INDUSTRIJALIZIRANA OKRUTNOST: INDUSTRIJSKI UZGOJ ŽIVOTINJAKonkurencija u proizvodnji jeftinog mesa, jaja i mliječnih proizvoda dovela je do toga da stočari tretiraju životinje kao stvari i tržišna dobra. Svjetski trend je zamjena malih, obiteljskih farmi „industrijskim far­mama“ – velikim skladištima, u kojima su životinje zarobljene u pretrpanim kavezima i skučenim boksovima.

„Američko društvo je izrazito naivno pri poimanju stočarske proizvodnje.“

„Da javnost zna više o načinima kojima se u stočarskoj proizvodnji krše prava životinja, prosvjedi bi bili mnogo glasniji.“

Dr. sc. Bernard E. RollinFarm Animal Welfare, Iowa State University Press, 2003. g. Kokoši u prenatrpanim kavezima pate od teškog gubitka perja.

2

PRETVORBA ŽIVOTINJA U HRANUMnogi ljudi vjeruju da se sa životinjama uzgajanima za hranu zasigurno dobro postupa jer bolesne i mrtve životinje stočarska industrija ne može prodati. To nije istina.

Dr. sc. Bernard Rollin tvrdi da je „ekonomski učinkovitije staviti veći broj pilića u svaki kavez, time se ostvaruje manja produktiv­nost po piliću, ali veća produktivnost po kavezu…svaka životinja može više ‘proizvesti’, primjerice povećati svoju tjelesnu težinu, djelomice i zato što je nepokretna te pati zbog nemogućnosti kretanja… Pilići su jeftini, kavezi su skupi.“ 1

U članku objavljenom u studenom 1993. g., u specijaliziranom časopisu National Hog Farmer(Uzgajivač svinja) preporučuje se da se smje­štajni prostor po svinji smanji s 2,5 na 2 čet­vorna metra jer se „natrpavanje svinja isplati“.

Ptice  Gotovo sve ptice u SAD­u koje su uzga­jane za prehranu ljudi, uzgajaju se industrijski. 2 Unutar gusto napučenih zgrada akumuliraju se ogromne količine otpadnih tvari. Visoke razine amonijaka redovito pticama uzrokuju bolne opekline na koži, očima i u dišnom sustavu. 3

Da bi smanjili gubitke zbog međusobnog kljucanja, farmeri kokošima, purama i patkama režu kljunove – od jedne trećine do polovine. 4 Ptice trpe teške bolove tjednima. 5 Neke poslije tog zahvata ne mogu jesti pa umru od gladi. 1

Kokoši uzgajane za nešenje jaja   Natrpane u žičanim kavezima (industrijski prosjek je manje od 30 cm2 po jednoj kokoši), 6 kokoši mogu postati nepokretne te umrijeti od gušenja ili dehidracije. Ponekad se među živim kokošima u kavezu mogu naći i raspadajući leševi.

Do trenutka kad budu poslane na klanje zbog niske proizvodnje jaja, njihovi kosturi su toliko krhki da mnogima budu slomljene kosti tijekom utovara, prijevoza i prije klanja. 7

„U modernom stočarstvu, čim manje potrošač zna o tome što se događalo s mesom prije nego je došlo do njegovog tanjura, tim bolje.“

„Ako je to istina, nije li to etički problem?“

„Zar nevoljko govorimo javnosti o onome što se stvarno događa zato što baš i nismo ponosni na to i jer smo zabrinuti da bi ih ta saznanja mogla okrenuti vegetarijanstvu?“

Dr. sc. Peter CheekeProfesor agronomije na Oregon State University,

Contemporary Issues in Animal Agriculture,udžbenik iz 2004. g.

3Rezanje kljuna.

1 Bernard E. Rollin, dr. sc., Farm Animal Welfare, 2003. 2 Peter Cheeke, dr. sc., udžbenik Contemporary Issues in Animal

Agriculture, 2004. 3 Poultry Perspectives (MD Cooperative Extension), 2002.;4(1). 4 Agricultural Research (USDA ARS), ožujakka 2005.;53(3):4–7. 5 J Appl Anim Welf Sci, 2001.;4(3):207–21. 6 USDA APHIS VS, Referenca ize of 1999. Table Egg Layer

Management in the U.S., 1/00. 7 Poult Sci, 2004.;83:184–92.

U pogonu za brojlere.

Kokoši u baterijskim kavezima.

Svinje  U izdanju časopisa Hog Farm Management (Upravljanje farmom svinja) u studenom 1976., John Byrnes je savjetovao:

„Zaboravite da je svinja životinja. Tretirajte je kao stroj u tvornici.“

Današnji uzgajivači svinja napravili su upravo to. Kao što je Morley Safer ustvrdio u emisiji 60 Minutes: „Ovo (film Praščić Babe) je način na koji Amerikanci vole misliti o životu svinja. Pravi ‘praščići Babe’ u svojim kratkim životima nikad ne vide sunce, nemaju sijeno na kojem bi ležali ni blato u kojem bi se igrali. Krmače žive u tijesnim kavezima koji su tako uski da se ne mogu ni okrenuti. Žive na metalnim rešetkama i njihov izmet se ispire kroz rascjepe među rešetkama i skuplja u velike odvodne jame.“ 8

Krave za proizvodnju mlijeka  Od 1940. do 2008., prosječna proizvodnja mlijeka po kravi porasla je sa 2 na 10 tona godišnje; 9 neke krave proizvode čak i više od 30 tona. 10 Velika proizvodnja mlijeka dovodi do bolesti vimena, mastitisa i hromosti. 11

Neprofitabilno je držati krave živima kad se njihova proizvodnja mlijeka smanji. Obično ih se ubija u dobi 5–6 godina, 11 iako je njihov normalni životni vijek dulji od 20 godina.

Kravama namijenjenima za proizvodnju mlijeka rijetko je dopušteno dojiti svoje mlade. 11 Većina muških telića odmah završi u klaonici, dok se ostali uzgajaju za „specijalno dohranjenu teletinu“ – drže ih u individual­nim boksovima, vezane lancima dužine oko jedan metar, te tako provedu 18–20 tjedana do odlaska u klaonicu. 10

Telić uzgajan za teletinu.

„Gospođa DeBoer kaže da nikad nije ručno pomuzla kravu i to se nikad od nje nije ni očekivalo. U postrojenju njezine staje zaposlenici, većinom Latinoamerikanci, upravljaju strojevima.“

„Ona tvrdi: ‘To je samo tvornica. Ako krave ne proizvode mlijeko, pretvaramo ih u govedinu.’“

“Urban Sprawl Benefits Dairies in California” The New York Times, 22. listopad 1999. g.4

Krava sa nateklim vimenom na suvremenoj farmi mlijeka u Kaliforniji.

Krmače iskorištavane za rasplod provedu svoje živote u kavezima bez prostora da se okrenu.

Radnici životinjama daju elektrošokove što pridonosi pojavi „oborenih životinja“ – životinja prebolesnih ili preozlijeđenih da bi stajale. 12, 14 Takve životinje izvlače se s kamiona viličarima i utovarivačima. 12

Ribe  Prema klasifikaciji FAO­a, 80% svjet­skog ribljeg fonda potpuno je iskorišteno i iscrpljeno. 15 Stotine tisuća sisavaca, uključujući dupine, umiru u ribarskim mrežama svake godine. 16 Najbrže rastući sektor u proizvodnji hrane životinjskog podrijetla je uzgoj ribe u ribogojilištima. 15 Neodgovarajuća gustoća ribe u uzgoju uzrokuje lošu kvalitetu vode, stres, agresiju, ozljede, bolesti i smrtnost. 10

8 “ Pork Power,” 60 Minutes, 6/22/03. 9 USDA NASS, http://www.nass.usda.gov/QuickStats; preuzeto 5/20/09. 10 USDA, Animal Welfare Issues Compendium, 9/97. 11 Udžbenik Scientific Farm Animal Production, 8. izdanje, 2004. 12 USDA, Survey of Stunning & Handling, 1/7/97. 13 USDA FSIS Animal Disposition Reporting System, 2002. 14 “ Don’t Let Stress, Heat be a Downer for Pigs,” Pork (svibanjnja 2005.): 16–18. 15 Organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO),

The State of World Fisheries and Aquaculture 2008 (Rome, 2009.). 16 Conservation Biology, veljača 2006.;20(1):163–69.

„Vozio sam bika prošle godine – bio je to jedan od najvećih bikova koje sam ikad vidio. Stajao je u prednjem dijelu prikolice. Neumoljivo je, svim silama, pokušavao sići s prikolice. Vozači su ga podbadali palicama do besvijesti… Ali, njegove su ga stražnje noge i kukovi izdali. No, oni su ga i dalje nastavili podbadati. Trebalo im je oko 45 minuta da ga iz prednjeg dijela prikolice dovuku do silazne rampe…“

„Zatim su mu prednje noge vezali lancima i povukli ga. Bik je pao s te rampe i tresnuo na zemlju, da budem iskren, nisam siguran s koje točno visine… Rekao sam: ‘Zašto ga jednostavno ne ustrijelite? Što se to događa? Zar nemate nimalo etičnosti?’“

„Tada je jedan od njih rekao: ‘Ja ih nikad ne ustrijelim. Zašto bih ustrijelio kravu koja može sići s kamiona i na kojoj još ima dobrog mesa?’ Kad sam se počeo baviti ovim poslom, pričao sam s jednim drugim vozačem kamiona o oborenim životinjama. On mi je rekao: ‘Ne moraš se uzrujavati zbog toga. To se događa već mnogo godina. I događat će se i dalje, do kraja i tvojeg i mojeg života. Zato se nemoj uzbuđivati oko toga, to se događa. Malo će te smetati, kao što je i mene. Nemoj misliti o životinjama. Zamisli da ništa ne osjećaju, ili nešto slično.’“

Intervju s kanadskim vozačem kamiona stoke Iz A Cow at My Table, dokumentarni film iz 1998. g.

5

Prijevoz  Nagurane, životinje moraju sta­jati u svojim fekalijama, izložene ekstremnim temperaturama u otvorenim kamionima i smrzavati se prije dolaska na odredište. 12 Svake godine prosječno 200.000 svinja u američke klaonice stigne mrtvo, 13 a mnoge odtih smrti uzrokovane su nedostatkom ventila­cije u kamionima i visokim temperaturama. 14

Svinje ukrcane na transportni kamion u Oklahomi na putu u klaonicu u Mexico Cityju, udaljenom više od 30 sati vožnje.

Oborena krava ostavljena da umre u klaonici u Oklahomi, dok je njezin telić gleda.

„U modernoj klaonici u kojoj radi Ramon Moreno potrebno je 25 minuta da bi se živi vol pretvorio u odreske…“

„Životinje bi trebale već biti mrtve kad stignu do Morena. Ali često nisu.“

„‘One trepću. Glasaju se’, kaže Moreno. ‘Pomiču glave. Oči su im otvorene i gledaju uokolo.’“

„Moreno ih ipak reže. ‘Za loših dana’, kaže on, ‘deseci životinja dolaze do njega, očito živih i pri svijesti. Neke čak prežive do strojeva za rezanje repova, strojeva za paranje trbuha, strojeva za deranje kože.’“

„‘One umiru,’ kaže Moreno, ‘komad po komad.’“

“Modern Meat: A Brutal Harvest” The Washington Post, 10. travanj 2001. g.

KAD BI KLAONICE IMALE STAKLENE ZIDOVE…Ako prežive farmu i prijevoz, životinje – bez obzira dolaze li iz industrijskog uzgoja ili s obiteljskih farmi – završe u klaonicama.

Prema zakonu sisavci moraju biti omamljeni prije klanja (s izuzetkom košer i halal klanja). Uobičajene metode su:

◗ Omamljivanje pištoljem s povratnom opru­gom – na čelo životinje prisloni se „pištolj“ iz kojeg izlazi metalni šiljak koji se zabije u mozak životinje. Poprilično je teško pucati u životinju koja se otima, pa stoga šiljak često promaši cilj. 17

◗ Električno omamljivanje – struja uzrokuje veliki tonično­klonički napadaj; zatim se životinji prereže grkljan. Prema riječima savjetnice mesne industrije, dr. sc. Temple Grandin: „Nedovoljna jačina struje može dovesti do paraliziranja životinje, ali bez gubitka osjećaja boli.“ 17

6

Nedavne prikrivene istrage o klanju peradi

U siječnju 2007. g. istražitelj organizacije Mercy For Animals (Milost za životinje) zaposlio se u jednoj od najvećih američkih klaonica peradi da bi svjedočio uvjetima iz prve ruke:

Ptice sa slomljenim udovima, otvorenim ranama i velikim tumorima, okovane su i obješene na liniju za klanje; neke od ozlije­đenih ostavljene su na podu i satima su se mučile prije nego što su zaklane. Radnici bi udarali, bacali i osakaćivali žive ptice, čupali jaja iz ptičjih tijela i katkad ih bacali na druge radnike, otkidali glave pticama zarobljenim unutar transportnih kaveza.

2005. godine, na još većoj farmi istražitelj organizacije PETA svje­dočio je kako su stro­jevi za rezanje vratova unakazili mnoge ptice; radnici bi otkidali glave pticama koje bi stroj promašio.

Snimke i pojedinosti o ovim i drugim istragama u klaonicama pogledajte na VeganOutreach.org/video

Da bi se s peradi lakše rukovalo, obično ih se paralizira električnim omamljivanjem. Ipak, nije poznato gubi li perad takvim oblikom omamljivanja svijest; 1 električni šok može biti „intenzivno bolan doživljaj“. 19 Svake godine mnoštvo pilića, purana, pataka i gusaka dolazi živo u bazene s vrućom vodom, u kojima umiru od opeklina ili utapanja. 13, 20

7

„Svinje se, za razliku od krava, nakon oma­mljivanja ubacuju u bazene s vrućom vodom te se vrši postupak šurenja. Ako klanje nije dobro izvedeno, svinje u tim bazenima umiru od opeklina i utapanja. U klaonici svinja u Iowi, skrivenom kamerom snimljene su svinje koje su cvilile i bacakale se pri ubacivanju u vruću vodu.“ 18

„Po mojem mišljenju, kad bi većina gradskih mesojeda posjetila industrijski pogon za uzgoj pilića brojlera, da vide način na koji se pilići uzgajaju, da vide kako se ‘ubiru’ i zatim ‘obrađuju’ u pogonima za obradu pilećega mesa, ne bi bili impresionirani. Neki od njih, možda čak i većina, sigurno više nikad ne bi jeli pileće meso, a možda ni druge vrste mesa.“

Dr. sc. Peter CheekeContemporary Issues in Animal Agriculture, 2004. g.

17 Temple Grandin, “Animal Welfare and Humane Slaughter,” 11/04. 18 “ Modern Meat: A Brutal Harvest,” Washington Post, 4/10/01. 19 “ Humane Slaughter of Poultry: The Case Against the Use of Electrical

Stunning Devices,” J Ag & Env Ethics, 7/94. 20 USDA FSIS, Meat and Poultry Inspection Manual, dio 11.

Ova je svinja u klaonici kolabirala u vlastitu bljuvotinu.

To nije slika iz tvojeg djetinjstva  Lauren Ornelas, VivaUSA.org

Kad sam vidjela kakav je uistinu život svinja na današnjim farmama, bila sam tjelesno bolesna danima. I prije sam znala da žive na betonu i da su zatvorene u industrijskim farmama. Ali ipak, nisam bila spremna doživjeti njihovu stvarnost u toliko tijesnim prostorima i njihovu nepodnošljivu dosadu.

U odjelu s trudnim krmačama čula sam neprekidan zvuk udaraca. To su krmače uda­rale glavama u vrata svojih kaveza, kao da pokušavaju pobjeći. Nakon nekog vremena, neke od njih su odustale i legle, dok su ostale uporno ponavljale te besmislene pokrete.

Vidjela sam i obore u kojima se svinje tove za klanje – to su zapravo betonske ćelije, a u svakoj je desetak svinja. U jednoj takvoj ćeliji jedna svinja bila je bez uha, a druga je na trbuhu imala razderotinu veličine grejpa. Među njima bila je i jedna mrtva svinja koju su ostale neprekidno gurkale i lizale. Na tim mjestima smrad je nepodnošljiv.

Na velikim farmama koje sam posjetila u Sjevernoj Karolini, u stajama su se nalazile tisuće svinja. Mnoge od njih bile su mrtve ili su umi­rale, jedna je umrla pred mojim očima što sam i snimila. Mrtve svinje bile su ostavljene u prostori­jama među živima; neke svinje bile su ostavljene u prolazima – jedva žive, jer nisu mogle do hrane ni vode.

Priče SONE STRANE ZIDOVAAko pođete s druge strane zidova koje je industrija podigla kako bi sakrila istinu, uvidjet ćete da je stanje mnogo gore no što uopće možete zamisliti.

8

Leš ostavljen da trune u prolazu između kaveza sa živim svinjama.

Svinja s izraslinom na trbuhu.

„Zar mi, ljudi, koji imamo razum, koji možemo verbalno i pismeno raspravljati o apstraktnim idejama, koji možemo donositi etičke i moralne stavove kao rezultat znanja koje se prenosilo generacijama, zar mi imamo pravo uzimati živote drugih živih bića, poglavito kad nas na to ne prisiljavaju glad ni prehrambene potrebe, nego to činimo iz prosto obijesnog razloga, jer volimo okus mesa?“

„Zar mi ne bismo trebali znati bolje?“

Dr. sc. Peter CheekeContemporary Issues in Animal Agriculture, 2004. g.

Spašavanje Hope  izvor EggCruelty.com

Jednog hladnog jutra u prosincu 2002. prili­kom dokumentiranja uvjeta na jednoj farmi kokoši uzgajanih za nešenje jaja u Versaillesu, država Ohio, dvoje istražitelja organizacije Mercy For Animals otkrili su kokoš koja će kasnije biti nazvana Hope (Nada). Bila je bačena u kantu za smeće i ostavljena da umre, među trulećim lešinama bezbrojnih

drugih kokoši.

Hope je dobila drugu priliku za život kad su istražitelji posegnuli u hrđavu

kantu i izvu­kli njezino slabo tijelo

na sigurno. Nakon što je ostavljena da umre na farmi, Hope se sada potpuno opravila. Izvan okrutnog

kaveza, Hope danas uživa u sunčanju, trčanju kroz travu, valjanju u prašini, gniježđenju i druženju s ostalim spašenim kokošima koje žive s njom u utočištu za životinje.

Hope je jedna od 38 kokoši koje su istražitelji organizacije Mercy For

Animals spasili s peradarskih farmi od 2001. godine. Svim ovim kokošima bila je nužno potrebna veterinarska njega.

Nažalost, oko 280 milijuna kokoši u SAD­u i dalje živi u kavezima, lišene

svakog prirodnog ponašanja.

9

„Suprotno propagandi mesne industrije, kokoši nisu bezumni, jednostavni strojevi. One pokazuju kompleksno ponašanje, vrlo dobro uče, imaju složenu društvenu organizaciju i raznolik repertoar glasovnih znakova. Svatko tko je u dvorištu uzgajao kokoši također prepoznaje razlike u njihovim osobnostima.“

Dr. sc. Bernard E. RollinFarm Animal Welfare, Iowa State University Press, 2003. g.

„Pitanje koje treba postaviti nije, Mogu li misliti? niti,Mogu li govoriti? nego,Mogu li patiti?“

Jeremy BenthamAn Introduction to the Principles of Morals & Legislation, 1789. g.

Upravo spašena Hope.

Kad su je spasitelji pronašli, koža na Jenninom vratu bila je nabodena na oštar komad žice, oštetivši joj mišiće i vene.

Hope, živa u kanti punoj mrtvih kokoši, trenutak prije

nego što je spašena.

Cecilia čini svoje prve korake na slobodi nakon što je spašena

iz baterijskog kaveza.

Hope, šest mjeseci nakon što je spašena.

„Ljudi – koji porobljavaju, kastriraju, eksperimentiraju

na životinjama i pretvaraju ih u filete – imali su razumljivu sklonost

prema pretvaranju da životinje ne osjećaju bol. Jasna granica između ljudi i ‘životinja’ je esencijalno važna ako ih namjeravamo pokoriti svojoj volji, natjerati ih da rade za nas, nositi ih, jesti ih – bez i najmanjeg osjećaja krivnje i žaljenja.“

„Ne priliči nama, koji se često ponašamo toliko bezosjećajno prema životinjama, tvrditi da samo ljudi mogu patiti. Ponašanje životinja dokazuje da su takve pretpostavke pogrešne. Životinje su nam jednostavno preslične.“

Dr. Carl Sagan & Dr. Ann DruyanShadows of Forgotten Ancestors, 1992. g.

„Prava ljudska dobrota, u svoj svojoj čistoći i slobodi, može doći do izražaja jedino kad je onaj koji je prima bespomoćan.“

„Pravi moralni test čovječnosti, njezin fundamentalni test (koji je skriven daleko od pogleda), sastoji se od stava prema onima koji se nalaze potpuno u njenoj milosti: životinjama.“

„U tom pogledu čovječanstvo je pretrpjelo temeljni poraz, poraz koji je toliko temeljan da svi ostali porazi izviru iz njega.“

Milan KunderaNepodnošljiva lakoća postojanja, 1984. g.

U boksu telić živi u svo-jem vlastitom izmetu.

10

„Povijesno gledano, čovjek je širio granice svojih etičkih dosega, kako su se smanjivali neznanje i potrebe, u početku iznad obitelji i plemena, a kasnije iznad religije, rase i nacije.“

„Šire uključivanje životinjskih vrsta u te iste okvire etike, prema sadašnjem, uobičajenom načinu razmišljanja može djelovati nezamislivo. No jednoga dana, desetke ili stotine godina od danas, na to će se gledati kao na uobičajene norme i zahtjeve ‘civiliziranog’ ponašanja.“

“What Humans Owe to Animals” The Economist, 19. 8. 1995.

Muški pilići koji nisu od koristi za industriju jaja pronađeni su mrtvi ili na samrti u kontejneru iza pogona za leženje jaja. Obično ih se ubija plinom 1 ili ih se žive melje. 10 Ostali standardni postupci industrije koji se često izvode bez anestezije uključuju kastraciju,

rezanje repova, kljunova, rogova, papaka te žigosanje. 10

Zapletena u rešetke svog kaveza, kokoš nema pristup hrani i vodi.

Patke i guske se šopa za proizvodnju jetrene paštete.

Širenje kruga

Prema izvješću Američke udruge nutricionista (American Dietetic Association), vegetarijan­ska prehrana je povezana sa smanjenim rizikom obolijevanja od gojaznosti, bolesti srca, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, raka debelog crijeva, raka pluća i bolesti bubrega. 21

Samo izbjegavanje životinjskih proizvoda ne osigurava optimalno zdravlje. Poput svih ostalih, veganska prehrana mora biti uravno­težena. Važne su bjelančevine, vitamini D i B12, omega­3 masne kiseline, kalcij i jod.

Nasreću, danas postoji mnogo hranjivih i lako dostupnih veganskih opcija, uključujući mnoge alternative mesu koje su bogate pro­teinima, kao i alternative mlijeku, obogaćene vitaminima.

Možete posjetiti web­stranicu: www.prijatelji­zivotinja.hr i/ili od udruge Prijatelji životinja naručiti besplatne tiskane ili video­materijale, koji sadrže preporuke, temeljene na najnovi­jim istraživanjima o prehrani.

Zdrav način životaVeganski način prehrane pogoduje zdravlju. Ustvari, mnogi ljudi i prestaju jesti životinjske proizvode kako bi poboljšali svoje zdravstveno stanje.

21 J Am Diet Assoc, lipanj 2003.;103(6):748–65 (TinyURL.com/2m4wpj).

„Klimatske promjene su najozbiljniji izazov s kojim je čovječanstvo suočeno.“

„Stočarska industrija je veliki čimbenik, odgovorna je za 18% stakleničkih plinova izraženih CO2 ekvivalentom.Ima veći udio nego automobilska industrija.“

FAO, Ujedinjeni narodiLivestock’s Long Shadow, 2006. g.

11

Farme sa slobodnim uzgojem?Proizvodi smiju nositi oznaku „slobodan uzgoj“ ako životinje imaju slobodan pristup vanjskim površinama, ali prema kriterijima američkog ministarstva poljoprivrede ovo je jedini preduvjet. Iako su farme sa slobodnim

uzgojem napredak, u odnosu na standardne farme za uzgoj peradi,

one nipošto nisu „slobodne“ od patnji životinja. Više informacija

na: WhyVegan.com

Veganska prehrana može biti zdrava i za planet: vaše prehrambene navike imaju jednak utjecaj na sprječavanje globalnog zatopljenja kao i odricanje od vožnje automobila.

Lijevo: puran iz slobodnog uzgoja s potkresanim kljunom i noktima. Gore: kokoši koje legu smeđa jaja, a koja se prodaju u

prodavaonicama zdrave hrane.

Općenito, vegansku hranu možete kupovati u supermarketima i trgovinama zdrave hrane. Veganskih menija ima obično i u kineskim, indijskim, talijanskim, meksičkim, tajlandskim i drugim „etničkim“ restoranima, kao i u mnogim lancima brze hrane.

Kod pečenja, kao zamjenu za jaja koristite kupovne zamjene za jaja u obliku praha ili ih napravite sami prema raznim receptima.

Mlijeko od soje, riže ili zobi može se koristiti umjesto kravljeg mlijeka. Te i druge zamjene za mlijeko – uključujući veganske sireve, jogurte i smrznute deserte – moguće je kupiti ili pripremiti kod kuće.

Veganske varijante poznatih recepata, koje se često pripravljaju sa seitanom (ili „pšeničnim mesom“) i drugim nadomjescima za meso, mogu se naći u mnogim kuharicama i na mnogim internetskim stranicama.

Na web stranici www.prijatelji­zivotinja.hr možete pronaći popis pojmova veganske hrane kao i mnogo jednostavnih recepata.

Što jesti?Kod mijenjanja načina prehrane, treba vremena za istraživanje novih vrsta hrane i razvijanje navike. Postoje mnoge vrste proizvoda između kojih se može birati – eksperimentirajte, dok ne pronađete one koji su po Vašem ukusu.

12Popularna jela, poput hamburgera i pite od jabuka

mogu biti pripremljena od veganskih sastojaka.

„Kad sam prvi put upoznao vegetarijanca, on mi je rekao da ne jede meso već 14 godina.“

„Pogledao sam ga s čuđenjem kao da je uspio držati dah tako dugo vremena.“

„Danas znam da u prehrani koja isključuje meso nema ničega rigoroznog ni čudnog.“

Erik MarcusVegan: Nova etika prehrane, 1998. g.

Vrući tofuburger, direktno s roštilja!

Nekoliko jednostavnih ideja za obroke:

◗ DoručakPalačinke

Jogurt od soje

Voćna krema

Pecivo ili tost s džemom

Zobena kaša

Žitne pahuljice s biljnim mlijekom

◗ Ručak/večeraSendvič od biljnog „mesa“

Vegetarijanski hot­dog

Hamburger od soje ili žitarica

Burrito od graha

Tofu­lazanje

Složenac sa seitanom

Maslac od kikirikija, džem

Tjestenina s umakom od rajčica

Sendvič s pečenim tempehom ili tofuom

Juha ili čili (uz tjesteninu ili rižu)

Pire ili pečeni krumpir

Prženi tofu, tempeh ili seitan

◗ Grickalice/desertiVeganska pita, keksi, kolači ili sladoled

Grožđice, suhe smokve, suhe marelice

Kikiriki, bademi ili lješnjaci

Banana, jabuka ili naranča

Pereci ili kokice

Čips i salsa

13

Vegani mogu uživati u ukusnim desertima bez mlijeka.

Na tržištu se pojavljuje sve veći broj veganskih proizvoda. Od zrna soje proizvodi se mlijeko, jogurti, sirevi, i čitava

paleta biljnog „mesa“, primjerice odresci i hrenovke.

Umjesto podupiranja skrivenih okrutnosti industrijskih farmi i klaonica, svi mi možemo izabrati suosjećajno djelovanje bojkotirajući poljoprivredu temeljenu na životinjama.

Izbor humanog djelovanja je krajnja potvrda naše čovječnosti.

„Kad nevegetarijanci kažu da su ‘problemi ljudi na prvom mjestu’, ja ne mogu ne zapitati se što to oni točno čine za dobrobit ljudi i što ih prisiljava da nastave podupirati neracionalnu i okrutnu eksploataciju farmskih životinja.“

Peter SingerOslobođenje životinja, 1998. g.

Veganski iskorakSmisao veganstva nije postizanje savršenstva ili čistoće – to je način življenja čija je svrha smanjiti patnju.

14

Tijekom jednoga životnog vijeka, prehram­beni izbori jedne osobe utječu na živote stotina životinja. Kako bismo u najvećoj mjeri spriječili patnju, važno je izabrati održivi pristup. Nakon čitanja ove knjižice, neki će ljudi odlučiti odmah postati veganima; drugi će odlučiti jesti manje životinjskih proizvoda i istražit će vegetarijanska jela.

Zapamtite: veganstvo nije, samo za sebe, cilj. Na njega ne bismo trebali gledati kao na religijsku doktrinu koja zabranjuje niz zlih sastojaka. Umjesto toga, veganstvo trebamo ponajprije promatrati kao sredstvo za smanjivanje patnje.

„Zahvaljujući veganstvu, dosegnuo sam višu razinu svijesti i duhovnosti.“

Dexter Scott Kingsin Vlč. Martina Luthera Kinga, Jr.

Vegetarian Times, listopad 1995. g.

Više informacija i besplatni recepti

Udruga Prijatelji životinja izdaje i mnoge druge letke i brošure vezane uz prehranu, a na web stranici www.prijatelji­zivotinja.hr možete pronaći stručne članke vezane uz postizanje optimalnog zdravlja, izvrsne recepte, ideje za obroke, kulinarske savjete te rječnik novih jela; eseje, pitanja i odgovore i popis drugih korisnih materijala.

Kako bi naručili dodatne tiskane i video mate­rijale, molimo vas da pišete na e­mail adresu prijatelji.zivotinja@inet.hr ili na poštansku adresu tiskanu na poleđini ove brošure.

Možemo vam također poslati primjerke naših letaka ili brošura da ih podijelite s prijateljima i obitelji ili da ih distribuirate u svojoj zajednici. Molimo vas da kontaktirate Prijatelje životinja ili posjetite www.prijatelji­zivotinja.hr/katalog kako bi naručili našu literaturu, kao i knjige, filmove i druge materijale.

15

Prema procjenama Nacionalne Zogby ankete 2000. g., u SAD-u ima otprilike dva i pol milijuna vegana.

Fotografije su ustupili Amy’s Kitchen, Animal Protection Institute, Compassionate Action for Animals, East Bay Animal Advocates, Farm Sanctuary, Iowa Pork Producers Association, Anna Lesiecki, Mercy For Animals, Kari Nienstedt, Pangea Vegan Products, PETA, Turtle Island Foods, USDA i Viva! USA.

Nakon što pročitate ovu brošuru, molimo proslijedite je dalje. © Vegan Outreach, 2009 Zašto vegan? Rev. 10/09

POB 30865, Tucson, AZ 85751-0865 ▪ 520.495.0503

VeganOutreach.org ▪ vegan@VeganOutreach.org

„Mislim da svatko može zastati, razmisliti i reći, ‘Da te poznajem, ne bih te jeo.’“

„U nekim slučajevima, uistinu je tako jednostavno.“

Dr. sc. Tom ReganProfesor filozofije na North Carolina State University

iz knjige A Cow at My Table

„Nama je lako kritizirati predrasude naših djedova, a kojih su se naši očevi oslobodili.“

„Mnogo je teže distancirati se od vlastitih stavova i objektivno potražiti predrasude u vlastitim uvjerenjima i sustavu vrijednosti.“

Peter SingerProfesor bioetike na sveučilištu Princeton

Praktična etika, 1993. g.

Ova brošura prijevod je brošure Why Vegan? koju izdaje američka organizacija Vegan Outreach. Hrvatsko izdanje nastalo je kao rezultatsuradnje između udruge Prijatelji životinja i organizacije Vegan Outreach. Tiskanje brošure je financirala udruga Prijatelji životinja.

Udruga Prijatelji životinjatelefon: 060 44 66 44e-mail: prijatelji.zivotinja@inet.hrŽiro račun: 2360000­1101531137

www.prijatelji-zivotinja.hr  Hosted by Iskon

Detaljan članak na engleskom jeziku koji govori o prehrani te koji sadrži preporuke temeljene na najnovijim istraživanjima možete pročitati na stranici VeganHealth.org