja 1986. "da; se odluke o gradnji nuklearnih elektrana u zemlji ne mogu donositisve dotle- dok se ne usvoji dugoročni program razvoja energetikeu Jugoslaviji i ne postigne dogovor o zajedničkom planu razvojaelektroprivrede, vodeći pri tome računa, prije svega, o potpunomkorištenju vlastitih prirodnih resursa /vode, ugljena, solarneenergije i dr./ kao i utvrđivanju cjelovitog programa štednje svihvrsta energije".

Sabor SR Hrvatske izbacio je iz Društvenog plana SRH za1986-1990. spominjanje NE Prevlaka /ali i sve ostalo poimeničnonabrajanje kapaciteta koji će se graditi/.

i!v| U diskusiji o Prostornom planu SRH, tokom cijele 1986.,

svagdje je bilo vidljivo snažno antinuklearno raspoloženje. Konač-

no je Vijeće općina Sabora na sjednici 17. decembra donijelo od-

luku da se sve lokacije "pogodne za istraživačke radove za even-

tualnu buduću gradnju nuklearki" izbrišu iz Prostornog plana.

Skupštine svih općina u Hrvatskoj donijele su odluku da

ne žele imati nikakvog posla sa NC i skladištima nuklearnog otpada

na svojem teritoriju.

- 7 -

Skupština Vojvodine donijela je istu odluku još u mar-tu 1986. ,.- .... : ; ".'.,

K<£&gres SSOJ donio je rezoluciju protiv gradnje NC«,> ' ..-•..-.(.''. • : ' '- •-. • ' • . • • ' • • ' . " • • • • - . - .••x. . - . • • • .Nakon svih tih, i brojnih drugih odluka i zaključaka,

nuklearni lobi je odustao od pokušaja da uvjeri javnost i povu-...kao se:W svoji fehnokratšku ilegalu. -:;';; :. l . .

'••Sve donesene odluke ne garantiraju da se NC na kraju -—.ipak nćće graditi. Susrećemo s^ -'sa' fendmenom tzv. "vanparlamen-tarne vlasti", odnosno' "otuđenih" centara ttćci 11:^':'"^ --^".'-::-:"' . . .-

; , . , , - , . : - - . , . - : :. . '' . •?<.'. . ' '• . • • '')'.':" *' "-.T.

,''•-, ;/0 ovome još usporedi točku 28: i 'f'Otvordrio pismo Elek-troslavoniji" u prilogu/

::-,;:;: -; - /vidi dodatak drugom ..i- dia u!/-;' ,, -

III PROBLEM SIGITRNOSTI I UTJECAJA NA OKOLINU

8„ NUKLEARNA CENTRALA U NORMALNOM RADU:GOTOVO UOPĆENE ZAGAĐUJE OKOLINU.

Ovo je možda i točno. Ali postoje indicije da je ovajuticaj ipak veći nego što se obično prikazuje.

Čak i uz najsavršenije mjere zaštite, NC i drugi objektjnuklearne energetike stalno ispuštaju male količine.radionuklidau okolinu. Radi se o česticama koje ulaze u biološke-cikluse, a nenaprosto o.zračenju. Zato sui usporedbe sa rendgenskim snimanjemili prirodnom dozom zračenja-nekorektne. Dolazi do pojave'poznatei kod trovanj'a teškim metalima i sličnim p-olutantima: vrlo malakoncentracija u izraku izaziva znatno veću koncentraciju u nekimbiljnim organima, još veću-uiiekim .organima stoke koja: se tim bil^kama hrani, i konačno opasnu koncentraciju u čovjekovoj štitnjači,u majčinom mlijeku i tsl.:-/Potpunije o tome vidi u idućoj točki/.

- 8 -

S druge strane, probijanje informacijskih Barijera na-;k0ri::Če:rno'biJljj.ffi:/'«:iđ±'i;ii djočkuiil^!;/ potea&šerla cj:35, da; NC rade "normal-

. nq". zjiatno^ ..r^ede .n^gj?,.-što, se ,rani je,; ;p%ik^iv$.l£^r t j „ da su "male"nezgpde,.s.a isp^štjan^em .radip,^t.iyn9,s,tir..č.ešlć_e.; _r,. r _j_,rr.^ r,^,,,

Pri j a šn j e proc^enes Jut icaj'a;' na ..iztteavilijje/ arutinskihn emis i j au, nuklearnoj, ,4ndu,sJt;r.ijL,l. ^an.e.m^i^e su, .ya,žne pradipnuklide radom-222

- •.-•'"*• - - . . " - ' - • s '' ''-• '.* :" : ;• i .* .»J * ... i .;, .L :,- i „.Cr;- •. V ,•-; ' .' ! • -," jf'l .jj _• - i.. '. - ..•' l .' i] • " ' _ ' . . > . . . i O I ' -

i; ..Ugljik-lA-,,., .Onj^ uzrokuju, više rod. d^ade^et. putA„već-i "udarac zdrav-lju" nego kripton-85,. i, tricij, koji :SU ^anijje J^di.ni; uz„lmani u ob-zir.

f f(--l

Jedan od izvještaja /VASK-lg^B/^p rnukle;Apnpm: .gorivomciklusu navodi da na jednu gigavat-godinu proizvedene električneenergije u lakovodnim 'reaktorima, /prbizvodnja 'NEK za otprilikegodinu i pol/ izliv plutonija-239 u okolinu iznosi 1/100 kirija/3?0 milijuna bekerela/. Za to bi bila potrebna pouzdanost zaš-titne zgrade od 99,99997%« U stvarnosti je ona deset tisuća putaslabija.

9. OPASNOST OD RABIJIACETEitSm^OBROiipOZNATE I LAKO

SE KONTROLIRAJU I SPREČAVAJU,

okviru" svoje izHanofeti: z"najw':o radioaktivnosti go^Ava, :.s.ye..- A1;L ^jfen^.juti.caj.. .na, :3iva: bića je nešto

su;' asttdvne iOpasa^t^.az^l čovj:eka~r-'?pr.voy: -izazivan jei" leuketfirj'e'. i' drugo1;" 'genetske Mutacije; tiiSrp j:ni-'gvlui5aj evi ,

-pestoVi zrianistvienb <jbi?ađ:en:i^: pokažu jur:dar' su "ovrg crp-asaiosti .bile da-leko p-otrdjen j'ene:.: Bdzvoljenia rđiD'z;a'"Jz'ifraSBri!Ja^'Zav '~ zadnjih :jef cetrde-se't ;goMri^,stttaJi^ena^na. jednu: stdtninai :nfek:ada'šn-jet'0 r" 'v-

" " Izvještaj je'đne vladine' komisije , početkom ove godine,pokazao ''je da je u okolini nuklearnih 'postro jenj'a u Sellfieldu

Britanija/ po^sto tak' umrlih od leukemij'e među mladima od24 godine dva puta veći od prosjeka. Na suprotnoj obali Irskogmora, u koje ova postrojenja izbacuju radioaktivnu otpadnu vodu,zabilježen je porast broja mongoloidne novorođenčadi.

- 9 -

Jedno ispitivanje u okolini triju NC u Visconsinu /SAD/

pokazalo je, da je značajno povećana smrtnost dojenčadi koja su

pri rođenju bila teška manje od 2,5 kg. Pretpostavlja se da jed-

naka "preosjetljivost" postoji i kod staraca, ali to još nitko

nije ispitao.

Talijanski znanstvenik Roberto Federici istraživao je

broj teladi rođene sa genetskim defektima u okolini NC u pokrajini

Caserta, u stočarskom kraju. Umjesto normalnih približno 0,1 posto,

taj broj u neposrednoj okolici 50 raste čak do 3 posto! On poseb-

no naglašava, da se to ne može objasniti povremenim ispuštanjem

radioaktivnih tvari u vezi sa kvarovima, nego stalnim zračenjem u

okolinu malih količina koje imaju kumulativni efekt na živa bića.

Japanski genetičar Ichikavra dokazao je da je postotak

mutacija na cvjetovima jedne biljke koja je planski sađena u oko-

lici NC /a mutacijom mijenja boju cvjetova/ znatno veća nego što

se to moglo predvidjeti prema zvaničnim mjerenjima radioaktivnostiu zraku« On to objašnjava koncentracijom betaaktivnih čestica na

površini biljke /usp. prethodnu točku!/.

Ovdje smo naveli samo neke slučajeve za koje postoje

znanstveni dokazi. Postoje i brojne druge indikacije, ali za takva

istraživanja teško je naći novac. Npr. NEK radi već pet godina, a

slična ispitivanja nisu provedena /da i jesu, rezultati bi vjero-

jatno bili skrivani kao poslovna ili državna tajna/.

U vezi s ovim vidi i točku 16.

Posebno velika opasnost pri ozračivanju širih slojeva

stanovništva manjim dozama prijeti od tzv. recesivnih mutacija/izazivanje poremećaja na genima koji ne izazivaju nikakve vidlji-

ve smetnje, a prenose se na dalje generacije, da bi došle do izra-

žaja tek kod potomaka dvaju roditelja koji oboje nose te oštećene

gene - to može biti i nakon više desetaka generacija/. Ove su mu-tacije znatno češće od onih vidljivih, i dok ih se uoči /jer broj

određenih bolesti počinje iznenada rasti/ već velik postotak popu-

lacije može nositi oštećeni gen«,

Niz Vrhunskih genetičara upozoravao je na ove probleme,

ali ih se nije slušalo. Npr. dobitniku Nobelove nagrade H. J.

- 10 -

Mulleru, pioniru radijacijske genetike, nisu dozvolili da govorina prvoj međunarodnoj konferenciji o mirnodopskoj upotrebi atom-ske energije u Ženevi godine 1955.

10. TEHNOLOGIJA ZAŠTITE U NC DOVEDENA JE GOTOVO DO

SAVRŠENSTVA. POSTOJI NIZ ZAŠTITNIH UREĐAJA I SISTEMA

KOJI SE MEĐUSOBNO NADOPUNJUJU I NADGLEDAJU, TAKO

DA JE ZNAČAJNIJA NESREĆA PRAKTIČNO NEMOGUĆA.

Istina je da su sistemi zaštite nakon nesreće na Otokutri milje 1979- znatno poboljšani /prije toga, po priznanju samihnuklearaca, postupalo se vrlo lakomisleno/. Ali ovdje se srećemosa jednim od fundamentalnih ograničenja svake tehnologije usmjere-ne na kontrolu; postoji neka granica moguće kompleksnosti, nakonkoje dalje usložnjavanje daje kontraefekte - od tolikih uređaja,nešto naprosto mora poći krivo.

Tako je početkom ove godine automatski sistem u NC Krškctri puta zaredom zaustavio rad reaktora, a da nitko nije otkriozašto. Treći put pozvani su i stručnjaci iz inozemstva, ali jav-nost nije obavještena što su oni otkrili. Tom prilikom spominjanje jedan sličan slučaj, kada je nakon višednevnog mukotrpnog is-traživanja otkriveno da je isključivanje izazvano time što nekiaparat za zavarivanje u obližnjoj radionici nije bio dobro uzem-Ijen.

Karakteristično je, da se poslije svake nesreće ponavljjrani.le smo propustili to i to, ali sada više nema nikakve opasnost

11. a/ ZA VEĆINU NESREĆA I NEZGODA U NC KRIV JE

"LJUDSKI FAKTOR".

11. b/ KADROVI KOJI RADE U NC IZUZETNO SU OBRAZOVANI,

IZVJEŽBANI, SAVJESNI, DISCIPLINIRANI . . .

- 11 -

Ove dvije tvrdnje samo su naizgled proturječne. Nukle-arna tehnologija inherentno je, suštinski opasna - kada neštokrene po zlu, nema "prirodnog" načina vraćanja u stabilno stanje,potrebna je izuzetna hrabrost i vještina osoblja. Tako, nakoneksplozije na Otoku tri milje sjatili su se svi stručnjaci iz S^Di teškom mukom ukrotili.atomsku vatru, a u Černobilju su glavniteret podnijeli herojski vatrogasci, među kojima, je bilo najvišenastradalih /kasnije su neki nuklearci čak hladnokrvno komentiralisami su krivi, jer su srljali naprijed - a što bi se dogodilo dato nisu učinili?/.

Posao u NC zahtijeva visoku stručnost, dakle i inteli-genciju, ali je ipak vrlo jednoličan, zamarajući, zatupljujući.Osim toga, u očekivanju mogućeg incidenta, živci su stalno napeti.Bezdušni kapitalski pogon, ko.liuvi.1ek od čovjeka zahtijeva dase prilagodi tehnologiji a ne obrnuto, to ne uzima u obzir. Čovjekje i ovdje, čak i više nego u klasičnoj industriji, samo "dodatak"stroju. Jedna studija u SAD pokazala je da zaposleni u NC čestodolaze na posao pijani ili drogirani.

Naravno, kompenzacije postoje. O njima piše Andre Gorz:'"NuklearizoTano društvo pretpostavlja osnivanje kaste militarizo-vanih tehničara, koja se kao srednjovjekovni vitezovi strogo pri-država sopstvenog kodeksa, i sopstvene unutarnje hijerarhije, kojaizmiče opštem zakonu i poseduje veliku moć kontrole, nadzora idonošenja odredbi", /vidi i točku 37'/

12. "VELIKE NESREĆE SU MALO VJEROJATNE I POSLJEDICE NISU

TOLIKO KATASTROFALNE KAO ŠTO 'SE OPĆENITO VJERUJE.

Proračuni vjerojatnosti topljenja jezgre reaktora, ve-likih ispuštanja radioaktivnih materija i posljedica za okolinuveoma sti složeni i obuhvaćaju nekoliko tisuća različitih parame-tara. Pristalice nuklearne energije obično se pozivaju na studijuWASH-14-00, koja je predviđala jednu katastrofu /topljenje jezgresa ispuštanjem velike količine radioaktivnosti u okolinu/ na

-12 - . . •

1.000.000 reafetor-godin-gu Njene su pretpostavke, međutim, kasnijemnogi osporavali kao preoptimističke. Studija NCR /Nuelear'Regulator:?-. Commision/ iz 1982. daje vrijednost trideset do stoputa v'ec"e'V ';"' ; ' " •• •

Ispitivanje vjerojatnosti topljenja jezgre za 11 NC uSAD, sa reaktorima tipa PWR /kakav je i u NEK/ dalo je vjerojat-nost od 1:1.000.000 do 1:500 /za razdoblje od jedne godine rada/!Ovaj ogroman raspon svjedoči da problem sigurnosti još ni teorij-ski nije riješen.

Uz Francusku, istican je i primjer SSSR-a kao dokaz, dase standardizacijom opreme za niz NC postižu ne samo financijskeuštede, nego i povećana sigurnost.

U sovjetskoj propagandnoj reviji "Soviet Life" za feb-ruar 1986. ukrajinski ministar za energetiku Vitalij Sklijanovgovorio je o velikim uspjesima sovjetske nuklearne industrije itvrdio, da je po računu vjerojatnosti moguća jedna nesreća u10.000 godina. Članak je bio ilustriran grupnom snimkom radnika

v - -

NC u Cernobilju.V - '

Sto se tiče posljedica, čak i ako uopće nema mrtvih iliih ima vrlo malo, materijalne štete su ogromne.

Sanacija reaktora na Otoku tri milje koštala je dosadaoko'milijardu dolara, a još uvijek postoji opasnost od novog iz-liva radionuklida. *

Ljeti 1983. došlo je do niza nesreća na tri kanadske NC,pri čemu je došlo do izlivanja radioaktivne teške vode u jezeraOntario i Huron. Šteta je iznosila oko milijardu i pol dolara«/Kanadska državna tvrtka AECL također konkurira za gradnju NC uJugoslaviji. Ujesen 1986. bili su u posjetu Zagrebu, održali kon-ferenciju za štampu i na njoj tvrdili "da u svojoj praksi nisuzabilježili iole značajniji nuklearni incident"/.

Posljedice uistinu velike nesreće /veće od černobiljskevidi iduću točku/ mogu biti kataklizmičke /vidi točku 21 za Pre-vlaku/. U tom slučaju oslanjanje na proračun "matematičke nade"postaje iracionalno. Smijemo li prihvatiti opasnost od katastrofekoja bi izazvala uništenje poput nekog osrednjeg rata /"osrednjeg"

- 13 -

sa'godišta super'sila/, čak i ako je vjerojatnost za to vrlo mala.

/Vidi i točke 13, 16 i 20/.

13•'." U ČEKNOBILJU SE DOGODIM NAJTEŽA ZAMISLIVANESREĆA, A POSLJEDICE I NISU TAEO VELIKE.

Sto se tiče svih mogućih posljedica, posebno za nas,postp^e^mnoge vrla. različite tvrdnje; nažalost, punu istinu vje-rojatno nećemo nikada ni saznati, jer do mnogih podataka iz raz-nih je razloga nemoguće doći. Povremeno do nas dopiru vijesti oradioaktivnom mlijeku u prahu'koje je vraćeno iz Tajlanda ili jetrebalo biti poslato kao pomoć gladnima Afrike, o ozračenoj Imde-Iji koja je iz Sfe Njemačke vraćena u Albaniju itd.

Dugoročne su posljedice: trajno zagađeno nekoliko tisućakvadratnih km oranica, iseljeno više od 100.000 ljudi, nekolikodesetaka tisuća slučajeva zlućudnih tumora i-leukemije širom za-gađene Evrope u nastupajućim desetljećima - da o jače ozračenimaiz bliže okolice NC i ne govorimo; propala velika investicija, iz-ravna šteta tri milijarde dolara /a ukupna oko deset milijardi/,itd. s :•.•:,'>.-•; .:•••.

Pa ipak, kako smo već spomenuli u točki 11, to nije nipribližno najteža moguća"nesreća. Nije se desio "kineski sindrom",tj. potonuće reaktora uslijed topljenja zemlje zbog ogromne tem-perature, što bi bilo praćeno jakim potresima, zagađivanjem pod-zemnih voda itd. U atmosferu je otišlo samo jedan do dva postoradionuklida koji su u tom trenutku bili nagomilani unutar reak-torske posude. Da se to spriječi, bila su potrebna oko dva tjednanadljudskih napora, oko 5000 tona cementa i drugog materijala ideseci helikoptera 'koji su njima "bombardirali" reaktor.

/Vidi dodatak uz drugo izdanje!/

14..MEĐUNARODNA SLUŽBA ZA OBAVJEŠTAVANJE I PRUŽANJE

MESUSOBEB POMOĆI U SLUČAJU TEŽIH NESREĆA ODLIČNO

JE ORGANIZIRANA.

Iako je lAEA /International Atomic Energy Agency/ osno-vana /kao jedna od petnaestak specijaliziranih agencija UN, ijedina koja izravno potpada pod Vijeće sigurnosti/ još 1957. go-dine, sve do 1981. nije bilo nikakve evidencije nuklearnih nezgo-da. Krajem prošle godine direktor njenog sektora za osiguranje iz-javio je, da se prema procjenama godišnje u svijetu desi oko 200incidenata, a agencija je od osnivanja sistema informiranja dobilasamo 250 izvještaja.

Agencija je u šezdesetak brošurica izdala Norme sigur-• .'i,-'-

nosti za NC, ali upute su se pokazale vrlo manjkavim, općenitim ibeskorisnim. Tako:je npr. poslije černpbilja nastala pomutnja uzapadnim zemljama čak i oko elementarnog pitanja kolika je dozaradioaktivnog zagađenja opasna.

Agenti LAEA provjeravaju i kontroliraju samo 38 postosvih NC u svijetu,, pri čemu .je primarni zadatak da na vrijeme ot-kriju ne služe li kao priprema za proizvodnju nuklearnog oružja.Ali i to se radi prilično aljkavo.

Po statutu, glavna je zadaća Agencije da "nastoji ubrza-ti i povećati udio atomske.energije za mir, zdravlje i napredakcijelog svijeta". U njoj, prema priznanju generalnog direktoraHansa Blixa, "nema nikoga tko bi bio protiv nuklearne energije".

Agencija ne djeluje kao "pas čuvar" nego kao "pas mezi-mac" nuklearne energije.

POSTOJE, VEĆ U RADU, NOVI TIPOVI NR KOJI SU

"INHERENTNO SIGURNI", T J. EKSPLOZIJA JEZGRE JE

SAMOM KONSTRUKCIJOM ONEMOGUĆENA.

U napisu u zagrebačkom magazinu "Start", krajem maja

1986., autor hvali zapadno-njemački tip reaktora hlađenog heli-jem i moderiranog grafitom /HTGR-tip/, pri čemu na fin način is-krivljuje neke podatke /npr. ne razlikuje spomenuti tip, kojegsu u pogonu u svijetu samo dva reaktora, od zastarjelog i većnapuštenog tipa GCR/. Upravo tih dana, procurila je u javnost vi-jest o teškom incidentu na reaktoru tog tipa u Hammu, koji sedesio još 4. maja. Incident je u prvo vrijeme vješto prikriven ipovišena radioaktivnost pripisana je černobilju! Zapadnonjemačkatvrtka KWU također sudjeluje na natječaju za gradnju NC u Jugo-slaviji, a u to doba upravo je vodila pregovore sa zagrebačkim"Rade Končarom".

Svakako, jedno od objašnjenja nagle oseke u gradnji NCu svijetu /koja je u SAD počela još 1975«/ moglo bi biti očeki-vanje zemalja koje sebi mogu dozvoliti čekanje da se razviju novisigurniji tipovi reaktora, a možda da i brzooplodni reaktori pos-tanu dovoljno jeftini. Danas NC gradi samo "tko mora", jer nemadrugih izvora energije /a i to ne uvijek; vidi točke 24 i 26/.

16. PROBLEM TRAJNOG ODLAGANJA NUKLEARNOG OTPADA

POTPUNO JE RIJEŠEN.

S obzirom da se u svijetu i danas primjenjuju i istra-žuju vrlo različiti postupci, od zakapanja u napuštene rudnikesoli do lansiranja u svemir /!/, u točnost ove tvrdnje može sesumnjati.

Količina otpadaka vrlo se brzo povećava svake godineopasan ostaje desecima tisuća godina, pa ako sigurne metode i pos'toje, pitanje je ima li dovoljno prostora i neće li to biti enormno skupo.

Do 1977-? u jugozapadnim državama SAD sakupilo se višesto milijuna tona otpadaka uranove rudače, preostalih poslije va-đenja urana. U Coloradu je taj'"balast" korišten kao građevinskimaterijal za škole i kuće. Liječnici su otkrili da se ljudima koju njima žive u povećanom postotku rađaju djeca sa genetskim manam

- 16 -

/Eod-':-nasr "o'alqyina":4,z rudnika urxana Žirovski vrh;. kprišt.ena .jena isti način/„;;.-:;:,.. _.,.- . • ; , .: , ... .. .... if r, ... .'.

':. : Velike količine otpadaka jfi&nostavnb su. bacane; u sje-veriii Atlantik. 1983." godine primijećeno je povećanje^ nivoa; radio-aktivnosti čitavog Atlantskog oceana. ; o i ;:: r-.ori : '-o;;,

U .Jugoslaviji, velika se buka podigla dk'o rie'dbezbijeđe-ncg i'neobilježenog skladišta nuklearnog otpadsVrn^^clh^kog po-rijekla/ u selu Zavratec u Sloveniji. Iako su mjerenja pokazalada je radioaktivnost mala, matične knjige pokazuju da'je;Ju krajuu kojem stalno živi oko 400 stanovnika /broj se nije>'"bitnc>;ifiije-njab/7'u'dvadesetak-godin'siprije odlaganja tog otpada /1963./uinrlo od raka sedam, a u slijedećih dvadesetak godina 24 čovjeka./vidi i točku 9./ '•' :"'j:: '""' '-'-: ;•••'•- •*•'••'-' ' • ' . -• ;^- : v o\r.----

Najveća nesreća u vezi s nuklearnom energetikom desilase, vjerojatno, .1957. ili 1958. godine na skladišnu nuklearnogotpada kod Kištima na Uralu« Vijest je tek 1976. donio na zapaddisident Zores Medvedev, a SSSR nesreću i danas poriče. Američkiznanstvenici ustanovili su, uspoređivanjem mapa iz 1958. i iz se-damdesetih godina,,da su sa mape nestala imena tridesetak naseljau oblasti promjera 96 km i da su izvršene velike izmjene u riječ-nom i jezerskom sistemu, tako da je jedno jezero potpuno odvojenosistemom kanala, a pojavila su se dva nova. Smatra se da je donesreće doš16 tako što se u 'neoprezni odiožertđm otpadu formiraoamonijuni nitrat, koji jeveksplodirao -snagom :od 100 tona

DEMONTIEA1TJE I, KONZERVISANj;E ISLUZEKB NC JE

.JEDNOSTAVNO, I .Ji

Tokom rada reaktor-n u normalnom vijeku od trideset godi-na, unutar .reaktorske posude nakupe se ogromne količine radionu-klida, koji su opasni još desetke tisuća godina. Neki tvrde da je

'• - ' - ' . • ' ' • ." -' . . ' ' ').'.• ..... " • • . _ • - • . : :. '• • . '

riješiti taj problem vrlo. jednostavno - npr. tako da se zgradahermetički zatvori i reaktorske posuda napuni vodom; ali teško daje to sigurno rješenje za tako dugi rok,

U NEK za ovu svrhu planiraju, navodno, 80 milijuna do-

lara. Ali te procjene u svijetu vrtoglavo rastu. Procjene u SAD

kretale su se, za NC od l»000 MW, od 39 milijuna dolara 1977. na77 milijuna 1984. do jedne milijarde 1986. Jedna studija spominje

čak i cijenu od tri milijarde dolara!

Treba spomenuti da je dosada veći broj NC zatvoren, ali

kompletno demontiranje /dekontaminacija, rasklapanje i odlaganje

radioaktivnog otpada/ nije uopće obavljano. U Indij'i npr. na de-

montiranje čeka manja NC "Raps l" /235 MW/» kanadske proizvodnje,

koja je puštena u pogon 1973« <> a zatvorena 1982. Procjena troš-

kova je 60 milijuna dolara, koliko je otprilike koštala i njenagradnja.

U SR Njemačkoj, stručnjaci rade na projektu "pokapanja"

NC; zakapale bi se na dubinu od 80 metara, sa slojem materijala

debelim 20 metara iznad reaktorske kupole.

/Vidi dodatak uz drugo izdanje/

IV NC U JUGOSLAVIJI

18. NUKLEARNA ELEKTRANA KRSKO JE JEDNA ODNAJSIGURNIJIH NC U SVIJETU.

Ova se tvrdnja cesto iznosi, ne samo od strane naših

nuklearnih stručnjaka /samohvala/, nego i od nekih stranih. U ovom

drugom slučaju, međutim, radi se redovno o kurtuaznim izjavama

kojima ne treba pridavati veliku važnost. U svakom slučaju, ako

NC koja je u četiri godine rada imala 56 "izvanrednih događaja",

od toga 14 u nuklearnom dijelu /podatak iznesen u javnost počet-kom ove godine/, uistinu spada u najpouzdanije, to dovoljno govo-

ri o ostalima.

Najvidljiviji uticaj NEK na okolinu je zagrijavanje sav-

ske vode. Dozvoljeni maksimum je 2°C, međutim, ta je granica u

- 18 -

~i§8$. Jgodini°pređena''u 71 dan, a .u 28 dana/je, po viđenje bilo iviie d' v'n kolifeo putai-1:više odi\4° /štoV3£.;.ga.;,rijeeini živpt

nveć fatalno/« •;.:.:;..;._..:".: .an • • • . . •.•.•.•-•'::•• '-,;•.'. - •- T;-' :-;.v •. - ,-.. . \•.......,...,.,.>rrjj".; TO'T''' >" f;.; r^K" - --'-.Vi. •;.iQ!:i r - •. ... , - • : - •. • , .

' Jedna od' planiranih lokaci ja za nove NC j e ' Krs'ko ''•'• II,uz samu ogradu posto jeć.e nuklearke. Očito je da bi udruženim sna-

J ;gatria'ma'lobfojnom prebštalom::šivo'feu -«• Savi ojae^nanij^le fatalan' • 'udar-ac;0 - ' ; ' l- -}-'^ -o^v ; .... •;;:-.I: cir^ i / fO>.B/ j\ j r ;:.:-T ;-•-:.-.; ••--•" • . - - , - - f - x " - - . ••

e r, . • Ovaj "problem !" olakšava' se ;ju sVijetu izgradnjom

'ti"! -'""i V ." " C / 'T ""f '"'• "s " 'S r* f * c* ** r \ •' 'VT ~J ., • : ; r r* ' ' f • •- -| •--

njeva, koji 'u^JffiK!/zb:og nekog' razloga nišu "sagrađeni, ITako-^e već-r.;o.-i? 6n-;:! i; o o-T1-:! .N^^'r r -^••rr-T-^- -•• ,-.-.:• .....prije .izgradnje Dilo dobro poznato da će 'biti potrebnih 2na':is«,

./•vi .!. y r L! X f~' X -T r- •*". '*•; '"•'•< ;-J " f f" '"'"("f "i" -"i •"- " • / - f - • r

naime, da HEK u punoo" snazi trebia 'zet : Hlađen j"eu 25 " !kttbika vode'YUsekundi, a protok vode ponekad padne i na samo ^0 kubika;; litf, pre--

a cne bi &e> -gm eld;::ua.ii!mati vi^e'-od-lO^posto protočne

-protočno hlađenje smatra osex.dan,a-s . a&t p l.om. i prlja-vom tehnologijom, -o.Loau.;. • .;---rorj->;-e'': .bsns '• TB4-^ Oc -•-."- •.-;:•.;•

Za 1986. nema !smisla 'navoditi podatke,' Naime, u izvje-štaju koji je Republički komitet za energetiku SBH predao Sek-ciji za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline RK SSRHH 17. sep-tembra, navodi se da je porast temperature od KG do mosta u Bre-zicama bio 4-,l°C. A KEK još od 1. avgusta nije radila zbog remont?i izmjene goriva! Zakljuce.no je .da ,su uređaji "vjerojatno" bilineispravni« "U raspravi o spornim mjerenjima predsjednik Republič-kog komiteta za energetiku istakao je da će Komitet morati upo-zoriti mjerio c e;; na~ neophodnost održavanja mjernih uređaja". Saz-nanje da sudionicima u tako -osjeti jivfjm.p.ojglii. reba slati ovakvaupozorenja izaziva jezu. Koliko bismo vjerovali liječniku kojitreba da operira tumor, a ne zna mjeriti temperaturu?

1 1 . --Redovni remont i izmjena goriva u NEK započeo je 1. av-giaS't'Si' 1.986', a- planiran ^e,j;navodno nekoliko. mjeseci ranije. Među-

"_tim, ,javiiost~,je to saznala tek 3,1« jula uveč e preko TV.

Nekoliko dana tfako& završettoet:> -remont a ,•": došlo je do novo;zastoja zbog kvara na jednoj jeftinoj membrani«,;

Tokom izgradnje NEK 'otkrivena je projektna greška: zbognepredviđenih vibracija dolazi do pucanja cjevčica parogeneratoraŽfoog toga je morala biti izvršena modifikacija :na dovodu sekundar

„ 19 -

ne vode, što je produljilo ;?ok gradnje i izazvalo dodatne troš-

kove, koji su i8li isključivo na naš račun,, jer je ugovor sa

Veatirighoufieoc načinjen tako da maksimalno štiti tu tvrtku. Pro-

blemi su s-3 peđ'utiH nastavili;, cjevčice su pucale 'i bivale za-

čepljivane, Polovicom prošle godine poj'avila se tvrdz^a u Skup-

štini SFRJ da ih je začepljeno već ^0 posto, iako'je "inače • dozvo-

ljeno najviše 10 posto pri radu punia kapacitetom.

: ; Vijek trajanja1parogeneratora po svemu sudeći bit će

kraći .od predviđenog vij£/:"- FC /30 godina/. Ako ih bude potrebno

zamijeniti, to'će izazvati nesagledive dodatne troškove= /Ovo je

izjavio inž. Stane Božm'an iz ITEK./.

Dozvolu sa trajni rad dobila je MEK tek početkom 1986,

iako još nije zadovoljila devet od .27 strogih zakonskih obaveza

za to0 Iznecu ostalog, nije riješen status nezavisne grupe za kon-

trolu unutar UC - o tome su "bili u toku dogovori" između NEK i

Elektroprivrede SR Hrvatske i SS 31o;venije; tri direktno zainte-

resirane strane, pa je nezavisnost te grupe vrlo sumnjiva. Kao

šef te nezavisne grupe predstavlja se u javnosti dr. Željko Pav-

lovi ć , ali C'-anir njegovog .uaetupa više podsjeća na. propagandistu.

KBO Zagreb i .Klinički školski centar Ljubljana nisu

još /bili/ osposobljeni za prihvat eventualnih ozračenih. Studija

o opskrbi Zagreba pitkom vodora još je bila na recenziji i to -

u KEK! Nije napravljena stxidija vjetrova u tom području.

Stručnjaci iz NEK hvalili su se više puta kako su u do-

sadašnjim remontima gotovo sve radili vlastitim snagama, uz mini-

malnu pomoć iz inozemstva. DI-. Josip Aralica, tehnički direktor

-NEK,t čak J3 izjavio: "Drugi stručnjaci zapravo ne poznaju zahtjeve

naše nuklearke, je r svaka nuklearka ima svoje specifičnosti, i

zat;v šuto nsjsigurnijj. u ono što satni'učinimo". Dr. Marko Braniča

izjavio, je međutim: "Kod nas u pogledu nuklearki dominira straho-

vite; samopouzdanje koje se ne* o'sniva na snan;ju. Prva izmjena go-

riva u FEK bila je tehnološki avanturizam.. Cijelo jedno gorivo

iznjenjerio je a da niti jedan čovjek od njih niti jednom nije na-

pravio tu izmjenu,, Uzeli su tri eksperta iz Amerike koje su pla-

tili 150.000 d-31ara3 a Vestir.Lghous je trebao napravitiscijelu

izmjenu za tri milijuna dolara".

.:v. _ 20 -

Svi stručnjaci za sigurnost tvrdo ds je t u kontroli rada NĆ

Nužno imatđ. više nezavisnih grupa stručnjaka , koje će se me~

djusobno kontrolirat i, da je neophodno imati snažnu nezavisnu

profesionalnu organizaciju stručnjaka za sigurnost i da je kon-

trolna uloga državne uprave nezamjenljiva $ to je npr. izjavio i

šef misije SSH'f /iz IAEA/ koja je posjetila NEIC krajem novembra

1986. Naravno, kod. nas nijedan od ta tri uvjeta nije ispunjen.

Npr. republički Komitet za energetiku nekn je vrijeme obezbje-

djivao znanstvenim institutima novac za kontrolu NEIC, koji je

davala : sama NEIC, a onda je /krajem 1905. / zaključio da je to

besmisleno i da instituti sami treba da se "Samoupravno"

Dogovaraju sa NEIC. Sekcija za zaštitu čovjekove okoline RK SSUNH,

koja predstavlja javnost, nema nikakvog stvarnog utjecaja i mora

vjerovati izvještajima koje dobi ja .

Treba još primjetiti da je Sava neregulirana rijeka i u

vrijeme poplava NE K 'ne bi smjela, zbog opasnosti od radioaktiv-

nog zagad jenja, uopće ispuštati vodu. U slučaju nesreće u to

doba, jedna od posljedica bi bila do bisno morali baciti žetvu

pola Slavonije,

/C NEK vidi još točke 9 i IO/

19. STRUJA I-UJU.KEl^ iV^r.jVuDI J 3 VHLu JEJ7TINA

Općenito o problemu cijena vidi točku 55 •Nemoguće je saznati sve relevantne Dodatke, pa je ova

tvrdnja možda i točna. Treba ipak istaći da do danas iz glavniceduga za NEIC /515 railiona dolara/ ni je isplaćen ni jedan jedinicent, a godišnje se plaća sedamdeset miliona na ime kamata , pasu svi proračuni zapravo proizvoljni. /NNuklearci mogu reći da tonije njihova kri vica, ali bar posredno rpak jeste. Vidi točke24 i 25. /

Za usporedbu, možemo navesti predračunske vrijednosti zaelektrane navedene u " Sa vaoup ravnom sporazumu o osnorama planaS IZ— a za elektroprivredu i rudnike ugljena G I? Slovenije zsrazdobl je 1986-199u. i kontinuitet do godine 1995."

- 21 -

Za šest malih HE, ukupne snage 171 MW, predračunskavrijednost Je 279 milijuna dinara po instaliranom megavatu.

Za TE Tuzla B-l, dio Slovenije 2.00 MW, zajedno sa inves-ticijom u rudnik, predviđeno je 312 milijuna din po MW.

Za drugu NC predviđa se 572 milijuna dinara po MW.

20. NEK JE POSVE DRUGAČIJEG TIPA OD NC U ČERNOBILJU

I SLIČNA NESREĆA NIJE MOGUĆA.

Prva izjava je točna, druga nije. Kao što je istaknutou točki 12, nesreća iste veličine moguća je. i u NC sa reaktorimatipa PWRo

Prof. dr. Geno Tudorić iz Zavoda za fiziku ETF-a u Spli-tu izračunao je da bi u slučaju teže havarije, ali ipak još upolamanje od černobiljske, osoblje NEK kroz dva sata primilo letalnudozu od desetak siverta, stanovnici Krškog /ako bi vjetar puhaou tom smjeru/ upola manju /što je, inače, doza kod koje polovicaozračenih umire/, a stanovnici najzapadnijeg zagrebačkog naseljaSpansko petnaestak milisiverta, što je još uvijek desetak puta vi-še od maksimalno dozvoljene godišnje doze za stanovništvo.

21. PREVLAKA KRAJ ZAGREBA JE VRLO POVOLJNA LOKACIJA

ZA GRADNJU NC.

Ovo je najviše spominjana lokacija i nuklearci su sestalno ponašali /pa čak i danas daju takve izjave/ kao da je go-tova stvar da će se druga naša NC ovdje graditi. Pripremni rado-vi tekli su u najboljem redu tokom nekoliko godina, ali tokom1986. došlo je do preokreta. /Vidi točku 7/

A priori, lokacija izaziva sumnju. U krugu od tridese-tak km oko nje /područje koje je bilo evakuirano i u slučaju

- 22 -

havarije u NC na Otoku tri milje i u Černobilju/ nalazi se či-tav Zagreb, Sisak i niz drugih mjesta, sa ukupno oko milijun i

pol stanovnika, snažnom industrijom i poljoprivredom. Tu je iizuzetno značajan prometni čvor. Tlo je močvarno. Posljedice ve-

like nesreće bile bi užasne.

Jedna studija o mogućim lokacijama NC u Jugoslaviji,

koja je nedavno prodrla u javnost /vidi točku 23/ pokazuje ovalokacija ni po jednom od šest najvažnijih parametara ne može

smatrati standardnom! Ovo u najmanju ruku znači da će biti potreb-

ne preinake standardnih projekata isporučioca, što će povećatitroškove i produljiti vrijeme gradnje. Temelj reaktorske zgrade

morao bi biti dubok 18 metara, zbog opasnosti od poplave bila bi

potrebna izgradnja nasipa i podizanje terena za "nuklearni otok"

za tri metra itd.

22. NEMA PREPREKA ZA GRADNJU NC TANJA /NA DUNAVU,

NEDALEKO OD OSIJEKA/.

Istina je, studija navedena u točki 23, pokazuje da je

to jedna od najboljih lokacija. Ona, međutim, ne zadovoljava sageostrateškog stajališta. S druge strane, raspoloženje stanov-

nika općina Osijek i Vukovar je izrazito negativno prema NC, a

postoje i odgovarajuće odluke Skupština općina.

O ovome vidi "Otvoreno pismo Elektroslavoniji" u pri-logu!

23. U JUGOSLAVIJI IMA I NIZ DRUGIH LOKACIJA POGODNIH

ZA GRADNJU NC.

Nakon što je marta ove godine delegat SR Slovenije u

Skupštini SFRJ Vika Potočnik postavila delegatsko pitanje:"Zašto se o svim dosadašnjim rezultatir^ nuklearnih istraživanja

u Jugoslaviji šuti?", u javnost su prodrli rezultati studije podnaslovom "Defiriisanje uslova za lociranje serije nuklearnih elek-trana koje će se graditi u elektroenergetskom sistemu Jugoslavijedo 2000. godine". Studiju je izradio beogradski "Energoprojekt"za potrebe "Jugela", a završena je u oktobru prošle godine* Ču-vana je kao stroga tajna - kako je izjavio direktor JTFGEL-aSlavko Vrhovec, iz dva razloga: da se javnost nepotrebno ne uzne-mirava i da vanjske sile o tome ništa ne saznaju. Navodno su taj-nost zahtijevale "neke republike" /ne zna se koje/. Stanovniciiz okoline tih lokacija pojma nisu imali 6 cijeloj stvari, uklju-čujući i općinske funkcionare, a raspoloženje prema NE je listomnegativno. -•->-.•- • •-

Ispitivano-je .deseta lokacija: jedna na Jadranu /Vir krajZadra/, Krško- II, Prevlaka i još dvije na Savi, Tanja, Dunav 5blizu Đerdapa,. Bqgojevo i Mostonga u Vojvodini i Mavrovo i Krivo-lak u Makedoniji.

Zaključe? su studije:

"Jugoslavenske lokacije za nuklearne elektrane se, ug-lavnom, barem na sadašnjem nivou znanja, ne uklapaju u tzv. stan-dardni projekt većine potencijalnih isporučioca opreme",

"Na sadašnjem stupnju istraživanja lokacija nije mogućerealno odrediti obim promjene pojedinih, inače utjecajnih, para-metara lokacije kao što su, na primjer, zaštita od poplava, prik-ljučak na električnu prijenosnu mrežu, transportne komunikacijedo lokacija, projektiranje prema vanjskim ekstremnim utjecajimai slično".

Lokacija Prevlaka je ubjedijivo najslabija.

Cijela priča izaziva zaprepaštenje i nevjericu, i svje-doči o kombinaciji birokratske ljakomisienosti i tehnokratske nad-menosti u upuštanju u monumentalni posao gradnje NC u Jugoslaviji,Jer, kako je rečeno u "Programskom zadatku,", na početku studije,ona je trebala da na osnovu sumacije svih dosadašnjih ispitanih

: ' • • ' >... i',.- • •" "

lokacija "definirati parametre i vrijednosti referentne lokacijeu cilju projektiranja jedinstvenog nuklearno-energetskog postro-jenja". "Rezultati elaborata bit će direktno korišteni u izradi

tendera za seriju nuklearnih elektrana koje će se graditi u Jugo-slaviji do 2000, godine". A studija 3e završena gotovo godinudana nakon što je tender raspisan, i pola godine nakon što su za-ključene prijave J Nadalje, saznajemo da je većina lokacija dosada vrlo slabo ispitana /izuzetak su samo Krško II, Prevlaka iTanja". ::

*

Moramo se zapitati: da li je bilo nekog posebnog razlogaza žurbu sa jugoslavenskim nuklearnim programom i raspisivanjemtendera?. Kako to da su ovakve bitne činjenice tako dugo sakrivaneod javnosti /uključujući i delegate u Skupštini SFRJ, koji će do-nositi definitivnu odluku/7

Treba spomenuti i geostrateške uvjete, u skladu sa na-gom važećom obrambenom doktrinom. Ove analizira dr. Radovan Pavić.,0n upozorava da preko jugoslavenske teritorije vode tri ili četirivojna operacijska pravca, značajna u kontekstu šireg sukoba Istoka

V

i Zapada - zato su neopravdane usporedbe npr. sa Švedskom iliFrancuskom. S tog gledišta, Prevlaka je opet najgora moguća loka-cija /a i sa Krškom je slično/, koja je protiv zdrave pameti; a ivećina ostalih ima ozbiljne nedostatke.

V ENERGETIKA JUGOSLAVIJE DANAS

24-, JUGOSLAVIJA JE SIROMAŠNA PO ENERGETSKIM ZALIHAMA.

V

Cesto se navodi podatak, da su.naše rezerve izvora ener-gije, po stanovništvu, samo jedna šestina svjetskog prosjeka. Ovoje jedna od tipičnih poluistina kakvima glasnogovornici nuklear-nog lobija vole baratati.

Podatak ne govori mnogo, iako je točaru Treba imati uvidu da je raspodjela nalazišta energije u svijetu izrazito nerav-nomjerna - tako npr. samo SSSR posjeduje oko polovice ukupnih svjet-

- 25 -

skib.. rezervi ugljena! Nekoliko zemalja je ekstremno "bogato, ostalesu siromašnije.. Evropske zemlje su uglavnom prilično siromašne:ne računajući SSSR, Jugoslavija je u Evropi šesta po rezervamaugljena /preračunato na kilograme ekvivalentnog ugljena/, peta porezervama nafte i četvrta po vodnim snagama. Ovo ne mora značitida smo zapravo "bogati, riječ je o nečemu drugom: neka zemlja možeimati izuzetno uspješnu .ekonomiju iako nema izvora energije /vidio tome još iduće točke/.

Jedna studija na kojoj su radili Rudarsko-geološki ins-tituti iz cijele Jugoslavije, završena 1985 5 pokazala je da surezerve lignita u Jugoslaviji oko 40 posto veće nego što se ranijepretpostavljalo. Ovo znači da pri -današnjem godišnjem iskopu lig-nita imamo za oko300 godina /posve je druga stvar^ naravno, akoplaniramo eksponencijalni rast; vidi" točku 29/«

~ '•/' "' v ' "'Činjenica da uglavnom raspolažemo niskokaloričnim uglje-nima, koji izgaranjem ne daju mnogo energije, okreće se zapravoprotiv zagovornika nuklearne energije.Naime, danas jedini ekono-mični način upotrebe tog ugljena jeste njegova upotreba u TE zaproizvodnju električne energije, dok se kvalitetniji ugljeni mogukoristiti i na druge načine /koksiranje, direktno sagorijevanje upećima/. Pri tome, naravno, ne treba zanemariti ekološke probleme;no tu se već susrećemo sa fundamentalnim granicama mogućnostiproizvodnje energije na Zemlji /vidi točke 29 i 41/.

: - • 25. JUGOSLAVIJA :PRQIZVOPI I- TROŠI MALO ENERGIJE, .

•_-, . • • - ! • • > - : . ;

Ovo je druga omiljena poluistina, koja- je : zapravo bližapotpunoj neistini, osobito kada je riječ o električnoj

Sa proizvodnjom električne energije od 3,4 MWh po sta-novniku. 1986. godine, pretekli smo Grčku, Španjolsku i Italiju.

, . -.^zg l eda nevjerojatno , ali Crna Gora je 1984. godine proiz-vela: ;5,i?.;MH PQ stanovniku, što je više od Japana /'!/ i Francuske,otprilike :na nivou. Velike .Britanije i nešto manje nego u SR Nje-mačkoj.-.. ; l';..,,;--,,... • .- - ' • , .. ..... . . " . . . . . ' ,

- 26 -

Potrošnja i proizvodnja električne energije, kao ± ener-gije ukupno, kod nas i dalje nesmiljeno rastu, dok u svijetu pot-rošnja električne energije blago raste, a ukupne energije čak opa-da /samo između 1979« i 1982. u cijelom svijetu za oko 8 posto l/.

" ' " - ' " ' * ' . • " • " - • • - - - • - ,V • - . . - . . . ' • . - .

Cesto se navodi podatak da je.-. 1979« godine potrošnjaenergije u Jugoslaviji po stanovniku iznosila samo 18,6 posto oneu SAD i 35,2 posto zapadnonjemačke. Međutim, već 1982. ovi su pos-toci iznosili 24,7 i 42,3!

Osnovna pouka koju iz ovih podataka možemo izvući jeste:osnovni pokazatelj stupnja razvoja neke privrede nije naprostopotrošnja energije po stanovniku, jer energiju ne trošimo samo za-to da bismo trošili, već da bismp nešto drugo proizveli ili sebiolakšati život, nego energetska efikasnost, mjerena potrošnjom

1 .r ' ' * . -.. .

energije po jedinici društvenog proizvoda. A podaci su ovdje pora-žavajući.

-•:,•:-, Nakon prve naftne krize} između 1973- i 1982, potrošnjaenergije po jedinici društvenog proizvoda, je u Zapadnoj Evropi iSjevernoj-Americi opala za 16 posto, u Istočnoj Evropi i SSSR-u za11, a u Jugoslaviji - porasta za 22 posto! Trend se ovdje nesmi-Ijenp .nastavlja: samo u dvije godine, od 1982. do 1984., potrošnjaelektrične energije u industriji povećana je za 19 posto, fizič-ki obim proizvodnje za samo 7 posto, a društveni proizvod indus-trije za pet posto!

Ukupna potrošnja energije u industriji porasla je izme-đu 1979« i 1984. za 39 posto, fizički opseg proizvodnje za 16, adruštveni proizvod za 14 posto! Samo u tih pet godina, količinaenergije koja je u prosjeku stajala "na raspolaganju" svakom sta-novniku Jugoslavije porasla je za 25 posto a realni osobni doho-dak:sman.1 en je za 28 posto - pao je na nivo iz 1968. kada smoproizvodili upola manje energije i tri puta manje električne ener-gije.

Sličnim podacima mogla bi se ispuniti čitava knjiga.Niska i opadajuča energetska efikasnost jedan je od osnovnih po-kazatelja naše duboke ekonomske krize i"nerazvijenosti. Cementira-ti trendove ulaganjem snaga u nove energetske objekte /svejednoda li NC ili neke druge/ značilo bi katastrofu i upropastilo bi

nas desetljećima unaprijed. - ,vO tome vidi dalje tdčku 32 i dodatak "Što zahtijevat"?o

26. JEDAN OD OSNOVNp' ClLJ'EVA ENERGETSKE POLITIKE

" ~ * "t- ZEMLJE MORA BITI ŠTO VEĆE POKRIVANJE POTREBA ZA

ENERGIJO DOMAĆIM IZVORIMA.

Jedno od načela u koje nas nuklearci pokušavaju uvjeriti,a;koje je vrlo problematično.

Kao Što je istaknuto u točki 24-, Jugoslavija je zapravorelativno bogata energetskim zalihama. Pokrivajući oko 60 postopotreba iz vlastitih izvora, ona je po tom postotku osma u Evropi.SR Njemačka je npr. ispod 50 posto, Italija oko 15, a Danska npr.nema nikakvih izvora; pa" ipak sve ove zemlje, imaju prilično us-pješne privrede. Riječ je, kao i u svemu drugoipie da prodajom svo-jih proizvoda i usluga zaradiš novac potreban da platiš ono štoti nedostaje.

Naša zavisnost odnosi se na potrebu uvoza kamenog uglje*na i nafte, a tu izgradnja NG ne može pomoći /osim za poneki pos-totak, ako masovno trošimo električnu energiju za grijanje i timeŠtedimo ugljen/.

Konačno, zbog potrebe za uvozom urana, njegovim obogaći-vanjem u inozemstvu.itd., orijentacija na gradnju NC zapravo po-većava uvoznu ovisnost.

27. SVAKA REPUBLIKA I POKRAJINA MORA POSTJĆI

ENERGETSKU SAMODOSTATNOST.

Teza je, naravno, besmislena. Tema osobito mučna i obes-hrabrujuća.

Ističe se, sa žaljenjem, kako Srbija i BiH imaju 90 posto

- 28

energetskih zaliha u Jugoslaviji, a Hrvatska je, eto, siromašna.Zato su njoo /i Vojvodini i Makedoniji/ nužne nuklearke. Jer, na-ravno, nedopustivo je da jedno područje ne zadovoljava samo svesvoje potrebe«

Nakon 1971» agresivni,.destruktivni nacionalizam stav-ljen je pod kontrolu, ali su ekonomske parole masovnog pokreta0 republičkim privredama polako provedene u život; ovo je ocjena skojom se slažu mnogi ekonomisti. Republičke birokracije ponašajuse kao vlasnici' tih'republičkih privreda, ljubomorno čuvajući sva-ki svoj posebni interes. Savezni organi izgubili su snagu integra-tivnog faktora, . a s obzirom da ni jedinstveno tržište nije uspos-tavljeno, sjmjDj3talj2£ ekonomije su se razvile u zatvorene ekonomije,

• slttf je ekonomska besmislica. Rezultat je očit: sve republike i po-Mrajine žale se da gube u odnosima s .drugim, i, ..što je najgore -sve su u pravu. • ;: • :

O ".""•' ' • • • ' •'"'"'•'' • - • • - " - • • • ' . . . . •Savezni komitet.za energetiku, u jednoj Infonnaciji ap-

rila 1986» bespomoćno konstatira da u pripremi Nacrta zajedničkogplana elektroprivrede do 1990. godine, "pojedine elektroprivredneorganizacije iz SR i SAP nisu u potpunosti uvažile opredeljenje/.../ da se koriste prvenstveno najpovoljniji .domaći energetski"resursi za proizvodnju električne energije, kao što su kosovskiugljeni bazeni i sliv Drine./*../ Zadržale su se tendencije autar-kičnog razvoja elektroprivrede po SR i SAP, /.../ Zbog ovako slo-žene situacije 'u odnosima između SR i SAP, umesto prvenstvenogkorištenja domaćih izvora energije, intenzivno se pristupilo aktiv-nostima za pripremu izgradnje nuklearnih elektrana".

I nikome ništa. Pojeo vuk magare. Novinar "NIN-a" zaklju-čuje: "Jugoslavija ima energetske resurse, ali ih nemaju republike1 pokrajine". Naše dične elektroprivrede ne mogu se dogovoriti nio čemu, osim povišenju cijena i o /gradnji NC /o tome još vidi sli-jedeću točku/. Ubjeđuju nas, da-je npr>:Socijalističkoj Republici

...Hrvatskoj lakše spor ažurni jeti se sa "Westinghouseom" nego sa So-či jalističkoin Republikom Srbijom. To je, opet treba naglasiti, naštetu svih. Zašto je ovaj problem nerješiv, teško je objasniti izahtijevalo bi opsežno istraživanje ekonomista, sociologa i poli-tologa. U svakom slučaju, kada bi se ovom cementiranju nacionalizma

- 29 -

u društvenoj bazi posvetilo-toliko vremena i energije kao razra-čunavanju sa idej ama ove ili one grupiee intelektualaca, rJesenje"bi sigurno "bilo brzo n,ad;eno.

• Opća težnja partikularizmu ne zaustavlja se. na grani-cama republika i pokrajina. Na zasjedanju hrvatskog Sabora oktobra1986, rečeno je da je elektroprivreda u SR Hrvatskoj razbijena načetiri regionalna sistema koji vode zatvorenu, sektašku politiku;a kada su se prije dvije godine počele istraživati lokacije za

'• '• • *

gradnju NC u Dalmaciji, isticano je kako Dalmacija nema dovoljnovlastitih energetskih izvora pa, eto ..,

.-.:,, Usprkos tome, jugoslavenski nuklearni program jedna jeod rijetkih preostalih jugoslavenskih stvari. Nadamo se da će topostati i jugoslavenski antinuklearni pokret.

/vidi dodatak uz točku 7'/

28. GRADNJA NC U INTERESU JE CIJELE JUGOSLAVIJE.

U našem {Je društvu priznat pluralizam interesa, a, kakoje u prethodnoj točki napomenuto, istinski interes cjeline gotovoje nemoguće uspostaviti. Upitajmo se-: kome ta" gradnja može doni-jeti korist i čiji je interes u pitanju.

Na stranu priče o provizijama koje će pojedinci dobitiili su već dobili, čini nam se da je osnovno: parcijalni intereselektroprivrede. JUGEL je danas moćni monopolist, dio privrede ka-dar da ravnopravno razgovara<sa političarima i da svoje interesenameće svima drugima;-rNpr. Elektroprivreda je izborila pravo dasama, mimo državne kontrole i-mehanizma samoupravnog dogovaranja,određuje cijene svojoj robi, što ekonomisti listom ocjenjuju kaobesmislicu. S druge strane, treba istaći vrlo loš položaj ugljeno-kopa, usprkos strateškom opredjeljenju da iskop ugljena treba brzorasti /planovi se stalno, podbacuju, jer rudnici nemaju sredstavaza proširenje proizvodnje, pa čak ni za održavanje/ i usprkos tomešto većina iskopanog ugljena služi za pogon TE.

Ako se gradi TE, znatna sredstva treba, uložiti i u rud-nik, što elektroprivredi ne odgovara; u slučaju gradnje NC, go-

tovo sva sredstva ostaju pod njenom kontrolom.

Uz gradnju NC redovno je povezano i stimuliranje štošire upotrebe električne energije umjesto drugih izvora, naročitoza grijanje, što je.u cjelini vrlo neracionalno. U Francuskoj jegrijanje na struju na različite načine stimulirano, a mi smo poudjelu električneenergije u grijanju, navodno, treći u Evropi.

II prvoj polovici 1986, kada je vode bilo izuzetno mnogo,Dravske elektrane radile su samo sa 30 posta kapaciteta i zavr-šile prvo tromjesečje sa gubitkom, dok je NEK bilježila "izuzetneposlovne, rezultate". .

Iz sasvim razumljivih razloga* elektroprivreda se opirei primjeni obnovljivih /alternativnih/ izvora.

VI ENERGETIKA JUGOSLAVIJE - ALTERNATIVE

. ;: : 29. NAŠE ZALIHE UGLJENA SIT ĆE- ISCRPLJENE UBRZOv IZA 2020. GODINE. \ ; . . . . . . . ,. .

Finiji primjer manipuliranja podacima: prikazuje se kaobezuvjetna činjenica nešto što vrijedi samo pod određenim uvjetima.

......... Pri današnjoj potrošnji, lignita imamo za oko 300, amrkog ugljena za oko 100 godina. Ako međutim, planiramo rast po-trošnje od 5 posto godišnje, jednostavni "račun nam daje da se onih300 godina skraćuje na 56!. Ako sada pretpostavimo da se otkrijeda su stvarne zalihe dvostruko veće, to bi donijelo samo 14 dodat-nih godina - paradoksi eksponencijalneg rasta, o kojima se ne vo-di računa! /vidi to.čku

;• Upravo ovakvu rastrošnu filozofiju prihvaća SDREJ. Ponjoj, 2020. godine iskopali bismo četiri do pet puta više lignitanego danas, adekvatno tome povećali proizvodnju struje u TE iimali u pogonu četrdesetak nuklearnih reaktora /instalirane snage

-31 -

dva puta veće od danas.ukupne u Jugoslaviji/. Time bismo dosti-gli današnju potrošnju energije po stanovniku SAD, a; u.električ-noj energiji bismo ih i pretek l i za oko 4-0 posto. Zbog iscrplje-nosti nalazišta, iza 2030. iskop ugljena bi aaglo pao - tp bi tre-balo, naravno, nadoknaditi novim NC. Želimo li zadržati trend ras-ta, oko 2050. bilo bi ih stotinjak, a 2100. nekoliko tisuća /i pritome bi Jugoslavija trošila otprilike 1/3 današnje potrošnje ci-jelog svijeta/.

Ova predviđanja pobija dr. Milan Đurić u članku u časo-pisu, "Ekonomska politika". Autori SDREJ drže se linearne ekstrapo-laoije i zanemaruju empirijsku činjenicu /vidi točku 25/ da tem-po rdsista .opada sa rastom. Po njegovom proračunu, 2020. godinetrebat ćemo oko- dva i pol puta manje električne energije /što jošuvijek odgovara, približno, današnjem nivou SR Njemačke/, što biznačilo uštedu prilično mnogo ugljena i potpunu nepotrebnost grad-nje NC„ Lignit bi nam tako potrajao oko 100 godina.

30. HIDROPOTENCIJAL JUGOSLAVIJE MOŽE DATI SAMO SKROMAN

""~ 'DOPRINOS PROIZVODNJI ELEKTRIČNE ENERGIJE. NAJVAŽNIJI

' ; POTENCIJALI SU VEĆ ISKORIŠTENI. r'.•.'••:• \/

U cjelini, struja iz HE je najjeftinija, a i ekološkisu problemi tu najlakši /iako "ih ne treba zanemarivati/.

. - ' . • ' ' . '-_ ' •- • : • " l ~ • ' : ' • • • ' ' ' . ' ' - ' ' • « • ,••,; .--•, .

:Bruto vodne snage u Jugoslaviji su oko 110 milijardi kWh„Od toga je tehnički iskoristivo 66 milijardi, a zbog.dodatnihprepreka SDREJ .računa s maksimalnom godišnjom proizvodnjom od 57milijardi kWh, što je nešto.manje od 3/4 ukupno proizvedene strujeu Jugoslaviji 1986. Međutim, dosada izgrađeni kapaciteti su tek25 milijardi kWh, po čemu daleko zaostajemo za svim evropskim zem-Ijajma. Planovi gradnje novih HE uglavnom se ne izvršavaju.

Osobito je velik potencijal Drine - ona bi mogla datidevet milijardi kWh godišnje, tj. gotovo dva i pol puta više od NEKPri tome, tu se ne postavljaju problemi kao kod Drave, Save i dru-gih rijeka, da su vezane i za druge namjene /poljoprivreda, vodo-

- 32 -

opskrba, saobraćaj/j dapače, ovi zahvati na Drini mogu ići komple-mentarno, i navodnjavanje bi donijelo dodatni dobitak u poveća-noj proizvodnji hrane. J£d nj:: je problem što se republičke elektro-privre.de nikako ne mogu dogovoriti,, U .razloge nećemo, sada ulalžd-ti /vidi točke 27 i 28/. Naš ugledni politolog Vladimir Goati piše:

\:; "Politički sistem u. nas kao da je- koncipirah za.druš-tvo koje je jednom zauvek resilo probleme oskudice, za društvo ko-je se nalazi na talasu stalnog ekonomskog prosperiteta« /.../Danas je donošenje odluka konsenzusom veoma neefikasno, jer trebaplaćati pehove i vršiti preraspodele. To je jedan od razloga zna-čajnog zakašnjavanja u donošenju vitalnih odluka, a u ekonomskomživotu nekad su bolje i pogrešne nego zakasnele odluke. Koja bi toekonomija bila u stanju da sačeka, bez ogromne štete po sebe, dase .tri republike dvadeset godina dogovaraju oko izgradnje hidrocen-trala na Drini, kpje_,su od vitalne Važnosti za energetski bilansČitave zemlje?" ........

Teško je shvatljivo zašto je, unatoč brojnim protestima,forsirana izgradnja HE u kanjonu Tare, kada je oduvijek bilo jasnoda potapanje ovog zaštićenog područja ne dolazi u obzir već i zbogiofteđunarodnih obaveza. ••.:;. ;.

Treba spomenuti i tzv. mini i mikro-hidroelektrane, zakoje se uglavnom sasvim općenito tvrdi da su preskupe /za svakislučaj, u Hrvatskoj je čak gradnja ovakvih HE u privatnom vlasniš-tvu i zakonski zabranjena, dok ih je u Sloveniji već izgrađenopreko stotinu a grade se i u Srbiji/. Treba istaći da one dugoroč-no donose snatno veću uštedu nego što bi se reklo po njihovomprocentualnom udjelu u ukupnoj proizvodnji struje. Naime, jednoistraživanje stvarne.cijene kWh predanog kućanstvu u različitim.naseljima, 1981. godine, pokazalo je da je ona za zabačena selačak do devet puta veća nego za gradove; a upravo se ona ovakvim HEuglavnom snabdjevaju strujom.

- 33 -

' ; - 31.: SUNČEVA ENERGIJA I OSTALI ALTERNATIVNI IZVORI

-'•' : • MOGU DATI SAMO BEZNAČAJNI PRILOG UKUPNIM POTREBAMA.

U ovom trenutku, to jermanje-više točno.\Ali.mnogi znacigovore da je u ovim oblastima u toku buran tehnold'ški. napredak ida će se udio obnovljenih izvora u budućnosti znatno povećati. Na-,žalost, ove su oblasti gotovo u potpunosti prepuštene pojedinač-nim entuzijastima, a postojeća solarna industrija u Jugoslaviji . . .nema baš nikakvu podršku društva, tj. države, bez koje ne može pro-širiti proizvodnju. Doduše, i tu se stvari mijenjaju: početkom ovegodine bili smo svjedoci jagme nekoliko•,naših poduzeća za otkup ..r;., ,licence za proizvodnju solarnih ćelij.a od američke tvrtke "Chronar".Pobijedio je "Rade Končar" iz Zagreba, plativši 12 milijuna dolara.Izvjesnu nedoumicu za njihov uspjeh baca činjenica da je jedan odključnih prilćga razvoju ove tehnologije dao naš znanstvenik dr«Branko Lalović;

Neki preliminarni proračuni pokazuju, da su mogućnostištednje energije za zagrijavanje gradnjom po principima tzv. pasiv-ne solarne arhitekture znatne u čitavoj Jugoslaviji, a slično seodnosi i na upotrebu solarnih bojlera.

Neosporno velike rezerve kriju se u upotrebi biomase ibioplina za zagrijavanje. SDREJ navodi proračune,'po kojima izlazida bi se upotrebom otpadaka kukuruzovine /koji se danas uludo

\

spaljuje na njivama/, slame i plina dobivenog razgradnjom stajskoggnoja bez pristupa zraka moglo zadovoljiti oko 13 posto ukupnihenergetskih potreba Jugoslavije - odnosno, mogao bi se zamijenitigotovo sav ugljen, nafta i plin koji se upotrebljavaju za proiz-vodnju toplote. ...,,...,

Farma sa 200 grla stoke ili 50.000 pilića može samu sebesnabdjevati toplotom i elektroenergijom, sa rokom.Lotplate od petdo šest godina. Jasno je da upotreba ove "alternativne" tehnologijeide ruku pod ruku sa razvojem suvremene poljoprivrede, što je tako-đer jedan od naših strate'Ških zadataka.

.Ovakve korespodencije nisu nimalo slučajne, već pretpos-tavljaju gotovo zakonitost kada je riječ o" alternativnim /obnov-ljivim/ izvorima energije. Ma koliko to paradoksalno izgledalo /ne

možemo sada dublje ulaziti u filozofsko razjašnjavanje ovog para-doksa/ primjena nuklearne energetike, koja izgleda kao krajnjitrijumf kreativnog ljudskog duha, donosi stvaranje zatvorenog,otuđenog svijeta /vidi točku li/, orijentaciju na hijerarhiju,jednoobraznost, koiitrolu a ne kreaciju /vidir teSku IO/, na potro-šačko društvo i militarizaciju društva /točka :3S/; ;scdruge strane,orijentacija na obnovljive izvore, na što manju•intervenciju upriroduj doprinosi razvoju humaniteta, autonomije, kreacije ...Npr* dobar kolektor za grijanje vode ili vjetrogenerator mogu sas- -taviti-i ambiciozniji srednješkolei'na satu tehničkog odgoja /iako,naravno, to neće biti baš ekonomično/ - ne treba razglabati što sesve na taj način naučit "! • '•'.{•; •-...;r

'Imperativ našega preživljavanja na ovoj planeti danas jeda svoju ljudsku kreativnost .usmjerimo na postizanje harmonije sasvijetom oko sebe i sa samima ;sobom, a ne na dominacij i. "Koriš-tenje energije Sunca ima mnogo širi impakt nego što je to samozahvatanje energije. Stav prema suncu, u stvari, odražava i stavprema životu,^prirodi i svetu uopće". - Dr. Branko Lalović.

32. EACIOHALiZACIJA; POTROŠNJE-ENERGIJE M MOŽE

" DATI ZNAČAJNI JE REZULTATE. . v. ,.,..

Ovo je jedna od.najkrupnijih" dezinformacija, koju "nukle-arci" iznose. Zapravo, zaprepašćujuće je 'kolike se mogućnosti

•"- ''; •" '' : -". ' • "- - ':' - _"• ,1T .- - -. ;;. .

štednje i racionalizacije mogu pronaći kada se jednom počne o tomerazmišljati. Nesumnjivo j:e ovo naš najznačajniji :"izvor" energijedanas, /vidi točku 25/

Zapadni su Nijemci poznati po rezultatima koje su tu pos-tigli,, poslije 1973.: društveni proizvod rastao je brže nego u; dru-gim zapadnim zemljama, a potrošnja energije je opadala. 3?a ipak,:

studija koju su krajem prošle godine izradila tri instituta nazahtjev vlade, pokazala je da je moguć!e prepoloviti utrošak strujena kućnim stfojevima i u grijanju stambenog prostora, a smanjitipotrošak energije u industriji za l? posto:.

Danska je u nekoliko godina smanjila potrošnju energijeza grijanje za 40 posto. Njihovi standardi predviđaju danas zagrijanja stana potrošnju od 50 kVfla godišnje - kod nas, četiri pu-t a više! ' ' - • • • . - . - •

U Sloveniji su 1985. stručnjaci Svjetske banke i grupenaših znanstvenika sa Instituta "Josef Stefan" vršili konkretnaispitivanja u nizu radnih organizacija i zaključili /i praktičnopokazali/, da se može uštediti barem; dvadeset posto potrošnje u in-dustriji -takoreći odmah i uz minimalne investicije. Postavljeniuređaj u tvornici papira "Buro Salaj" uštedio je četvrtinu potroš-nje i isplatio se za mjesec i pol dana! /Voda ove grupe je dr.Miha Tomšič, koji je ranije radio u nuklearnoj energetici/.

Jedna studija koja je završena početkom ove godine, podrukovodstvom dr. NatkaTJrlija sa Instituta "Euđer Bošković", pred-viđa da će 2000. godine sunčeva energija zadovoljavati 1,9 postoukupnih potreba SR Hrvatske /malo, ali ne zanemarivo/, ali i oc-jenjuje da su mogućnosti štednje tolike, da bi se Hrvatska u sli-jedećih petnaest godina mogla gotovo odreći gradnje novih energet-skih kapaciteta /dakako, uz rast društvenog proizvoda/. A energet-ska efikasnost je u Hrvatskoj danas veća nego u drugim republikama/za Crnu Goru vidi točku 25/« Npr., da je Makedonija 1984, postiglaenergetsku efikasnost Hrvatske, ona bi umjesto manjka od 1,9 mili-jardi kWh imala čak višak od oko 400-500 milijuna!

Elektronika danas preobražava sve klasične industrije ineslućeno povećava produktivnost - npr. u„Japanu je puštena u po-gon potpuno robotizirana tekstilna tvornica /tradicionalno radho-intenzivna djelatnost/; a u Italiji jedna tvornica sa 12 radnikau proizvodnji i nekoliko stotina robota proizvodi dva puta višeautomobilskih karoserija godišnje nego čitava jugoslavenska auto-mobilska industrija! *

Orijentacija na gradnju brojnih novih energetskih obje-kata, pogotovo NC, za nas je danas nesretan kompromis između us-vajanja' nove tehnologije i očuvanja postojeće neracionalne privred-ne strukture. Fizički opseg našeg izvoza znatno je porastao u pos-ljednjih nekoliko godina, a mjeren dolarima stagnira. Uspijevamosa "lugom" konkurirati na tržištu SAT» samo zato jer 'ga prodajemo

ispod cijene, iako je.radnik "Crvene zastave" plaćen oko 15 putamanje od američkog. Umjesto nastojanja da se udvostruči produk-tivnost, ovi enetgetioari nam savjetuju da udvostručimo postojećekapacitete, udvostručimo "broj radnika, udvostručimo, utrošak ma-terijala i energije ... Trend je očit: ubrzo nikome u svijetu ne-ćemo ništa moći prodati čak i da radnici rade besplatno.

Treba upozoriti da orijentacija na NC obeshrabruje šted-nju: kada nuklearka radi smanjenim kapacitetom ušteda je znatnomanja nego kod TE. Osim toga, njoj ne odgovara režim rada sa stal-nim oscilacijama, pa je i ušteda postignuta podizanjem paralelnihnpr. sunčevih elektrana znatno manja. HE ne trpi konkurente.

/Vidi i točku 35v/ .:•:-

VII NEKI OPĆI EKONOMSKI I DRUŠTVENI 'PROBLEMI

,'!/''- 33. STBUJA IZ NC JE JEFTINA.

/Vidi i točku 19./

O ovome je nemoguće dati neki precizan zaključak. Zatr-pani smo vrlo različitim proračunima cijene kVh iz NC, u odnosuna one iz klasičnih izvora, tako da se nameće pitanje: kako uopćeodrediti stvarnu cijenu koju društvo u cjelini plaća? Ono što jesigurno, jest da cijene stalno vrlo brzo rastu i redovno početnapredviđanja budu premašena. , :;.;c Dr. Inge Perko-Šeparović upozorava na jednu studiju iz-rađenu na Harvard School of Economy 1983. godine, u kojoj se doka-zuje da je stvarnu cijenu;i nemoguće odrediti.

Moramo uzeti u obzir da je "nuklearna struja" postalakomercijalna tek sredinom šezdesetih godina, a prije toga su og-romna sredstva za njen razvoj plaćana iz vojnih budžeta - sličnoje uostalom i danas, /vidi točku 38/

- 37 -

Cijena se redovno određuje za jednu određenu NC ili niznjih koje su u radu, a zanemaruju se "brojne "propale investicije"/vidi točke 12, 15, 16, l?/.

. Upotreba NE izaziva i mnoge druge "sekundarne" troškovekoje jenemoguće kvantitativno precizno odrediti, /vidi točke 31i 32/ Npr. u Francuskoj su, jer NC ne odgovara režim "Stani-kreni"čak stimulirali potrošače da griju prostorije strujom, što jeprilično neracionalno.

,r Nema općeg referentnog nivoa za uspoređivanje-različitihcijena u['različitim zemljama. Spominje se nekakva "svjetska cijena"električne energije,, a očito je da ona ne može postojati jer nepostoji tržište. Cijena uvijek ovisi o politici određene države.

/Vidi dodatak uz drugo izdanje/

. GRADNJA NC 0BEZBJEBUJE MNOGA RADNA MJESTA. OPĆENITO,

,. DA BISMO OTVARALI NOVA RADNA MJESTA MORAMO OBEZ-

; BIJEDITI NOVE KOLIČINE ENERGIJE.

Prvoj tvrdnji povjerovali su mnogi zapadnoevropski sin-dikati. Očito je, međutim, da usmjeravanje kapitala u jednu oblastomogućava veće zapošljavanje u njoj, ali oduzima postojeće i po-tencijalna radna mjesta' drugdje. U cjelini, rezultat je negativan.Prvo, zato jer je energetika? uvijek kapitalnoihtenzivna djelat-nost - za jedno radno mjesto treba uložiti mnogo više kapitala negou većini drugih privrednih djelatnosti. Drugo, veći broj radnikanalazi zaposlenje je'dino ako se stalno grade nove i nove NC'| usagrađenoj NC zaposlenje nalazi samo mali broj visokospecijalizi~:

ranih stručnjaka. j

Druga tvrdnja danas je očito posveme točna. Razvijenezemlje i uz smanjenu potrošnju energije uspijevaju otvarati novaradna mjesta.

~ -38 -

35.. MORAMO POVEĆATI PROIZVODNJU I POTROŠNJU ENERGIJE,

AKO ŽELIMO RAST DRUŠTVENOG STANDARDA.', >, . • .

/O ovome vidi toSke_J?5,. 29 »• 32/ ' .

Linearnu ovisnost društvenog proizvoda o potrošnji ener-gije SDREJ užima kao dogmu. Na osnovu kretanja iz sedamdesetih go-dina, autori vrše ekstrapolaoiju za idućih četrdeset godina i zak-ljučuju, da potrošnja električne energije mora rasti nešto brže,

• . . .

a potrošnja ukupne energije nešto sporije od projeciranog rastadruštvenog proizvoda. Oni dokazuju, da se ovo slaže sa kretanjimau nizu drugih zemalja. Ali već na dijagramima koje daju vidljivoje da u mnogim zemljama krajem sedamdesetih dolazi do uočljivogporasta energetske efikasnosti. Taj trend se nastavlja i pokazujese da nije slučajan i privremen.

Rijedak je slučaj da neko znanstveno predviđanje bude ta-ko brzo i tako temeljito opovrgnuto. Nažalost, u Jugoslaviji jedošlo do posve obrnutih kretanja: potrošnja energije rasta je prema"najoptimističkijoj" varijanti predviđenoj u SDREJ, ali je društ-veni proizvod stagnirao^ tako je on sada za nekih 20 posto niži odpredviđenog po SDREJ. Tih 20 posto iznosi, Približno, upravo cijenučetiri NC.

Očito su tri stvari: prvo, naš je osnovni zadatak datrend preokrenemo, tj. nužan sastavni dio izlaska iz današnje eko-nomske krize /ili, točnije, paralize/ mora biti da društveni proiz-vod raste brže od- PP rošnje energije. Drugo, gradnja NC značila bicementiranje postojeće rasipničke orijentacije i zastarjele privred-ne strukture, I treće, mi novaca za taj pothvat više jednostavnonemamo., Jedva vraćamo, kamate na dosadašnje dugove /između ostalogi za, NEK, vidi točku 19/» a od iduće godine' trebalo bi po.četi ot-plaćivati glavnicu.

• :/Vidi dodatak uz drugo izdanje!/

- 39 -

36. VEĆI DIO INVESTICIJE ZA GRADNJU NC U JUGOSLAVIJI. ISPLATILA 31 NAŠA IITOtfSTRiJA '

•: NUKLEARNE OPREME.

Ova se tvrdnja pojavila u , j .vjooisti kr^em 1985. godine,kadiš, je raspisan tender za naš ni learni pragi'am.. Sefovi drugogvelikog kartela /uz JUGEL/, JUMEL-aj Čak. su tada -uvjeravali da jenaša industrija već sada kadra da u taj posao složno krene, da supojedini poslovi već raspodijeljeni itd. Sasvim prirodno, to jeizazvalo skepsu, a podrobnije nije nikada obrazloženo.

Neki naši proizvođači, istina je, imaju iskustva saproizvodnjom nuklearne opreme. Ali radi se o različitim i međusobnonespojivim tehnologijama, a dobar dio tog iskustva odnosi se nasovjetske NC černobiljskog tipa, koje za gradnju u Jugoslaviji nedolaze u obzir. Naši pro-izvo.dači imaju ugovore sa različitim stra-nim kompsini jama i zemljama /SSSR, MWestinghousn, kanadski CANDU,zapadnonjemački KWU/ i međusobno konkuriraju.

Konkurencija na svjetskom tržištu nuklearne opreme :danasje izuzetno žestoka, i apsurdno je očekivati da bismo mi kao novitakmac tu mogli postići uspjeh. Pa i ako ; se ispune neka očekivanjao novom uzletu nuklearne energetike devedesetih godina, čime bismomi ;mogli biti konkurenti? I ako danas inzistiramo na gradnji NRkoji su, izgleda, tehnološki već zastarjeli ili, će to biti u blis-Icdj budućnosti, kako da ovladamo novim tehnologijama? .

Južna Koreja ima nuklearni program sličan našem: orijen-taciju na uvoz i usvajanje tehnologije, da bi se zatim ona daljeusavršavala i u kombinaciji sa jeftinijom radnom snagom donijelajužtiokorejskim proizvođačima prednost na međunarodnom tržištu.Međutim oni imaju mnogo više osnova nego mi da se nadaju uspjehuovog poduhvata, : jer im je ista strategija do sada stalno donosilauspjeh i brzi privredni napredak. Mi to još nikada nismo uspjeli,pa bi bild; logično. da se za prvi put oprobamo na nekon manjem po-duhvatu. •'' • • • : ; - .

Ovdje postaje jasno što nam "nuklearni lobi" zapravonudi kao" stratešku orijentaciju: uključivanje u "svjetsku podjelu

- 40 -

rada" na vrlo niskom nivou, na" kojem su zemlje kao Južna Koreja,Singapur, Tajland itd. bile prije dva-tri desetljeća; oslanjanjena jeftinu i discipliniranu radnu snagu kao na našu "komparativnuprednost". To, ako bi uspjelo, moglo bi donijeti brzi rast društ-venog proizvoda uz znatno niši životni standard nego u "razvijenim'zemljama na istom nivourdrušt^enog proizvoda. A što bi u tom slu-čaju bilo sa socijalističkim samoupravljanjem? .Pa, ništa. ,

r' 37. KORISNO JE OVLADAVATI NOVIM TEHNOLOGIJAMA - ODUSTATI

• < - OD TOGA BILO.BI .ŠTETNO, VODILO BI' STAGNACIJI,

.NAZADOVANJU. ITD,..

Ovo se fbiftnulira čak i u tom obliku da "socijalističkodruštvo mora pokazati da je sposobno ovladati visokom tehnologi-jom bilo koje vrste"'. Miješaju se dva stžava: da je tehnologijanešto posve neutralno, što različita društva mogu po volji na raz-ličite načine upotrebljavati, i da je razvoj tehnologije nešto posebi uvijek pozitivno, što uvijek donosi ;vise "koristi" nego"štete", /vidi točku 2/

Životna sposobnost i uspješno'st samoupravnog socijalizmanipošto se ne Bijeri njegovom sposobnošću:da se "nosi" .i da "ovla-dava" bilo koj m : tehnologijom koju mu ponudi suvremeni visokoraz-vijeni kapitalizam, već po sposobnosti da bira i razvija onu teh-nologiju, koja je u skladu sa njegovim ciljevima.

"Samoupravljanje pretpostavijaroruđa, podložna rmogućno-sti da se njima samoupravlja. /.../Riječ je o tome da industrij-ska tehnika mora biti podređena stalnom širenju individualnih izajedničkih autonomija* umjesto da te'autonomije budu podređenestalnom širenju industrijske tehnike. /.w./ Nuklearna energija,na primjer, bila ona kapitalistička ili socijalistička, pretpostav-lja i nameće jedno centralizirano, hijerarhijsko i policijski us-trojeno društvo", /Andre Gorz/ , , ; .

"Treba odbaciti svaki; oblik tehnološkog determinizma iposmatrati tehnike kao sredstva, kao organizacione oblike koji su

- 41 -

proizvod istoriciteta i klasnih odnosa, posredstvom institucional-nog sistema. /.../ Ako se 'treba suprostavljati nuklearnoj politici,,to nije zato:-:-:«tQ' ona proizvodi rukovodeću klasu, već zato što jeona,sama nametnuta od strane tehnokratske, rukovodeće klase, čijumoć,uvećava". /Alain Touraine/

'•••'•-"• Ova su dva iskaza u izvjesnom proturječju, ali ih trebaposmatrati kao komplementarne.

VIII CIVILNA I VOJNA NE

:..., 38. CIVILNA UPOTREBA NE POTPUNO JE ODIJELJENA OD VOJNE.

Mnogi znanstvenici dokazuju,da nema povezanosti izmeđuatomske energije i atomskog oružja, da su to dve različite stvari,

:koje ne smijemo miješati. Ali to nisu dvije različite stvari, jerje Jo jedna tehnologija, jer je to ista industrija. /.../ Ako seu vašoj -zemlji izgradi centrala,sa Ve s t inghous e vimreaktorima, timepridonosite proživljavanju kompanije, a njeno preživljavanje je uSAD povezano sa proizvodnjom atomskog oružja. Tako podupirete nu-klearni 'program SAD ili nekog drugog". /Martin Spence, sociologiz Velike Britanije/

Empirijska je činjenica.da je razvoj nuklearne energeti-ke od početka bio usko povezan sa razvojem nuklearnog oružja -s obzirom na važnost potonje, moglo bi se gotovo reći da je komer-cijalna nuklearna struja samo dobrodošao.nusprodukt. /vidi i,točku35/ Mnoge zemlje ušle su u nuklearni program sa otvorenom ili,prikrivenom željom da konstruiraju vlastitu atomsku.bombu -,Fran-cuska je tipičan primjer, ali i kod nas su postojale slične težnjepedesetih i šezdesetih godina* kada je predsjednik Komisije zaatomsku energiju bio Aleksandar Eanković.

- 4-2 -

No ta uska povezanost nije stvar prošlosti - mnoga pos-trojenja i danas služe i u civilne i u vojne svrhe; takva je i NCu čemobi-lju. Osobito je to slučaj sa postrojenjima za obogaćiva-nje nuklearnog goriva, koja su strahovito skupa i sama gutaju ogro-mne količine energije - ona proizvode i punjenje za atomsko oružje,što je bitni činilac njihove "rentabilnosti" a time i rentabil-nosti NI uopće/. /Usput, teško je vjerovati da bi Jugoslavija ikadamogla izgraditi vlastita ova postrojenja, tako da-je to još jedanelement gubitka nezavisnosti koji nam se kroz NE nameće/.

Na jedan drugi aspekt problema ukazuje nam zaključak saseminara kojeg je krajem prošle godine u Rimu organizirala organi-zacija "Vordlab", na kojem su sudjelovali znanstvenici iz SAD, SSSR,Evrope i Kine. Osnovan je Međunarodni komitet za nuklearnu sigur-nost u kojem će raditi najpoznatiji svjetski stručnjaci - to bitrebalo da bude međunarodni organ nezavisan od IAEA i nuklearneindustrije /vidi točku 14/. A evo kakve ciljeve oni sebi postav-ljaju:

"U suradnji s najboljim svjetskim laboratorijima, znan-stvenici će istražiti, eventualne negativnosti na svim nuklearnimelektranama u. svijetu i otkloniti greške... Zatim će na nuklearnimobjektima za proizvodnju energije uvesti kontrolu i zaštitu kakvapostoji na vojnim objektima.. Upravo zbog posebnih vojnih režimana nuklearnim postrojenjima nije bilo incidenata kao što su oni iztzv. civilnih nuklearnih objekata". /Usporedi točku 11 i 37/

Posve na faktičkom nivou, u ovu tvrdnju o većoj sigur-nosti vojnih postrojenja može se posumnjati. Gotovo u isto vrijeme,mogli smo npr. pročitati da je jedan izvještaj.stručnjaka KongresuSAD pokazao, da je koncentracija radioaktivnih materijala u pod-zemnim vodama kod postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja -koja,usput rečeno, potpadaju pod ministarstvo energetike - čak400 puta veća nego što to dozvoljavaju zdravstveni standardi /us-put, kemijsko zagađenje je 1000 puta veće/. .

- 4-3 -'

NC SU MOĆAN IZVOR ENERGIJE, J. TO JE ZNAČAJTTO I .U

SLUČAJU RATA.

Obezbijediti energiju za nužnu industrijsku proizvodnjuod vital-nog je •značaja za državu koja vodi rat. Međutim, lako jevidjeti da sa strateškog gledišta orijentacija na širu primjenu NEima mnogo slabosti, pogotovo za zemlju kao što je naša.

'Nekoliko slučajeva raspada cjelokupnog elektroenergetskogsistema u Jugoslaviji ili na dijelu njene teritorije u posljednjihnekoliko godina pokazalo je svu njegovu osjetljivost: rasulo možeizazvati neka grana koja dotakne žicu dalekovoda. Agresor će sva-kako koristiti ovu činjenicu i ubaciti grupu diverzanata; po teori-ji vjerojatnosti, bar jedna od njih će u svom zadatku uspjeti, takoda u prvim satima rata moramo sa sigurnošću računati sa raspadomelektroenergetskog sistema. NC, zbog svoje specifične dodatne os-jetljivosti, samo potenciraju ovu nevolju. Komparativna prednostmalihj disperžiranih,rdecentraliziranih izvora, osobito obnovlji-vih, tu je neprdćjenljiva, pogotovo s obzirom na našu obrambenudoktrinu i koncepciju; Zemlja koja ionako računa na zaštitu "nukle-arnog kišobrana" i moćnih saveznika, nema tih briga: za lansiranjeatomskih raketa treba mnogo manje energije nego za vođenje koncen-cijalnog rata.

Geostrateške implikacije smještaja NC potanje je anali-zirao dr. Radovan Pavić, profesor geopolitike na zagrebačkom Fa-kultetu političkih nauka. /Vidi i točku 20/

On prvo upozorava na opću činjenicu da je područje Jugo-slavije sjecište tri ili četiri vojno-operacijska koridora značajnau kontekstu općeg sukoba između istoka i zapada. Locirati u takoosjetljivom području NC vrlo je rizično. Ovo osobito vrijedi za lo-kacije u blizini Zagreba /ne samo Prevlaka nego i Krško/, ali i zaone na Dunavu ili u srednjem i nižem toku Save. Lokacija na otokuVir pored Zadra ima u tom smislu znatne prednosti, ali i mane: even-tualnu havariju bilo bi znatno teže sanirati, a ona može dovestii do ekocida, totalnog uništenja životne sredine tog dijela Jadrana,što bi bio i veliki gospodarski gubitak. Lokacije, blizu gra»icepogodne su jedino ako se obrana zasniva na striktnoj obrani samegranice.

NC su zahvalan cilj za napad bombardiranjem ili raketama:efekt može "biti veći nego pri upotrebi atomske bombe, a napadačuvijek može tvrditi da je razaranje zaštitne zgrade bilo slučajnoi time neutralizirati proteste svjetske javnosti.

Pored svake NO /pa tako i NEK/ nalazi se privremeno od-lagalište za istrošeno gorivo, koje se tu može skupljati i dva desei, Ijeć.a, prije nego što bude poslato na preradu ili konačno uskla- •dištenje. Čak i mala bomba bi sve to raznijela po okolini.

IX PITANJE SVJETONAZORA

40. KONTROLIRANA PRIMJENA NUKLEARNE ENERGIJE VELIKI JE

TRIJUMF ZNANOSTI l'TEHNIKE, A TIME I LJUDSKOG DUHA

UOPĆE. ODREĆI SE NJE ZNAČI ODREĆI SE NAPRETKA.

41. NAPREDAK DONOSI BROJNE BLAGODATI PA MORAMO PRIHVA-

TITI I RIZIK.

42. RAST JE NUŽAN. MORAMO PROIZVODITI SVE VIŠE I VIŠE

DA BISMO OLAKŠALI I ULJEPŠALI ŽIVOT, A PRVI USLC7

ZA TO; JE: STALNI RAST PROIZVODNJE ENERGIJE,

Vratili smo se opet na početak /vidi prvo poglavlje itočku 3l/: na pitanje temeljnih vrijednosti. Iskazi d vrijednosti-ma nisu ni istiniti ni lažni, ali o njima je ipak moguća diskusijamoguće je iskušavati ih na činjenice, moguće je povezivati ih saiskazima o stvarnosti. To smo pokušali učiniti u ovom spisu, frag-mentarno i samo preliminarno*

v • ' ' • - • ' . . :• '.'."'.' ' , . "

^ ... Žestina sukoba oko naizgled sasvim tehničkog pitanja upetrebe jednog specifičnog izvora energije ukazuje da se sav njegovsmisao ne može iscrpsti energetskim, ekološkim, sociološkim i dru-

gim specifičnim analizama i tokovima argumentacije. Problem je u

temelju politički, i to ne samo u suvremenom, nego i u dubljem, an-tičkom smislu pojma politike;; odnosi se na izbor, ključnih vrijed-nosti: koje utemeljuju polia, zajednicu - danas već čovječanstvo kaojedinstveni polis - pa prema tome čine i suštinu svakog pojedincakao čovjeka udpće. iZato se ;bez rfilozofije tu više ne može prodri-jeti,,; . ..- ...., • -,-.,. , . , . . . . , .

r- . Upotreba ili odustajanje od nuklearne energije, kao štoje več rečeno /točka 2/, samo je čvorna točka u kojoj se sukob dva-ju temeljnih svjetonazora - jednog koji vlada već nekoliko stoljeća,i koji se i sam pri tome burno i proturječno razvijao, i drugo kojise počeo rađati u isto doba ali je ostao marginalan i tek danas jena putu ka punoj svijesti o sebi - zaoštrava dotle da kompromisviše nije moguć,

, Nema svrhe ovdje dublje ulaziti u razradu tih problema -to će biti zadatak posebnih razmatranja, lišenih ovakve specifič-ne forme« Zato ovdje dodajemo samo još jednu specifičnu

'- "•:--. Jedno od temeljnih obilježja vladajućeg svjetskog poret-ka i svjetonazora jest: neophodnost stalnog /materijalnog, kvanti-tativnog/ rasta. Ako se ne proizvodi stalno sve više i više materi-jalnih dobara, društvo je u krizi - ovo vrijedi kako za kapitali-zam tako i za današnje socijalizme; pa iako smo danas već usred/započetog tek, ali zahuktalog/ procesa mijene, vladajuća ideolo-gija jugoslavenskih energeticara još se- čvrsto temelji na toj dogmi.Oni .uporno mjere stupanj društvenog razvoja samom potrošnjom ener-gije po ; stanovniku, ne .vodeći računa o načinu, svrsishodnos ti iefikasnosti .upotrebe te energije. Povećanje potrošnje energije oniuporno nazivaju "razvojem", iako je danas ono objektivno nazadova-nje - proizvesti isto uz manji utrošak za njih je, li najboljem slu-

samo nužno zlo, priprema za novi rast.

Ali kuda nas vodi stalni, .eksponencijalni rast? Jedno-stavni račun pokazuje: ako bi potrošnja energije u Jugoslaviji ras-la po stopi od 5 posto godišnje, ona bi oko godine 20800 postalajednaka današnjoj ukupnoj svjetskoj proizvodnji, /vidi i točku 29/

Najmoćniji izvor energije koji nam je danas poznat /izu-zimajući neke spekulacije vezane uz fiziku vakuuma/ jeste anihila-cija - potpuna pretvorba materice u,energijUi Pretpostavimo-idapotpuno ovladamo tim procesom i-da zahvaljujući tome potrošnja ener-gije raste po neprekidnoj godišnjoj stopi od pet posto. Za koliko

••..!: bi>. godina cjelokupna masa Sunčevog sistema bila utrošena?

Odgovor je zaprepašćujući: samo 1200 /tisuću dvjesto/ go-dina! čak i ako bi godišnji tempo- rasta bio samo jedan posto, tobi trajalo samo oko 5800 godina!

Apsurdnost ovih rezultata pokazuje da u bliskoj buduć-nosti osiguravati stalni rast više 'neće biti moguće. Prije ili kas-nije, planiranim zaustavljanjem ili katastrofom, trend će se preo-krenuti. Pitanje je sada: uzevši sve okolnosti u obzir, koliki naj-viši nivo možemo postići?

Svaka upotreba energije izaziva "toplinsko zagađenje":energija se, na kraju svih procesa pretvorbi, raspršuje u okolinupovisujući temperaturu. Ostajući na Zemlji, ako bismo bilo kojimputem proizveli količinu energije jednaku onoj koju Zemlja u istomerazdoblju dobiva od Sunca, srednja temperatura Zemlje premašilabi 100 C. Procjenjuje se da, želimo li izbjeći globalne klimatskeporemećaje, ne smijemo premašiti 1/1.000 ove količine, što dajesnagu od približno jednog vata po kvadratnom metru, ili, za povr-šinu Jugoslavije, ukupnu godišnju proizvodnju od oko 2000 milijardikVhv Današnja je proizvodnja oko 1/4 te granice, a autori SDREJpredvidjeli su da ona bude dosegnuta oko 2020. godine.

Veliki prijelaz desit će se, dakle, još za života'većinenas. Moramo uložiti veliki napor da radikalno promijenimo svoj na-čin razmišljanja dok je još vrijeme - da prestanemo negirati očite'znake upozorenja i slijepo srljati naprijed utabanim putem, samozato jer je to najjednostavnije. Ne radi se tu više hi o kakvimapokaliptičkim vizijama, nego o činjenicama. Koncentrirati golemudruštvenu energiju na gradnju divovskih novih energetskih objakataštetno je već i samim time što odvlači pažnju sa osnovnih problema.

Jugoslavija je danas-u svemu "nešto između": između Is-toka i Zapada, između Sjevera i Juga, između razvijenih i nerazvi-

- 4-7 f

jenih, između nezavisnosti i sputanosti, između kapitalizma i ko-munizma. Da bismo u tom vrijućem svijetu osigurali sebi nešto višeod pukog preživljavanja, potrebni su nam snalažljivost, razumnost,lukavost, jasnoća vizije - potrebno je da .'..društvo bude utemeljenoi u svim svojim segmentima prožeto principima kreacije, a ne prin-cipom kontrole; principom spontanosti, a ne principom "mobilizacije";principom inovacije, a ne imitacije«, Ove dihotomije naznačuju pros-tor osnovne unutrašnje proturječnosti i osnovnog političkog sukobau Jugoslaviji danas. Sukob oko nuklearne energetike samo je jedan,ali važan, segment te fronte, /Vidi točke 10, 31, 35-37/

SAVEZ SOCIJALISTIČKE,OMLADINEJUGOSLAVIJE

OPĆINSKA KONFERENCIJA SSOH TRNJEZagreb, Kruge 48

"SVARUN"'- RADNA GRUPA ZA EKOLOŠKEl KCCROVNE INICIJATIVE ' " ' • "' *

Otvoreno ismo "

Poštovani drugovi,•-..;: Bili smo veoma iznenađeni saznavši, iz malog članka u

"Vjesniku" /28. siječnja/, da "Elektro Slavonija" nije -odustala odgradnje nuklearne elektrane na području ade Tanja na Dunavu". Sobzirom da su se narod i organi narodne vlasti u Osijeku, SR Hrvat-skoj i čitavoj Jugoslaviji već vrlo nedvosmisleno izjasnili protivdaljeg razvoja nuklearne energetike, nameće nam se niz pitanja.

1. Sto., znači izraz 'Elektroslaveni ja ne odustaje "r kadaje jasno da tu, gradnju ona ne bi mogla financirati *Lz vlastitihsredstava, čak- i. ako cijene- struje -nastave do apsurda rasti" Načiji novac računate?

2. Da li ste zaista. spremni započeti gradnju usprkosžestokim protestima stanovništva okolnih sela* k«.o; i samog Osijeka?

J. Skupština općine Osijek donijela je svojedobno odlukuda ne^želi nikakva nuklearna postrojenja na svojoj teritoriji."Skupština je organ društvenog samoupravljanja i najviši organ vlas-ti u okviru prava i dužnosti društveno-političke zmjednice"". /UstavSFRJ, član 132; Ustav SRH, član 200/ "Općina, u skladu sa zakonom,utvrđuje i provodi politiku uređenja prostora, određuje njihovu na-mjenu i način korištenja". /Ustav SRH, član 171;*usp; također član169 i Ustav SFRJ, član li?/.

Na osnovu čega smatrate da imate pravo ovu odluku zao-bići? , •; , . V .

4. Naročito nas je iznenadila. informacija da je "zatra-ženo od^ nadležnih organa u Republici da izdaju dozvolu i odredeuvjete za .uređenje prostora još u toku ove gofine". Najviši doku-ment u Republici, kojim se "određuju uvjeti za uređenje prostora",jest Prostorni plan SS Hrvatske, kojim se rezervira prostor za od-ređene namjene do 2015. godine. Na sjednici Vijeća općina Sabtfr'al?, prosinca prošle godine, odlučeno je dai se rezervacije prostoraza nuklearne centrale i skladišta nuklearnog otpada brišu iz nacrtaplana, kao što se zahtijevalo u nekoliko stotina primjedbi stiglihtokom javne rasprave.

Koji su to "nadležni organi u republici" nadležni dadonose odluke suprotne odlukama Sabora /tj. Republičke skupštine -vidi točku 3/?

5. Djelomičan odgovor na prethodna pitanja daje stavVladimira Soiaić a, direktora Elektro Slavonije, da "sada sve ovisi o

' tome kakav će se .stav o gradnji novih nukl«arki zauzeti na razini' federacije". Međutim, čak i ako Save zna »skupština donese odluku oi realizaciji nuklearnog programa u Jugoslaviji, ona ni.ie nadležna, dai utvrđuje njihove lokacije; o tome odlučujn Republičke, Pokrajinskei i Općinske skupštine.! 6. Kada je već riječ o "raz'ini federacije", moramo spo-1 menuti da prema odlukama Predsjedništva CK SKJ od 13. svibnja iJ Predsjedništa SFRJ od 11. lipnja prošle godine, odluke o izgradnjij nuklearnih elektrana u zemlji ne mogu se donositi dok se ne donese

- .2 -

zajednički plan razvoja elektroprivrede koji, prije svega;, trebavoditi računa o do»aćiw izvorima energije. Koliko znamo, taj planjoš nije donesen.

Spominjanje zajedništva i domaćih izvora navodi nas dapostavimo još„neka dodatna pitanja:

?.. Sto je ElektroSlavonija, u sastavu.„£SOH-a, učinila dosada na tome da se konačno domese međurepublički dogovor i počnugraditi hidroelektrane na Drini, koja može dati električne energijekoliko i dvije ili tri nuklearne centrale, a o čemu se bezuspješnipregovori vodg već nekih 25 godina?

8. Sto je ElektroSlavonija do sada učinila da supstitui-ra proizvodnju vi?lo skupe električhe energije iz termoelektrana namazut? ;

9. Da li je Elektroslavonija do sada nešto učinila dapotpomogne iskop ugljena u Jugoslaviji, koji u 1986. godini bilježimanjak od 17 milijuna tona U: odnosu na planirani u Energetskom sepa-ratu Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije /dokument na kojise .inače svi zastupnici nuklearne energije rado pozivaju/, što bibilo dovoljno za proizvodnju oko 13 milijardi kWh električne energi-je? ,;. ......... . . , . . . ,...

10. Da li je ElektroSlavonija do sada nešto učinila dapotakne korištenje biomase za proizvodnju energije, za što, premaspomenutom Energetskom separatu, postoje odlični uvjeti /a osobito,naravno, u poljoprivredno*! kraju kakav je Slavonija/?

U raspravama o daljem razvoju energetike i posebno elek-troenergetike u Jugoslaviji, uzevši u obzir sadašnja nepovoljna ,privredna kretanja /brzi porast potrošnje energije nije praćen pred-viđenim porastoa narodnog dohotka i životnog standarda/, potpunooprečna kretanjima u svijetu /potrošnja energije opada'ili stagnirane samo u visokorazvijenim industrijskim zemljama, nego i u većinizemalja približno našeg nivoa razvijenosti, uz porast narodnog dohot-ka/ i rastuće ekološke probleme, saatramo neophodnim napustiti me-galomanske planove po obrascu "stići i prestići Ameriku" /po kojimabismo npr. 2020. godine imali četrdesetak nuklearnih elektrana itrošili po stanovniku oko 5®% više.električne energije nego što da-nas troše'SAD, odnosno dva puta više nego SR Njemačka/. Predviđenepotrebe treba znatno smanjiti, a sve snage usmjeriti na štednju,racionalizaciju i prestruktuiranje privrede.rU tom slučaju, domaćiće nam izvori biti posve dovoljni, i neće biti potre.be za gradnjomnuklearnih centrala.

;U Zagrebu, 29. siječnja 1987.

/Ovo pismo poslatp je "Elektroslavoniji", "Tahjugu"i nizu sredsta-va javnog informiranja, ali »ije bilo nikakve reakcije, niti je -koliko znamo - objavljivano. .Nema;ni novih vijesti./

ENERGIJA - ŠTO ZAHTIJEVAMO?

1. DONOŠENJE ZAKONA O MORATORIJU NA IZGRADNJU OBJEKATANUKLEARNE'ENERGETIKE U JUGOSLMEUI DO 2010. GODINE.

OBRAZIgŽENJE; Zakonska osnova ovog zahtjeva je član49, stav 2 Ustava SF.RJ. Zakon treba proglasiti Skupština Jugosla-vije, uz prethodno provođenje referenduma, ili bez njega.

Tri su osnovna razloga za donošenje ovog akta:a/ Izuzetno teška ekonomska situacija Jugoslavije čini

ulaženje u ovako krupnu, dugoročnu i nesigurnu investiciju krajnjeneracionalnim.

b/ Očito je da u jugoslavenskoj privredi i .u kućanstvimadanas postoje ogromne mogućnosti štednje energije, uz osiguranjeprivrednog rasta. S druge strane, raspolažemo s još znatnim neis-korištenim rezervama hidroenergije, eksploataciju ugljena mogućeje višestruko povećati /to se svakako planira/, a neki alternativniizvori obećavaju dosta. Nesumnjivo je da na taj način .možemo zado-voljiti sve svoje potrebe za energijom barem slijedećih 25 godina,a tada će perspektiva već biti jasnija i ekonomska situacija /nada-mo se/ bolja.

c/ Usprkos jasno izraženom raspoloženju velike većinenaroda u cijeloj SFRJ protiv izgradnje nuklearnih elektrana, a to-kođer i mnogih organa DPZ, DPO i drugih, te odluci PredsjedništvaSFRJ koja odluku o gradnji nuklearnih elektrana uvjetuje prethod-nim dogovorom o potpunom korištenju vlastitih prirodnih resursa iprogramu štednje svih vrsta energije, očito je da zastupnici grad-nje nuklearnih elektrana posjeduju znatnu nelegitimnu društvenu iekonomsku moć i da nastoj'e narod i organe vlasti dovesti pred svr-šen čin. Stoga je nužna zakonska zaštita općih interesa.

2. ODBACIVANJE POSTOJEĆE I DONOŠENJE NOVE STRATEGIJEDUGOROČNOG RAZVOJA ENERGETIKE JUGOSLAVIJE.

OBRAZLOŽENJE: Postojeća Strategija, izrađena početkom1983« kao separat Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije,danas je, očigledno, beznadežno zastarjela. Predviđanja o ogromnomporastu potreba za energijom do 2020. godine pokazala su se potpu-no promašenim. Potpuno zanemarene mogućnosti štednje i racionali-zacije pokazale su se presudnim za svjetska kretanja. Zaštiti pri-rode i Čovjekove okoline nije bila posvećena gotovo.nikakva pažnja.

Težište nove Strategije mora biti:a/ štednja /npr. znatno poboljšanje toplinske izolacije

kuće, uz korištenje sunčeve energije za grijanje prostorija i vode/b/ racionalizacija potrošnje u privredi /između 1979« i

1984. potrošnja električne energije u privredi porasla je za 39%?a fizički obujam proizvodnje SAMO I6%/

c/ prestrukturiranje privrede /u pravcu energetski efi-kasnijih grana/

d/ upotreba obnovljivih izvora /hidroelektrana te alter-nativnih izvora: biomase, sunčeve energije .../

e/ zaštita prirode i čovjekovog okoliša /npr. obaveznougrađivanje pogona za odsumporavanje u termoelektranama/.

Plan razvoja energetike Jugoslavije, usvojen sredinomsvibnja 198?. i dalje se oslanja na ove proračune i predviđa eksten-zivan razvoj. Doneseni Program'štednje energije formalan je, općeniti nekonkretan.

3. HITNO POSTIZANJE DOGOVORA I POČETAK GRADNJE HIDRO-ELEKTRANE NA DRINI.

OBRAZLOŽENJE: Danas neiskorišteni potencijal Drine iznosi

• - _ 2 - ,:,

oko 9 milijardi kVh godišnje. Osim toga, ekološki su problemi mi-nimalni - dapače, formiranje akumulacionog jezera imalo bi i pozi- :tivne učinke. Zato je potpuno nedopustivo da se zbog nekih parci-jalnih interesa već više od dvadeset godina ne. može postići sporazum.Potpuno nesumnjivo, time se nanosi ogromna štete Jugoslaviji ucjelini i svakoj njenoj, republici i pokrajini posebno. £o se višene može tolerirati. Situacija je zrela za neku vrstu "vanređnih mjera"

4.. TRAJNO RJEŠAVANJE POLOŽAJA UGLJENOKOPA :.~

OBRAZLOŽENJE:Zbog nedefiniranih odnosa i stalnog manjkanovca, godišnji'iskop ugljena je stalno manji od planiranog, usprkos

,r.. strateškim. opredjeljenjima. Osim toga, uvjeti rada rudara su vrlo•;i: loši :a briga za zaštitu čovjekovog okoliša gotovo nikakva. Štrajk •• !: i u Labinu to je dramatično pokazao. Potrebno je uspostaviti stabilne

i' odnose, osobito između rudnika i elektroprivrede. .1 '• .- '-''S. HITNO OBEZBJEKENJE POTPUNO NEZAVISNI^'STRUČNIH EKIPl .! ZA KONTROLU RADA NE KRŠKO, SA STABILNIM I OD NEK I ELEKTROPRIVREDE1 NEZAVISNIH IZVORIMA. FINANCIRANJA. . -.".'"•

OBRAZLOŽENJE: Svi svjetski stručnjaci za sigurnost ,nuklearnih elektrana ističu da. je postojanje ovakvih ekipa od bit-nog značaja za., siguran rad« Današnji odnosi kod nas nikako ne za-dovoljavaju.

6. HITNO ZADOVOLJAVANJE SVIH OSTALIH UVJETA KOJE JE NEKTREBALA ISPUNITI ZA DOBIJANJE DOZVOLE ZA STALNI RAD, A KOJI NI DODANAS NISU ISPUNJENI - REDOVNO OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI O SVEMUPODUZETOM. v- ' '.

; OBRAZLOŽENJE; nepotrebno. : -'"'-• ••••'•;' "7. ISPITIVANJE FINANCIJSKIH UVJETA RADA NEK OD .STRANE

POTPUNO NEZAVISNE STRUČNE EKIPE, DA BI SE UTVRDILA STVARNA CIJENA ;KOŠTANJA ELEKTRIČNE ENERGIJE KOJU ONA PROIZVODI. DALJE PRAĆENJE SVIHPROMJENA, TE ZATVARANJE NEE U SLUČAJU DA SE POKAŽE NERENTABILNOM/OSOBITO ZBOG UČESTALIH KVAROVA NA PAROGENERATORIMA/V

OBRA ZLO ŽENJE: podaci o ovome, koji se pojavljuju u jav-nosti, različiti su i nepouzdani. Sa efikasnijom upotrebom elek-trične energije i izgradnjom novih hidroelektrana "Vjerojatno će sepojaviti višak, kapaciteta.

8. ZATVARANJE RUDNIKA URANA ŽIROVSKI VRH DO 1991. GODINE.: OBRAZLOŽENJE: zalihe urana.su male i njihova Eksploa-

tacija je vrlo skupa. Postoje brojne indicije da rudnik teško za-gađuje okolinu na razne načine.

9. DEFINITIVNO ODUSTAJANJE OD GRADNJE NE PREVLAKA POREDZAGREBA. ; „: /

. OBRAZLOŽENJE: novija istraživanja pokazuju da zbogtrusnosti, podzemnih voda, opasnosti od poplava i drugih nepogodno-sti, te geostrateške osjetljivosti i blizine velegrada ova loka-•• •čija je izuzetno nepovoljna za gradnju nuklearne centrale. Stoga jetreba isključiti, čak i ako se NE u Jugoslaviji ipak budu gradile. .

10. UKLJJJČIVANJE STALNOG PRAĆENJA POJAVA RAKA I LEUKEMIJE,KAO I GENETSKIH OŠTEĆENJA KOD LJUDI, STOKE I BILJAKA:U:OKOLINI NE 'KRŠKO I RUDNIKA URANA ŽIROVSKI VRH U REDOVNI MONITORING NJIHOVOGUTJECAJA NA.OKOLINU.v ' -

: OBRAZLOŽENJE; brojna istraživanja u okolici nuklearnihobjekata širom svijeta /Engleska, SAD, Italija, Japan „../ ukazujuda su ove pojave, izazvane radioaktivnošću, znatno učestalije 'negošto bi se moglo zaključiti na osnovu rutinskih mjerenja radijacijeu zraku. Prenose se glasine, možda pretjerane, da se ovo i kod nasdešava. Treba utvrditi točno stanje. Dakako, ovo praćenje trebajuvršiti nezavisne stručne ekipe0

Radna grupa za ekološke, mirovne,feminističke i duhovne inicijativeSveučilišne konferencije SSO Zagreb

DODACI UZ DRUGO IZDANJE

Uz točku J? ;

"Ustavni sud SFR J* smatra da-ustavna prepreka ne postoji.Izgleda da su nesuglasice izazvane ne j;asnoc om u Ustavu: da li je-.SFRJ društveno-politička zajednica, ili su to samo republike i po-krajine? Jedna od brojnih bizarnih ne jasnoća u tom temeljnom doku-mentu v koji kao da je pravljen lopatom ,. a, n,eK perpm i mozgom.

Nakon opsežne javne rasprave, Skupština SR. Slovenijeproglasila je moratorij na gradnju NC u Sloveniji do 2000. godine,uključivši i ulaganja u gradnju u drugim republikama. Time je anu-liran ugovor SR Slovenije sa SR Hrvatskom o zajedničkoj gradnjijoš jedne NC /nakon NEK/ još iz. 1970. godine.

Na inicijativu Skupštine SR Slovenije i Savezne konfe-rencije SSOJ, prijedlog za donošenje Zakona o moratoriju ušao ;, jeu redovnu proceduru u Skupštini SFRJ. Konačna odluka bit će done-sena do kraja ove godine /1987/. , :

/vidi i točku 7 i dodatak uz nju!/

Uz točku 6; v

Sva ispitivanja javnog mnijenja u posljednjih godinu ipol dana pokazuju da je 75 do 80% građana SFRJ odlučno protiv, grad-nje NC, a samo oko pet posto za. U Sloveniji i Vojvodini, SSO in-zistira da se odluka o gradnji može donijeti samo referendumom,čak i nakon isteka roka moratorija.

Uz točku 7:

Događaji tokom listopada, o. g. u SR., Hrvatskoj potvrdilisu točnost ovih ocjena. U kratkoj , intenzivnoj i vrlo agresivnojreklamnoj kampanji nuklearci su izašli u javnost.

Između svibnja i kolovoza stav da izgradnja NC u Jugosla-viji nije potrebna do 2000. godine prihvatili su SIV, Predsjedniš-tvo SFRJ i Predsjedništvo CK SKJ. .-•..--

Hrvatski nuklearci bespoštedno su napali ovaj stav, aosnovni argument je da u Hrvatskoj nije osigurana dostupnost izvo-rima /hidropotencijali i ležišta ugljena/ u drugim republikama.

- 2 -

U tome su dobili bezrezervnu podršku Predsjedništva SEB i Izvr-šnog -vijeća Sabora SEH. Ove republike /Bosna i Hercegovina i Srbija,

O ' ' ;' -

osobito .AP Ko sovo/ -optužene su za postavljanje "ucjenjivačkihuslova", a da .javnosti nisu saopćeni nikakvi detalji o tome nitijoj je omogućeno da sasluša i drugu stranu. Uz gradnjuNC, kaojedina alternativa.nudi se gradnja TE na uvozni ugljen, što je bi-zarna ideja. Mogućnosti racionalizacije potrošnje energije upornose potcjenjuju. /vidi točku 32/ •

Problem uistinu postoji /vidi točku 27!/<, ali ono štonam se nudi je definitivno pristajanje na činjenicu da je problemnerješiv u postojećem društveno-ekonomskom sistemu, koji nas jeveć doveo na rub ponora. Uspostavljanjem suvremene tržišno-planskeprivrede, koja podrazumijeva jedinstvenost elektroenergetskog sis-tema zemlje, problem u koji su se zaglibile riesložne članice kar-.tela JUGEL /vidi točku 28/ riješit će se *rsam;od sebe11« Ukolikose to ne učini, onda je sve svejedno: ekonomski kolaps ne može seizbjeći, /vidi i dodatak uz točku 35/

Uz točku 8; - '•'

Treba nešto reći o komparaciji štetnog djelovanja NC sadjelovanjem TE na ugljen.ili.naftu.

V

. Cesto:se iznose tvrdnje da su NC ekološki povoljnije,jer znatno manje utiču na okolinu, čak i kada; se uračunaju moguć-nosti velike nesreće.

TE zagađuje zrak sumpornim dioksidom, dušikovim oksidom,čvrstim česticama itd. Ekološke su štete uistinu velike i daleko-sežne - kisele kiše prijete uništiti sve šume u Evropi, Ovome seproblemu prišlo ozbiljnije tek prije desetak godina. Razrađeni sudovoljno efikasni filtri, koji mogu zadržati oko 95% nečistoća, acijenu pogona povišuju za 20 do 30%; osim toga dobiveni sumpormože se iskoristiti. Oni s'e obavezno ugrađuju u sve nove TE, a i uneke ranije sagrađene. Evropske zemlje sklopile su sporazum pokojem se obavezuju da. u toku od deset godina smanje emisiju sumpor-nog dioksida za 30%. Zato su usporedbe sa NC, koje uzimaju u obzir,sadašnje stanje, nekorektne.

. 3 -

Razvijaju se i nove tehnike, kao,,, g t o je spaljivanje ug-V,," . _ . • > ' . . : j, ' . . •..'.'• '••"• / ::'• : . ' . _ • . ' - • • • ' • ;

Ijena u fluidrzirsnom sILoju, kojima se znatno .smanjuje .zagađiva-nje i povećava efikasnost izgaranja. ' •

.Postoje i drugi problemi, ali oni su, ipak.; dovoljnopoznati i štetne se uticaje može kontrolirati i držati u određenimgranicama. Naravno, uvjet je za to da i sam iskop ugljena i proiz =-vodnju TE ne pređu neke granice koje okolina može podnijeti, /viditočku 41!/

Uz točku 15: ..,.,. . ,

-.- - ; • • Treba spomenuti,da se, nevjerojatno uporno, ;č$kj:i u •..izjavama kompetentnih stručnjaka,!povlači tvrdnja da Cernobiljski:reaktor nije imao zaštitnu kupolu /kontejment/. Tvrdnja se poja-'vila u -zapadnim sredstvima informiranja .odmah nakon nesreće, a ba-zira se na činjenici da ranije sagrađeni reaktori tog tipa /RBMK/u blizini ;Eenjingrada uistinu.:nemaju'kontejment. Ali černobiljskaNC sagrađena:je kasnije, i imala je dovoljno.snažnu zaštitnu zgra-du, kadru da izdrži pritiske iste kao i američke; to je nedvosmis-leno potvrđeno u izvještaju američke Komisije za nuklearnu regula-tivu /NRC/ već dva tjedna nakon nesreće. . *

•-.:.-.•--. c;-. Gore navedena procjena ukupne štete je previše konzerva-tivna; danas se apo iinjer:šuma od pedeset milijardi dolara; tolikoiznosi ukupni godišnji društveni proizvod SPRJ. .

- Uz;točku 17: •/. . v ;:

Istraživanje o ovoj temi, koje su zajednički poduzelezemlje Evropske ekonomske zajednice a trajalo je pet godina, uka-zuje na vrlo složene i dugoročne tehnološke i sigurnosne probleme.'1

Čitav postupak dekomisije trajat će između deset i sto godina - ^ i!

dakakoj u slučaju "brzog" rada znatno su veći troškovi i tehnološkiproblemi /upotreba snažnih robotiziranih strojeva s daljiiiskimupravljanjem itd./.

Uz točku 33:

; Fr.ancuska elektroprivreda,; slavna po monumentalnom nukle-arnom programu /61 NR u radu Ili u gradnji/ danas je jedan od naj-većih svjetskih dužnika. Već danas ima yelike viškove kapaciteta,jer potrošnja struje raste znatno sporije nego što se očekivalo.Struju pokušava prodati svito susjednim zemljama, uz vrlo niske ci-jene koje mnogi smatraju dampinšklm,

; Uz točku 33:

! "Nacrt Programa razvoja energetike SFRJ do 2000. godine,s vizijom do 2020", o kojem je javna rasprava upravo u toku, uo-

. i čava ove činjenice. Zbog dramatičnog smanjenja sredstava za inves-; ticije u odnosu na sedamdesete godine, planove gradnje novih ener-1 getskih objekata nužno je također drastično smanjiti-, planovi sa-! mih energetičara bili su tako megalomanski, da bi potrebne inves-i ' . 1 ; . . . " " " ' ' " " • . ' - • . ' " - . • ' L :' • ' "•

j ticije .progutale više novca nego što će ih ukupno stajati na ras-polaganju za sve investicije u industriji! Preko ove ključne činje-nice hrvatski nuklearcit u svojim žestokim kritikama /vidi dodatakuz točku ?/ šutke prelaze i "prave se ludi"; to pokazuje kako ne-ograničena "volja za moć" /vidi točku 28/ može potpuno izopačitismisao za realnost.

Jedini način da se postigne privredni rast jest usmjera-vanje jednog dijela preostalih investicionih sredstava u opsežnemjere štednje i racionalizacije potrošnje. Uz spomenuti "Nacrt

'• Programa razvoja ...", SIV je ponudio i "Program mjera za racional-nu upotrebu, supstituciju i štednju energije". On će, međutim,ostati mrtvo slovo na papiru ako se ne ispuni bitni preduvjet sva-

j i ; kog racionalnog poslovanja - direktna materijalna stimulacija, uzi tržišnu konkurenciju i preuzimanje Odgovarajućeg rizika, praćena

promišljenim mjerama ekonomske politike. 'Tek- tada otvorit će semogućnost dugoročnog upravljanja društvenim razvojem i postepenapreobrazba u pravcu istinskog socijalizma /vidi točke 36 i 37* tepoglavlje

'; l

: !