novi selam - oktobar 2006

KOD BO[NJAKA UVIJEK NEKO DRUGI TREBA DA DOGOVORI, NAPRAVI I RIJE[I

CRKVESE ZATVARAJU,A D@AMIJE SE GRADE

VI[E OD ISLAMSKOGKULTURNOG CENTRA

DOBRO ISPLANIRAN RAMAZAN

GLASNIK ME[IHATA ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ - VIGB e.V.

Godina 5 (11) Ramazan 1427.h. / Septembar-Oktobar 2006.g. Broj 6 (16)

Foto

: Meh

med

Jaku

bovi

}

KOD BO[NJAKA UVIJEK NEKO DRUGI TREBA DA DOGOVORI, NAPRAVI I RIJE[ITema broja: Ramazan 1427.h./2006.g.

DOBRO ISPLANIRAN RAMAZAN

“Selam” u posjeti: predstavljamo Vam d`emat Düsseldorf: Njema~ki fenomeni:

VI[E OD ISLAMSKOGKULTURNOG CENTRA

CRKVE SE ZATVARAJU, A D@AMIJE SE GRADE

dr. Bernes Alihod`i},~lan Statutarne komisije Me{ihata IZ-ee Bo{njaka u Njema~koj:

Dr. Bernes Alihodì}, za “Selam” govori o izbornoj proceduri i va`nosti predstoje}ih izbora u Me{ihatu IZ Bo{njaka u Njema~kojKOD BO[NJAKA UVIJEK NEKO DRUGI TREBA DA DOGOVORI, NAPRAVI I RIJE[I .............................ISelam u posjeti: Dèmat DüsseldorfVI[E OD ISLAMSKOG KULTURNOG CENTRA ..................................................................................Dèmat Mannheim: trodnevne dèmatske sve~anostiUZ OTVORENJE MESD@IDA ISPLA]ENA I POSLJEDNJA RATA KREDITA ............................................

SADRZAJ

3NOVISELAM Ramazan 1427.h. / Septembar-Oktobar 2006.g.

IMPRESSUMGLASNIK ME[IHATA ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ (VIGB e.V.)

IZDAVA^

ADRESA

TELEFON

FAX

eMAIL

WEB

ZA IZDAVAÂ

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

UREDNIK U REDAKCIJI

TEHNI^KI UREDNICI

DESIGN

SEKRETAR REDAKCIJE

FOTOGRAFIJE

MARKETING I DISTRIBUCIJA

TELEFON

FAX

eMAIL

SAVJET LISTA

PRODAJA

INTERVALI IZLA@ENJA

DISCLAIMER

Me{ihat Islamske zajednice Bo{njaka uNjema~koj

VIGB e.V.“Novi SELAM”Haarbeckstr. 647475 Kamp-LintfortDeutschland

02842-559728

02842-55514

[email protected]@gmx.net

www.vigb.de

Mustafa Klanco

Ishak Ale{evi}

Alosman Husejnovi}

hfz. Esnaf Begi}Mehmed Jakubovi}

hfz. Esnaf Begi}

hfz. Esnaf Begi}

Mehmed Jakubovi}Arhiv “Novi SELAM”

[evket Zuki}

061529775160151-12724689

06152177980

[email protected]

Ishak Ale{evi}, Halim Aliba{i},Fikret Arnaut, hfz. EsnafBegi}, Uzeir ]osi}, MuratDugonji}, Edin Dìdi}, Pa{oFeti}, Fadil Jakupovi}, HuseinJohi}, Edhem Kadri}, MehoKarajkovi}, Mustafa Klanco,Advan Ljevakovi}, RasimMehi}, Omer Sarajli},Sulejman Spahi}, [evketZuki}, Safet @iko

“Novi SELAM” se dijelibesplatno i ne prodaje se

“Novi SELAM” izlazi tromjese~no

Stavovi autora objavljenih tekstova su njihovi li~ni, i nisubezuvjetno stavovi redakcije iliizdava~a

ZAJEDNICA

POGLEDI

SELAMOVA PRICA

DIJASPORA

HRONIKA

^

Njema~ki fenomeni:CRKVE SE ZATVARAJU, A D@AMIJE SE GRADE ..............................................................................

Iz na{ih dèmata:HATME, ZAVR[NI ISPITI, MEVLUDI, [ERIJATSKA VJEN^NJA .........................................................Na kahvi kod...: Rasim Masli}ZAR NISTE ÛLI ZA MASLI] KALIGRAFIJU ...................................................................................Uz godi{njicu smrti akademika Smaila Bali}aPONOS BO[NJA^KE EMIGRACIJE ...............................................................................................

Li~nost u fokusu: Mustafa hajri}@IVOT OBILJE@EN VJEROM, RADOM I BOSNOM ..........................................................................Zdravstvena za{tita u SR Njema~koj:ZDRAVIJE I SIGURNIJE SA “ZDRAVSTVENIM VODIÊM” ...............................................................Arhitekta Alen Ja{arevi}:NA[ IDENTITET SU D@AMIJE .....................................................................................................

6

9

12

15

18

21

23

24

36

37

38

41

44

46

48

RAMAZAN

Hej, mubarek RamazanMJESEC KADA SE UKAZALO NAJVE]E DUNJALU^KO SVJETLO ........................................................Zekat i sadekatu-l-fitr:“[TO GOD VI UDIJELILI, ALLAH ]E VAM TO NADOKNADITI” .........................................................Predvi|anja:ÊKAJU LI NAS RAMAZANI U POLUPRAZNIM D@AMIJAMA ............................................................Tradicija:DOBRO ISPLANIRAN RAMAZAN ..................................................................................................

Bilal Hodì}:POGA@ENO CVIJE]E ..................................................................................................................

^

URamazanu smo 1427../ 2006. godine. Ra-mazan je uvijek najbolja prilika za samosagle-davanje, prosudbe, kriti~ki uvid, ali i poku{aj

da se uzmogne uzdi}i duhovno vi{e od kaljuè ìvotakoja bi da nas posve uza se veè. Istovremeno,Ramazan, to je poja~ani osje}aj zajedni{tva uzdignutognad profanim ciljevima i svrhama.

Valja uvijek, pa i sada izre}i da na{ ~ovjek prolazite{kim puovima na kojima je daleko spasonosnija bilaMilost Allahova nego li na{e te`nje i napori. Od dosko-ra{nje neslobode i nemo}i da se duhovno izrazi{ i ostva-ri{, preko golgote uàsa rata, ubrzo smo pre{li u jednunovu stvarnost koja vi{e ne zna~i proklamovani negopraktui~ni, pre}utno odobren i ohrabren ateizam ukojem se slavi individualizam neograni~eno slobodnih.Ovdje, na Zapadu vi{e niko ne isti~e parole protiv reli-gije i Boga, ali zato ogromna ve}ina svojim ìvotompotvrdjuje nevjerovanje.

Kada je u 19. stolje}u javno izre~eno: Da je religijadroga za narod, mi danas imamo paradoksalan plod ovetvrdnje u konstataciji: ”Droge su religija za narod”!?Da bi funkcionirao, ~ovjek se na razne na~ine ´ drogiraí opojnim sredstvima, i radom i hobyima i putovanjimai sportom. On se pla{i ogledati se zaustavljen, u miru, jerna}i }e se pred vlastitom prazno}om svojom. Ramazanupravo ovo pobjedjuje on ~ovjeka ponovnouravnoteùje, lije~i. Dok pi{emo ovaj broj ne moèmo seoteti dojmu da i mi, zajedno sa svijetom u kojem smoproìvljavamo eru grijeha. Mi susre}emo ljude srcastvrdnutih i oledenjelih. Umnost i razumnost nemu{tisu da misle dalje i vi{e od zemnoga. Nagonsko eruptiv-no istr~ava naprijed. Sve vi{e na{i mladi ulaze u neuku-san i napadan free-will:´îni {to ho}e{ i koliko god tomoè{´! Dobro se udaljavamo od Kur-ana i njimeproète prakse. Teolozi se vi{e bave ustanovama i or-ganizacijama, a sve manje ~ovjekom. Svijet izvanjskogkao da se sa svim svojim bolestima i slabostima ho}e dapreseli i medu nas same. Kr{e se moralni principi i kodnajodgovornijih.

U ovakvom stanju opetovano, kvalitetno susretanjesa Ramazanom koje je prosvjetljenje uma, o~i{}enje srca

i oplemenjenje du{a zna~i dozivjeti ponovno zdravlje ipreporod.

Nedavno sam slu{ao o nekom davna{njem imamukoji je imao tako lijep glas da su i iz najudaljenijih mje-sta upravo njemu davali da u~i sa munare sallu - dèna-zesku objavu smrti za umrle. Svaki puta kada bi do{aoku}i njegova èna bi sa znatièljom upitala : "Kome sito u~io?", a on bi uvijek jednako isto odgovaraio: "Sebi itebi èno!, a zar se moè ostati hladno na rije~i: "A kefi-ni su haljinka kojom }ete se svi ogrnuti!" I zbilja, uko-liko Ramazan ne bude svakom od nas prijatelj i gost, onkao da i nije do{ao medju nas. Silazak Kur-ana uRamazanu, to je najprije poziv meni samome da stupimu kontakt sa Objavom, da vidim {ta to meni mojGospodar kazuje.

U ramazanu dolaze do izraàja najtanahniji, posveintimni, od drugih skriveni odnosi roba i njegovogGospodara. Tu, u Ramazanu susrest }e se ~ovjekgrije{an, ~ovjek u zaigranosti i zabavljenosti i zaboravu,povratnik, nemo}an i ponizan, pred Gospodarem nesa-gledive mo}i i pravednosti, ali i sa neizmjernom ljubavido ~ovjeka i bezgrani~nom snagom pra{tanja. Neobi~noje va`no prisustvo duhovnoga vodi}a koji treba daúvede´ u kontakt osobu sa njenim Gospodarem. Prva inajstra{nija prepreka na ovom putu jeste susresti se saonima koje su od dje~ijeg obdani{ta, pa do zrelosti u~ilida je ~ovjek bezgrani~no slobodan i isto toliko velik.Valja modernog ~ovjeka ponovno u~iti da mu Allah èlinajbolje. Valja mu saop{titi da i Allah teì ka na{oj slo-bodi, ali ~ovjek je bi}e koje je prije svega odgovorno i kojeima zadatke, du`nosti, obaveze, pa tek potom i svojalegitimna prava.

Samo savijeni do sed`de, najve}eg uspona ka Allahu,bit }emo kadri osloboditi se napasti dominacije grijeha izasluènim oprostom u}i u okean Allahove Milosti koja}e nas obuhvatiti u cijelom trajanju ovoga âsnogMjeseca!

Uz tople dove Allahu, vama - dragi ~itaoci srda~ne~estitke za Ramazan i Bajram, od srca vam upu}uje,

UU RRaammaazzaannuu ssmmoo

5

UVODNIK

NOVISELAM Ramazan 1427.h. / Septembar-Oktobar 2006.g.

KOD BO[NJAKAUUVVIIJJEEKK NNEEKKOO DDRRUUGGII TREBA DA DOGOVORI, NAPRAVI I RIJE[I

6 NOVISELAM

ZAJEDNICA

Ramazan 1427.h. / Septembar-Oktobar 2006.g.

Dr. Bernes Alihodì}, za “Selam” govori o izbornoj proceduri i va`nosti predstoje}ih izbora u Me{ihatu IZ Bo{njaka u Njema~koj

dr. Bernes Alihodì}, ~lan statutarne komisije Me{ihata IZBNJ

Dr. Bernes Alihodì} (47) ro|en je uVlasenici gdje je zavr{io osnovnu{kolu i gimnaziju, studij na Arhi-tektonsko - urbanisti~kom fakulte-tu u Sarajevu a postdiplomski studijna Arhitektonskom fakultetu u Beo-gradu. Doktorirao je na Fakultetuza arhitekturu i urbanistiku (Fa-kultät für Architektur und Stadt-planung), Univerziteta u Stuttgartu.

Od 1992. do aprila 1994. bio pripad-nik Armije R BiH a potom radio uGeneralnom konzulatu R BiH uStuttgartu. Od 1999. do danas upos-len na Univerzitetu Stuttgart sanastavom na Fakultetu za arhitek-turu i urbanizam, te na Fakultetugra|evinsko-inènjerskih i ekolo{-kih znanosti (Fakultät für Bau-ingenieur- und Umweltwissenschaf-ten).

Bavio se vojno-politi~kom analizomi publicistikom. Bio u~esnik prego-vora u @enevi 1993. ^lan Islamskezajednice Stuttgart od 1994. gdje jeu tri mandata obna{ao funkcijudrugog predsjednika. Za “NOVI Se-lam” govori o predstoje}im izbori-ma u Me{ihatu IZ Bo{njaka u Nje-ma~koj i njiovoj va`nosti nakon {toje sam bio ~lan Statutarne komisijekoja je u Berlinu i ozvani~ila nasta-nak nove institucije IZBNj.

NOVISSEELLAAMM: Bili ste ~lan KomisijeIZBNJ za izradu klju~nog dokumen-ta u uspostavi novoga Me{ihata IZ.Kakav je po Vama zna~aj tog ura|e-noga posla koji je finalliziran uBerlinu?Dr. Alihodì}: Vi{estruk. Prvo, Islamska za-jednica Bo{njaka Njema~ke izrasla je ujednu respektabilnu organizaciju, koja je ustanju da artikulira interese jednog velikogdijela Bo{njaka u Njema~koj. Zato je bilova`no da se unutra{nja struktura te organi-zacije optimizira, kako bi se sopstveni resur-si i potencijali koristili {to bolje u slu`bi inter-esa Bo{njaka Njema~ke. Drugo, uspostavljanjem Muftijstva IZBNJ stva-ra se mogucnost bolje komunikacije IZBNJsa drugim religijskim istitucijama u Njema~-koj. Pored toga i dràvne institucije su zain-teresirane da imaju jasno definiranog part-nera za razgovor i rje{avanje mnogih otvor-enih pitanja, {to je veoma va`no u sada{-njem dru{tvenom trenutku u Njema~koj. Tre}e, ne manje va`no od prethodnog, leì u~injenici da je izrada Statuta obavljena u jed-noj demokratskoj proceduri. Svi dèmatiimali su priliku da u~estvuju u izradi Statuta.Nacrt Statuta je dostavljen svim dèmatima iostavljeno je dovoljno vremena za izradu pri-jedloga i dopuna nacrta. Iako su mnogidèmati dostavili svoje dopune ili komentare,bio bih radosniji da je do{lo jos vi{e povrat-nih informacija od dèmata. Ali za razvojdemokratske svijesti kod na{ih ljudi kao ipotrebe da se u demokratskoj proceduri iz-raàvaju sopstveni interesi potrebno je jo{mnogo vremena. To su dugoro~ni procesi. NOVISSEELLAAMM: Ostalo je nerije{enopitanje sjedi{ta Me{ihata. Kada bi totrebalo biti poznato?Dr. Alihodì}: Bilo je dosta razli~itih prijed-loga. S jedne strane su prijedlozi kod kojih jeprioritet komunikacija sa dràvnim kao i dru-gim religijskim institucijama. Po njima bisjedi{te Me{ihata trebalo da bude u Berlinu.S druge strane su kriteriji geografske priro-de, kod kojih je va`no da sjedi{te bude odsvih dèmata podjednako udaljeno, {to biupu}ivalo na podru~je Frankfurta/M. Ima iideja da sjedi{te Me{ihata bude stacionarno,tamo gdje su uslovi za njegov rad najbolji, ada se saborske sjednice odràvaju svaki putna razli~itom mjestu, gdje za to postojepogodne prilike i na taj na~in se bude blizedèmatima.Obzirom da ima razli~itih

mi{ljenja ostavljeno je da se na jednoj odprvih saborskih sjednica dogovori o tome itako uvaì mi{ljenje ve}ine dèmata.Mislimda je pitanje sjedi{ta Me{ihata strate{kopitanje i treba da reflektira intereseBo{njaka Njema~ke na najbolji na~in. Uovom pitanju svakako je potrebna i koordina-cija sa Rijasetom IZ BiH. NOVISSEELLAAMM: Kako reagiraju obi~niljudi s kojima se susre}ete na temureorganizacije IZBNJ?Dr. Alihodì}: Mislim da nema ravnodu{nih.Svi imaju neko svoje mi{ljenje, ali su ljudive}inom jo{ uvijek u i{~ekivanju. Posao nareorganizaji IZBNJ je sa ovim dokumentomtek na pola puta. Potrebno je napraviti izbor-na pravila i provesti izborne procedure.Uspostavom Sabora IZBNJ stvorit }e semnogo bolja osnova za me|usobno dogova-ranje i zajedni~ko rje{avanje problema. NOVISSEELLAAMM: Ima li, op}enito, dovoljnopodr{ke za zapo~ete procese?Dr. Alihodì}: Kao sto rekoh ljudi su uglav-nom u i{~ekivanju, {to dolazi od one na{emanjkavosti da uvijek neko drugi treba dadogovori, napravi i rije{i. A onda, naj~e{}ekad je stvar ve} zavr{ena, krenu komentarikako je {ta trebalo napraviti. Ali i za promje-nu te svijesti treba mnogo vremena i mnogoli~ne inicijative.NOVISSEELLAAMM: Imaju li dèmatlijedovoljno informacija o zapo~etim pro-cesima unutar IZBNJ?Dr. Alihodì}: Da bih to odgovorio moraobih obi}i sve na{e dèmate u Njema~koj. To

bi trebali bolje znati u Centrali IZBNJ. Osimtoga informiranost dèmatlije ovisi ne samood toga da li je imam dobio informacije izcentrale nego i da li je ta informacija prosli-je|ena do dèmatlije putem vaza, oglasnetable ili nekako druk~ije.Ovom prilikommoram primijetiti da na internet stranicinema informacija o reorganizaciji i predsto-je}im aktivnostima, barem ne u onoj mjeri ukojoj zasluùje ova tema. Istina, u Selamu br.5 izvje{tavano je o zasjedanju statutarnihKomisija IZBNJ i Rijaseta BiH u Berlinu, ali tonije dovoljno. Uostalom, od{tampana infor-macija danas nije dostupna svima, i svakakotreba dodatno koristiti prednosti interneta idigitalnih medija. NOVISSEELLAAMM: Me{ihat IZBNj sada ~ekaponajva`niji posao-izbori za ~lanoveSabora a potom i Me{ihata. Kada bi seoni trebali odràti?Dr. Alihodì}: Izborni pravilnik jo{ nije gotov.Nakon toga treba da dèmati izaberu svojesabornike, pa onda da se provedu izbori zaMe{ihat. NOVISSEELLAAMM: Ho}e li IZBNJ imatidovoljno vremena za pripremu dèmataza izborni proces i da li }e i dalje koris-titi tradicionalni oblik informiranjadèmatlija (mimbera, }urs, mevlud) oizborima ili }e se poraditi na kvalitetni-joj kampanji za {to ve}i odziv dèmatli-ja pred izbornim kutijama?Dr. Alihodì}:. Izbori su veoma va`ni i trebaprovesti sve da se oni obave u demokratskojproceduri. Obzirom da sabornike bira

7

ZAJEDNICA


razgovarao: Alosman HUSEJNOVI]

Islamska zajednica Bo{njaka Njema~ke izrasla je u jednu respektabilnu organizaciju,koja je u stanju da artikulira interese jednog velikog dijela Bo{njaka u Njema~koj. Zatoje bilo va`no da se unutra{nja struktura te organizacije optimizira, kako bi se sopst-veni resursi i potencijali koristili {to bolje u slu`bi interesa Bo{njaka Njema~ke.Drugo,uspostavljanjem Muftijstva IZBNJ stvara se mogu}nost bolje komunikacije IZBNJ sadrugim religijskim institucijama u Njema~koj. Pored toga i dràvne institucije suzainteresirane da imaju jasno definiranog partnera za razgovor i rje{avanje mnogihotvorenih pitanja, {to je veoma va`no u sada{njem dru{tvenom trenutku uNjema~koj. Tre}e, ne manje va`no od prethodnog, leì u ~injenici da je izrada Statutaobavljena u jednoj demokratskoj proceduri.

O zzna~aju fformiranja MMe{ihata

NOVISSEELLAAMM: Kako reagiraju obi~ni ljudi s kojima se susre}ete na temu reorga-nizacije IZBNJ?Dr. Alihodì}: - Mislim da nema ravnodu{nih. Svi imaju neko svoje mi{ljenje, ali suljudi ve}inom jo{ uvijek u i{~ekivanju. Posao na reorganizaji IZBNJ je sa ovim doku-mentom tek na pola puta. Potrebno je napraviti izborna pravila i provesti izborneprocedure. Uspostavom Sabora IZBNJ stvorit }e se mnogo bolja osnova za me|usob-no dogovaranje i zajedni~ko rje{avanje problema.

O iizbornoj pproceduri: TTek ssmo nna ppola pputa

skup{tina dèmata, to znaì da }e se trebatisazvati vanredne sjednice skup{tinadèmata. Informiranje dèmatlija je veomarazli~ito od dèmata do dèmata. Kod jednihje vaz jedini oblik informiranja, pa akodèmatlija do|e na vaz i dobit }e informaci-ju, dok drugi koriste i internet i e-mail info-miranje. Sre}om kod Bo{njaka je i"Mundpropaganda" itekako u funkciji, takoda se ipak do|e do informacije. NOVISSEELLAAMM: Kako motivirati mla|edèmatlije da biraju i budu birani jer,zvu~at }e kao fraza - reorganizaciji se ipristupilo zbog budu}ih generacija kojestasavaju u Njema~koj"?Dr. Alihodì}: Ovdje je pitanje {ta su "mla|edèmatlije", da li mla|i po godinama starostiili po godinama ~lanstva u dèmatu. Premanacrtu Izbornih pravila va`na je definicija"staà" u dèmatu jer samo dèmatlija sadugogodi{njim ~lanstvom u dèmatu moèbiti biran u Sabor IZBNJ, a ima hvala Bogu,mnogo takvih i sa malo godina starosti, bivabiolo{ki mladih. Alfa i omega opstanka svihdèmata je permanentni dolazak mladihgeneracija i njihovo uklju~ivanje u dèmate idèmatske aktivnosti. Podmladak se morastalno zabavljati. Dèmati moraju biti atrak-tivni za mlade, pruàti im odgovaraju}u alter-nativu kako svoje dragocjeno vrijeme ne biprovodili beskorisno i besciljno. Dèmat udijaspori ima bitno druga~iju ulogu u ìvotuovda{njih Bo{njaka nego dèmati u Bosni iHercegovini. Pored uobi~ajenih vjerskihaktivnosti i promid`be islama dèmat ovdjetreba do brine o pravilnoj integracijiBo{njaka u ovda{nje dru{tvo a sprje~ava asi-milacijske procese. Ta odgojna ulogadèmata, ne samo za one po godinamamla|e, nego i za one starije, u dijaspori je odneprocjenjive va`nosti. Ovo su pitanja i aktiv-nosti ~ija va`nost je toliko velika da se mora-ju koordinirati na nivou Me{ihata i gdje sedèmati ne smiju prepu{tati sami sebi. NOVISSEELLAAMM: Je li ispravno da svakidèmat, neovisno o broju ~lanova,aktivnostima i va`nosti ima po jednogasabornika? Dr. Alihodì}: Istina je da imadèmata razli~ite veli~ine. To se~esto ogleda i u obimu njihovihaktivnosti. Ali i aktivnosti malihdèmata, koji ~esto i ne mogu bitive}i zbog malog broja Bo{njakakoji u datom podru~ju uop}eìve, su ~esto od velike va`nostiza tamo{nje dèmatlije. Kako"izvagati" va`nost aktivnosti

jednog po broju malog ili drugog po brojuvelikog dèmata? Pitanje broja sabornika jane bih vezao za broj dèmatlija, koji se,uostalom, ~esto mijenja. Ponekad je ~akte{ko precizirati broj dzematlija. Jesu li tosamo oni koji redovno pla}aju ~lanarinu?Šta je sa "strancima" koji redovno dolaze nadùmu pa ~ak u~estvuju i u nekim aktivno-stima a formalno nisu ~lanovi? U {ta njihubrojati i doprinose li oni aktivnostimadèmata? Dèmati treba da budu otvoreni ida svojim aktivnostima privla~e ljude.USaboru treba da se rje{avaju krucijalnapitanja, od zna~aja sa sve dèmate, pa jestoga va`no da svi budu zastupljeni baremsa jednim sabornikom. Pored toga veli~inaSabora je i jedno organizaciono pitanje. Nijeisto organizirati sjednice i sve ono {touz to ide za 60 ili za 360 ljudi.NOVISSEELLAAMM: U bo{-nja~koj se dijasporiIZBNJ nametnulakao nesporni lider.To }e zna~iti i pot-reba za puno vi{edobrovoljaca uIZ. Vidite li ras-poloènje i spre-mnost me|u Bo{-njacima ovdje zaono {to nas o~e-kuje?Dr. Alihodì}: Uradilisu Bo{njaci i dosadavelike stvari, ne vidimza{to ne bi i sada. Morase odati svako priz-

nanje Bo{njacima u Njema~koj, kao i onimakoji su silom prilika proveli ovdje nekolikogodina, da su svi zajedno shvatili potrebuorganiziranja dèmata i svojim radom uzdigliih. Danas mnogi dèmati raspolaù sazna~ajnom imovinom, trude se na islamskojnaobrazbi na{ih ljudi i organiziraju razneaktivnosti. Uspostava Me{ihata je jedanzna~ajan korak dalje u organizacionom isadràjnom smislu. To je i zna~ajan napre-dak u radu na integraciji i sprje~avanju asi-milacije na{ih ljudi u Njema~koj. Ovdje seradi se o reorganizaciji postoje}e strukture,o njenoj optimizaciji i modernizaciji i nevidim nikakve razloge da to Bo{njaci ne}emo}i provesti. NOVISSEELLAAMM: Imate li svoje favorite zanajodgovornije funkcije u Me{ihatu?

Dr. Alihodì}: O tome je rano govo-riti. NOVISSEELLAAMM: Kao ug-

lednog ~lana IZBNJ mno-gi u Vama vide onog ko}e posigurno biti biranna izborima. Jeste lispremni ponijeti tajemanet?Dr. Alihodì}: Ja nemogu znati ho}u li bitibiran. Emanet treba znatinositi a ostati uspravan.

Zato ni jedan emanet nijelahak i ne treba se za njega

otimati. A ako mi se emanetdodijeli, za sve {to radim uzdam

se u Allahovu pomo}, a ta jepomo} najbolja garancija

za hairli posao.

8 NOVISELAM

ZAJEDNICA


Dr Alihodì}:. - Izbori su veoma va`ni i treba provesti sve da se oni obave u demokratskojproceduri. Obzirom da sabornike bira skup{tina dèmata, to zna~i da }e se trebati sazva-ti vanredne sjednice skup{tina dèmata. Informiranje dèmatlija je veoma razli~ito oddèmata do dèmata. Kod jednih je vaz jedini oblik informiranja, pa ako dèmatlija do|ena vaz i dobit }e informaciju, dok drugi koriste i internet i e-mail infomiranje. Sre}om kodBo{njaka je i "Mundpropaganda" itekako u funkciji, tako da se ipak do|e do informacije.

O iinformiranosti BBo{njaka zza iizbore: KKod BBo{njaka jje ''Mundpropaganda'

Sna{im doma}inima u Düsseldorfudogovaramo posjetu za subotu. Naautocestama oko Kölna na desetine

kilometara "stau". Kasnit }u, znam.Zahvaljujuci 'routeplaneru' lahko nalazimadresu Islamskog kulturnog centra naNiederstr.1. Zakasnio sam pola sata. Nemamjesta za parking. Preko puta je benzinskapuma. Parkiram na mjestu za kupce.Uposlenici kaèm da sam do{ao u posjetuIKC. “Mogu li nakratko ostaviti auto ovdje?"Kratko? Tamo ko ode ne vra}a se brzo!”Zbunjen sam. “Samo izvoli”, dodaje. “Zaposjetioce IKC mjesta za parkiranje uvijekima.” Kakvo iznena|enje! Iz ovakvih rije~islutim gdje idem. Ulazim u IKC. Vidim svime ~ekaju. Selamimo se. Lica nepoznata,ali ~ovjek sa uredno njegovanom bradom,imam Kemal ef. Crnac, odmah meupoznaje sa prisutnima: po~asnim preds-jednikom IKC h. Smajlom [ahovi}, aktuel-nim predsjednikom Nezirom Sulji}, pod-predsjednikom Ragip Imeri, te blagajnici-

ma Sulejmanom Derendi} i [emsomTuri}. Nude odmah kahvu. Atmosferabosanska. Na vratima se pojavljuje ~ovjekkojeg Kemal ef.u {ali pozdravi rukama,pokazujuci trougao, Muris Be{i}, koordi-nator za odnose sa ostalim be-ha udruè-njima u Düsseldorfu. Iz Visokog je. Sadkontam. Trougao je bila aluzija na pirami-de. Smijeh. Gesta koja potvr|juje rije~i rad-nice na benzinskoj pumpi. Nema meni ku}ido iza ak{ama.

Bratska ruka za sve

Düsseldorf je grad koji se kroz istorijuproteè od 12 stolje}a. Sa svojih oko600.000 stanovnika, Düsseldorf je danasglavni grad njema~ke savezne pokrajineNordrhein- Westfalia. U ovom gradu, pozna-tom i po me|unarodnom aerodromu krozkoji godi{nje pro|e vi{e od 15 miliona put-nika, od 1982 godine djeluje i na{ dèmatkome smo do{li u pohode. Naime, sada ve}

Detalj sa zajedni~kog namaza u prostorijama IKC Düsseldorf

9

ZAJEDNICA


Selam u posjeti: IKC Düsseldorf

pi{e: Mehmed SMAJI]

U ovom gradu, poznatom i po me|unarodnom aerodromu kroz koji godi{njepro|e vi{e od 15 miliona putnika, od 1982 godine djeluje i na{ dèmat kome smodo{li u pohode. Naime, sada ve} davne 1982 godine, hadìja [a}ir Sara~, sa jo{pet svojih poznanika, a sve po ugledu na Turke sa kojim se druìo, osnovao jedèmat koji je nekoliko godina kasnije prerastao u Islamski kulturni centar.Iznajmiv{i stan u kojem je sa svojim prijateljima obavljao namaze, hadìja [a}ir jeudario temelje dèmatu kojem }e, po~etkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, pri}iznatan broj muhadìra koji su morali napustiti domovinu od progona. Do{li su tuBo{njaci sa Kosova, Albanije i Sandàka. Danas IKC Düsseldorf broji 310 porodi-ca koji su ~lanovi i aktivisti dèmata i uzoran je po mnogo ~emu u Me{ihatu IZBo{njaka u Njema~koj.

Od sstana ddo IIKC-aa

Vi{e od ISLAMSKOG KULTURNOG CENTRA!Vi{e odISLAMSKOG KULTURNOG CENTRA!

davne 1982 godine, h. [a}ir Sara~, sa jo{pet svojih poznanika, a sve po ugledu naTurke sa kojima se druìo, osnovao je dè-mat koji je nekoliko godina kasnije prera-stao u Islamski kulturni centar. Iznajmiv{istan u kojem je sa svojim prijateljima obav-ljao namaze, hadìja [a}ir je udario temel-je dèmatu kojem }e, po~etkom agresije naBosnu i Hercegovinu, pri}i znatan broj mu-hadìra koji su morali napustiti domovinuod progona. Do{li su tu Bo{njaci sa Ko-sova, Albanije i Sandàka. Danas IKC Düs-seldorf broji 310 porodica koji su ~lanovi iaktivisti dèmata i uzoran je po mnogo ~e-mu u Me{ihatu IZ Bo{njaka u Njema~koj.Od samog po~etka rada, aktivno u~e{}e unjegovom radu i djelovanju uzeo je, a i dan-danas to ~ini, po~asni predsjednik IKCDüsseldorf, hadìja Smajl [ahovi}. Po~asnipredsjednik je ina~e rijetkost u ovakvimudruènjima i zanimljivo je ~uti {ta to~ovjek mora uraditi da bi postao po~asnipredsjednik. Hadìja [ahovi}, koji }e radoizdvojiti vrijeme za ahbaba, odgovara krat-ko: “Radio sam ono {to mi je du`nost. Ono{to mi nalaè moja vjera, jer sam vjeromdo{ao do uspjeha na svim poljima. Najvi{ena svom, duhovnom. I ovaj kao i svi po~ecisu bili te{ki”, prisje}a sa hadìja [ahovi}.“Hvala Allahu d`.{, te pote{ko}e su iza

nas”, dodaje posve zadovoljno. “Danassmo u svojoj vjeri i u svom prostoru.”

IKC Düsseldorf danas raspolaè sa450 m2 prostora u koji pored ostalogspada i tri stana i prostor za obavljanjevjerskih obaveza, dàmija od 110 m2.Ukupna vrijednost na trì{tu ovog prostora,trenutno je oko 800.000 eura. Samdèmat se finansira od ~lanarine i "kirija"od stanova.

“Pojedinaca zaslu`nih za uspjehe ovogdèmata ima mnogo, ali njihova imena

ne}emo pominjati,” kaè nam imam Kemalef. Crnac i poja{njava za{to. “Razlog je {topostoji nekoliko vidova pomo}i, a nije sve unovcu, dodaje on.”

“IKC Düsseldorf, danas u ovom gradu,ali i {ire, slovi za najsvjetliji primjer dobreme|ureligijske saradnje", kaè nam aktuel-ni predsjednik dèmata Nezir Sulji}.“O~uvanje svog identiteta, a istovremenoupra`njavati integraciju, obi~aje i pravilasredine u kojoj ìvite, te{ko je uop{te izamisliti a kamo li realizovati. Hvala Allahu,mi smo uspjeli da u|emo u proces integra-cije a da pri tome ne naru{imo osnovne vri-jednosti na{eg ~ovjeka. Mi smo danas i vi{eod Islamskog kulturnog centra. Kulturni,sportski i vjerski sadràji su ono na ~emuistrajavmo i ono ~emu teìmo. Mi, Bo{njaci,na jedan sasvim druga~iji na~in prikazuje-mo islam i to je mo`da jedan od razloga {tonam u posjetu ali i po savjet do|u pred-stavnici policije Düsseldorfa s kojomimamo izuzetno dobru saradnju", s pono-som nam pri~a predsjednik Sulji}, koji jevrlo predan poslu koji obavlja. Muris Be{i}je koordinator za odnose sa ostalimudruènjima Bosanaca i Hercegovaca uDüsseldorfu, ali i ~ovjek koji voli sport.Prema njegovim rije~ima, IKC Düsseldorfje redovno zastupljen u radu zajednice

10 NOVISELAM

ZAJEDNICA


Prvi ljudi dèmata

Kemal-ef. Crnac, imam u IKC Düsseldorf

bo{nja~ko-bosanskih organizacija ali i usportskim aktivnostima u gradu. Naime u

sklopu IKC od 1993 godine sa radom dje-luje i NK "Bosna 93" koji do sad iza sebeima zavidan broj uspjeha.

Razara~i ovdje nemaju podr{ku!

Vrijeme prolazi. Pravim zajedni~ku foto-grafiju sagovornika i odlazimo u mesdìd.Vakat je ikindiji. Pravim jo{ nekoliko foto-grafija i uzimam abdest. Klanjamo. Na~inkako predvodi namaz Kemal ef. ne ostavljame ravnodu{nim. Diplomant UniverzitetaAl-Azher u Kairu, vra}a mi sje}anje na tvprenose bajrama iz Mekke. Kaù, kada vasuhvate "trnci" kada ~ujete da neko u~iKur'an, pouzdan je znak da je to dobaru~a~. Desilo mi se to, upravo te subote, na

ikindiji u IKC Düsseldorf. Slu{aju}i glasKemal ef.

U dèmatu Düsseldor, do sada se smi-jenilo nekoliko imama. Prvi je bio Iljazi ef.Skenderi, zatim Muharem ef. [abi},Mensur ef. Brdar i danas Kemal ef. Cr-nac, ~ovjek ~ije visoko{kolsko obrazovanjeu Kairu, potvr|eno kvalitetnim tuma~enjemvjere islama, ne daju plodno mjesto zavehabizam i one koji bi naru{ili ugled iimid` dèmata.

“Bilo je poku{aja razaranja dèmata, alinakon {to je "pobunjenima" re~eno da, ilise pridràvaju dèmatskih zakona ili daodustanu o svojih namjera, sve se zavr{ilodobro", kaè Kemal ef. Crnac. U ovomdèmatu ina~e se kroz redovne ~asove vje-ronauke mla|oj generaciji obja{njava {ta jeto islam i kako pravilno slijediti njegove

upute. Polaznike vjeronauke redovno~ekaju iznena|enja i nagrade. Za vrijememjeseca Ramazana u Niederstr. na broju1, redovno se u~i mukabela i organizujuramazanska sijela sa pitanjima i odgovori-ma, raznim kvizovima i sve ono {to spadau ovaj mubarek mjesec. Na{i doma}ini sazadovoljstvom isti~u da je pro{lu godinuvjeronauku u ovom dèmatu poha|alo 68polaznika. Ovdje je prvi put u Njema~kojorganizirano takmi~enje u~a~a Kur'ana,{to je kasnije preraslo u takmi~enje nanivou IZ Bo{njaka u Njema~koj, pod pokro-viteljstvom Centrale IZ. Studenti, SenadBukva, Aldin Mutilovi} i Sanel Ragipovi},sada okupljeni u Bo{nja~kom islamskomklubu, zajedno sa imamom Kemal ef.

Crncem, prvi su koji su izradili multimedi-jalni projekat Ilmihal na CD-u {to pred-stavlja novu metodu rada u obu~avanjuna{e mladeì uzvi{enim islamskim vrijed-nostima.

Arhiva sve govori

IKC Düsseldorf jedan je od dèmata icentara u Me{ihatu IZ Bo{njaka uNjema~koj, koji je ponajvi{e dao u pomo}iBiH za vrijeme rata. Stalna deùrstva irazne aktivnosti, iza sebe imaju nemjerljiverezultate o kojim u dèmatskom odborurado pri~aju ali iz skromnosti preska~usvaku rije~ koja bi mogla nagnuti na hvalu.Ako odgovorne iz dèmatskog odbora pita-te {ta je sve ura|eno, uredno }e vam poka-zati pa`ljivo ~uvanu arhivu, ne samo oaktivnostima za vrijeme rata u BiH, nego io svima koji su pro{li kroz dèmat. U okvi-ru IKC nalazi se i biblioteka “dr. AhmedSmajlovi}” koja }e ljubiteljima pisane rije~iponuditi mnogo zanimljivih djela. Tu }eradoznalost utoliti mnogi a pravi traga~iprona}i odgovore na mnoga, prije svega,vjerska pitanja. U svakom slu~aju, ukolikoprolazite pored Dussledorfa, autor ovogteksta vam toplo preporu~uje da posjetiteIKC Düsseldorf u Niederstr. 1. Vrijeme kojetamo provedete, sigurno ima neprocjenjivuvrijednost. Kre}em napokon ku}i. Ponovosre}em onu uposlenicu sa benzinskepumpe. Zavr{ila je smjenu. Pozdravljam jei zahvaljujem na parkingu.

“Jesam li bila u pravu?”-pita. “Tamo~ovjek ne moè ostati kratko. Za posjetioceIKC-a kod nas uvijek ima parkinga", kaèveselo dok odlazi vidno umorna s posla. Zarazliku od nje, moje 'baterije', prili~noistro{ene do 14:30, sada su ponovo pune.

11

ZAJEDNICA


Polaznici mektebske nastave IKC Düsseldorf sa imamom Kemal-ef. Crncom

Vrijeme prolazi. Pravim zajedni~kufotografiju sagovornika i odlazimo umesdìd. Vakat je ikindiji. Uzimamabdest. Klanjamo. Na~in kako predvo-di namaz Kemal ef. ne ostavlja me rav-nodu{nim. Diplomant UniverzitetaAl-Azher u Kairu, vra}a mi sje}anje natv prenose bajrama iz Mekke. Kaù,kada vas uhvate "trnci" kada ~ujete daneko u~i Kur'an, pouzdan je znak da jeto dobar u~a~. Desilo mi se to, upravote subote, poslije ikindije u IKC Düs-seldorf. Slu{aju}i glas Kemal ef.

“Trnci” kkao zznak

U dèmatu Düsseldor, do sada se smi-jenilo nekoliko imama. Prvi je bio Iljazief. Skenderi, zatim Muharem ef. [abi},Mensur ef. Brdar i danas Kemal ef.Crnac, ~ovjek ~ije visoko{kolsko obra-zovanje u Kairu, potvr|eno kvalitet-nim tuma~enjem vjere islama, ne dajuplodno mjesto za vehabizam i one kojibi naru{ili ugled i imid` dèmata. Bilo je poku{aja razaranja dèmata, alinakon {to je "pobunjenima" re~eno da,ili se pridràvaju dèmatskih zakona ilida odustanu o svojih namjera, sve sezavr{ilo dobro", kaè Kemal ef. Crnac.

“NE” eekstremizmu !!

Nakon ki{e, koja nas je pra-tila skoro cijeli put svesmo zaboravili pred do-

ma}inskim do~ekom Ibrahima]osi}a, vi{eg medicinskog te-hni~ara iz dèmata Mannheim.]osi} je ro|en u okolini Konji-ca, a gastarbajter je od po~etkadevedesetih. Radi kao medicin-ski tehni~ar na jednoj klinici,posao za koji se {kolovao. Kaèda je zadovoljan. Aktivista je ubo{nja~kom dèma'atu i s po-sebnim pijetetom govori o svomimamu mr. Ishaku ef. Ale{evi-}u i predsjedniku dèmata ha-dìji Kemalu Hodì}u. Ibrahimima suprugu Melihu, k}er Vil-danu i sina Amara koji je sred-njo{kolac i odli~an fudbaler.Kaè da }e, ako Bog da, do-gurati do reprezentacije Bosnei Hercegovine.

Okrugli sto o muslimanima u

Njema~koj

Trodnevna sve~anost u po-vodu slu`benog otvorenja mes-dìda u Mannheimu i ispla}iva-nja posljednje rate kredita zakupovinu njegovoga prostorapo~ela je drugog juna 2006.godine sa obavljanjem dùmenamaza koju je predvodio Ne-zim ef. Halilovi} Muderris.Poslije dùme namaza ugodnirazgovor doma}ina i njihovihgostiju tekao je u prostoriji zajemeke i kahvu. Negdje iza ikin-dije namaza pridruìli su se izamjenik reisu-l-uleme h. hfz.Ismet ef. Spahi} i {ef Uredaza dijasporu Rijaseta Mirsadef. Mahmutovi}. U ve~ernjim

satima, u prostorijama Kluba“Ljiljani”, koji se nalazi nepos-redno uz bo{nja~ki mesdìd,odràn je prvi okrugli sto natemu Muslimani u Njema~kojna kojem su uz moderatora idoma}ina dr. Senada Hadì-selimovi}a u~estvovali BekirAlbodà, predstavnik jednogod najve}ih turskih dèmata uNjema~koj, pa Abdulkadir Ša-bel iz Ku}e islama u Njema~koj(predstavnik muslimana Nije-maca), sekretar Me{ihata IZ izNjema~ke hafiz Esnaf ef.Begi} i hafiz Najbin Radan,predstavnik muslimana araps-kog porijekla. Cilj organizatoraje bio da renomirani gosti pro-govore o integraciji muslimanau Njema~koj, problemima s ko-jima se susre}u i njihovoj bu-du}nosti u ovoj zemlji. Referatii diskusija podneseni su na nje-ma~kom jeziku. Po~elo se sapitanjem: da li je integracijamuslimana propala, da li je bilapoèljna, odnosno da li su mu-slimani dovoljno u~inili na nje-noj provedbi. Iako su bili raz-li~iti pristupi toj temi, zajedni~kizaklju~ak bi bio da je, ipak, tre-balo vi{e vremena za to, jer suoni tu tek dvadesetak godina, teda su tek sada u mogu}nostida se organizuju; da im je Nje-ma~ka dosta toga omogu}ila,tako da se sad na neki na~inmoè u~initi ne{to vi{e. Izme|uostalog konstatovano je da jejedan veliki problem nerazumi-jevanja muslimana, odnosnopostavljanja barijere, a to jedo{lo prije svega zbog nepoz-navanja islama, a za to su do-nekle bili krivi i sami muslima-ni, jer zbog nepoznavanja nje-ma~kog jezika, nisu mogli da

12 NOVISELAM

ZAJEDNICA


Dèmat Mannheim: trodnevne dèmatske sve~anosti

Uz otvorenje mesdìda ispla}ena i POSLJEDNJA RATA KREDITApi{e: Bajro PERVA

Detalj sa sve~anosti otplate mesdìda dèmata Mannheim

Vakifi dèmata Mannheim sa vakufnamama

^lanovi dèmata sa predstavnicima Rijaseta IZ-e u BiH

prezentiraju islam onako kako bitrebalo. Kazano je i to da musli-mani nemaju svoje medije.Savezni ministar unutarnjih pos-lova planirao je da u septembru2006. organizuje islamsku kon-ferenciju na kojoj bi se govoriloo svim problemima oko integra-cije i uvo|enju vjeronauke zamuslimane, {to je znak danjema~ka Vlada èli da se aktiv-no uklju~i u aktivnu integracijumuslimana u Njema~koj.

Imam otvorio mesdìd

Na glavnoj sve~anosti koja jeodràna ~etvrtog juna uz goste izBiH prisutni su bili i predstavnicigrada Mannheima, tamo{njihcrkvenih zajednica, Ureda zastrance, dèmata drugih etni~kihzajednica muslimana. Uvodnurije~ imao je imam Ale{evi} koji

je, predstavljaju}i IZ Bo{njakaMannheim, istakao da je onaregistrovana u martu 1990., daje prvu teraviju predvodio Šerifef. Mujkanovi}, da su uz njegau prvim njenim koracima zna-~ajan doprinos dali i rahmetliIlijas ef. Mahmuljin, Ibrahimef. Ba{i}, da se njen djelokrugprotezao i na gradove Ludwigs-hafen, Heidelberg, da je njenprvi stalni imam bio ]emal ef.Sejdovi}. Istakao je tako|er dasu u po~etku svoje aktivnostiimali u jednom turskom dèma-tu, a potom u iznajmljenom pro-storu na sada{njoj adresi.1997.g. potpisan je kupopro-dajni ugovor, a posljednja ratakredita kod banke, za koji je podhipoteku dao svoju ku}usada{nji predsjednik dèmata h.Kemal Hodì}, ispla}ena je uramazanu 2005. godine. Danas

Mr. Ishak ef. Ale{evi}: "Razdragana su lica mojih dèmatlija i imama iz kom{ijskihdèmata. îni mi se, najve}a vrijednost u na{em dèmatu jesloga. Nju je te{ko posti}i s obzirom da dolazimo iz razli~itih sre-dina sa raznolikim mentalitetima, sa razli~itim pogledima na istestvari. To, dakako, nije dovr{ena stvar. Sloga se mora njegovatikao i ljubav u braku. U~imo se ljubavi. Nekad je neko, primjeraradi, ljut na mene, pa se ja proderem, a nakon toga pruàmoruku jedan drugom. Sretan sam da su ovdje ljudi koji prakti~noìve svoju vjeru. Trude se da imaju dobru djecu i njeguju bra~nii porodi~ni ìvot. Slovimo kao dobri doma}ini. Gradimo {irinu iprema drugima. Imamo dobru saradnju sa Katoli~kom i Protest-antskom crkvom. ^lanovi smo Kr{}ansko-islamskog dru{tva. Sanjima smo putovali u Tursku, BiH, u Italiju.”

Abdulah ôrbi}, predsjednik kulturno-sportskog centra Ljiljani: "Centar datira od 1993. godine. Sa vra}anjem izbjeglica pre{lismo na druge prioritete. U na{em centru mogu}e je uz kulturneimati i sportske sadràje. Na{a sala sa stolicama moè primitioko 250 podjetilaca. Mi smo be-ha klub. Kad smo napravilimaterijalno-tehni~ke uslove, prvi projekat je bio osnivanje folklor-ne sekcije, a uz nju su startale dramska i {ahovska sekcija, pa fud-balski klub Bosna i Hercegovina..."

Mehmed Krli~evi}, iz Vrbanje, predsjednik FK Bosna iHercegovina: "Takmi~imo se u Gradskoj ligi C. Osvojili smo prvo mjesto. Prvitrener je Eniz Mrkalj, a prvi predsjednik je bio Nasko Fazli}. Na{prvi sponzor bio je Izudin Re{i}, a tu su i Muhamed Hodì},Husein Delali}, Adnan Avdi}... Imamo odli~no predsjedni{tvokluba."

Suada Ale{evi}:"Hvala svim ènama koje su pomogle u organizaciji sve~anosti.Naàlost, nisu sve na{e ène aktivne u pomaganju dèmata.Me|utim, imamo dobar broj èna koje su spremne u svako dobapomo}i. Ina~e, mi ène se redovno druìmo, uspostavljamo vezesa ènama drugih dèma'ata".

Zibija Ke~o:"Ovdje sam sa suprugom i sinom. K}erka je u Americi. Meni jeovdje super. Bolje nego u BiH. Nisam ~lan Islamske zajednice".

Sadika Sulejmanovi}:"Sretna sam {to smo isplatili ovaj objekat i {to }e u njemu islams-ku pouku u~iti na{a djeca i unu~ad".

Meho Dàmbi}, predsjednik dèmata Karlsruhe: "Drago mi je {to sam bio na ovoj sve~anosti. Imamo i mi nijjet dau narednom periodu kupimo vlastiti prostor za dèmat. Ovo nammoè biti primjer".

Meliha ]osi}: "I danas, kad sve~ano obiljeàvamo zvani~nootvaranje na{eg mesdìda, moramo javno priznati i kazati da jeza sve ovo najvi{e zasluàn hadìja Kemal Hodì} sa svojomporodicom". Kaìmo na kraju da je predstavnik Gradske upraverekao da u Manhajmu danas ìvi oko 300.000 stanovnika, ame|u njima je 34.000 stranaca od kojih je 30.000 muslimana. Ugradu je oko 1550 bo{nja~kih familija.

Rekli ssu oo ssve~anosti...

13

ZAJEDNICA


Kemal Hodì}, predsjednik Dèma'ata: "U Njema~koj sam od1969. godine. Dèma'at je oformljen 1989. Po{to smo mi izMannheima pomogli dèmat Stuttgarta da kupi prostoriju,njihov imam Ibrahim ef. Dàfi} je organizirao mevlud uMannheimu, a oglas je dat na Radio Kelnu tako se odazvaovelik broj ljudi. Tada je formiran inicijativni odbor, a za preds-jednika je izabran Šemso Paljevi}. Odbor se pobrinuo danam obezbijedi ramazanskog imama. Bio je to Šerif ef.Mujkanovi}. Tada smo na teravijama imali izme|u 150 i 200ljudi. On je odigrao veliku ulogu da se formira dèmat.Pomogao je da stupimo u kontakt sa jednim efendijom kojije iz Frankfurta dolazio da odràva islamsku pouku i predvo-di dùmu namaz. Tada smo teraviju klanjali u jednoj turskojdàmiji. Bilo nam je tijesno. U ovaj dana{nji, na{ prostoruselili smo 1993., a natezanje oko toga ko }e ga kupiti, miili bh klub, trajalo je do 1996. Gazda je dao povoljnu ponu-du od 1000 DM po kvadratu. Na{li smo banku koja bi naskreditirala, ali je trebalo na}i dvadesetak ìranata. Bilo se pri-javilo dvadesetak ljudi. Me|utim, gotovo svi osim mene suotkazali. Ostao sam usamljen. Odlu~io sam pod hipotekudati svoju ku}u. Za taj potez nisam bio shva}en ni od stra-ne dèmata, niti od vlastite porodice. Bilo je do{lo dotle dasam hanumi rekao da, ako me ne}e podràti, da }emo serazvesti, a ja }u svoj dio uloìti. Ne dam dàmije! Ja ku}ukao hipoteku ne dajem na karte, nego za dàmiju. Pa, akoBog dadne i da propadne, nek propadne. @ena je bila odlu~ilada }e se radije razvesti nego potpisati. Onda je njen brat imoj {ura rekao: 'Sestro, ne budi budala. Ni moja Zurijeta nijeni{ta potpisala, samo se okrenula, a iza nje sve gori... Budisvjesna. @ena je potom pristala. Oti{li smo kod notara i pot-pisali. Sad smo svi sretni {to se tako hajirli zavr{ilo..."

Za ddàmiju ppod hhipoteku sstavio vvlastitu kku}u

dèma'at ima oko 150 ~lanova,a u svom vlasni{tvu ima objekatod 405 m2...

"Islam u daleku Aziju nije do-{ao preko misionara, nego pre-ko po{tenih ljudi”, kazao je h.hfz. Ismet ef. Spahi}.. “I vi ovdjesvojim po{tenim radom prvotreba da zahvalite svojim doma-}inima i opravdate vjeru islamda je i on Bo`ja vjera. Zada}avjere je da oplemeni ljude. I uovom dèmatu ima velik brojdobrih vjernika. Morate opravda-ti i povjerenje koje su vam daligra|ani Mannheima i Njema~keu cjelini. Neko nas je optuìozahvaljuju}i na{im nepametnimljudima i nama muslimanimaprivezao terorizam. Zapamtite,musliman ne moè biti terori-sta..."

Pa{o ef. Feti}, oblasniimam regije Baden-Württem-berg i predstavnik Me{ihata IZNjema~ke, je rekao: "Iako ste

mnogi od vas ovdje do{li po-~etkom sedamdesetih na nekoli-ko godina da zaradite malo parada biste se oku}ili i vratili u svojarodna mjesta ìvot je krenuodrugim tokom. Ona istina da'ôvjek snuje, a Allah odre|uje',i ovdje se potvrdila. Ovdje stedo~ekali penzije i unuke..."

Vrlo poticajna i za ovda{njeBo{njake afirmativna izlaganjabila su i od strane predstavnikaGrada i ostalih vjerskih zajedni-ca. Klju~ mesdìda hafiz Spahi}predao je imamu Ishak ef.Ale{evi}u. Nezim ef. Halilovi} jeuru~io 54 vakufname najve}imdonatorima kupovine i adaptaci-je mesdìdskoga prostora, anajve}i vakif je, svakako, hadìjaKemal Hodì}.

U kulturnom dijelu sve-~anosti nastupio je umjetnikMustafa Širbi}, po jedan bo{-nja~ki i turski hor ilahija, folklor-ne sekcije bh kluba Ljiljani”.

Ishak ef. Ale{evi} bio je doma}in i jedan od aktivnih u~esnikasimpozija na temu Bo{nja~ka dijaspora koji je odràn sutradan,03. juna 2006., a na kojem su u~estvovali gosti iz Sarajeva hfz.Ismet ef. Spahi}, Mirsad Mahmutovi}, Nezim ef. Halilovi}Muderris, Bajro Perva i hfz. Esnaf Begi} iz Kamp-Lintforta.

Daju}i definiciju dijaspore mr. Ale{evi} je rekao kako je prvi osje-}aj kad se kaè dijaspora - ja sam u dijaspori, ja sam manjina.Drugi osje}aj je - ja sam potpuno druge vjere u odnosu na onuvjeru koja je u preimu}stvu. Tre}i osje}aj je - ja sam nacionalnoinferioran i bezna~ajan, jer sam u manjini i ne mogu se na-cionalno dokazati. êtvrti osje}aj je - jezik kojim se sluìm meni jestran, a kultura koja mi je dostupna je strane i tu|a. Pred namastoje tri puta. Jedan je adaptacija, drugi integracija, a tre}i asimi-lacija. Naravno, mi }emo prihvatiti integraciju..."

Hafiz Ismet ef. Spahi} je kazao da bi musliman mogao opstati uma kojoj dijaspori, on mora biti iskren vjernik i ~estit gra|anin aMirsad ef. Mahmutovi} je kazao da kad se kamen izvadi iz majda-na, vi{e se nikada ne moè vratiti na ono mjesto i u onakvompoloàju u kakvom je bio. Ja tako doìvljavam sudbinu Bo{njakakoji su, na bilo kakav na~in, protjerani ili iz ovih ili onih razlogaoti{li iz svog zavi~aja. Bo{njak je vezan za svoj toprak, svoju zemljui zato {to u njemu ima svih elemenata zemlje na kojoj se rodio..."

Nezim ef. Halilovi} Muderris smatra da je ovo 'vrijeme institucija, ane pojedinaca'. Vi u ovoj zemlji Njema~koj, zemlji koja vam je uka-zala gostoprimstvo, treba da budete primjerni gra|ani, najboljekom{ije, radnici, u~enici, studenti. Treba da kroz svoje prakti~nodjelovanje pokaète svoj islam, ali, u isto vrijeme, da imate na umuda treba da se vratite na svoje ognji{te, u svoju BiH. Ako se ne vra-tite, va{a djeca, va{i unuci to pogotovo ne}e uraditi-rekao je ef.Halilovi}.

Hafiz Esnaf ef. Begi} je istakao da se mora znati {ta iz dijasporemoèmo izvu}i kao pozitivno, kao dobro, {ta nas moè sa~uvati ubudu}nosti, prije svega kao muslimane i, u nacionalnom smislu,kao Bo{njake. Ove su ~injenice najbitnije o kojima mi u dijasporitreba da govorimo. Kao muslimani moramo znati posmatrati svijetoko sebe, pa analizirati svijet oko sebe. Kao Bo{njaci moramo znatidefinirati postoje}e stanje na{eg naroda. Posmatrati stanje u dija-spori, prou~avati i analizirati zna~i suo~iti se sa dva procesa kojisu ovdje spomenuti: procesom asimilacije i procesom integracije.Asimilacija zna~i da nas potpunio nestane. Takvih slu~ajeva,naàlost, ima..."

Bajro Perva je govorio o pozitivnim primjerima iz dijaspore nekihdrugih naroda koje treba prou~iti, a bo{nja~kim je dèmatima daoideju da tokom ljetnih raspusta i odmora polaznike islamske poukei drugu djecu i omladinu organizovano dovode u domovinu gdje bi,pod povoljnim uslovima, mogli biti smje{teni u domove na{ihmedresa. Tamo bi im se priredila predavanja i seminari iz oblastivjere, kulture i svega drugog {to ìvot zna~i. Organizirale bi se eks-kurzije po BiH gdje bi se ovi mladi ljudi upoznali sa ljepotama svojedomovine.

Simpozij oo BBo{nja~koj ddijaspori

14 NOVISELAM

ZAJEDNICA


^lanovi folklorne sekcije kluba “Ljiljan” Mannheim

Predstavnici grada Mannheim

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo,

Milostivog, Samilosnog, Vladara Dana sudnjeg,

Tebi se klanjamo i od Tebe pomo} traìmo!Uputi nas na pravi put,

na put onih kojima si milost Svoju darovao,a ne onih koji su protiv sebe srd`bu izazvali,

niti onih koji su zalutali!Kur'an, Fatiha

Ostalo je nekoliko dana do po~etkaRamazana, mjeseca kada su vjerniciizvr{ili svoje pripreme i u potpunosti

krenuli u susret Allahovim fadiletima, danapajaju svoja srca i du{e. Ramazan je pri-lika da umek{amo svoja srca, u~inimo dana njih dolazi Allahov nur, a da u njih ulaziAllahov rahmet. Ne dozvolimo da nam srcabudu tvrda, gruba, zale|ena, te{ka, crna,bezosje}ajna. O ovome Uzvi{eni Allah upo-zorava svoje robove u suri El-Bekare 74ajet: “Ali srca va{a su poslije toga postala tvrda,kao kamen su ili jo{ trv|a, a ima kamenaiz kojeg rijeke izbijaju (a bi}e takvih ljuds-kih srca iz kojih nikakvo dobro ne}e izvira-ti), a ima, zaista, i kamena koje puca i izkojeg voda izlazi, a ima ga, doista, i koje seod straha pred Allahom ru{i.- A Allah motrina ono {to radite."

Mjesec svakojakog bogatstva

Kamen se boji Allaha, a ~ovjek okre}eglavu od svog Stvoritelja. Kamen drhti predAllahom i ~ini mu sed`du kao i Sunce,Mjesec, zvijezde, drve}e, li{}e, trava, kakoto Allah d`.{. kaè u suri ,,El-Had`d`", 18ajet:,Zar ne zna{ da se i oni na nebesima ioni na zemlji Allahu klanjaju, a i Sunce iMjesec, i zvijezde, i planine, i drve}e, i ìvo-tinje, i mnogi ljudi, a mnogi i kaznu zas-luùju. A koga Allah ponizi, niko ga nemoè po{tovanim u~initi; Allah ono {toho}e radi." Ramazan je najbolja prilika za

svakog muslimana da sazna ljepote Islamai da ih primjeni u praksi. Ramazan je mje-sec Kur'ana, mjesec posta, Allahovog nura,ilma, imana, mjesec {kole, radosti, ponosa,mira, usavr{avanja svoga znanja, mjeseczalaganja, sabra, ibadeta, takmi~enja, mje-sec islamskih doga|aja, mjesec ~i{}enjadu{e, ~i{}enja srca, mjesec na{e teobe,mjesec osloba|anja od zlobe, mr`nje, pa-kosti, bola, licemjerstva. Mjesec pra{tanjaonima koji su nam nanjeli nepravdu, mje-sec pomaganja siromasima, mjesec izmi-renja zava|enih, mjesec udjeljivanja na{eg

15

RAMAZAN


Mjesec kada se ukazaloHej, mubarek Ramazan...

NAJVE]E DUNJALU^KO SVJETLOpi{e: Halim ALIBA[I]

Šejh Muhammed Er-Ravi poredi Islam sa pitkom teku}om rijekom koju je Svevi{nji poda-rio svojim robovima i pozvao ih da se napajaju iz nje. Musliman je onaj koji se napajaiz te rijeke, koji poziva ljude da se iz nje napajaju i koji ukazuje na njenu ~isto}u i korist.Allah d`.s. je naredio muslimanima da se bore protiv onih koji spre~avaju ljude da sekoriste tom rijekom i koji poku{avaju da je uni{te i zamute. Ramazan je prilika da vjer-nici u~vrste svoj iman i da pitku teku}u rijeku obilato koriste, kafiri da po~nu razmi{ljatiglavama, grije{nici da svojim teobama, direktnim obra}anjem Allahu d`. {., pokaù dase njihovi takvih grijesi ne}e ponoviti. Ramazan je mjesec Kur'ana, mjesec u kome jepo~ela njegova objava, kao Uputa ljudima da pokaè razliku izme|u dobra i zla, kako toKur'an jasno isti~e. Kur'an je knjiga koja sija kao sunce preko 14 stolje}a i to je najve}edunjalu~ko svjetlo koje se ikada pojavilo. Otvara ~ovjeku o~i i pruà mu smjernice krozìvot, srca i du{e puni svojim fadiletima i pruà mu rizk, rahmet i magfiret. Ni{ta se saKur'anom ne moè porediti, jer Kur'an je najljep{a ba{~a u kojoj su najljep{i cvjetovi kojivje~no miri{u, a muslimani moraju te mirisne cvjetove obilato koristiti.

Islam kkao ppitka tteku}a rrijeka

Bra}o i sestre!Koristim ovu priliku da Vam mubare}lei-{em ove ramazanske dane, da nam mje-sec Ramazan bude plodotvoran i da svizajedno u narednom periodu budemo

sna`niji i jedinstveniji. “Allah je odabraood svojih robova iskrene, od govora zikr,od mjesta na zemlji dàmije, od mjeseci

Ramazan i E{huri hurum, od danadùmu, od no}i lejletul-Kadr, pa veli~ajte

ono {to je Allah d`.s. uveli~ao.” Amin, ja Rabbil ' alemin!

16 NOVISELAM

RAMAZAN


imetka, mjesec zikra, na{e iskrenosti, dos-tojanstva, uvaàvanja, tolerancije… Mjesecteravija, sehura, zajedni~kih iftara, muka-bela, ikrama, zijareta, vazova i ostalih mno-gobrojnih Allahovih fadileta. Sve ovo nabro-jano, to je Islam, savr{ena vjera bez ikak-vog nedostatka, smisao i sistem cjelokup-nog ìvota, dràvno ure|enje i zakonodav-stvo, vlada i ummet, milost i pravda me|uljudima, kultura i nauka, rad i bogatstvo,dìhad i da'va, ispravno vjerovanje i iskre-no robovanje Allahu d`.s. Šejh MuhammedEr-Ravi poredi Islam sa pitkom teku}omrijekom koju je Svevi{nji podario svojim ro-bovima i pozvao ih da se napajaju iz nje.Musliman je onaj koji se napaja iz te rijeke,koji poziva ljude da se iz nje napajaju i kojiukazuje na njenu ~isto}u i korist. Allahd`.{. je naredio muslimanima da se boreprotiv onih koji spre~avaju ljude da se kori-ste tom rijekom i koji poku{avaju da je uni-{te i zamute.Ramazan je prilika da vjerniciu~vrste svoj iman i da pitku teku}u rijekuobilato koriste, kafiri da po~nu razmi{ljatiglavama, grije{nici da svojim teobama, di-rektnim obra}anjem Allahu d`. {., pokaùda se njihovi takvih grijesi ne}e ponoviti.Ramazan je mjesec Kur'ana, mjesec u ko-me je po~ela njegova objava, kao Uputa lju-dima da pokaè razliku izme|u dobra i zla,kako to Kur'an jasno isti~e. Kur'an je knji-ga koja sija kao sunce preko 14 stolje}a ito je najve}e dunjalu~ko svjetlo koje se ika-da pojavilo. Otvara ~ovjeku o~i i pruà musmjernice kroz ìvot, srca i du{e puni svo-jim fadiletima i pruà mu rizk, rahmet imagfiret. Ni{ta se sa Kur'anom ne moèporediti, jer Kur'an je najljep{a ba{~a ukojoj su najljep{i cvjetovi koji vje~no miri{u,a muslimani moraju te mirisne cvjetove obi-lato koristiti.

Ramazan je mjesec posta a post je je-dan od temelja Islama. On je jedan od zido-va ‚islamske ku}e', objavljen druge godinepo hid`ri mjeseca {a'bana.

Imami Gazali o Ramazanu

Veliki islamski u~enjak imami Gazali,post je podjelio na tri dijela u svom djeluIhja ulumid-din. (Post {irokih masa, post iz-nimnih i post iznimno-iznimnih). Zna~i,post nije samo ustezanje od jela i pi}a, ve},kako isti~e Gazali:

1. ûvanje i obaranje svoga pogleda.Muhammed a.s. kaè:,,Pogled je otrovnaiblisova strijela"

2. ûvanje jezika od brbljanja, laì,

ogovaranja, preno{enja tu|ih rije~i, nepri-stojna govora, sva|e, zavidnosti, oholosti,smutnje…

Sufjan Es-Sevri veli: ,,Mnogo bi mi bilolak{e da me ~ovjek ga|a strijelom nego {tome ga|a jezikom, strijela moè da proma{i,jezik uvijek poga|a. êtvrti halifa h. Alija bigovorio: Jezik je najzaslu`niji da bude uha-p{en. Jer, iako je Allah postavio jezik izausana i iza zuba, ipak on provali ove dvijeprepreke i iza|e na usta (da 'laje'). Ot-vorimo vrata svome jeziku onda kada è-limo njime izkazati sve ljepote i dobroteSvevi{njega Allaha. Mudàhid kaè: ,,Dvaru`na svojstva kvare post, ogovaranje i

laganje. Imami Gazali nam navodi slu~ajkoji prenosi Ubjed, rob kojeg je poslanikoslobodio, a koji govori o dvije ène koje supostile i za to vrijeme ogovarale i kad suposlale da im poslanik kaè vrijeme iftaraon je rekao da su se one uzdràvale odonoga sto je Allah dozvolio, a iftarile seonim sto je Allah zabranio.

3. ûvanje sluha od slu{anja sve {tonije lijepo, jer sve {to je zabranjeno govori-ti, zabranjeno je i {lusati. Allah d`.s. jeizjedna~io onoga ko slu{a {to je zabranje-no i onoga {to jede zabranjeno. Oni mnogolaì slu{aju i rado ono {to je zabranjenojedu"(El-Maide, 42 ajet).

Muhammed a.s. kaè: Onaj koji ogova-ra i onaj koji slu{a, prijatelji su u grijehu.

4. ûvanje ruku i nogu od harama.Allah d`. {. kaè: Danas }emo im usta za-pe~atiti, njihove ruke }e Nam govoriti, anoge njihove }e o onom {to su radilisvedo~iti. (Ja-sin, 65 ajet)

5. ûvanje stomaka od prenatrpavanja,jer Allahu d`. {. najmrà posuda je prenat-rpan stomak.

6. ûvanje svoga srca i du{e, da se nebi udaljili od bogobojaznosti, a time post nebi bio primljen.

Vrijednost posta~eve dove

Nikome se dova ne prima kao posta~u,jer se prenosi od Ibni Abbasa r.a. da jeBoÌji poslanik rekao: Posta~evo spavanjeje ibadet, njegova {utnja je veli~anje Allaha,njegovo djelo se udvostru~ava, njegova do-va se prima, a grijesi mu se opra{taju. Ra-mazan je mjesec ~i{}enja na{e du{e, na{ecjelokupne unutrine. Islamski teolozi kaùda se du{a rasprostire po ~itavom ~ovje-~ijem tijelu isto kao {to se ruìn sok raspro-stire po ~itavoj ruì. Du{a je dio Boànskogduha koji svaki ~ovjek nosi u sebi. Pa daljekaù islamski u~enjaci da u svakoj du{ipostoji fenjer i kandilj, ali u svakoj nemaBoànskog svjetla koje bi u tom kandiljuzasjalo. îtava kompozicija duhovnog ìvotazasnovana je na sljede}im elementima i to:Razumu ('akl), srcu (qalb), udahnu}u(sirr), du{i (ruh) i napokon toj ekstaziBoànstveno duhovnoj (hafijj). To je stabil-nost duhovne ljudske komponente i cjelo-kupnog ìvljenja. Ramazan je mjesec~i{}enja na{eg srca. Omogu}imo na{imsrcima neka kroz njih ulazi Allahov rahmet.Stavimo muhur na na{e grije{enje, jer jeRamazan najbolja prilika za to.

Upozorava Bo`ji poslanik s.a.v.s.: Kad

Sufjan Es-Sevri veli:,,Mnogo bi mi bilo lak{e da me ~ovjekga|a strijelom nego {to me ga|a jezi-kom, strijela moè da proma{i, jezikuvijek poga|a." êtvrti halifa h. Alija bi govorio: ,,Jezikje najzaslu`niji da bude uhap{en. Jer,iako je Allah postavio jezik iza usana iiza zuba, ipak on provali ove dvije pre-preke i iza|e na usta" (da laje). Otvo-rimo vrata svome jeziku onda kada è-limo njime izkazati sve ljepote i dob-rote Svevi{njega Allaha. Mudàhid kaè:,,Dva ru`na svojstva kvare post, ogo-varanje i laganje". Imami Gazali nam navodi slu~aj kojiprenosi Ubejd, rob kojeg je poslanikoslobodio, a koji govori o dvije ènekoje su postile i za to vrijeme ogova-rale i kad su poslale da im poslanikkaè vrijeme iftara on je rekao da su seone uzdràvale od onoga sto je Allahdozvolio, a iftarile se onim sto je Allahzabranio."

Raspravljanje oo ssporednim sstvarima

g o d~ovjek uradi grijeh,

na njegovo srce dolazicrna ta~ka, ako se pokaje,

njegovo srce se ~isti od tog grijeha, ali akose ne pokaje nego produì da grije{i,pove}a}e se ona crna ta~ka, sad vi{e ne}ebiti mala, sad je ve}a. Komentari{u}i ovajhadis, ~uveni islamski u~enjak imamiGazali zami{lja srce kao staklenu posuduuz koju ide dim, onda staklo po~adi i nemoè svjetlost prolaziti vi{e kroz staklo, kadga o~istimo, svjetlo }e ponovo dopirati uposudu. Tako je i sa na{im srcem. Na pla-ninskim visinama, u dubokim vrta~ama,koliko god sunce grijalo, snijeg ostaje, jersnijeg se gomila, a naslage ostaju. Ako jesrce zale|eno i hladno, Allahova milost usrce ne ulazi, a grijesi se gomilaju. Rama-zan je mjesec velikih islamskih doga|aja.Sedamnaesti dan mjeseca Ramazana, dru-ge godine po Hid`ri, 624 po ro|enju Isaaa.s., bila je prekretnica u istoriji Islama, bit-ka na Bedru. Mala skupina vjernika no{enaiskrenom vjerom u Allaha, izvojevala jesjajnu pobjedu. Bedr je odlu~io islamskusudbinu i budu}nost. Dana{nji na{ Bedrpostavlja svima nama pitanja: Koliko pozna-jemo sebe, svoje najbliè, svoju bra}u isestre, kako prilazimo Kur'anu, koliko i ka-ko slijedimo Sunnet…Prvo pitanje od svihpitanja je borba sa samim sobom, najteàborba ovog dunjaluka, zagledanje u svojuvlastitost, kako to islamski teolozi nazivajuobra~un prije obra~una" (analiza vlastitog

stanja prije susreta sa Allahom d`. {.).Jedna stara izreka veli: Onaj ~ovjek kojipobIjedi drugoga ~ovjeka on je jak, ali sa-mo onaj ~ovjek koji pobjedi samoga sebe,on je najja~i ~ovjek. Bo`ji poslanik kaè:Blago onome koga zabave njegove vlastitemahane, pa ne imadne vremena voditira~una o mahanama drugih ljudi. Ovaj ha-dis je sr` gore navedenog. 20-ti dan rama-zana, osme godine po Hid`ri, 630-te poIsau a.s., je osloba|anje Mekke, ujedinjen-je Mekke i Medine- Feth, kako to islamskihistori~ari navode. Kad je odlazio iz MekkeMuhammed a.s., je rekao: O Mekko, Allahzna da si ti meni najdraè mjesto na svije-tu, a da me tvoj narod ne izgoni, ja te nebih nikada napustio. Kad je pobjedni~kiulazio u Mekku i osvajao du{e i srcaMekkelija, poslije {ehadeta, izgovorio je overije~i: Idite, svi ste slobodni! Dvadesetsedma no} mjeseca ramazana je najodab-

raniji trenutak u povijesti ~ovje~anstva, no}odluke, no} po~etka objave Kur'ana.

Mjesec dare`ljivosti

Pored duhovne strane i ibadeta,Ramazan traì i materijalno ~i{}enje (zekatkao farz i sadekatul-fitr kao vadìb). Kur'ana.s. upozorava u suri Qassas, 77 ajet :I tra-ì budu}i svijet u onome {to ti je Allah dao,a ne zaboravi svoj udio na ovom svijetu.Dr.Muhammed Hamidullah kaè: Zekatpredstavlja gra|anski porez, obavezno da-vanje, zna~ajan koliko i vjerovanje u Allaha,koliko i namaz, post, had`d`. înjenica jeda mnogi muslimani, a ne rijetko i dèmat-lije, raspravljaju o sporednim stvarima, ane raspravljaju o svojim obavezama, odnos-no islamskim odredbama. Koliko daje go-di{nje zekata i da li ga uop{te daje. Musli-mani mnogo raspravljaju o kamati, jer ih toùlja, a nikako ne raspravljaju o zekatu, jerih to podsti~e na davanje i obavezu. Rama-zan je mjesec oprosta, osloba|anja oddèhennemske vatre i mjesec milosti na{e-ga Rabba. Milost koju podari Allah d`.{.svome robu, niko mu je ne moè oduzeti,jer Allah daruje svoje fadilete pravim iodabranim robovima.

Bra}o i sestre!Koristim ovu priliku da Vam mubare}-

lei{em ove ramazanske dane, da nam mje-sec Ramazan bude plodotvoran i da svizajedno u narednom periodu budemosna`niji i jedinstveniji. Zavr{avam hadisomBoìjeg poslanika: Allah je odabrao od svo-jih robova iskrene, od govora zikr, od mje-sta na zemlji dàmije, od mjeseci Ramazani E{huri hurum, od dana dùmu, od no}ilejletul-Kadr, pa veli~ajte ono {to je Allahd`.s. uveli~ao.

Amin, ja Rabbil ' alemin!

17

RAMAZAN


Dr. Muhammed Hamidullah kaè: ,,Zekat predstavlja gra|anski porez,obavezno davanje, zna~ajan koliko ivjerovanje u Allaha, koliko i namaz,post, had`d`. înjenica je da mnogimuslimani, a ne rijetko i dèmatlije,raspravljaju o sporednim stvarima, ane raspravljaju o svojim obavezama,odnosno islamskim odredbama. Koli-ko daje godi{nje zekata i da li ga uop-{te daje. Muslimani mnogo raspravlja-ju o kamati, jer ih to ùlja, a nikako neraspravljaju o zekatu, jer ih to podsti-~e na davanje i obavezu. Ramazan jemjesec oprosta, osloba|anja od dè-hennemske vatre i mjesec milosti na-{ega Rabba. Milost koju podari Allahd`.{. svome robu, niko mu je ne moèoduzeti, jer Allah daruje svoje fadiletepravim i odabranim robovima.

Raspravljanje oo ssporednim sstvarima

Zekat je jedan od najva`nijih ibadeta uislamu. Spada u kategoriju tzv. islams-kih ruknova, ili, kako neki kaù, {arto-

va, {to predstavlja najvi{u i najva`niju kate-goriju islamskih obaveza kojima se iskazu-je i potvr|uje pripadnost islamu i islamskojzajednici. I po svojoj formi i po svojoj su{ti-ni i cilju davanje zekata je jedinstven iba-det. Fakihi ga definiraju kao imovinski iba-det koji se sastoji od izdvajanja preciznoodre|enog postotka iz odre|ene vrste imo-vine u korist Kur'anom odre|enih kategori-

ja korisnika. Kur'an ga navodi zajedno s na-mazom na preko dvadeset mjesta. U ne-kim ajetima koristi se termin "zekat", unekim "sadaka", a u nekim termin"davanje".

“Onima koji u nevidijivi svijet buduvjerovali i molitvu obavljali i udjeljiva-li dio od onoga {to im Mi budemodavali." (El-Beqara,3) A u drugimajetima iste sure se kaè: “I molit-vu obavljajte i zekat dajite, a zadobro koje za sebe pripremitena}i }ete nagradu kod Alla-ha” (El-Beqara, 110) ,,Onekoji vjeruju i ~ine dobradjela i molitvu obavljaju izekat daju ~eka nagradakod Gospodara njihova;i ni~ega se oni ne}e bo-jati i ni za ~im oni ne}e tu-govati.” (El-Beqara, 277).

Zekat je propisan i prethodnimPoslanicima i njihovim narodima

Zekat u op}em smislu, kao vid obavez-nog materijalnog pomaganja siroma{nih idrugih osoba u nevolji, bio je propisan iranijim Boìjim poslanicima i njihovim na-rodima. Govore}i o Ibrahimu a.s., Ishaku iJakubu, Kur'an kaè: “I u~inismo ih vjerovjesnicima da upu}ujuprema zapovjedi Na{oj, i objavismo im da~ine dobra djela, i da molitvu obavljaju, ida milostinju dijele, a samo su se Namaklanjali.” (El-Enbija', 73) O Ismailu, a. s.,Kur'an kaè: “I traìo je od ~eljadi svoje damolitvu obavljaju i da milostinju udjeljuju iGospodar njegov je bio njime zadovoljan."(Merjem, 57) “I kaè jezikom Isa, a.s., jo{dok je u kolijevci bio: ,I nare|uje mi da doksam ìv molitvu obavljam i milostinju udjel-jujem." (Merjem, 31) A o sljedbenicimaKnjige op}enito kaè: "...a nare|eno im jeda se samo Allahu klanjaju, da Mu iskrenokao pravovjerni, vjeru ispovjedaju, i da mo-litvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju, a toje ispravna vjera.” (El-Bejjina, 4-5) Zekat uspomenutom op}em smislu bio je propisanmuslimanima ve} u mekkanskom perioduObjave. U suri El-Mudessir, 43-44, Kur'annam prenosi priznanje zlo~inaca za{to su

dospjeliu vatru: ,,Nismo -re}i }e - bili od onih koji sumolitvu obavljali i od onih kojisu siromahe hranili." U suriEz-Zarijat,19, u opisu bogobo-jaznih se navodi: ,,A u imecimanjihovim bio je udio i za onogakoji prosi i za onoga koji neprosi" A u suri El-Me'arid`, 24,stoji: ,,I oni u ~ijim imecima budeodre|en dio za onoga koji prosi iza onoga koji ne prosi." Ovi ajeti,koji pripadaju mekkanskim sura-ma, jasno potvr|uju obaveznostpomaganja siroma{nih, nevoljnika,prosjaka i drugih osoba koje su upotrebi.

Nisab

Islam je oslobodio male koli~ineimetka od zekata i postavio je za svakuvrstu imetka odre|eni nisab ili donju gra-nicu na koju se ne daje zekat, osim akomu se taj imetak uve}a i pre|e granicupotrebe njegovog vlasnika. Mo`da na toukazuje ~asni ajet: ,,I pitaju te koliko daudjeljuju. Reci: - vi{ak!"Islam tu donju gra-nicu nije u~inio tako visokom pa da u

18 NOVISELAM Ramazan 1427.h. / Septembar-Oktobar 2006.g.

pi{e: dr. Enes LJEVAKOVI]

Jo{ od vremena Poslanika, a. s., usta-nova zekata tretira se kao pitanje odjavnog interesa, a ne kao privatnaobaveza pravnih subjekata. Uzvi{eniAllah kaè svome Poslaniku s.a.v.s.:,,Uzmi od dobara njihovih zekat, da ihnjime o~isti{ i blagoslovijenim ih u~i-ni{." (Et-Tevba, 103) Islamska vlast jeorganizirala i vodila ovu akciju kori-ste}i se instrumentima dràve i nje-nih institucija. I danas je tako u ne-kim islamskim zemljama dok je u ve-}ini zemalja to prepu{teno volji obve-znika. U na{oj zemlji, organizacijuukupljanja i distribucije zekata vodi-la je i vodi Islamska zajednica. Odlu-ka organa Islamske zajednice i ulemena ~elu sa Husejn ef. Ðozom da se takopostupi i vrati prvobitnoj praksi uprimjeni ove ustanove bila je od stra-te{kog zna~aja za opstanak islama imuslimana na ovim prostorima, a ni{-ta manji zna~aj nema ni danas i u bu-du}nosti. Bo{njaci, ~lanovi IZ u Bosnii Hercegovini, u domovini i dijaspori,du`ni su se uklju~iti u jedinstvenu ak-ciju prikupljanja zekjata i sadekatu-l- fitra koju vodi Rijaset IZ BiH. Timepotvr|uju pripadnost i lojalnost svojojzajednici i na najsigurniji na~in iz-vr{avaju svoju vjersku obavezu. Rija-set Islamske zajednice, koji upravljaFondom "Bejtu-l-mal" u koji se slijeva-ju sredstva zekata i sadekatu-l-fitrapreuzima svu dalju odgovornost zanjihovu pravilnu raspodjelu i distri-buciju na na~in kako je to Kur'an defi-nirao.

“[to god vi udijelili, Allah }e vam to nadoknaditi”

Zekat i sadekatu-ll-ffitr

RAMAZAN

davanju zekata mogu u~estvovatisamo vlasnici velikog bogatstva i kapi-tala, ve} je tu granicu postavio tako dave}ina muslimana imaju priliku dau~estvuju u stvaranju materijalne sigur-nosti zajednice, pomaganju slabih i~uvanju op}eg dobra muslimana.

Nisab u zlatu iznosi 91,6 gramazlata, u srebru 651,5 grama, a u novcu,prema odluci Rijaseta IZ BiH, utemeljenojna procjeni trenutne cijene zlata na trì{tu,ovogodi{nji nisab u Bosni i Hercegoviniiznosi 2.813,00 KM ili 1.438,00 eura.(Iznos vitara, za dijasporu je od 7 do 20eura po osobi). Ovaj nisab vaì i za trgo-va~ku robu. U poljoprivrednim proizvodimaprema hanefijskom mezhebu nema nisaba,ve} se zekat daje na male i velike koli~ineodmah po ubiranju, dok ve}ina stoji na sta-novi{tu da postoji nisab i u ovoj vrsti imovi-ne, kao i kod drugih vrsta imovine, i daiznosi oko 653 kg. Ovo mi{ljenje jeprete`nije. Kada je u pitanju obaveza sade-katu-l-fitra ovaj nisab nije relevantan, te jeobaveza svakog muslimana, bio bogat ilisiroma{an, da za sebe i sve ~lanove svojeporodice o kojima vodi brigu i koje izdràvada sadekatul-fitr, bez obzira da li poste ili

ne posteopravda-no ilineop-r a v -

dano, ukoliko ima sredstava za izmirenjeove obaveze mimo osnovne potrebe zaprehranom uo~i Bajrama.

Smisao i ciljevi ustanova zekata i sadekatu-l-fitra

Glavni smisao ustanove zekata jesteiskazivanje pokornosti Uzvi{enom povi-

njavanjem Njegovoj naredbi i vr{enjemovog ibadeta. Islam je vjera ~isto}e i

~istote. Zahtijeva od svojih pripadni-ka ~isto}u tijela, odijela, okoli{a i

imovine, te ~istotu du{e koja sepostiè vr{enjem ibadeta, ~i-

njenjem dobrih djela i lijepimahlakom. Ibadetom zekata i

sadekatu-l-fitra ostvaruje se~isto}a imovine i ~istota

du{e. Imovina se ~isti odtu|eg hakka, a du{a

od poku|enih osobi-na {krtosti, sebi~-

nosti i pohlepe zadunjalukom. Zekatom se {titi i

uve}ava imetak. Uzvi{eni kaè: ,,...{togod vi udijelite, On }e to nadoknaditi, On

najbolje opskrbljuje". (Sebe', 39) ,,A zamilostinju koju udijelite da biste se Allahuumilili - takvi }e dobra djela Svoja umnogo-stru~iti." (Er-Rum, 39)

Poslanik s.a.v.s. kaè: ,,Kada izdvoji{zekat, iz svog imetka si odstranio od sebenjegovo zlo." (El-Hakim) Zatim se prenosida je rekao: ,,Za{titite svoj imetak davan-jem zekata." (Ebu Davud) Ovi ciljevi su jas-no nazna~eni u citiranom 103. ajetu iz su-re Et-Tevba "da ih njime o~isti{ i blagos-lovljenim u~ini{". Pored nazna~enog, nika-ko se ne moè zanemariti va`nost dru{tve-ne solidarnosti, osje}aj odgovornosti za za-jednicu, njen razvoj i perspektivu te sman-jenje jaza i tenzija izme|u bogatih i siro-ma{nih. Ovo su samo neki od ciljeva nave-denih ustanova, a sve aspekte mudrosti nji-hova utemeljenja te{ko je obuhvatiti ogra-ni~enim ljudskim umom. Sadekatu-l-fitr, po-red navedenoga, ima za cilj ~i{}enje postaod eventualnih manjkavosti i natruha kakobi dodatno osnaìlo mogu}nost da budeprimljen od Uzvi{enoga Allaha. Ibn Abbaskaè: ,,Poslanik je propisao sadekatu-l-fitrda bi se time posta~ o~istio od ru`nog go-vora i pogre{ki i da bi nahranio siroma{ne,ko ih obavi prije bajram namaza, one suprimljene, a ko ih izvr{i nakon bajramnamaza, one su sadaka." (Ebu Davud)

Zekat i sadekatu-l-fitr nisu jedini hakk uimetku muslimana. To su hakkovi koji seponavljaju i koji su precizno odre|eni, doku imetku ima i drugih hakkova koje nalaùprilike i potrebe zajednice. Ti hakkovi seuglavnom prepu{taju savjesti muslimana injegovim prefinjenim osje}anjima koja unjemu budi islam i oni se ne veù ni za ko-li~inu niti za odre|eno vrijeme osim akonadle`na islamska vlast ne procijeni dru-ga~ije.Od Enesa ibn Malika se prenosi daje ~ovjek iz Beni Temima do{ao Poslanikus.a.v.s. govore}i: ,,O Bo`ji Poslani~e, ja pos-jedujem veliki imetak i veliku porodicu, pame uputi kako da radim i kako da udijelim?Poslanik je rekao: ,,Izdvoji zekat iz tvogimetka jer te on ~isti, pazi svoju rodbinu,ne zaboravi pravo siroma{noga, kom{ije ionoga ko prosi!" (Ahmed)

Organizirano prikupljanje i distribuiranje zekata i sadekatu-l-

fitra je u nadle`nosti islamske vlasti

Jo{ od vremena Poslanika, a. s., usta-nova zekata tretira se kao pitanje od javnoginteresa, a ne kao privatna obaveza prav-nih subjekata. Uzvi{eni Allah kaè svome

RAMAZAN

19NOVISELAM Rebiu-l-ahir/Dùmade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.

Nisab u zlatu iznosi 91,6 grama zlata,u srebru 651,5 grama, a u novcu,prema odluci Rijaseta IZ BiH, utemel-jenoj na procjeni trenutne cijene zlatana trì{tu, ovogodi{nji nisab u Bosni iHercegovini iznosi 2.813,00 KM ili1.438,00 eura. (Iznos vitara, za dija-sporu je od 7 do 20 eura po osobi).Ovaj nisab vaì i za trgova~ku robu. Upoljoprivrednim proizvodima premahanefijskom mezhebu nema nisaba,ve} se zekat daje na male i velikekoli~ine odmah po ubiranju, dokve}ina stoji na stanovi{tu da postojinisab i u ovoj vrsti imovine, kao i koddrugih vrsta imovine, i da iznosi oko653 kg. Ovo mi{ljenje je prete`nije.Kada je u pitanju obaveza sadekatu-l-fitra ovaj nisab nije relevantan, te jeobaveza svakog muslimana, bio bogatili siroma{an, da za sebe i sve ~lanovesvoje porodice o kojima vodi brigu ikoje izdràva da sadekatul-fitr, bezobzira da li poste ili ne poste opravda-no ili neopravdano, ukoliko ima sred-stava za izmirenje ove obaveze mimoosnovne potrebe za prehranom uo~iBajrama.

Nisab

Poslaniku s.a.v.s.: ,,Uzmi od dobara njiho-vih zekat, da ih njime o~isti{ i blagoslovije-nim ih u~ini{." (Et-Tevba, 103) Islamskavlast je organizirala i vodila ovu akciju kori-ste}i se instrumentima dràve i njenih insti-tucija. I danas je tako u nekim islamskimzemljama dok je u ve}ini zemalja toprepu{teno volji obveznika. U na{oj zemlji,organizaciju ukupljanja i distribucije zekatavodila je i vodi Islamska zajednica. Odlukaorgana Islamske zajednice i uleme na ~elusa Husejn ef. Ðozom da se tako postupi ivrati prvobitnoj praksi u primjeni ove usta-nove bila je od strate{kog zna~aja za opsta-nak islama i muslimana na ovim prostori-ma, a ni{ta manji zna~aj nema ni danas iu budu}nosti. Bo{njaci, ~lanovi IZ u Bosnii Hercegovini, u domovini i dijaspori, du`nisu se uklju~iti u jedinstvenu akciju pri-kupljanja zekjata i sadekatu-l- fitra koju vodiRijaset IZ BiH. Time potvr|uju pripadnost ilojalnost svojoj zajednici i na najsigurnijina~in izvr{avaju svoju vjersku obavezu.Rijaset Islamske zajednice, koji upravljaFondom "Bejtu-l-mal" u koji se slijevajusredstva zekata i sadekatu-l-fitra preuzimasvu dalju odgovornost za njihovu pravilnuraspodjelu i distribuciju na na~in kako je toKur'an definirao.

Predstoje}i mubarek dani mjesecaramazana izvanredna su prilika da se zara-de dodatni sevapi kroz ibadet zekata, asadekatu-l-fitr se jedino i moè dati uzramazan, tj. prije klanjanja ramazanskogbajram-namaza. Molim Allaha Uzvi{enogada primi na{a dobra djela i da nas uputi napravi put, a posebno one koji su do sada,iz neznanja ili svjesno, izbjegavali vr{enjeovih va`nih imovinskih ibadeta.

20 NOVISELAM

RAMAZAN


Uplatu zekata i sadekatu-l-fitramoète izvr{iti na blokove Me{i-hata IZBNJ u svim dèmatima Me-{ihata IZBNJ ili direktno putembankovne uplate:

PRIMALAC: VIGB e.V.KONTO: 760103127BANKA: SK DuisburgBLZ: 35050000

NAZNAKA:Zekat i sadekatu-l-fitr

KAKO IIZVR[ITI UUPLATU?

IZGLED OVOGODI[NJIH BLOKOVA ZEKATA I SADEKATUL-FITRA

Za ~etiri godine, 2010 g., ako Bog da,prvi dan Ramazana bit }e 14 avgusta.Godinu dana kasnije 4. avgusta,

2012. g. ve} 25 jula... Mjeseci koji }e doni-jeti duè dane posta a teravija }e jo{ 'dub-lje' u no}. No, niti nam je {to }emo duè i~e{}e pogledati na sat i{~ekuju}i iftar niti{to }e nam teravija biti samo sat pred po-no}. Ko je nau~io i navikao i postit }e i kla-njat }e teraviju makar u pono} bila. Punova`nijim ~ini nam se pitanje kako }e izgle-dati na{i ramazanski dèmati u Njema~kojnakon 4-5 godina, upravo u pomenutimljetnim mjesecima, kada se Bo{njaci, poobi~aju, listom presele u Bosnu na go-di{nje odmore.

Ramazan u Bosni

Kao {to je poznato, Ramazan je mjesecu kojem Bo{njak najradije tro{i vjerni~kupobo`nost i strpljivost skupljanu tokom go-dine koju je spreman ugraditi i u duge cje-

love~ernje ibadete dok u drugim mjeseci-ma obi~no ne. No, Ramazan je i klju~nimjesec u godi{njem planu svakoga na{egdèmata- bio on u domovini ili dijaspori.Kako po raznovrsnim aktivnostima i sa-dràjima tako i po zna~ajnom ulazu novca,presudnog za minimum egzistiranja dè-mata. Prema svim o~ekivanjima, i poreddolaska Ramazana u vrijeme godi{njih od-mora, Bo{njaci iz dijaspore }e (posebnoroditelji djece {kolskoga uzrasta) i tada ljet-ne mjesece provoditi u domovini. Te{ko da}e èlju toliko o~ekivanog julskog ili avgu-stovskog odmora u rodnom mjestu promi-jeniti najdraì mjesec muslimana. Naprotiv.Dug dan za postiti (uzgred, iftar je u Bosniprije!), naro~ito onima ~iji su poslovi fizi~kiteì, i èlja da se napokon mubarek mjesecprovede u Bosni bit }e motiv vi{e da segodi{nji mo`da 'ugodi' i u firmi i familiji udane Ramazana. Ako to bude tako, a vjero-vatno da ho}e, to bi moglo prepoloviti na{edèmate ili u najmanju ruku osjetno uman-jiti broj klanja~a u mjesecu posta a time ibroj aktivnosti pa i nekih strate{kih planovau IZ u dijaspori narednih 10-ak godina.

Koliko }emo safova tada imati u Berlinu,Düsseldorfu, Stuttgartu, Mannheimu, Nürn-bergu, kako }e nam izgledati dèmatskeblagajne bez uobi~ajenih prihoda s rama-zanskih sergija, zekata i vitara od ~ijeg pro-centa, kad se po{alje u Rijaset ostalih 60%,svaki dèmatski blagajnik odahne na Baj-ram? Ovdje treba pridodati i opravdanu bo-jazan onih dèmata koji su jo{ u akciji pri-kupljanja novca za kupovinu vlastitih pro-storija a sve planove kuju upravo za Rama-zan. Nije li vrijeme da se svi oni i IZ u cje-lini ve} sada po~nu pripremati za taj gole-mi izazov koji nas ~eka? Razlog je ve}i ka-da se zna da niti jedan dèmat nema iskus-tvo Ramazana u sezoni godi{njih odmorado sada. Posljednji Ramazan koji je padaou avgustu bio je 1979 g. kada niti jednogdèmata Bo{njaka u Njema~koj nije bilo.

Po pare van dàmije

U pripremi ovoga teksta, traìo samsagovornike me|u imamima i predsjednici-ma dèmata. Ve}ina se sloìla da je pitan-je dobro, da nazna~eni problem za IZ i te

RAMAZAN

Predvi|anja

êekkaajjuu llii nnaass RRaammaazzaannii uu

((PPOOLLUU))PPRRAAZZNNIIMM DD@@AAMMIIJJAAMMAApi{e: Alosman HUSEJNOVI]

21

TRADICIJA


22 NOVISELAM

TRADICIJA


kako postoji a da niko nije ponudio rje{e-nje.

Mi ve} sada u dèmatu Witten osje}a-mo pad posjete tokom Ramazana i taj }ese trend, bojim se, nastaviti ' ulaskom' Ra-mazana u juli i avgust, rekao je za SelamRuvejd ef. Jahi}, imam dèmata Witten.Zato su nas neki ve} upozoravali da po-ùrimo s akcijom prikupljanja novca za ku-povinu objekta za na{u dàmiju dok Rama-zan nije 'u{ao' u ljeto, kaè on dodaju}i danjegov dèmat isklju~ivo ìvi od ~lanarine,sergija i prihoda uz Ramazan. Šta ~initi?Da li me|u dèmatlijama napraviti anketunarednih godina gdje bi se izjasnili ko idea ko ostaje u dèmatu uz Ramazan ili nesvejedno ova tema nuka da se na nivou ci-jele Zajednice, mo`da ve} naredne godine,povede ozbiljna rasprava o 'Ramazanu uvrijeme godi{njih odmora'. Ona, zapravo,nije ni{ta drugo do iniciranje va`nijeg pi-tanja- iznalaènje alternativnih izvora finan-siranja IZ? Treba li njih traìti, mo`da, ucentralizacija sredstava, mjeri sli~noj iz vre-mena rahm. Ahmeda Smajlovi}a (na {to bi,vjerujemo, ve}i dèmati te{ko pristali) ilipak treba traìti pomo} eksperata na ovutemu. Za{to ne? Sijaset je pitanja koja traè

odgovor.To je dobro pitanje za razmi{ljanje, ka-

è drugi imam, koji je pristao razgovaralipod uvjetom anonimnosti. Prije svega zbog

finansiranja dèmata koji se najvi{e oslan-ja na Ramazan. �alosno je da su temelji fi-nansiranja na{ih dèmata u Bosni i Herce-govini kao i dijaspori jo{ uvijek ~lanarina,sergije i procenat od zekata i sadekatu-l-fit-ra. Mi smo u Njema~koj ve} trebali napra-viti i zaokruìti finansiranje dèmata, obla-sti i na kraju Centrale IZ ali nismo, kaèrazo~arano na{ sagovornik ni on ne nude}iizlaz. Treba znati da oko 50% dèmata uMe{ihatu IZB Njema~ke ìvi isklju~ivo od~lanarine, sergija i povrata procenta zeka-ta i sadekatu-l-fitra. Druga polovina je us-pjela kupovinom objekata do}i i do par sta-nova, garaà, neki i kuglana, bilijar sala ilidrugih sadràja koji, kroz iznajmljivanje ikori{tenje, donose novac pa takvi ne ~ekajuba{ na svaki euro od ~lanarine. Primjerdèmata Dortmund koji od teferi~a ostvaripristojnu dobit svake godine dobar je urnektraènja novca mimo dàmije. Dugoro~nogledano, to je jedino rje{enje za IZ Bo{nja-ka u svim zemljama bosanskohercegova~kedijaspore. Ne bude li tako obistinit }e semra~ne prognoze na{eg 'anonimnog' sago-vornika: dèmati koji na vrijeme ne izna|udruge modele finansiranja sami }e sebeugasiti.

RAMAZAN

Dug dan za postiti (uzgred, iftar je uBosni prije!), naro~ito onima ~iji suposlovi fizi~ki teì, i èlja da se napo-kon mubarek mjesec provede u Bosnibit }e motiv vi{e da se godi{nji mo`da'ugodi' i u firmi i familiji u daneRamazana. Ako to bude tako, a vjero-vatno da ho}e, to bi moglo prepolovi-ti na{e dèmate ili u najmanju rukuosjetno umanjiti broj klanja~a u mje-secu posta a time i broj aktivnosti pa inekih strate{kih planova u IZ u dija-spori narednih 10-ak godina. Koliko}emo safova tada imati u Berlinu,Düsseldorfu, Stuttgartu, Mannheimu,Nürnbergu, kako }e nam izgledatidèmatske blagajne bez uobi~ajenihprihoda s ramazanskih sergija, zekata ivitara od ~ijeg procenta, kad se po{aljeu Rijaset ostalih 60%, svaki dèmats-ki blagajnik odahne na Bajram?

Ho}e lli ddèmati bbiti pprepolovljeni?

Po{to je Ramazan jedinst-ven i neponovljiv mjesec ugodini za svakoga musli-

mana slobodni smo na{im ~i-taocima dati nekoliko savjeta ipripremnih radnji kako bismoovaj mubarek mjesec {to sprem-nije do~ekali. Iako ve}ini od nasto ne predstavlja toliki problemnekima ipak treba vremena dase priviknu. Takvima nudimonekoliko prijedloga kojima bi simogli olak{ati Ramazan.

Od namirnica do iftara i teravije

1. Kupite sve potrebne nami-rinice za mjesec Ramazan prijenego on nastupi pa }ete manjevremena provesti u kupovini zavrijeme njegova trajanja. Takose moète vi{e posvetiti ibadetu idu{evnom usavr{avanju. Svakou porodici, ~ak i djeca, moguu~estvovati, tako {to }e napisatilistu za kupovinu, ili pripremitineka jela da se ostave u friìder.

2. Ako ste stekli lo{e navikepo pitanju spavanja tokom godi-ne, po~nite ih popravljati sada,kako vam ustajanje na sehur nebi bilo problem.

3. Post u mjesecu {a'banu,koji je sunnet, pomo}i }e vamda se pripremite za post u mje-secu Ramazanu i da vam rama-zanski post bude lahak.

4. Smanjite gledanje televi-zije i pripremite svoju porodicuza "duh" Ramazana. Anagaì-rajte se sa djecom u kreativnimaktivnostima koje }e ih podsje-}ati na Ramazan.

5. Odvojite vrijeme da zajed-no sa djecom u~ite/~itate Kur'-an, odlazite zajedno na teravije.U~ite sa njima ilahije o Rama-zanu i njegovim vrijednostima.

6. Ukoliko va{a k}erka usko-ro treba da po~ne nositi hidàb,praktikujte da ga nosi na putu

do dàmije i nazad. Ako ste umogu}nosti, nabavite cipele zadjecu koje se lahko obuvaju na-kon izlaska iz dàmije

7. Pripremite {to vi{e hraneprije Ramazana. Neki prakti~nisavjeti: -pripremite povr}e i ostavite gau zamrziva~, kako bi bilo spre-mno kada vam bude potrebno; -isijecite luk i ~e{njak, pa i njihostavite u zamrziva~.

8. Ukoliko planirate zvatigoste na iftar, u~inite to u dani-ma kada ne moète postiti(menstruacija). To ima nekolikoprednosti: - mo}i }ete probati hranu kojunamjeravate posluìti; - po{to ne}ete mo}i obavljatineke ibadete, ima}ete vi{e vre-mena za kuhanje; - ne}ete osje}ati gri`nju savjesti{to ostajete ku}i za vrijeme tera-vije obavljaju}i ku}ne poslove.

9. Dajte do znanja djeciprije Ramazana da }e vam bitipotrebna njihova pomo} u obav-ljanju ku}nih poslova, u post-avljanju stola i drugim pripre-mama za iftar. Poveìte njihoveaktivnosti sa pojmom davanjasadake i ~injenjem dobrih djela.Podsjetite ih da se nagrada zau~injena dobra djela umnogo-stru~uje u Ramazanu

Ramazanski program u ku}ama i dàmijama

Dolazak Ramazana unesepuno promjene u svakodnevni-cu muslimana pri ~emu je tosvojevrsni ramazanski programu ku}ama i dàmijama kojeg midragovoljno pravimo kako bis-mo olak{ali dane posta i ibade-ta. Ovaj program mogao bi dasadrì slijede}e:

1) Odre|eno vrijeme u ko-jem }emo konstantno u~iti Kur'-an, njegovo zna~enje, kao i u~iti

nove sure napamet. 2) Pripremiti ne{to korisno

prije i poslije teravije. Sprematise kako na najbolji na~in prove-sti posljednjih 10 dana Rama-zana.

3) Trebamo imati u vidu dasu ovo dani kada trebamopove}ati sadaku. Donesimo barhurme u dàmiju na ak{am. Po-zovimo ljude na iftar sa na{omfamilijom. Organizujmo iftar udàmiji i pozovimo ljude kojeina~e ne zovemo, jer su oni noviu dèmatu. Vodimo ra~una onovim muslimanima i u imeAllaha d`.{. u~inimo im Rama-zan specijalnim.

4) vodimo ra~una da udvo-stru~imo ili utrostru~imo sada-ku koju ina~e dajemo, posao

koji ina~e obavljamo, zikr koji~inimo, kao i sva djela kojanam pomaù da o~istimo na{udu{u.

I za one koji mogu sebipriu{titi: Obavite umru u mjese-cu ramazanu!

Nakon {to se vratio sa opros-nog hadà, Resulullah s.a.v.s jevidio jednu ensarijku koja nijeobavila had`. Boìji poslanik jeupitao: "[ta te je sprije~ilo da neobavi{ had`?" Odgovori: "Imalismo kamilu na kojoj smo jahalia koju je uzeo taj i taj i njegovsin, i drugu koja je za muènje."Kaè Resulullah s.a.v.s: "Zaistaumra u ramazanu ima istunagradu kao had` sa mnom!"(Buhari i Muslim).

23

TRADICIJA


RAMAZAN

Tradicija

Dobro isplaniran RamazanDobro isplaniran Ramazan

24 NOVISELAM

TRADICIJA


Islamska zajednica Bo{njaka u Njema~kojod odlaska prvih teravih imama davne1978. g., pa do svog ustrojstva 1994. g.

posvetila je veliku pa`nju i brigu organizo-vanja i izvo|enja mektebske nastave.Pojedinci koji su sa sobom ponijeli {ehadet,vjeru, selo, mahalu, ~ar{iju i domovinupo~eli su ozbiljnije razmi{ljati o organizo-vanju svog vjerskog ìvota u Njema~koj.

U po~etku su se okupljali uglavnom uturskim dàmijama, a potom organizovalisvoje dèmate, iznalazili vlastite prostorije zadèmat, mesdìd i vjersku pouku i angaò-vali imame, hatibe i muallime iz Bosne iHercegovine, tada{nje Jugoslavije.

Potreba nastave na bosansko-njema~kom jeziku

Va`nost islamskog odgoja i obrazovanjana{e djece svugdje, a posebno u dijaspori,nije posebno potrebno nagla{avati. U na{imuvjetima u SR Njema~koj i drugdje u dija-spori to je iznimno delikatna, zahtjevna, va`-na i specifi~na zada}a. Mektebska nastava,rad s djecom jedna je od okosnica radaimama u dèmatu. Imam moè biti dobarorganizator, hatib i predava~. Sve nabrojane

stvari potrebno je da posjeduje jedan imam.Nakon nekoliko godina provedenih u dèma-tu, zatim odlaskom iz njega, bilo premje{ta-njem ili zaslu`nu mirovinu, ostaju plodovinjegovog rada. Najvidljiviji tragovi njegovograda su rad s djecom i podmladak koji jepodu~io. Imami u svom radu s djecom supredani i izgaraju poput svije}e koja svijetlii sagorijeva da bi drugima osvijetlila put.Imami iako su imali program u radu namektebskoj nastavi IZ-e u BiH, morali su sena razne na~ine dovijati kako bi bili uspje{ni

i postigli rezultate. Koriste sva raspoloìvasredstva kako bi {ehadet La ilahe illallahusadila u srca najmala|ih. Pored postoje}ihprograma, pravili su sopstvene koncepte,prijedloge programa radi {to uspe{nijeg iz-vo|enja mektebske nastave. Danas koristesavremena vizuelno tehni~ka pomagala isve drugo {to im je na raspolaganju u cilju{to lak{e i brè predstavljanja slike islama.Oni postaju svjesni podneblja, okoline iokruènja u kojem podiù, usmjeravaju i od-gajaju budu}i muslimanski podmladak.

U~esnici Saveznog takmi~enja polaznika mektebske nastave za vjeronau~nu 2005./2006.g. u Wiesbadenu

HRONIKA

Mektebska nastava u bo{nja~kim dèmatima u Njema~koj

pi{e: Sulejman SPAHI]

Do{lo se do zaklju~ka da budu}a takmi~enja treba {to bolje osmisliti, omasoviti iunijeti novina kako bi ona bila bolje prihva}ena i dobila svoje najzapaènije mje-sto u aktivnostima IZ-e Bo{njaka u Njema~koj. Da bi zaista bilo tako potrebno jepromijeniti na{ odnos naspram uzimanja u~e{}a na oba nivoa takmi~enja.Najva`niji i glavni cilj organizovanja ovakvih takmi~enja jest prisustvo i u~estvo-vanje. Svjesni smo okolnosti u kojima se imam moè na}i da u jednoj vjeronau~nojgodini nema polaznika koji bi mogli uzeti u~e{}a u takmi~enju, dali zbog smjenegeneracija ili drugih razloga, ali bi svoje predstavnike makar se i ne takmi~ili tre-bao dovesti. Ova takmi~enja treba da budu najsve~aniji doga|aji u toku jedne vje-ronau~ne godine gdje }e se na jednom mjestu okupiti polaznici mektebske nasta-ve i imami. Djeca treba da se me|usobno druè, upoznaju i razvijaju prijateljstvasa djecom iz susjednih i drugih dèmata, te da razvijaju osje}aj borbenog itakmi~arskog duha. Imami koji nisu direktno uklju~eni u sami tok takmi~enja dana|u jedan kutak gdje }e sjesti i razmijeniti pozitivna iskustva u radu s djecom, ouspje{nosti odràvanja i izvo|enja mektebske nastave.

Takmi~enja ttreba dda bbudu nnajsve~aniji ddoga|aji uu ttoku vvjeronau~ne

Nu`ne novine i osmi{ljeniji pristupZAVR[NIM TAKMIÊNJIMANu`ne novine i osmi{ljeniji pristupZAVR[NIM TAKMIÊNJIMA

Otuda i incijativa imama koja po ovla{tenjuglavnog imama pristupa izradi Ilmihala kojije u jednoj knjizi saèo i obuhvatio ono {toje najva`nije za islamsku pouku i obuku kojase u dijaspori sadràjno i programski moraprilago|avati specifi~no sociopsiholo{kim iorganizatorskim mogu}nostima i okolnosti-ma. Ukazuje se sve ve}a potreba izvo|enjakombinovane nastave na bosansko-njema~-kom jeziku. Primje}ujemo da dijeca tre}egeneracije ~iji roditelji ne pri~aju u ku}i snjima na bosanskom jeziku te{ko razumjusvog imam kada im nastvnu jedinicu ob-ja{njava na bosanskom jeziku. Rezultat mu-kotrpnog rada je i ra|anje incijative organi-zovanja dèmatski takmi~enja polaznikamektebske nastave. Ona kasnije prerastajuu regionalna koja se organizuju pod motom"Takmi~enja u~a~a Kur'ana polaznika mek-tebske nastave" i nastup horova. Kada suona dobila na svojoj masovnosti organizova-na su predtakmi~enja na regiji, potom nasaveznom nivou. Ova takmi~enja od svog os-nutka mijenjala su formu i sadràj da bi da-nas dobila ovu ustaljenu formu koja se odr-àva u zadnjih nekoliko godina. Takmi~enjasu obuhvatala discipline, test op}eg znanjai u~enja Kurana. Ona su odràvana na re-gionalnom potom na saveznom nivou. Odre-|eni broj ekipa sa oblasti koje bi zauzeleprva mjesta imala su pravo u~e{}a nasaveznom takmi~enju. Oba nivoa takmi~enja(regionalno i savezno) odràvana su u pis-menoj formi u disciplini op}eg znanja iusmeno u disciplini kiraeta. U disciplini kira-eta takmi~ari bi izvla~ili pitanja i nastupalijavno {to je uvijek izazivalo ve}u znatièlju ipa`nju kod prisutnih koji bi pratili takmi~e-nje. Ovogodi{nja regionalna i savezno takmi-~enje kao i vjeronau~na godina je iza nas.Postignutim rezultatima na mektebskoj nas-

tavi i zavr{nim takmi~enjima moèmo bitizadovoljni, ali sloì}emo se da su mogli bitibolji i uspje{niji.

Prezasi}enost i posustalost

U zadnjih nekoliko godina osjetila sejedna prezasi}enost i posustalost dosada{-njim na~inom organizovanja takmi~enja. Do-{lo se do zaklju~ka da budu}a takmi~enjatreba {to bolje osmisliti, omasoviti i unijetinovina kako bi ona bila bolje prihva}ena idobila svoje najzapaènije mjesto u aktivno-stima IZ-e Bo{njaka u Njema~koj. Da bi zai-sta bilo tako potrebno je promijeniti na{ od-nos naspram uzimanja u~e{}a na oba nivoatakmi~enja. Najva`niji i glavni cilj organizo-vanja ovakvih takmi~enja jest prisustvo iu~estvovanje. Svjesni smo okolnosti u kojimase imam moè na}i da u jednoj vjeronau~-noj godini nema polaznika koji bi mogli uzetiu~e{}a u takmi~enju, dali zbog smjenegeneracija ili drugih razloga, ali bi svojepredstavnike makar se i ne takmi~ili trebaodovesti. Ova takmi~enja treba da budu naj-sve~aniji doga|aji u toku jedne vjeronau~negodine gdje }e se na jednom mjestu okupitipolaznici mektebske nastave i imami. Djecatreba da se me|usobno druè, upoznaju irazvijaju prijateljstva sa djecom iz susjednihi drugih dèmata, te da razvijaju osje}aj bor-benog i takmi~arskog duha. Imami koji nisudirektno uklju~eni u sami tok takmi~enja dana|u jedan kutak gdje }e sjesti i razmijenitipozitivna iskustva u radu s djecom, o uspje{-nosti odràvanja i izvo|enja mektebske na-stave. Pripremajmo djecu da na takmi~enjadolaze bez ikakvih optere}enja izuzev da setakmi~e i u~estvuju, a ako se plasiraju ondaje to iznena|enje, radost, veselje i dra` tak-mi~enja. Trebamo biti mudri i ako predpost-

avljamo i smatramo da bi na{a ekipa ili tak-mi~ar zauzeli jedno od mjesta. To nikako sa-op{tavati svojim takmi~arima do samog pro-gla{enja najuspje{nijih. Ukoliko to ranijeuradimo moèmo izazvati kontraefekt kodtakmi~ara jer smo mu predvidili ili obe}alibolji plasman. Moje procjene mogu biti sas-vim drug~ije, mogu biti i ispravnije od ocjen-jiva~kog ìrija, ali smo na kraju njima dalipovjerenje i prihvatili su odgovornost predAllahom d`.{., takmi~arima i prisutnim, iznajmo to po{tovati i na{a djeca koju pred-stavljamo tako }e postupiti. Znajmo cijenitidato povjerenje takmi~arskoj komisiji i ocjen-jiva~kom ìriju i na{a djeca glede nas lak{ei prirodnije prihvatat }e neuspjeh i poraz.Ne pobje|uju uvijek najbolji i najsposobniji,nego i oni koji imaju malo vi{e takmi~arskesre}e. Ukoliko ovako stvari postavimo izbje-}emo sve dosada{nje neugodnosti i neèlje-ne posljedice. Biti izabran ili predloèn uocjenjiva~ki ìri je veoma te{ka i odgovornadu`nost. Gre{ke ocjenjiva~kom ìriju moguse potkrasti, mogu biti ne namjerne, ali nika-ko ne smiju biti hotimi~ne i namjerene. Tre-bamo biti samokrti~ni, odgovorni i pravedniprema sebi i onima koje ocjenjujemo. Nesmijemo ni na jedan na~in dati povoda ne-kome da posumnja u preuzeti i povjereninam emanet. Sve nabrojano ne smije biti is-prika i opravdanje onima koji su ovakve pri-mjedbe uzimali kao izgovor za nedovo|enjesvojih polaznika i uzimanja u~e{}a u budu-}im takmi~enjima. Po~etkom ove godine priMe{ihatu IZ-e Bo{njaka u Njema~koj formi-rana je komisija za mektebsku nastavu. Za-datak i cilj te komisije je da unaprijedi i po-bolj{a rad na polju mektebske nastave i daosmisli i pripremi budu}i na~in organizovan-ja takmi~enja polaznika mektebske nastave.Poèlimo im uspjeha u budu}em radu.

25

TRADICIJA


HRONIKA

“Ima li treme?” - Priprema takmi~ara za nastup ^lanovi ocjenjiva~kog ìrija i takmi~arske komisije

26 NOVISELAM

TRADICIJA


Mektebske hatme su doga|ajkoji se sve~ano obiljeàva udèmatu i koji je kruna vi{ego-di{njeg rada i napora u~enika,njihovih roditelja i muallima.To je i jedna vrsta ispita zrelo-sti, na kojem u~enici pokazujuda su pored te~nog u~enjaKur'ana ovladali i osnovnimznanjem o dini-islamu, znan-jem koje }e im biti potrebnoda svoj ìvot usklade sa islams-kim principima. Upravo takvoznanje su pokazali i ovogodi{-nji svr{enici hatmi u dèmatuOberhausen na sve~anostiodrànoj 03. 6. 2006. g., pos-lije ikindije namaza.

U sve~anom ambijentu uzprisustvo roditelja, rodbine,brojnih dèmatlija, te imama izsusjednih dèmata: Ramiz ef.Memi{a, Sulejmana ef. Spa-hi}a i Edin ef. Hodì}a, mu-allim Duran ef. Pintol je napo~etku izvr{io prozivku ovo-godi{njih kandidata, ukupnonjih trinaest: Abazovi} (Jas-min i Dèvada) Dino, Be}i}(Bajram i Izeta) Sedin, Ber-berovi} (Hilmija i Senada)Nermin, Bronja (]emal iHusna) Adela, îzmi} (Vahidi Azemina) Muhamed, Hadì}(Husein i Muradija) Merima,Ibrovi} (Mulaz i Mediha) Su-ljo, Ivkovi} (Ismeta) Jasmina,Ivkovi} (Ismeta) Samira, Mu-{i} (Fikret i Ismeta) Arif, Mu-{i} (Ismet i Ruìca) Lejla,Pintol (Duran i Nermina) Am-ar, Pintol (Duran i Nermina)

Sukejna.U dvosatnom programu

kroz u~enja odlomaka iz Kur'-ana napamet i gledaju}i, kao ikroz ta~ne i te~ne odgovore napostavljena teorijska pitanja izraznih islamskih disciplina oviu~enici su pokazali da moguzasluèno biti promovisani usvr{enike hatmi. Prisutnima sekratko obratio Sulejman ef.Spahi}, imam u dèmatuKamp-Lintfort i vjersko-prosv-jetni referent u Me{ihatu IZ-eBo{njaka u Njema~koj. On je~estitao u~enicima, njihovimroditeljima i muallimu na ovomuspjehu i sve prisutne pozvaona {to ~e{}e i usrdnije dru-ènje sa Kur'anom. Na krajuprograma, kako je to i adet uovakvim prigodama, svr{enici-ma hatmi su uru~ene diplomei hedije koje je u ime Dèmats-kog odbora Oberhausen uru-~io predsjednik Uzeir ]osi}.Sve~anost je zavr{ena u~e-njem dove, koju je prou~ioRamiz ef. Memi{.

Na zavr{nim ispitima, kojisu ove godine odràni 11. 6.2006. god. u 12.00 sati pri-sustvovalo je ukupno 60 u~e-nika. Muallim Duran ef. Pintolje prisutne roditelje i dèmatli-je upoznao da je u teku}oj vje-ronau~noj godini u mektebbilo upisano ukupno 100u~enika, a od tog broja njih 60su bili redovni polaznici.Nastava se odràvala subotomi nedjeljom u 3 grupe, saukupnim fondom od 12 {kols-kih ~asova sedmi~no. Muallim

je ukazao na problem nere-dovnosti u~enika, {to oteàvakolektivni rad po odjeljenjima,te je pozvao roditelje da svoje ivrijeme svoje djece tokomvikenda organiziraju tako da tone bude na u{trb mekteba. Uslobodnom propitivanju gra-diva koje je obra|ivano tokomgodine u mektebu u~enici svih

uzrasta i grupa su pokazalisolidan nivo znanja. Kaonagradu za njihovu volju iupornost da dolaze u mekteb,Dèmatski odbor je, kao i rani-jih godina, svima njima pripre-mio nov~ane hedije i slatki{e.Sa zavr{nim ispitima ozna~enje kraj teku}e vjeronau~negodine. (B.A.)

HATME KAO KRUNA vi{egodi{njeg rada i napora

HRONIKA

HATME KAO KRUNA vi{egodi{njeg rada i napora

Polaznici mekteba, svr{enici hatme sa Duran ef. Pintolom

Juni i juli svake pa i ovegodine u znaku je hat-mi i zavr{nih ispita umektebima. U nedjelju,11. juna poslije podnenamaza zapo~eli su za-vr{ni ispiti za 30 polaz-

nika mekteba u dèma-tu Hannau. Osim poz-navanja ilmihala do sa-da je 18 polaznika dalozavr{ne ispite i iz u~e-nja Kurána. Ispite jeobavio muallim Muha-rem ef. [abi}. Dvoje jeimalo ispit iz Kurána a

to su Sulejma Kari{ik,k}i Nusreta i Dèmile, iSamra Kova~evi}, k}iSakiba i Sabine. Ispiti-ma su prisustvovali Ha-lil ef. Maki}, imam udèmatu Mainz i refe-rent za oblast Hessen iimam u dèmatu Man-

nheim Ishak ef. Ale{e-vi}. Obojica su u svojimprigodnim obra}anjimaistakli va`nost odgoja ipou~avanja u vjeri, kaoi vjerskog prakticiranjau svojim domovima idàmjama. Sve~anostje zavr{ena u~enjem

mevludi-{erifa od stra-ne polaznika a potomje u znaku na{e tradici-je bilo bogato ~a{}enje,na kojem je na mu{kim,ènskim i dje~ijim sof-rama bilo vi{e od 120prisutnih. Druènje senastavilo sve do jacije. (I.A.)

D@EMAT OBERHAUSEN

Polaznici mekteba, na zavr{nim ispitima sa Duran ef. Pintolom

Završni ispiti za 30 polaznika mektebaD@EMAT HANAU

Znamo da je od Uzvi{enog Allaha d`.{. naj-bolja nagrada za ono {to radimo na Allaho-vom putu, stoga i dalje uz Allahovu pomo}ostajemo ~vrsto uz poslove koji su od op-{teg interesa za na{ dèmat i budu}nostna{eg dèmata. Ve} nekoliko godina krovna na{oj dàmiji zahtijeva detaljno renovi-ranje za{to su potrebana velika materijalnasredstva. ^lanovi odbora na{eg dèmataobavijestili su dèmatlije i detaljno ih infor-misali o potrebi renoviranja krova na dà-miji rekav{i da krov treba {to je mogu}e pr-ije renovirati i da su za taj projekat potreb-na ve}a nov~ana sredstva. Radili smo natome da sakupimo ako ne sve, onda bar ve-}i dio novca da bi taj posao mogao da seuradi. Zahvaljuju}i Allahu d`.{. a zatim dè-matlijama koje su imale sluha za ono o ~e-mu smo govorili i koji su svojim materijal-nim prilozima pomagali koliko su mogli, ovaakcija sve je vi{e govorila da je skori po~e-tak radova blizu. Ove godine, krajem martai po~etkom aprila po~eli su radovi na kro-vu. Jedan dio novca smo sakupili, a jedandio uzeli kao pozajmicu. Radovi su zavr{enipo~etkom mjeseca maja. Postavljene skelesu iskori{tene da se uradi i fasada na dà-miji. Ovaj veliki posao uspje{no je zavr{en idàmija je dobila potpuno novi izgled obu-~ena u novo ruho krova i fasade.

Godi{nji mevlud u na{em dèmatuprou~en je u nedjelju 14.05.2006 godineposlije podne namaza kada je dàmija bilapretijesna da primi sve posjetioce. Mevludje prou~en uz prisustvo gotovo svih imamaiz oblasti NRW, a vazu na{ihat odrào jeimam iz dèmata Köln, Mustafa ef. Ha-dì}. Trojica dèmatlija sa svojim porodica-ma za ovu mevludsku sve~anost zaklali sutri kurbana, ispekli ih i donijeli da po~astesve prisutne. To su: Zijad Tursi}, DèvadTopalovi} i Sulejman Beganovi} a na{edèmatlijke, po ve} tradicionalnom obi~aju,donijele su kola~e, kahvu. ^lanovi odborasa na{im dèmatlijama angaòvali su se dagodi{nji mevlud za sve prisutne bude lijepi ugodan u ~emu su zaista i uspjeli.

Takmi~enje polaznika mektebske nasta-ve za oblast NRW odràno je tako|er u mje-secu maju u dèmatu Bochum u ~emusmo i mi kao dèmat u~estvovali. Ekipa usastavu Mahira Fehri} i Edina Hara~i},

uzrasta do 10 godina, osvojila je tre}e mje-sto. Mektebska nastava za odrasle uspje{nose odràva svakog ~etvrtka. Kada smo kre-nuli imali smo dèmatlija koje nisu znale niharfa, ali koji su izrazili volju i èlju danau~e u~iti u Kur'anu. Te dèmatlije danasu~e u Kuranu i presretni su {to im je Allahd`. {. omogu~io i pomogao da u~e Njegovuknjigu. Neka oni budu primjer da i stariji od50 g. mogu nau~iti kur'ansko pismo.

U nedjelju, 11.06.2006 odràni su zav-r{ni ispiti - hatme u na{em dèmatu. Namektebskoj nastavi u ovoj vjeronau~noj go-dini imamo 92 upisana polaznika. To sudjeca koja u~e abdest, namaze, u~e uKuránu, u~e din i imanske {arte, u~e vo-diti uspje{an, koristan i lijep razgovor o is-lamu sa onima koji nisu kao oni. Mnogo je

potrebno uloìti vremena i truda da ovana{a lijepa djeca osjete ljepotu islamskihpropisa, ljepotu islamskog ìvota. I upravona ovim zavr{nim ispitima djeca pokazujuznanje koje su stekli na mektebskoj nastavidolaze~i, u~e}i i slu{aju}i. Nakon {to smodjecu ispitali jedan dio onoga {to smo u~ilii nakon {to smo prou~ili dovu, odmah smoklanjali podne namaz svi zajedno. Poslijetoga za sve prisutne bili su pripremljenivru}i }evapi {to je djecu posebno obrado-valo. Djeci su podijeljeni i drugi pokloni zaovu priliku. Ovo je dio onoga {to smo ura-dili u na{em dèmatu, a svakako uz Allaho-vu pomo} nastavljamo i dalje raditi. MolimoUzvi{enog Allaha d`.{. da nas pomogne naputu dobra u ime Allaha i podari op{tegdobra. Amin. (Dèmal Hasandi})

27

TRADICIJA


HRONIKA

Mevlud i hatma dove pod novim dàmijskim krovom

Detalj sa godi{njeg mevluda u dèmatu Essen

D@EMAT ESSEN

Dàmijska zgrada dèmata Essen

28 NOVISELAM

TRADICIJA


Na izmaku ljeta u subotu,26.08.2006 godine prisu-stvovali smo jo{ jednom{erijatskom vjen~anju udèmatu Essen. Taj dan,mladi bra~ni par, mladen-ci Jasmin Pilavdì} iAmra Deli} odlu~ili su dasvoje a{ikovanje zavr{esve~anim ~inom {erijats-kog vjen~anja i tu radostpodijele sa svojim roditelji-ma, ro|acima i prijatelji-ma. U{li smo u dàmiju satekbirima poslije kojih jeimam Dèmal ef. Hasan-

di} prou~io a{are i uputiomladencima i prisutnimnekoliko toplih i lijepih ri-je~i vezanih za {erijatskovjen~anje, brak i porodi-cu. Uslijedio je sve~an ~inu kome su Jasmin i Amrasve~ano izjavili i obavezalise da }e zajedno ìvjeti ubraku ~uvaju}i i po{tuju}ivrijednosti braka i porodi-ce. Na kraju je Dèmal ef.prou~io a{are i dovu zahairli i sretan brak poslije}ega su uslijedile ~estitkemladencima.

Poslije ovoga prisutni subili po~a{}eni ru~kom,kahvom, kola~ima i osta-lim zijafetima. Vesela i na-smijana lica prisutnih is-kazivala su radost i zado-voljstvo {to prisustvujuovom lijepom ~inu. Ovo jeprimjer koji govori o is-lamskom na~inu stupanjau brak koji treba da slijedisvaki pripadnik islama.Na{e ~estitke mladencimaza sretan i hairli bra~niìvot.

(Dèmal Hasandi})

HRONIKA

Mladenci Amra i Jasmin

Jedanaest polaznika mektebskenastave u dèmatu Duisburg u~-inili su hatmu 27. maja ove go-dine u prepunoj dàmiji predprijateljima i rodbinom polazni-ka koji su do{li da podijele za-jedni~ku radost. Hatmu su u~ini-li: Sabina Halilovi}, MirsadaHabibovi}, Evel i Ajlend Ham-zagi}, Elmin i Elmina Kova~e-vi}, Enisa i Mirela Ku~, EmrahMehak, Melika Memi{ i Mer-jem Rami}.Imam dèmata Ramiz ef. Mem-

i{ je naglasio da su ovo devetepo redu hatme od po~etka radadèmata po~etkom 1987. i da jedosada hatmu u~inilo 62 polaz-nika mektebske nastave. Poseb-no vrijedno spomena je ~injenicada su mnogi od njih vrijedni ~la-novi ovoga dèmata ili nekog dr-ugog dèmata gdje stalno ìve{to pokazuje da se uloèni trudbilo roditelja ili muallima isplatio.Zna~ajno je napomenuti da je uposljednje dvije godine u ovom

dèmatu i deset odraslih polazni-ka tako|er poha|alo mektebskunastavu za odrasle i uspjeli ovla-dati u~enjem Kur'ana âsnog.Ovoj sve~anosti su prisustvovali iimami iz kom{ijskih dèmata:Dèmal ef. Hasandi}, Sulejm-an ef. Spahi}, Munir ef. Adilo-vi} i Duran ef. Pintol, koji se pr-isutnima obratio sa par uputa ovrijednosti odgoja i obrazovanjadjece te uputio ~estitke polaznici-ma i roditeljima na pokazanom

znanju, kao i njihovom muali-mu na uloènom trudu u pou~a-vanju ovih mladih generacija uovoj sredini.Ovo jo{ jedan pokazatelj opsta-nka islama i muslimana na ovimprostorima, rekao je ef. Pintol.Na kraju sve~anosti polaznike sudarovali predsjednik dèmata h.Hasan Mu{i}, roditelji, rodbina iprijatelji. Poslije ~estitanja i dari-vanja roditelji polaznika su ugo-stili goste i time pokazali radost{to su im djeca nau~ila u~iti Kur -an i islamske propise. (R. Memi{)

Devete hatme na ponos DuisburgaD@EMAT DUISBURG

Dova Jasminu i Amri MEVLUDza prvo zapo{ljenje

U tradiciji Bo{njaka je u~enje mevluda kojese uprili~i u raznim prilikama i povodima. Nji-me se iskazuje zahvalnost Uzvi{enom Allahud`.{. na blagodatima koje nam je podario iu~enjem mevluda sje}amo se ìvotnog putana{eg Pejgambera Muhammeda s.a.v.s. do-nose}i salavate na na{eg Resula. Jedan takavmevlud u povodu uspje{nog zavr{etka {kole iprvog zapo{ljenja prou~en je u subotu, 02.09.2006 godine u stanu Sulejmana i Selve-te Beganovi}. Sulejmanov i Selvetin sin Ha-san ima 22 godine, zavr{io je {kolu i po~eoje raditi. Zavr{etak {kole i po~etak rada zaovu porodicu zna~io je veliki uspjeh i velikozadovoljstvo. Svjesni su uloènog truda i vre-mana do ostvarenja ovog cilja. Ali, prijesvega, svjesni su Allahove d`.{. pomo}i kao iAllahove d`.{. milosti koju im je Uzvi{eni Allahd`.{. darovao. U znak zahvalnosti Allahu d`.{.na ovim kao i drugim blagodatima, odlu~ili suda prou~e mevlud u svom stanu. Pozvali suro|ake i prijatelje da s njima podijele radosti zadovoljstvo onoga {to su do~ekali. Uz ima-ma doma}ina Dèmal ef. Hasandi}a, mev-ludu je prisustvovao Nedàd ef. Be~i} imamiz Castrop Rauxela. Nakon mevluda i prou-~ene dove uslijedio je lijep muhabet i ru~akuz kahvu i ostale zijafete. Ovo je jedan odprimjera kojim se iskazuje zahvalnost Allahud`.{. na blagodatima i bereketima koje namOn daje. Neka i u daljem ìvotu Allah d`.{.ovoj porodici podari svako dobro i svaki hajri neka ova porodica i dalje ostane na putu~injenja dobra. Amin (Dèmal Hasandi})

[erijatsko vjen~anjeD@EMAT ESSEN

Pravo osvjeènje u vrelim juls-kim danima donijele se hatmadove 7 u~a~a u Kur'ani Kerimu.Nakon duèg perioda rada, ak-tivnosti, u~enja i zalaganja 16.jula 2006 godine pred imamomBilal ef. Hodì} polaganju hat-ma dove pristupili su 5 djevoja-ka i 2 mladi}a: Fahrudin Beh-removi}, Amela Huski}, Dè-nana Purkovi}, Mersiha Pur-kovi}, Emina Sulejmani, Sa-mir Sulejmani i Amira Sulja-gi}. Program hatma dove je po-~eo odmah poslije klanjanjapodne namaza. Imam u I.K.C.Ulm Bilal ef. Hodì} obratio seprisutnima uvodnim predavan-jem u kojem je govorio o vrijed-nostima Kur'ana, sa naporom itrudom kojeg su uloìli u~a~i,zatim je pohvalio roditelje za nji-hov trud i anga`man istakav{ida rad imama i roditelja morada bude koordiniran te da jednone moè bez drugoga. Nakonuvodnog obra}anja program suotvorile dvije sestre, dva najmla-da u~enika vjerske pouke u na-{em dèmatu, Medina i Emina.Medina U~kan je stara svega petgodina, ali kada je po~ela u~iti

a{ere 'Amener-resulu' mnogi suse propinjali i vratove istezali daje vide. A jo{ ve}u senzaciju pri-redila nam je njena sestraEmina koja ima samo 3 godinete nam je bez imalo straha pro-u~ila 'Elif lam mim'. Iako je biloplanirano da samo Medina pro-u~i a{ere Emina se pobunila:'Aja, ho}u i ja da u~im'!? Moralaje biti uba~ena u program. Zas-luga za ovakakvo u~enje zasi-gurno pripada njihovom babiBenjaminu i majci koji ih redov-no dovode na vjeronauku i pos-ve}uju dosta svoga vremena.Poslije Medine i Emine, na{edjevojke i momci su milozvu~-nim glasovima zau~ili ilahiju. Iz-gledali su poput cvjetova, djevoj-ke su bile obu~ene u bijelo, amomci u elegantna odijela. Je-dan dèmatlija mi prizna da dokih je samo onako gledao da sumu suze zaiskrile u o~ima. Na-kon toga imam je detaljno pred-stavio u~a~e najaviv{i usmenidio ispita iz poznavanja 33 is-lamska {arta. Bilo je tu dostatreme i napetosti. Dàmija je ipored toga {to je ljeto, lijepo vri-jeme, bila izuzetno dobro pos-

je}ena. Sve to nije dalo zbunitina{e momke i djevojke koji supokazali da poznaju svoju vjerute su sigurno i samouvjerenoodgovarali na postavljena pitan-ja. Poslije ovoga svaki od u~a~ase predstavio i u~enjem jednoga{areta napamet nakon ~ega susvaki od njih prou~ili po jedandio stranice iz Kur'ana gledaju-}i. Potom je Burhan Hodì} pro-u~io jedan dio sure Er-Rahmanda bi nakon njega uslijedilo u~e-nje sura od strane svr{enikahatmi i dono{enje tekbira. ImamBilal ef. Hodì} je prou~io dovu,prvo na arapskom a zatim nabosanskom jezikom zamoliv{i Al-laha Uzvi{enog izmedu ostalogda primi u~enje Kur'ani Kerimaod na{ih u~a~a da im ukabuli iu sevap upi{e, da ih nagradi zanjihov trud a njihovim roditelji-ma da stavi krunu ~iji sjaj }e bitipoput sun~eva sjaja. Prije zavr-{etka programa i ~estitanjaimam je svima uru~io diplomekao podsjetnik da svoje druè-nje sa Kur'anom nikada ne pre-kinu. Predsjednik I.K.C. UlmIzet Deli} je ispred dèmata ur-u~io vrijedne poklone kao i efen-

dinica Azemina Hodì} koja jesvemu dodala po jednu ruù.Raduje me da su i mnogi druginagradili ove u~enike njeguju}itime na{u lijepu tradiciju. Posli-je uru~ivanja diploma svaki odu~a~a se obratio zahvaliv{i seprije svega Allahu Uzvi{enomkoji im je omogu}io da savlada-ju kur'ansko pismo zatim da uzpomo} svog imama prou~e ko-mpletan Kur'an, zatim su se za-hvalili i svom imamu koji je imaodosta strpljenja i upornosti da ihpodu~ava, a nisu zaboravili nida se zahvale svojim roditeljimakoji su ih slali na vjeronauku,bodrili, nagovarali, savjetovali anekada i tjerali da budu upornii da nastave sa vjeronaukom.Poslije toga uslijedilo je ~estitanjeod strane roditelja, rodbine i po-znanika, zatim zajedni~ko fo-tografiranje i nakon toga bogatru~ak, lijep muhabet i prijatnodruènje uz kahvu i kola~e kojesu roditelji na{ih u~enika kao imnoge druge dèmatlije prip-remili. Svi su bili duboko ganutiovim programom i poèljeli daako Bog da sljede}e godine budejo{ ljep{e i sve~anije. (B. Hodì})

29

TRADICIJA


HRONIKA

Polaznici mekteba, svr{enici hatme u dèmatu Ulm sa imamom Bilal-ef. Hodì}em i predsjednikom dèmata Izetom Deli}em

D@EMAT ULM

HATME-DOVE ZA JULSKO OSVJE@ENJE

23. jula u prostorijama IKCUlm odràni su zavr{ni ispiti izvjeronauke za prvu i drugu vje-ronau~nu grupu. Takmi~enju jepristupio 41 u~enik (u prvoj 27a u drugoj grupi 14 polaznika).Nakon prou~enog a{areta odstrane imama Bilal ef. Hodì-}a imam se obratio djeci i rodi-teljima istakav{i zna~aj i uloguovakvih manifestacija te je nag-lasio da je slanje na{e djece navjeronauku bitan faktor u njiho-vom o~uvanju od mnogih zalakoja ih vrebaju u ovom dru{tvu.Pravo da prvi polaù su imali

u~enici iz prve grupe koji su snestrpljenjem ~ekali da ispitzapo~ne i da pokaù {ta su ikoliko su nau~ili. Doista je bilopredivno gledati kako na{i ma-li{ani bez imalo straha i tremeodgovaraju na postavljenapitanja. Nakon {to su bili ispita-ni saslu{ali su kako i ovi malostariji odgovaraju. Borba da sepokaè nau~eno znanje koddruge grupe je bila jo{ ve}a ta-ko da je komisiji bilo veoma te{-ko da na kraju presudi ko jedoista bio najbolji. Nakon izu-zetno pokazanog znanja i od

strane druge grupe klanjalismo podne namaz, nakon ~ega

je uslijedila dodjela svjedo~ans-tava kao i nov~anih nagrada.Po prvi put smo nagradili prvamjesta za pokazano znanje nazavr{nom ispitu, i ispostavilo seda i jedna mala simboli~na sti-mulacija moè jako pozitivnoda djeluje na djecu. U prvojgrupi nagrada za najbolje po-kazano znanje pripalo jeSemiru Bajri}, na drugommjestu je bila Amina Cekri} ina tre}em Jasmina Šehi}. Udrugoj grupi komisiji je doistabilo te{ko odlu~iti pobjednika.Nakon kra}eg dogovaranja od-lu~eno je da se posebno nagra-de prva dva mjesta, prvo mje-sto sa 20 eura, koje je pripaloMedini Ja{arevi}, a drugo sa10 eura koje je pripalo AdisuHeri}. Ostali su bili nagradenisa po 5 eura. Druga grupa jeve} zavr{ila sa kur'anskim pis-mom i ako Bog da od septem-bra kre}e sa u~enjem uKur'ani Kerimu. (Bilal Hodì})

30 NOVISELAM

HRONIKA


Polaznici mekteba u dèmatu Ulm

Zavr{ni ispiti

Polaznici mekteba, u~esnici na zavr{nim ispitima i dio roditelja

TTeeàakk ppoossaaoo zzaa kkoommiissiijjee D@EMAT ULM

31

HRONIKA


Da mo`da i nije sve takocrno pokazala je nedav-na akcija koju je proveograd Ulm u saradnji sadèmatima i drugim is-lamskim udruènjimakoja ima za cilj da pred-stavi ìvot muslimana upokrajini Baden-Würt-temberg. Ova manifesta-cija je trajala od 28. ap-rila sve do 17. maja ivodila se pod sloganom"Demokratski suìvot uBaden-Württembergu".Povodom toga u sarad-nji sa gradom Ulmomorganizirana je prelijepaizlo`ba o Islamu i musli-manima ove pokrajinegdje se mogu vidjeti raz-ni eksponati, po~ev{i odmahrama, kapa, odjev-nih predmeta, slika, lev-hi, novinarskih tekstova,isje~aka iz intervjua i dr.Ova izlo`ba je imala zacilj da prosje~nog nje-ma~kog gra|anina infor-mi{e o Islamu i o onimakoji ìve sa njima. Gradje za ovu manifestacijuizdvojio 20. 000 eura istriktno se vodilo ra~unada prilikom ove izlo`bene bude elemenata koji}e povrijediti osje}ajemuslimana. Pored oveizlo`be koja se odràvalau centru grada, organi-zovano je jo{ dodatnih33 razli~ita programaod kojih izdvajam samoneke. Dvadeset osmogaprila sve~ano otvorenjeizlo`be i po~etak manife-stacije. Sude}i po brojuprisutnih vladalo je iz-nimno veliko interesova-nje za ovu izlo`bu. Zatimsu vo|eni dijalozi nasljede}e teme: 4. majaje bilo predavanje i dis-kusija na temu "Od

Adama do Muhamme-da", usporedbe izme|uBiblije i Kur'ana, 05.maja smo imali "Danotvorenih vrata" u pro-storijama I.K.C. Ulm,gdje smo bili prijatnoiznena|eni brojem pos-jetilaca kojima su poka-zane na{e prostorije idàmijski prostor. Najvi-{e smo se zadràli po-ja{njavaju}i {ta je dà-mija, njena uloga i funk-cija, zatim {ta se u njojnalazi te temelje islamai imana. U 20:00 sati istoga da-na imali smo video pre-zentaciju na temu: "Koje bio Muhammed?" ko-ju je prezentovao imamBilal ef. Hodì} a potomje uslijedila diskusija napomenutu temu, jer supored ostalih posjetilacau~e{}a u diskusiji uzeli idva sve}enika, evangeli-sti~ki i katoli~ki. Diskusi-ja je bila veoma dina-mi~na i interesantna anama je bilo veomakorisno ~uti i mi{ljenjedruge strane o posljed-njem Allahovom Poslani-ku, zbog podijeljenostinjihovih mi{ljenja. Nekiga priznaju za Poslani-ka, dok ga drugi odba-cuju. Neki su iznijeli svo-je sumnje da li je na{Poslanik bio analfebeta ida nije mo`da u tokusvojih trgova~kih puto-vanja nau~io {togod odkr{}ana i ìdova. U~e{}au diskusiji su uzeli ina{a omladina koja jeizvela tri predivne ilahi-je, jednu na njema~komi dvije na engleskomOp}i utisak je bio da

nam treba vi{e ovakvihistupa u javnost gdje}emo mo}i otvoreno dagovorimo o sebi i svojojvjeri. Ve} 10. maja po-novo smo imali jednumanifestaciju pod nazi-vom: "Mladi muslimaniu Ulmu" gdje su na{imomci i djevojke iz Ul-ma odgovarali na pita-nja moderatora. Najve}idio polemike je vo|enoko teme integracije, dali su muslimani dovoljnointegrisani i kako. Op}ije utisak da je drugageneracija, koja je ro|e-na ovdje, veoma dobrointegrisana, jer vladanjema~kim jezikom dale-ko bolje od maternjegJedino {to tu omladinuodaje jesu njihova ori-jentalna imena kojih se,kako sam zapazio tuno}, niko nije stidio. Po-red ovih bili su odrànijo{ neki interesantniprogrami kao {to je an-keta koju su proveli Tur-ci upu}uju}i pitanja mu-slimanima i nemuslima-nima vezana za zajed-ni~ki ìvot i iskustva. Re-zultati te ankete su biliprezentovani 11. majakada je predstavljena iturska kuhinja, uz um-jetni~ki program, teatar,muzi~ke grupe, pisce idr.Manifestacija se zavr{ila17. maja, kada je odrà-na zavr{na diskusija natemu: "Integracija izme-|u multikulturalnosti iparalelnih dru{tava",gdje su u~e{}a uzeli ve-liki broj poznatih li~nostiiz Njema~ke ali i musli-manske zajednice u ovojzemlji.

(Bilal Hodì})

Detalj sa izlo`be

Bo{njaci u demokratskom suìvotuD@EMAT ULM

Bilal-ef. sa posjetiocima dèmata

Video prezentacija: “Ko je bio Muhammed a.s.?”

Posjetioci dèmata u okviru “Dana otvorenih vrata”

Nedjelja 21. maja u Philippsbur-gu se ve} odoma}ila kao tra-dicionalni majski mevlud koji jei ovaj put okupio imame i dè-matlije iz okoline, koji su zajednosa doma}inom, Islamskom za-jednicom Philippsburg, uprili~iliizvanredno lijep skup. Nakonmevluda u kojem je u~estvovalodesetak imama sa vi{e od 150dèmatlija, organiziran je teferi~na kojem je, uz orkestar i pje-va~e, nastupilo i nekoliko amate-ra. Odu{evljenje je izazvao folk-lorni nastup maloga folklora KSCLjiljani iz Mannheima. Kasnije jebilo i takmi~enje u potezanju ko-nopca u ~emu je publika tako|euìvala. Jo{ pod svjeìm dojmovi-ma mevluda i teferi~a iz Philpps-burga primamo toplo sro~eni

poziv na ‚opro{tajno druènje sahadìjom Hajrudinom Maksi-}em'. Da podsjetimo, hadìjaHajrudin, rame uz rame sa svo-jim vrijednim imamom Zufer ef.Zahirovi}, proveo je ravno 15godina u svojstvu predsjednikadèmata. Od ranih po~etnih da-na kada je zajednica brojala 30-tak familija pa do danas kada suu vlastitim vrlo lijepim prostorimai sa 110 familija koje pomaù iaktivno sudjeluju u ìvotu i raduzajednice. U martu ove godinebila je sve~ana primopredaja du-`nosti predsjednika u ruke nje-govog doskora{njeg zamjenikaMuharema Kova~evi}. Na{ dra-gi hadìja i njegova suprugaAmila odlaze u Livno u sagra|e-nu porodi~nu ku}u. Kako sazna-jemo i u tamo{njem dèmatuoboje su ve} aktivno uklju~eni. U

subotu, 10 juna uprili~ili su op-ro{tajni mevlud u svome dèma-tu sa kojim su proveli ravno 40godina. Oboje su ponosni jer suu dàmiji ostavili svoju djecu iunu~ad, dvije k}erke i sina. U~e-{}e u programu uzeli su imamdoma}in sa polaznicima vjerskepouke i ènskim horom kojeguspje{no vodi njegova supruga.Uz njih nastupili su imami iz He-ilbronn-a, Karlsruhea-a, i gostimam iz Rijeke. U ime oblastiHessen, kratko se obratio i ef.Ale{evi}, imam iz Mannheima inaglasio va`nost istaknutih li~-nosti u formiranju i o~uvanju za-jednica, a svoju ~estitku u pisa-noj formi, u ne mogu}nosti daprisustvuje, ispred oblasti BWuputio je referent Pa{o ef. Feti}.Zavr{nu rije~ dao je generalnisekretar IZBNJ hfz. Esnaf ef.Begi} koji je posebno istakao vri-jednost lijepo uprili~enog opro-{taja s dugogodi{njim predsjed-nikom dèmata u Philippsburgu.Ovo bi trebalo da postane uobi-

~ajeni protokol i tradicija kod pri-manja u du`nost ili funkciju i kodispara}aja u na{im dèmatima,kazao je hfz. Begi}... On nije pro-pustio pohvaliti i vrijedne rukena{ih hanuma koje svaku prired-bu proprate sa obiljem jela ipi}a. Predsjednici dèmataSchwäbisch Gmünd, Karlsruhe,Mannheim i Darmstadt, svaki po-naosob, oprostili su se sa kole-gom i zaèlili mu dobro zdravlje,rad i da dugo uìva u svom rod-nom kraju koji ga treba i kojegase zaèlio. Predsjednik i ~lan Sa-bora iz Rijeke Mujo Isi} je dodaoda za ovakve aktiviste predahanema i da trebaju nastaviti pu-nom snagom raditi i u IZ Livno.Bilo je i poklona od strane zajed-nica, kao i od njegove mati~nezajednice, i suza u kojima semije{ala i radost i tuga. Hadìja,njegova supruga i djeca potomsu pozvali prisutne, njih vi{e odstotinu, na druènje za sofrom. Uprijatnom razgovoru ostalo se dokasno u no}. (I. Ale{evi})

32 NOVISELAM

HRONIKA


Dirljiv opro{taj s hadìjomHajrudinom Maksi}emD@EMAT PHILIPPSBURG

U prostorijama dàmije u Kamp Lintfortu 25.08.2006. godi-ne Jana Vydra je izgovaraju}i Kelime-i-Šehadet pred ima-mom Mustafa ef Klanco postala muslimanka, ~lanica um-meta muslimanskog. Ina~e Jana Vydra sada Anela je supru-ga Bo{njaka sa Kosova. Imam je zaèlio Aneli svako dobro.

Anela sa Mustafa-ef. Klancom i porodicom

Novokupljena vakufska ku}a u dèmatu Kamp-Lintfort

JJaannaa ppoossttaallaa AANNEELLAA

D@EMAT POSTAO BOGATIJI ZA VAKUFSKI OBJEKATD@EMAT KAMP-LINTFORT

odgovorila. Objekat je ko{tao sasvim tro{kovima ra~unaju}i i ka-matu 350 hiljada eura. Vra}anjekredita }e trajati 10 godina.Ako neko èli u~estvovati u ovomhajratu to moè u~initi uplatompriloga na ra~un:Empfanger: Islamische Gemein-schaft - Dèmaat Kamp-Lintfort e.V.Konto-Nr. : 15 60 10 11 88BLZ : 354 50000Banka: Sparkasse am Niederrhein- Rheinberg

Dèmat Kamp-Lintfort je to-kom ovog ljeta postao bogati-ji za vakufski objekat. Naimetik uz dàmiju u Kamp-Lint-fortu kom{ije Günter i RalfTrapp, sa suprugama, su po-nudili dèmatu da kupi ku}u

sa dva stana, dvije garaè idunum zemlje. Dèmatskiodbor je prihvatio ponudu,pazario i nepunu godinu da-na traìo kredit od banakada bi tek u maju ove godinesamo jedna banka pozitivno

U pro{lom broju “Selama”potkrala nam se gre{ka ukojoj smo u rubrici “HUMA-NOST” ispustili ime Ahme iNesibe Suljkanovi} iz dèma-ta Kamp-Lintfort kao vi{ego-di{nje stipenditore u akcijistipendija.Molimo porodicu Suljkanovi}da uvaè ovo izvinjenje!

Ispravka

Dèmat Kirchheim/Teck nalazi se u pok-rajini Baden-Wurttemberg izme|u Ulma iStuttgarta. Sa sto 160 ~lanova spada usrednje dèmate, koji okuplja Bo{njake izBosne i Hercegovine i Sandàka u Njema-~koj. Od kraja 1993.g. dèmat egzistira-kao samostalan. Do sada je imao dostafunkcionalne prostorije, koje su bile iznaj-mljene pod kiriju. Za preko 200 m2 pro-stora dèmat je pla}ao 600 eura mje-se~no, {to je i bio jedan od razloga, danije bilo ve}ih akcija za kupovinu prosto-rija. Prije dvije godine dèmat je obavije{-ten da do kraja 2006 godine treba iselitiiz sada{njeg prostora koji se ru{i radi iz-gradnje novih zgrada. To nas je ponukaloda traìmo prostorije koje bi kupili i trajnorije{ili ovaj problem. Nakon nekoliko obje-kata koji su bili poskupi, Allah je dao, dasmo prona{li adekvatne prostorije u blizi-ni sada{njih, a ~ija je cijena bila dosta po-

voljnija. Treba napomenuti da je Kirch-heim jedno od skupljih mjesta na na{ojpokrajini. Objekat je gra|en 1987.g. na-lazi se na lijepoj lokaciji, ima 240 m2 pro-stora. Osim dàmijskog prostora posjedu-je manji poslovni prostor i jedan stan.Trenutno je u fazi ure|ivanja prostorija zamesdìd. Do sada smo prikupili blizu 100.000eura od na{ih dèmatlija, a sigurni smoda }e se ova cifra tokom Ramazana jo{uve}ati. Koristimo priliku da pozovemosve ~itaoce Selama da nam pomognu uovom hairli poslu. Bujrum, svojim prilo-gom postanite vakifi jo{ jedne bo{njackedàmije u Njemakoj!

Islamische Gemein. Kirchheim/TeckKonto: 23198001BLZ: 61290120Volksbank Kirchheim-Nurtingen

HRONIKA

Novokupljena vakufska zgrada dèmata

Da je izgradnja dàmije u Rijeci nakon vi{eod 35 godina kampanje izvjesnija nego ika-da do sada pokazala je izme|u ostalog i pos-jeta delegacije Islamske zajednice RijekaAustriji, [vicarskoj i Njema~koj. Cilj ovih pos-jeta od strane delegacije iz Rijeke jeste dob-ra vijest koju nose. Naime, oni na dokumen-tovan i uvjerljiv na~in kazuju da je na pomo-lu skori po~etak gradnje dàmije u tom gra-du. Cilj posjete ove delegacije je prekinuti{utnje, sumnje i neizvjesnosti oko gradnjedàmije. Delegacija IZ Rijeka u sastavu glav-ni imam Med`lisa Rijeka Hajrudin ef. Muj-kanovi}, h. Mujo Isi} predsjednik Izvr{nogodbora Med`lisa i ~lan Sabora te AbdulferdDervisi ~lan IO Med`lisa predstavili su ovajMed`lis koji pokriva podru~je Primorsko-

goranske ùpanije u ~ijem sastavu su dè-mati Rijeka, Zamet Rijeka, Crikvenica i Krk.Svi dèmati imaju prostore u vlasni{tvu ausluge vjernicima pruà mlad tim od 8 upos-lenih imama i muallima. Gradnja dàmijeve} dugo se osje}a kao nasu{na potreba.Ovaj objekat ne samo {to }e zadovoljavatifunkcionalno{}u, on }e plijeniti i ljepotom jerje projekat djelo u svijetu dobro proslavlje-nog umjetnika Du{ana Dàmonje. Islamska zajednica Bosne i Hercegovineizme|u 68 dàmija koje se u ovoj godini te-melje dala je prednost za tri: Ferhadiju u Ba-njoj Luci, Aladù u Fo~i i dàmiju u Rijeci. "Nama je vi{e od va{ega novca potrebnava{a moralna podr{ka!" - kazao je na krajuposjete Mujo Isi} iz Rijeke.

U dvorani kulturno sportskog centra Bosnei Hercegovine u Mannheimu 01. aprila2006 g. odràno je humanitarna akcijapod motom "Jedan za sve svi za jednog".To ve~e prikupljala su se sredstva za Meh-meda Krli~evi}a na{eg dugogodi{njeg~lana i predsjednika FC Bosna i Hercego-vina. Na{ Mehmed je obolio od opake bole-sti a sredstva su mu potrebna za kupovinulijeka koji postoji u Americi, a u Njema~kojnije "dopu{ten". Razlog je taj {to njema~kozdravstveno osiguranje ne}e da snosi tro{-kove nabavke lijeka! Treba znati da je zajednu terapiju potrebno uplatiit 10.800eura. a potrebne su ~etiri terapije (ukupno42.400 eura). Prisutni Bosanci prikupili sutu ve~e oko 5.000 eura. Kako je to jo{ uvi-jek nedovoljno molimo i dalje sva na{a ud-ruènja i dobre ljude da se uklju~e u ovuna{u akciju i molimo dragog Boga da po-mogne na{em Mehmedu i nama svima!One koji èle uplatiti novac preko bankemogu to u~initi na slijede}i ra~un:

Krli~evi} Mehmed Enzianstr568309 Mannheim

Banka: Sparkasse RheinNeckar NordKonto-nr.: 0034306141 BLZ: 67050505

Humanost u akciji

Uru~enje hedije za lije~enjena slici: Mehmed Krli~evi} (lijevo) i kapiten FC BiH Mannheim Nenad Kuko (desno)

Pomozimo lije~enjeMehmeda Krli~evi}a

Na pomolu gradnja dàmije u Rijeci

33

TRADICIJA


D@EMAT KIRCHHEIM/TECK

U nedjelju,03.09.2006. g. naInternacionalnom kulturnomfestivalu u Offenbachu, u pri-sustvu nekoliko hiljada posjeti-laca, predstavila se i Islamskabo{nja~ka kulturna zajednica iztog grada. Prezentirali su svojinfo materijal ali i bh. specijali-tete kuhinje, {to je posebno ob-radovalo mnogobrojne posjetio-ce, posebno Njemce. Do{li sune samo Bo{njaci iz Offenba-cha i okoline, ve} i udaljenijihgradova Njema~ke. Od doma}i-na primjetili smo Nagiba Muj-ki}a, predsjednika dèmata Of-fenbach te imama Nedàta ef.Ljaji}a."Ovo je na{e tradicionalno go-di{nje okupljanje, na kojem uvi-jek propagiramo kulturu BiH ina{u kuhinju. Svake godine sk-lapaju se nova poznanstva, ana{i prijatelji Nijemci kao i osta-

li imaju priliku i da nas poblièupoznaju" - rekao nam je Ne-dàt ef.Iz dalekog Neussa u Offenbachje stigao i bra~ni par Mirsad iAmila Hopi} u goste kod prija-teljice Bahre [ljivo."Bahra nam je ~esto pri~ala oovom jedinstvenom doga|aju,pa smo tako odlu~ili da ovegodine do|emo i uvjerimo se.Zaista je neobi~no na jednommjestu vidjeti ovoliko razli~itognaroda, obi~aja i gurmanskihspecijaliteta. Mi smo ipak opetodu{evljeni na{om bh. kuhinj-om. [teta {to se ovako ne{tonema i u gradu iz kojeg dolazi-mo" - rekao nam je Mirsad. Aza 'izlog' bh. kuhinje bile su za-duène Fatima Hasi}, SebilaPlan~i}, Azra i Amela Mujki},koje su ujedno i prodavale svete |akonije iz bh. kuhinje.

"Naravno i ovaj put vrlo brzosmo prodale sve vrste pita,a po-sebno je za strance bio interes-antan "bosanski lonac", pa sumnogi pojeli po 2-3 porcije"-kratko nas je informisalaSebila.Me|u mnogobrojnim posjetioci-ma iz BiH,a koji ìve i rade uNjema~koj, glavna tema razgo-vora bili su predstoje}i izbori uBiH. O tome su razgovarali inekada{nji generalni direktor

"Krivaje" iz Zavidovi}a HimzoHusi}, sada{nji diroktor Krivajeu Njema~koj i Evropi NagibMujki} te poznati bh. privatniugostitelj u Njema~koj RamizDendi}.Posebna atrakcija za sve onekoji su prolazili ili zastajkivalipored {tanda IKBZ iz Offenba-cha bile su Bosanke koje su nalicu mjesta pravili i razvijale ti-jesto za pite.

(Bato [i{i})

Bosanski lonac odu{evioNIJEMCE

Fahrudin Sejdovi} ima tek 17 godina, i pr-ed njim se tek otvaraju ìvotni putevi. Dobarje u~enik, skroman mladi}, poslu{an sin.Ovaj mladi i talentirani fudbaler ve} sa {estgodina po~inje igrati fudbal, a njegov talenatotkrio je otac Fehran. Ina~e, Sejdovi}i su pri-je 15 godina iz rodne Sjenice do{li u Nje-

ma~ku, i danas ih je blizu 40 ~lanova, oddvojice bra}e, amidì}a, brati}a. Pri~a namFahrudinov amidà Kemo, da su jednom is-pred zgrade u kojoj stanuju, na igrali{tu iz-brojali 27 Sejdovi}a od 2-17 godina. âk de-vet Sejdovi}a igra fudbal, me|utim upravopred Fahrudinom je karijera koja puno obe-}ava. Ve} danas neki njema~ki klubovi èleda u svojim redovima vide ovog talentiranogfudbalera, koji gra|om i stasom podsje}a naproslavljenog reprezentativca BiH Muhame-da Konji}a.“Ja, ve} od {este godine svog ìvota igramfudbal i, od tada pa do danas, promijeniosam dosta fudbalskih klubova i, svaki je biozadovoljan sa mnom. Moja velika èlja je dajednog dana zavr{im studij gra|evine, aliukoliko dobijem dobru ponudu od nekog fud-balskog kluba onda }u se u potpunosti tomeposvetiti. Fudbal je jednostavno ono {to me upotpunosti ispunjava, a to su primjetili i mno-gobrojni sportski menadèri. Me|utim, te{kose odlu~iti, ali zajednni~ku odluku donijet }uu dogovoru sa mojim babom Fehranom"-

rekao nam je Fahrudin Sejdovi}, koji dolazi izfamilije koja drì do vjere i tradicije a koja jedala i uleme, njegovog amidù ]emala ef.Sejdovi}a koji je bio prvi stalni imam udèmatu Mannheim. Otac Fehran, uspje{nije gra|evinski poduzetnik, ne ali ni vremenani novca da uloì u talenat svog najstarijeg si-na. Jo{ kao vrlo mali Fahrudin je pokazivao inte-res za sport, a posebno za fudbal. Sa njego-vim odrastanjem sve vi{e je iskazivao i poka-zivao svoj talenat na zelenom terenu, a kadasu po~eli pristizati i prvi uspjesi i pohvale,znao sam da pred mojim sinomm stoji na-dam se uspje{na karijera. Zbog toga ima svumoju potrebnu podr{ku. Ovih dana stiù i po-zivi od zainteresiranih fudbalskih klubova. Ukojem }e od njih Fahrudin nastaviti karijeru,saznat }e se uskoro, kazao nam je Fehran.Fahrudin nam je jo{ otkrio da mu je velika e-lja da jednog dana zaigra i za mladu repre-zentaciju BiH, a san mu je da ponese dressvog uzora Muhameda Konji}a sa grbomBosne i Hercegovine na grudima. ([. Zuki})

34 NOVISELAM

HRONIKA


D@EMAT OFFENBACH

Bosanske kuharice iz dèmata Offenbach

Fahrudin Sejdovi}

FFaahhrruuddiinn ii 2266 SSeejjddoovvii}}aa!!Familija fudbalera

U Hasslochu, najve}em selu uNjema~koj, na Festivalu nacija,nastupila je folklorna sekcijaKulturno sportskog centra -"Ljiljani" iz Mannheima i dobilanajve}e priznanje publike. Mladapostava ove folklorne sekcijedobila je ~ast da svojim nastu-pom otvori tre}u po redu festi-valsku manifestaciju u tomgradu (Reinland Pfalz) dok jestarija postava u popodnevnimsatima jednostavno odu{evilame|unarodnu publiku od kojese veliki broj, traè}i da se ta~kaponovi, uhvatilo u kolo. I mladi istariji su ovim nastupom aplauzi-ma dobili najzapaènije priznan-je preko 1000 posjetilaca. Iakojo{ amaterska, ova grupa, poka-zala je pravu profesionalnost ibez pretjerivanja moè se re}i inajbolje, stilski odra|enu koreo-

grafiju za {to ne moèmo a nespomenuti zaslugu na{eg koreo-grafa Ramiza Malko~a koji je izStuttgarta do{ao da bodri svojeu~enike, prije, za vrijeme i posli-je nastupa. Mogao se ste}i utisakda bi, da je festival imao natjeca-teljski karakter, "Ljiljan~i}i" odni-jeli prvu nagradu. Treba jos kazati da je {tand nakome su nu|eni bosanski speci-jaliteti dobio titulu najljep{eg apo~asni ~lan "Ljiljana, umjetnikRasim Masli} iz Freiburgauljep{ao je skup svojim slikama.Posebno vrijedna pa`nje bila jeslika mladih umjetnika u dolinipiramida, kojom je Masli} ovje-kovje~io novi logo folklorne sekci-je Ljiljani koji iz dana u danpokre}e sve vi{e aktivnosti nao~uvanju i prezentaciji kulture izzemlje matice.A. Corbi}

35

HRONIKA


Hassloch: Festival nacija

Ljiljanima priznanje publike

NOVISSEELLAAMM: Na po~etku, moè{ li na-{im ~itaocima re}i ko je Rasim Masli}?

Masli}: Ro|en samdavne 1954. u seluVi{njevu podno ob-ronaka Vla{i}a kod

Travnika. Dijetesam seoskogimama i maj-ke, danashad ` i n i c etako|e iz

~estite musli-manske porodi-ce. U ovim pedesetim godinama ivota, ovo saponosom isti~em, jer me je neprestano prati-lo i duhovno snaìlo, to {to sam ponio iz svogranog djetinjstva.NOVISSEELLAAMM: ûli smo da si do sada pro-ìvio tako zanimljiv ìvot da bi se mogaonapisati roman ili napraviti zanimljivfilm?Masli}: Rano sam se otisnuo u svijet sa svo-jih 15 godina. êsto mi na um padnu rije~ina{eg rahmetli predsjednika AlijeIzetbegovi}a koji je tako èlio da na{ ~ovjekizlazi u susret na{em ~ovjeku, i da u svakomgradu svijeta imamo nekoga svoga. To da sipravo siro~e u svijetu bez igdje ikoga, li~nosam debelo osjetio na vlastitoj koì. Obilaze}isvijet radio sam skoro sve i sva{ta. Bio samkafanski pjeva~, konobar, brija~, ba{~ovan,turisti~ki vodi~, privatni sekretar jednog itali-janskog grofa. Plovio sam raznim morima far-baju}i brodsko gvo`|e. Radio sam kao novi-nar za radio i televiziju i {tampu. âk samposlije dvije godine vanredno upisane ipoha|ane Medrese u Sarajevu slu`bovao ikao imam po potrebi. NOVISSEELLAAMM: Kad podvu~e{ crtu dosa-da{njeg ìvota da li je 'saldo' ipak poziti-van?Masli}: Nakon raznih iskustava, u vrijeme mo-jih mladala~kih lutanja i avanturisti~kih puto-vanja, recimo prelazak Sahare pje{ice od oa-ze do oaze a bio je ramazan i postio sam, im-ao sam i duhovnih posrtaja i sumnji. Moj du-

hovni ivot biljeìo je uspone i padove. Ovu na-dasve veliku ideju islama testirao sam u uspo-redbi i u li~nom doìvljaju razli~itih vjera iu~enja. Moje kona~no uvjerenje po~elo u me-ni da ìvi na na~in moga rahmetli oca i moje,Allahu hvala, jo{ ìve majke. Uz ovo imao samdodir sa gotovo svim narodima, svjeta.Upoznao razli~ite kulture i nau~io mnoge jezi-ke. Na kraju ipak bih rekao saldo je pozitivan.NOVISSEELLAAMM: Dozvoli mi Rasime da tesada upitam o onome po ~emu se u pos-ljednjih nekoliko godina najvi{e i prepoz-naje{ a to je umjetnost kaligrafije?Masli}: Moj rahmetli babo Hrustan, dao mije ime Rasim po jednom ~ovjeku iz na{egkraja koji je slovio kao veoma pametan nada-ju}i se da }u i ja to biti. A ja kada sam saznaoda moje ime na arapskom jeziku zna~i 'crta~','slikar', zaèlio sam i odlu~io biti ono {to miime kaè, pa sam se, slikaju}i sve i sva{ta zau-stavio na kaligrafiji koja me je jednostavno op-~inila i odredila moj ìvotni put. Tako sam po-~eo u~iti kod raznih kaligrafa, ali ne mogu dane naglasim da je najja~i upliv na mene osta-vio moj, jedno kratko vrijeme, u~itelj, rahmetliprof. E{ref ef. Kova~evi}. On mi je, posma-traju}i moje ideje i rje{enja jedanput rekao:"Ti }e{ u umjetnosti imati ili veliki uspjeh iline}e{ imati nikakvog uspjeha". Godine su mitrebale da shvatim ove njegove mudre i dale-kovide rije~i jer ono {to sam od tada do danasna ovom polju u~inio jeste prekretnica u kali-grafiji. To {to ja radim nazivao sam "Masli}-kaligrafija"NOVISSEELLAAMM: [ta to karakterizira Mas-li}-kaligrafiju?Masli}: Iako volim i radim ~istu klasi~nu kali-grafiju, ja sam na{ao svoj vlastiti, me|u svimdrugim prepoznatljiv stil, koji se bazira na jo{ve}oj isprepletenosti slova, islamskoj orna-mentici, modernom umjetni~kom izrazu inauci o bojama. Radim u kombinaciji ru~neizrade i kompjuterske obrade. NOVISSEELLAAMM: Za{to kompjuter?Masli}: Mislim da je Leonardo da Vin~i da-nas ìv, vjerovatno bi se u svojoj umjetnostisluìo posljednjim tehni~kim dostignu}imakao {to je to danas digitalna tehnika. Ipak sva

je prednost u ~ovjeku pred ma{inom.NOVISSEELLAAMM: Na kraju zamolit }u te danam ustupi{ po vlastitom izboru neko-liko kaligrafija kojima bi umjetni~kipopunili ovaj broj Selama.Masli}: Veoma rado i to ne samo danas negouvijek kada to èlite za vas ~asopis. Ina~e dadodam. Selam je hrabar po~etak, primje}u-jem i znatno pobolj{an, i svakako budi nadu ubolje bo{nja~ko sutra.

36 NOVISELAM

HRONIKA


Na kahvi kod... : Rasim Masli}

Zar niste ~uli za Masli} kaligrafiju!?Vedro i nasmijano lice Rasima Masli}a na vratima i ljubazan poziv da u|emo

u njegov, prepun knjiga i umjetnina, skroman omanji stan u Freiburgu, nakrajnjem jugoistoku Njema~ke. Nije znao pravi razlog na{e posjete, pa se

zbilja prijatno iznanadio kada smo ga ponudili razgovorom za Selam. Uz jedan uvjet: "Bez kahve i cigare nema eglena!"

Rasim Masli}

razgovarao: Ishak ALE[EVI]

Rahmetli akademik, prof. dr. SmailBali}, ro|en je 20 augusta 1920. godi-ne u Mostaru, gdje je zavr{io osnovno

obrazovanje, a Gazihusrevbegovumedresu u Sarajevu. Studije je zapo~eo

u Zagrebu, koje je po~etkom Drugogsvjetskog rata nastavio u Be~u, gdje jediplomirao i doktorirao i ostao da ìvii radi sve do penzije i prelaska na ahi-ret 14. marta 2002. gdje je i sahranjen.

Intelektualac par exellence

Najve}i dio radnog vijeka je proveo kao nad-savjetnik Austrijske nacionalne biblioteke usvojstvu stru~nog referenta za orijentalne jezi-ke. Bio je predava~ na dvije visoke be~ke {ko-le: Hochschule für Welthandel (Visoka {kola zasvjetsku trgovinu) i Hochschule für öffentlicheLehranstalt für orientalische Sprache (Visoka-javna-dru{tvena {kola za orijentalne jezike).Tako|er je bio dopisni ~lan Kraljevske akade-mije za istraìvanje islamske civilizacije (Am-man) i redovni ~lan Njema~kog orijentalnogdru{tva, kuratorijuma Austrijskog dru{tva zaOrijent Hammer-Purgstall i Dru{tva austrijskihknjièvnika. Aktivno je sudjelovao u okviru Fra-nkfurtskog instituta za povijest arapsko-islams-kih nauka. Bio je predava~ na mnogim univer-zitetima i nau~nim ustanovama {irom svijeta i~lan mnogih zna~ajnih nau~nih institucija uvi{e zemalja, te dobitnik mnogih priznanja inagrada, kao {to je Austrijski orden za naukui umjetnost 1. klase.Akademik Smail Bali} jebio jedan od najzna~ajnijih, najistaknutijih inajstarijih bo{nja~kih intelektualaca koji je ~i-tav svoj aktivni intelektualni radni vijek proveo,stvarao i djelovao u emigraciji. Objavio je oko30-tak knjiga od kojih se posebno isti~u knji-ge: Kultura Bo{njaka (I izdanje, Be~ 1973. i IIizdanje, Tuzla 1994.), Ruf vom Minaret (Zovsa minareta, III izdanje, Hamburg 1984.), Dasunbekannte Bosnien (Nepoznata Bosna, Köln,Weimer, Wien 1992.), Der Islam im Span-nungsfeld von Tradition und heutiger Zeit (Is-lam u napetom polju od tradicije i dana{njegvremena, Würzburg, Altenberge 1993). Nje-gova zadnja knjiga, Islam für Europa (Islam zaEuropu), je iza{la 2001. godine u Njema~koju kojoj je rahmetli Bali} na neki na~in zaok-

ruìo svoje istraìvanje i prou~avanje na~ina imogu}nosti rada, ìvljenja, razvoja i prosperiteta muslimana u Europi, odnosno na Zapa-du. U navedenoj knjizi akademik Bali} je saèosvoja istraìvanja i poglede na mjesto, ulogu,zna~aj u budu}nost islama i muslimana uEuropi i na Zapadu op}enito, iznose}i svojemi{ljenje i prijedloge za rje{avanje najva`nijihpitanja i nesporazuma izme|u Islama i Zapa-da, odnosno, prije svega, izme|u nosilaca iz-okrenutog i u politi~ke svrhe zloupotrebljenogislama i standarda ìvota i djelovanja koji vaèna Zapadu, te posljedica i reprekusija kojetakve manipulacije sa islamom ima na odno-se zapadnog dru{tva prema muslimanima.Kao da je znao da }e mu biti posljednja knji-ga, te u kontekstu zao{travanja muslimanskogpitanja u Europi u njoj je ponudio mogu}e od-govore na mnoga aktuelna pitanja, kako mus-limana na Zapadu, tako i dru{tava i sistema ukojima ìve, koriste}i se, uz vlastito ìvotno is-kustvo kao muslimanski intelektualac, nau~niki stvaralac i dosada{njim nau~nim, vjerskim,politi~kim, tehni~ko-tehnolo{kim, ekonomskimi drugim dostignu}ima Zapada.

Zaokupljenost islamom i Bosnom

Zaista je velika {teta i sramota {to ni jednaislamska, bo{nja~ka niti dràvna institucija,pored tolikih sumnjivih knjiga raznih islamskihsekti i pokreta, koje samo dodatno razvla~epamet ovom jadnom i izbezumljenom bo{nja~-kom narodu jo{ uvijek nije pokazala interes zaobjavljivanje ove zna~ajne Bali}eve knjige nabosanski jezik. Iz naziva nekih poglavlja i pod-naslova ove knjige, moè se zaklju~iti o kojimtemama i aktuelnim pitanjima i problemimamuslimana u Evropi autor u njoj raspravlja,kao naprimjer: Islamsko kontra europskom,@ivjeti sa islamom u Europi, Islam i demokra-tija, Moè li islam u sekularisti~kom svijetu eg-zistirati?, Sekularno dru{tvo kao izazov i {an-sa, [ta ~ini identitet jednog muslimana u za-padnom svijetu? Shva}anje {erijata u plurali-sti~kom dru{tvu, Religija i politika u islamu,Jednakopravnost ène, O mahrami ne stojini{ta u Kur'anu, Islamizam zna~i nestabilnosti nesigurnost, Islam u europskim {kolama,Bosna: Islam, paradigma europskog islamaKur'an poruka za dana{nje ljude i tako dalje.Od knjiga na bosanskom jeziku do sada su

prevedene i izdate tri i to: Kultura Bo{njaka (Iz-dava~ka ku}a Hamidovi} iz Tuzle, 1994. godi-na, Bosna u Egzilu, (KDB "Preporod" iz Zag-reba, 1995. godine te Zaboravljeni islam, kojuje izdalo Dru{tvo bosanskih akademi~ara uBe~u 2000. g. Pored velikog broja objavljenihknjiga, prof. Bali} je objavljivao u najpoznatijim~asopisima u svijetu iz oblasti svoje struke, asam je pored ~asopisa "Bosanski pogledi",koji je osnovao Adil Zulfikarpa{i}, a koji su oni Bali} zajedno ure|ivali, bio osniva~em i ured-nikom dva druga ~asopisa na njema~kom jezi-ku: "Der gerade Weg" (Pravi put), koji je izla-zio od 1975. do 1981. godine, kada je umje-sto ovoga pokrenuo i ure|ivao ~asopis: "Islamund der Westen" (Islam i Zapad), kao nezavis-ni tromjese~ni ~asopis europskih muslimana,ure|ivan i pisan na njema~kom, arapskom,engleskom, francuskom, bosanskom, turskomi albanskom jeziku u kojem su svoje radoveobjavljivali najpoznatiji islamski i drugi svjetskiu~enjaci. Ova dva ~asopisa i njihov urednikBali} su dali ogroman doprinos u boljem ra-zumijevanju islama i drugih religija, posebnoislama i kr{}anstva, te zbliàvanju islama imuslimana sa Zapadnom civilizacijom. Osimtoga, bio je osniva~ i dugogodi{nji predsjednikMuslimanske socijalne slu`be u Be~u, kao iprvog bo{nja~kog dèmata 1973. godine kojije kao takav, uz onaj u Chicagu, najstariji dè-mat u dijaspori. Jedino, kao i mnogi drugi zas-lu`ni Bo{njaci, od svoje dràve Bosne i svojihBo{njaka za koje je toliko brinuo i u~inio, jo{ni{ta nije dobio, pa ~ak ni jednu prevedenuknjigu, "Kulture Bo{njaka", koja je prvi put{tampana 1973. godine u Be~u, a na na{jezik je prevedena i iza{la u privatnoj knjiàriHamidovi} u Tuzli, a trebao je po zaslugamave} naziv ulice u Sarajevu dobiti. Za{to je totako, Bo{njacima neko mjerodavan, mora datiodgovor.

37

HRONIKA


Uz godi{njicu smrti akademika Smaila Bali}a

PONOS BO[NJA^KE EMIGRACIJE

rahm. Smail Bali}

pi{e: Alaga DERVI[EVI]

Njema~ka je postala religijski plurali-sti~nija nego ikada ranije. U ovojzemlji ima 54 milijuna kr{}ana,

pisao je vode}i njema~ki tjednik za kulturui dru{tvena pitanja "Die Zeit", u broju 19,od 04. maja o.g., skoro podjednako katoli-ka i evangelista, ali i oko 25 milijuna atei-sta i agnostika, te 3,3 milijuna muslimana.Me|utim, dok se crkve zatvaraju, dàmijese grade sve ~e{}e. Prema podacimaBiskupske konferencije SR Njema~ke,dakle, vrhovnog tijela njema~kih katolika,samo do 2015. godine bit }e zatvoreno700 crkava, jer zvrje prazne ili su tro{koviodràvanja preglomazni zbog opadanjabroja vjernika. Evangelisti~ke crkve mu~eistu muku, ali tako zbornog podatka jo{nema. Me|utim, u planiranju je gradnja128 klasi~nih dàmija, od kojih je ona uKölnu, zami{ljena sa minaretima u visinitornjeva na ~uvenom Domu, izazvalaogor~ene prosvjede. Kompromis }e po svojprilici zna~iti manje minarete, ali i gradnjunajve}eg islamskog centra u Njema~koj dosada.

Imaju li stranci njema~ke prijatelje?

Ina~e, u Njema~koj postoji 24.500 kato-li~kih i 21.100 evangelisti~kih crkava, dokje tzv. prilago|enih dàmija 2.660, a onihsa klasi~nim minaretima i kupolama svega143, oficijelni su podaci Islamskog arhivau Soestu, veoma respektabilne kulturne us-tanove, o kojoj }emo pisati u nekom od slje-de}ih javljanja. Iz predo~enih statistika iobja{njenja u "Die Zeitu", koji se zaloìo zaupotrebu pojma "ljudi sa migracionompozadinom" umjesto "stranci", proizilazi,dakle, da su muslimani u Njema~koj reli-giozniji, odnosno da su postali naro~itoreligozni u posljednjih pet godina, {to je,svakako, u svezi i sa znamenitim "11. sep-tembrom" i njegovim popratnim, nerijetkoneprijatnim pojavama. No, najinteresantnijiod svih trideset i jednog odgovora, koje je

ponudio "Die Zeit" u odgovoru na pitanje:tko su ljudi u na{em susjedstvu, {ta misle iosje}aju, kako im je na trì{tu rada, u nji-

hovim dàmijama i "ghettoima", jeste od-govor na pitanje: "Koliko su demokrati~nimuslimani?". Skoro 90% Turaka u Njema~-koj, proizilazi iz ankete "Konrad AdeanuerStuftung" iz 2001. godine, smatraju "de-mokraciju najboljom formom me|u dru{-tvenim i politi~kim sustavima", iz ~ega bi semoglo zaklju~iti da su turski muslimanidemokrati~niji i od Nijemaca. Uzgred re~e-no, prema podacima Slu`be za za{titu us-tava, manje od jednog procenta "stranaca"su ~lanovi neke radikalne grupacije, kojanegira njema~ki ustav. Polovina od tog

38 NOVISELAM

POGLEDI


Njema~ki fenomeni

CRKVE SE ZATVARAJU,A D@AMIJE SE GRADE!pi{e: mr. Mile LASI]

Izborni pamflet jedne od politi~kih partija protiv gradnje dàmije u Köln-u

U planiranju je gradnja 128 klasi~nihdàmija, od kojih je ona u Kölnu,zami{ljena sa minaretima u visinitornjeva, na ~uvenom Domu, izazvalaogor~ene prosvjede. Kompromis }e posvoj prilici zna~iti manje minarete, ali igradnju najve}eg islamskog centra uNjema~koj do sada.

Gradnja nnajve}eg iislamskog ccentrau NNjema~koj ddo ssada

Treba se, medjutim, vratiti "dobrim ge-stama", {to bi rekao nobelovac GünterGrass! U "sjenkama ratova", verbalnihili stvarnih, pak, ne bi se lo{e bilo pri-sjetiti i poruke dr. Bassama Tibija, pro-fesora u Göttingenu i na Harvardu,Sirijca rodom, Nijemca po izboru, vjer-nika-muslimana, kako "islam morapriznati sekularne vrijednosti zapadnemoderne", a Zapad priznati "ravno-pravnost religija", dakle i islama.Tolerancija je magi~na rije~.

Tolerancija jje mmagi~na rrije~!

registriranog broja ~lanova ovih grupacija (57.500) su pripadnici"Milli Görus", ~iji se prvaci opiru ovoj kvalifikaciji. Veoma indikativ-ni podaci su, svakako, i oni iz ankete pomenutog Islamskog arhivau Soestu, koji je pro{le godine pitao muslimane u Njema~koj da lisu, po njihovom mi{ljenju, njema~ki ustav i Ku'ran me|usobnosukladni? Prije dvije godine je na ovo pitanje pozitivno odgovorilo67% ispitanika, a pro{le godine svega 41%. Šta to zna~i? Najva`-niji je, pak, odgovor na 29. pitanje - "imaju li stranci njema~ke pri-jatelje?" Imaju, sre}om. Tijekom 2003. godine je ~ak 72% migra-nata iz islamskog kulturolo{kog kruga imalo posjetu njema~kih pri-jatelja, a njih 69% bilo je u posjetu nekoj njema~koj familiji! U nje-ma~kom dru{tvu egzistiraju, dakle, po brojnosti tri skoro jednakeskupine, katolici, protestanti i "Heiden" odnosno agnostici, kojismatraju da nitko ne moè dokazati da Bog postoji, ali i da nepostoji. Na tom postulatu oni i izgra|uju svoj odnos prema drugi-ma i uglavnom su tolerantni prema pripadnicima razli~itih religija.Prema oficicijelnim podacima Saveznog ureda za statistiku uWiesbadenu, koje je dijelom koristio i "Die Zeit", u SR Njema~kojRimskoj katoli~koj crkvi pripada 26,7 milijuna ljudi; Evangelisti~koj,bolje re~eno evangelisti~kim, decentraliziranim, pokrajinskim cr-kvama 26,3 milijuna, ~emu treba dodati i 608.000 onih koji pri-padaju tzv. evangelisti~kim slobodnim crkvama. Tre}u po brojno-sti vjersku grupaciju ~ine muslimani, njih 3,2 milijuna, uglavnomsunitske orijentacije, na ~etvrtom mjestu su pripadnici pravoslav-nih crkava, njih 950.000; potom slijedi 388.000 pripadnika Noveapostolske crkve, 164.000 Jehovinih svjedoka, 155.000 budhista,100.000 pripadnika ìdovske vjere i 95.000 hinduisti~kog vjerona-zora. Ovom religijskom mno{tvu na neki na~in pripada i 25 mili-juna ljudi "koji ne vjeruju ili druga~ije vjeruju", kako se to ovdjekaè za pomenute "Heide" i agnostike, koji ~ine 31% ukupnog nje-ma~kog stanovni{tva. Dakle, u SR Njema~koj je na djelu (a)religij-ski pluralizam, koji je odraz socijalnog i povijesnog razvitka. Ali,na ovovremenu raznolikost utjecali su i useljenici u ovu zemlju.Osim na~ina ìvota, donijeli su i svoje vjere i tome se vi{e nego dosada mora posvetiti pa`nja. To je i politi~ki va`no, jer bez pluraliz-ma nema ni stvarne demokracije. Na to se upozorava u svim disku-sijama o dijalogu me|u kulturama i religijama. Zaboravlja se pritom, nerijetko, da pluralizam obvezuje i dràve i vjerske zajedni-ce. Pluralizam, religiozni i areligozni, rezultat je dijelom i 200 go-di{nje borbe za prosvjetiteljsku ideju, koja podrazumijeva razvodbraka izme|u vjere i politike, bez toga jednostavno nema politi~kemoderne.

Vratiti se 'dobrim gestama'

Od toga svega, me|utim, ima ne{to u Zapadnoj Evropi, ali usvjetskim razmjerama jo{ uvijek skoro ni{ta. Primjerice, premaislamskom nauku rije~ je od samih po~etaka o ~vrstoj sprezi reli-gioznog i svjetovnog, {to tvrdi, primjerice, i doajen islamskih zna-nosti Bernard Lewis. To, opet, mnogi zaboravljaju koji bi islams-kom svijetu, bez razumjevanja tamo{nje kulture ili osobenosti, htje-li donijeti demokraciju zapadnog tipa, nerijetko i "na bajonetama"!Ne treba ni upozoravati, dakle, da ìvimo u vremenima sve brojni-jih samozvanih "kriàra", "krsta{a" i "dìhadovaca", kojima i nijestalo do dijaloga i suìvota, niti do prihvatanja pluralizma religija ikultura. Ta manjina baca sjenu na sve iskrene me|ureligijske dis-kusije i iskrene napore za me|usobno razumijevanje. U tim dis-kusijama se, na àlost, nerijetko apriori i islam kao vjera u cjelo-

sti, a zaboravlja se da je upravo islamska kultura sa~uvala antiku,prenijela saznanja Evropljanima, te - u kona~nom - omogu}ila re-nesansu, iz koje }e se potom i roditi prosvjetiteljska ideja, etc. Treba se, medjutim, vratiti "dobrim gestama", {to bi rekao nobelo-vac Günter Grass! U "sjenkama ratova", verbalnih ili stvarnih,pak, ne bi se lo{e bilo prisjetiti i poruke dr. Bassama Tibija, pro-fesora u Göttingenu i na Harvardu, Sirijca rodom, Nijemca po izbo-ru, vjernika-muslimana, kako "islam mora priznati sekularne vri-jednosti zapadne moderne", a Zapad priznati "ravnopravnost reli-gija", dakle i islama. Tolerancija je magi~na rije~. Ona u sebi sadrìi razumjevanje razli~itosti kao pretpostavke dijaloga kultura. Jer,sve drugo vodi ka konfliktima. Svemu ovomu bi se moglo dodatida politi~ka moderna podrazumijeva i nedodirljivo pravo na vjero-vanje, ali i neotu|ivo pravo na ne-vjerovanje, odnosno ne-pripa-danje ni jednoj konfesiji, {to se, sre}om, podrazumijeva makar uovom dijelu svijeta!

39

POGLEDI


Dàmija u Schwetzingen-u

Minaret bo{nja~ke dàmije u Kamp-Lintfort-u (Foto: M. Jakubovi})

Jedan od najcjenjenijih inajuspje{nijih pripadnika bh. dijaspo-re u Njema~koj najve}im bogatstvom

ne smatra ni izuzetnu karijeru, ugledi bogatstvo koje je stekao, ve} ìvot

utemeljen na vjeri, porodi~ni sklad teistinsku predanost Bosni i Hercegovini

i svom narodu

Kada bi se u Njema~koj pravila objek-tivna anketa o najcjenjenijim i naju-glednijim pripadnicima brojne bo{-

nja~ke i bh. dijaspore, sigurno je da bi seu najuèm krugu na{lo ime Mustafe Haj-ri}a. Uspje{ni poduzetnik i vlasnik firmeHME, predsjednik nekolicine be-ha asocija-cija i udruènja u Njema~koj me|u kojimaBH Business kluba, Saveza zajednica, ud-ruènja, organizacija i klubova gra|anaBiH, predsjednik IKC-dèmata u Velbertu,predsjednik NK Bosna 93 Dusseldorf, ~lanPredsjedni{tva SDA, jedan od ~elnika Za-jednice bh.i bo{nja~kih organizacija Düs-seldorfa, jedan od najve}ih ovda{njih dona-tora i dobrotvora....I jo{ bi se mnogo togamoglo i trebalo navesti. K tomu jo{, ~ovjekizuzetno skroman i samozatajan, koji ne'pati' od javne promocije i funkcija, ali gaosje}aj odgovornosti i povjerenje sredine

naprosto sili da ih prihvati. To se posebnoodnosi na Savez bh. organizacija za kojikaè da je, bez obzira na sve probleme ite{ko}e, opravdao svoje osnivanje i posto-janje udariv{i temelje akcionom, organiza-cionom i institucionalnom uvezivanju bh.dijaspore u Njema~koj.

Iz Doboja u Zagreb i Njema~ku

Mustafa je ro|en u okolini Doboja od

oca Hazima i majke Alije. Njihova porodi-ca je generacijama slovila kao imu}na, ug-ledna i islamski istinski opredijeljena. Naformiranje njegove li~nosti presudan utje-caj je imao djed, maj~in otac, hadì Os-man Buljuba{i}. On je prema Mustafinomkazivanju bio osebujna li~nost. Jedan odnajmla|ih hadìja u svom kraju, vjerski, op-}e i tehni~ki obrazovan, smion, poduzetani situiran, uvjek korak ispred svog vremena,bio mu je uzor i rje~ju i djelom. Od njegaje nau~io i za cijeli ìvot prihvatio da nika-da ne sudi na prvi pogled i prema spolj-njem izgledu ve} da poku{a proniknuti udubinu, u uzroke i motive onoga {to ljudi~ine.Da se na budu}nost mora misliti da bije imao. Da se nikakvog rada ne treba stid-jeti, a ako se sa po{tenim nijetom radi, bit}e sre}e i zadovoljstva.

I jo{ sam jedan uput dobio od djeda.Kao istinski musliman on mi je savjetovaoda nikada ne u|em u nevjerni~ki Savez ko-munista i toga sa se, uprkos pritiscima,dosljedno pridràvao. Svoje prve spoznajeo vjeri Mustafa je stekao od djeda i naneAi{e. Ve} sa nepunih {est godina po{ao jemekteb gdje mu je mualim bio strogi i auto-ritativni ef. Hadìra{idagi}. Iz tog periodasretnog djetinjstva Mustafi su jo{ uvjek usje}anju prve nau~ene sure, namazi,post... Ipak, najljep{i su bili ramazani i baj-rami kada se, u velikoj pradjedovskoj ku}i,

41

DIJASPORA


@ivot obiljeèn vjerom, radom i Bosnom Li~nost u fokusu: Mustafa Hajri}

Mustafa Hajri}

pi{e: Fahrudin BUREK

Mustafa se brzo dokazivao. Radom, naravno. ôvjek nije ono {to misli da jeste ,niti ono {to ho}e da bude, ve} jedino ono {to radom potvr|uje. Upijao je svenovo, 'kupovao' znanje. I u~io. Neprestano. U fabrici, na kursevima, {kolama.Zvanje industrijskog majstora sa odli~nim uspjehom stekao je na Univerzitetu uEssenu za dvije, umjesto ~etiri godine. I nije na tome stao da bi danas imao nivoobrazovanja ma{inskog inìnjera. Devedestih je ve} bio {ef proizvodnje fabrikespecijaliziranih automobilskih komponenti. Ostvario je izuzetan radni, materijal-ni i dru{tveni status. Ipak, 1997 g. 'iz porodi~nih i nekih drugih razloga' odlu~ujese osamostaliti i osnovati vlastitu firmu HME koja je zajedni~ko vlasni{tvo poro-dice Hajri}. Uz njega, tu je supruga Nusreta, te akademski obrazovane k}erkeAmira i Aida. Veliki rizik, novi izazov i ponovo pravi pogodak. Istaknuti njema~kistru~njaci iz ove oblasti odgovorno tvrde da je prosto nevjerojatno {ta je u krat-kom roku postigao. HME je danas poduze}e koje pripada metalskoj bran{i i bavi seproizvodnjom sigurnosnih sistema za autombilsku industriju, strojeva za automa-tizaciju industrijskih pogona, ventila za termoelektrane, specijalnih klju~eva,posebnih strojeva po individualnim narud`bama... Partner im je Mercedes, Opel,VW, Volvo...Visokoautomatizirana oprema, a posebno stotinjak visokospecijalizi-ranih radnika su, prema Hajri}u, najve}a vrijednost ove firme.

Renomirani pposlovni ppartneri

okupljala kompletna {ira famili-ja, zajedni~ke sofre, iftari, preli-jepi osje}aj porodi~nog zajed-ni{tva, bajramska slavlja i dari-vanja... Iako odlika{ u osmogo-di{njoj {koli, neo~ekivano seodlu~uje za zanat ma{inbrava-ra jer se {to prije htio osamos-taliti. Po zavr{etku {kolovanjasamoinicijativno odlazi na radu Zagreb... Negdje u to dobaupoznaje lijepu i privla~nuDubi~anku Nusretu Doli}. Lju-bav na prvi pogled se u oktobru1972 kruni{e brakom.

“To je, vjerojatno, najboljaodluka u mom ìvotu. Bez Nus-rete ne bih bio potpun ni kao~ovjek, ni kao li~nost. Za sve{to sam postigao ogromna jenjena zasluga. Ona je izvanred-na supruga, majka, doma}ica,poslovni suradnik, drug i prija-telj, meni i djeci podr{ka u sva-kom pogled", kaè Mustafa.

U beskrajnoj masi gastar-bajtera koji svakodnevno stiù uNjema~ku je i 22- godi{nji Mus-tafa Hajri}. Strah, normalan,ljudski, pred novom i nepozna-tom sredinom, ne poznavanjejezika, danono}ni rad... Po~eoje u Fa. KIEKERT AG (8 godi-na), a zatim, narednih 17 radiu Fa. YMOS AG, tvornicama me-talske struke specijaliziranim zakomponente automobilske ind-ustruje. Istovremeno, izuzetnouspje{no je preko14 godina ig-rao nogomet za renomiraniovda{nji klub TUS NEVIGES -

Velbert. Ubrzo stiè i suprugasa tek ro|enom k}erkom Ami-rom. Nusreta 'zaboravlja' dip-lomu upravne {kole i po~injekao fabri~ka radnica. Zbog u{-tede za ~uvanje djeteta, kada jesvaka marka bila dragocjena,Nusreta je u dnevnoj, a Mustafau no}noj smjeni. Kada dobijudrugu k}erku Aidu, situacija sejo{ vi{e uslo`njava.. Iluzijenestaju, ali ne i ~vrsta odlukada se mora uspjeti.

Deset godina u vlastitombiznisu

Bilo je tu svega, veliMustafa. Samodokazivanja i ~u-vanja obraza, uro|ene borbe-nosti na{eg bosanskog inata,odgovornosti prema porodici,ali prije svega vjere u Allaha,d`.{. Vjere u Njegovu milost ipomo} da se istraje, prevazi|uproblemi i prona|u najboljarje{enja. Kako tada, tako i sa-da. Mustafa isti~e da kao mus-liman i Bo{njak sa Nijemcima,na poslu, sportskom klubu idru{tvu nikada nije imao pro-blema jer su ga oni potpunouvaàvali kao ~ovjeka, onakvogkakav jeste. âk i simpatijamagledali na njegov svjetonazor.Ako je nekih problema i bilo,onda je bilo sa sa na{im zem-ljacima koji su u ime nekakvogjugoslovenstva i evropejstva ga-zili, podcjenjivali i ismijavali se

sve {to je bilo na{e bo{nja~ko imuslimansko, a u stvari su bilijedno veliko 'ni{ta', prisje}a seHajri}. Mustafa se brzo dokazi-vao. Radom, naravno. ôvjeknije ono {to misli da jeste , nitiono {to ho}e da bude, ve} jedi-no ono {to radom potvr|uje.Upijao je sve novo, 'kupovao'znanje. I u~io. Neprestano. Ufabrici, na kursevima, {kolama.Zvanje industrijskog majstorasa odli~nim uspjehom stekao jena Univerzitetu u Essenu zadvije, umjesto ~etiri godine. Inije na tome stao da bi danasimao nivo obrazovanja ma{ins-kog inìnjera. Devedestih je ve}bio {ef proizvodnje fabrike spe-cijaliziranih automobilskih kom-ponenti. Ostvario je izuzetanradni, materijalni i dru{tvenistatus. Ipak, 1997. g. 'iz poro-di~nih i nekih drugih razloga'odlu~uje se osamostaliti i osno-vati vlastitu firmu HME koja jezajedni~ko vlasni{tvo porodiceHajri}. Uz njega, tu je suprugaNusreta, te akademski obrazo-vane k}erke Amira i Aida. Velikirizik, novi izazov i ponovo pravipogodak. Istaknuti njema~kistru~njaci iz ove oblasti odgo-vorno tvrde da je prosto nevje-rojatno {ta je u kratkom rokupostigao. HME je danas podu-ze}e koje pripada metalskojbran{i i bavi se proizvodnjomsigurnosnih sistema za autom-bilsku industriju, strojeva za au-tomatizaciju industrijskih pogo-

na, ventila za termoelektrane,specijalnih klju~eva, posebnihstrojeva po individualnim na-rud`bama... Partneri su imMercedes, Opel, VW, Volvo...Visokoautomatizirana oprema,a posebno stotinjak visokospe-cijaliziranih radnika su, premaHajri}u, najve}a vrijednost ovefirme. Financijski pokazetlji su,naravno, poslovna tajna, ali suu stalnoj ekspaniziji {to u ovojsituaciji u Njema~koj valja po-sebno uvaàvati. Sve ih to nijepromijenilo. Bogastvo ponajma-nje.

ôvjek ~ini novac, a ne no-vac ~ovjeka. Pogotovu nije klju~za sre}u. On je u drugim, uz-vi{enijim sferama., kaè Nus-reta. Hajri}i su u Grabskoj ima-li veliku najsuvremenije oprem-ljenu ku}u koja je u ratu potpu-no devastirana. Ovdje ìve ujednom pirotesknom gradi}u ublizini Dusseldorfa, u lijepom,ukusno namje{tenom, ali ne ipreluksuznom stanu. Familijagdje nema ni traga bahatosti,oholosti, prepotencije i besmis-lene rastro{nosti...

Dobro se dobrim vra}a

Ako je suditi po staroj is-to~nja~koj izreci da nijedan~ovjek ne nosi slu~ajno svojeime onda je Mustafi (ar. odab-rani; hairli-dobar) predodre|e-no da mu dobro~instvo budejedna od osnovnih karakternih

42 NOVISELAM

DIJASPORA


Mustafa Hajri} sa suprugom Nusretom i k}erkama Aidom i Amirom

Na radnom mjestu u svom proizvodnom pogonu

osobina. Njegova, vjerom inspi-rirana, ìvotna konstanta je daje najve}a ona sre}a koja se sadrugim moè podijeliti.

îni dobra djela i ne treba{se bojati u ìvotu. I jo{ ne{to:uvijek i u svakoj situaciji ìvjetikao musliman, govorio je mojrahmetli djed. I ja se nastojimtako pona{ati., dodaje. Njegovadare`ljivost i spemnost da sva-kome pomogne, ovdje su op}e-poznati. Od dèmata, preko sti-pendija, humanitarnih akcija,do pomo}i na{im, ali i njema~-kim organizacijama, posebnoonima koje okupljaju mlade.Mustafa je jedan od utemeljitel-ja (1992. g.), prvi i jo{ uvjekaktualni predsjednik dèmata uVelbertu. Zahvaljuju}i u prvomredu njemu, kupljen je i reno-viran te prikladno i lijepo op-remljen dàmijski prostor koji upotpunosti zadovoljava potrebeovog dèmata. Istovremeno,kad god se ukaè potreba i pri-lika pomaè i drugim dèmati-ma te brojnim bo{nja~kim ibh.organizacijama koje djelujuna ovom podru~ju. A na had`}e, kaè, ako Bog da, onda ka-da bude siguran da moè upotpunosti ispunjavati sve oneobaveze koje pravi hadìja ima.

Izme|u Bosne iNjema~ke

U Mustafinom ìvotu Bosnaima posebno mjesto. U stravi~-nim ratnim vremenima, prete{-kim postratnim, optere}enimproblemima sada{njim.

Bosna mi je uz porodicu i

vjeru ne{to najsvetije u ìvotu.Bez nje bih bio i{~upan. Jaznam ko sam: Bo{njak i Bosa-nac. I sve {to sam uradio maloje koliko ~ovjek svom narodu idomovini duguje, kaè Mustafa.To njegovo 'malo' mjeri se og-romnim ciframa o kojima neèli pri~ati.

To sve ne vrijedi ni jednogdana borca u rovu, ni djelaonih koji u Bosni rat provedo{e.Meni je du`nost bila, Boìja iljudska da pomognem i poma-èm kada je i gdje je najteè...

Priznanja za svoj doprinosniti voli, niti èli. Va`no je dadragi Bog zna, - re}i }e. Neporavljivi je optimista: Bi}eBosna prava zemlja, vidjet }ete.A ako ja i moja porodica ula-ganjima ili na bilo koji drugi na-~in damo tome makar i naj-manji doprinos, na{a sre}a bit}e potpuna. Ali, ni njega nijemimoi{ao usud skoro svakogistaknutog Bo{njaka u historiji,svakog koji se po bilo ~ime uz-digao, nadma{io svoju okolinu:od zavisti, intriga, podcjenjvan-ja, omalovaàvanja pa i dovrije|anja. Uostalom, ljudi mrzeone koji svojim kvalitetima unjima pobu|uju osje}aj manjevrijednosti. Pitamo Mustafu dali je to razlog odluci koju jenajavio o povla~enju sa svihsada{njih dru{tvenih funkcija.

Ni govora, kategori~an jeHajri}. To su ipak bili pojedi-na~ni slu~ajevi i nisam im pre-davao prevelik zna~aj. Pravirazlog je {to smatram da je vri-jeme da se mladim, obrazova-nim i sposobnim kona~no,

stvarno a ne deklarativno, daprilika, da im se prepuste inajodgovornije funkcije, a mistariji }emo djelovati iz pozadi-ne i pomo}i kada od nas po-mo} zatraè.

Iako do daljnjeg ostaje uNjema~koj, ovo je period zna-~ajnih promjena u njegovomìvotu kada se fokus pomjeraprema BiH. Na poslovnomplanu su ve} udareni temelji zazna~ajne anga`mane u biznisujer, za Hajri}a bez rada ìvot inema nekog smisla: Namjera-va uvezati svoje poslovne aktiv-nosti u Bosni i Njema~koj, pa}e se na toj relaciji i odvijatinjegov ìvot.

Sumiraju}i svoj dosada{njiìvot isti~e slijede}e: Moj najve}iuspjeh je moja familija i skladniporodi~ni odnosi. Tako|e sampotpuno zadovoljan onim {tosam na poslovnom planu ostva-rio A {to se ti~e dru{tvanogangaìranja na njega je presud-no utjecala agresija na BiH i sve

{to je iz nje proisteklo. Te{ko jeocjenjivati svoj osobni doprinos,ali to je za mene bila neupitnaljudska i patriotska obaveza.Odlaskom sa dosada{njih~elnih funkcija Mustafa ne pre-staje razmi{ljati kako pomo}isvom narodu u BiH i dijaspori.

Nijedna bh. stranka dijaspo-ru su{tinski nije uzimala oz-biljno, niti je ispunila svoja obe-}anja, pomalo rezignirano veliHajri}. Nekada smo im trebalisamo za izbore, a sada ~ak niza to. Iako, budimo iskreni, di-jaspora svojom nov~anom po-mo}i omogu}ava kakvu-takvusocijalnu stabilnost u BiH, a napolju investicija predstavlja naj-neskori{teniji resurs. Zbog sve-ga navedenog, u jednom kruguistaknutih bo{nja~kih i bh. akti-vista ve} duè vremena sazrije-va ideja o politi~kom organizi-ranju bh. dijaspore. Ne iz li~nihi karijeristii~kih pobuda, ve} nadobrobit svog naroda i svojedràve. A Allah najbolje zna!

43

DIJASPORA


Mustafa je jedan od utemeljitelja (1992 g.), prvi i jo{ uvjekaktualni predsjednik dèmata u Velbertu. Zahvaljuju}i uprvom redu njemu, kupljen je i renoviran te prikladno i lije-po opremljen dàmijski prostor koji u potpunosti zadovolja-va potrebe ovog dèmata. Istovremeno, kad god se ukaèpotreba i prilika pomaè i drugim dèmatima te brojnimbo{nja~kim i bh.organizacijama koje djeluju na ovom pod-ru~ju. A na had` }e, kaè, ako Bog da, onda kada bude sigu-ran da moè u potpunosti ispunjavati sve one obaveze kojepravi hadìja ima.

I nna hhad`, aako BBog dda!

TRADICIJA


DIJASPORA

Zdravstvena za{tita u SR Njema~koj

Zdravije i sigurnije sa “Zdravstvenim vodi~em”pi{e: mr. Mile LASI]

Zdravije i sigurnije sa “Zdravstvenim vodi~em”

Nesvakida{nji su potez napravilili krajempro{le godine "Etno-medicinski centar"(Ethno-Medizinisches Zentrum (EMZ) iz

Hannovera i "Savezno udruènje pogonskihbolesni~kih kasa" (BKK), objaviv{i na devetjezika, uklju~ivo i bosanski jezik "Zdravstvenivodi~ za migrante" ("Gesundheitswegweiserfür Migranten"). Smisao ovog izdava~kogpoduhvata je upoznavanje migranata na njiho-vom jeziku o sustavu njema~kog zdravstvenogosiguranja, kako bi pobolj{ali svoje zdravstve-ne standarde ili {anse na ozdravljenje, ako suve} bolesni. Naravno, rije~ je bilo i o izvanred-nom marketin{kom potezu BKK-a, koja ve}osigurava 14 milijuna ljudi u Njema~koj u nje-nih 206 "pogonskih bolesni~kih kasa". BKKje, naime, svojevrsno uduènje bolesni~kihkasa, koje je "pokrilo" cca 20% njema~kihzakonskih osiguranika, ali jo{ nije dostiglovode}e udruènje AOK.

Sa migrantima za migrante

Na{i ljudi i u oblasti

zdravstvene za{tite dijele sudbinu ostalihmigranata. A migrantski problemi i ovoj obla-sti po~inju naj~e{}e time {to se nedovoljnorazumije jezik, a o zakonima, obvezama i pra-vima, da se i ne govori. To su na press-konfe-renciji u hotelu "Rote Harfe" u Berlinu uorganizaciji EMZ i BKK, kada je promoviranZdravstveni vodi~, kazali i gospoda RamazanSalman iz EMZ-a i K. Dieter Voß, predsjednikBKK. Po njihovim rije~ima, glavni migrantskiproblemi i u ovoj oblasti su jezi~ke i kulturo-lo{ke barijere, koje ~esto predstavljaju nepre-mostivu prepreku i na putu razli~itim zdrav-stvenim institucijama i ustanovama. I jo{ surekli, radi se o masi ljudi s migrantskom poza-dinom (svaki peti stanovnik Njema~ke) kojinerijetko pate od nedovoljnog poznavanjadru{tvenih pravila u zemlji u kojoj ìve, zbog~ega upravo oni trpe {tetu. Zbog toga su seove dvije insitucije i odlu~ile na tiskanje "zdrav-stvenih vodi~a" na njema~kom, arapskom,turskom, ruskom, srpskom, hrvatskom, bosan-skom, engleskom i francuskom jeziku, koji sejo{ uvijek moè poru~iti kod (EMZ) na tel.0511-168410-20 ili, pak, putem internet-for-mulara (www.bkk-promig.de). Ina~e, ove dvijeustanove razvijaju pod sloganom "Vi{e zdra-

vlja za sve" ("Mehr Gesundheit für alle")vi{e od 30 tzv. regionalnih model-projeka-ta, ~iji je cilj pomo}i migrantima u ostva-renju njihovih prava i u oblasti zdrav-stva. Najve}i problem i na{ih ljudi uNjema~koj je, dakle, nepoznavanje nji-hovih prava i u ovoj oblasti. Skoro sesa sigurno{}u moè kazati da susamo rijetki me|u njima uop}e~uli za projekt "Sa migrantima zamigrante" ("Mit Migranten fürMigranten"), ~iji je pokroviteljnjema~ka vlada. Isto se to mo-è re}i i za pomenuti "Zdrav-stveni vodi~" te "zdravstvenemedijatore", osposobljeneljude sa migrantskom po-zadinom, koji na drago-voljnoj osnovi treba dapomaù svojim zemlja-cima na njihovomjeziku u oblasti zd-ravstva. I vodi~ i me-dijatori su su, zap-ravo, dio projekta

"Sa migrantima za migrante". Zato, kaìmoodmah, svakomu na{em ~itatelju, komu nje-ma~ka "zdravstvena dùngla" predstavlja pro-blem preporu~avamo da nabavi "Zdravstvenivodi~" ili potraì pomo} "zdravstvenih medija-tora", kojih sre}om ima i me|u Bosancima iHercegovcima u nekim njema~kim pokrajina-ma, iako ne ba{ previ{e. Ne}e poàliti, mo}i }e- ako ni{ta drugo - lak{e nego do sada odgo-voriti na pitanje u kojem obimu ima kao zakon-ski osiguranik prava kod javnih bolesni~kih ka-sa, koje su ponude besplatne, koja su njego-va prava prilikom posjeta lije~niku ili boravkau bolnici, itd. "Zdravstveni vodi~" bi trebao daposreduje temeljna znanja i poti~e samosvjes-no opho|enje sa raznolikim medicinskimustanovama, te da nudi stru~no orijentiraniizbor alternativa, kazao je K. Dieter Voß, kakobi se zdravstvene {anse migranata istrajnijepobolj{ale dok Ramazan Salman tvrdi da suone jo{ uvijek zna~ajno slabije nego ostalogstanovni{tva u Njema~koj. Izgovorio je i veomasignifikativnu re~enicu: "Svakodnevni proble-mi u stranoj zemlji u pravilu potiskuju brigu zavlastito zdravlje u pozadinu, pa se lije~ni~kapomo} traì u posljednji moment ili kad je ve}prekasno". Ovo vrijedi posebno za starijemigrante, upozorili su njih dvojica.Nepoznavanje vlastitih prava i u oblasti zd-ravstva ne poga|a samo nove doseljenike iizbjeglice u Njema~koj, nego tako|er i djecuone djece koja su u Njema~koj ro|ena i ovdjeodrasla, kao i one koji su primili njema~kodràvljanstvo ili, pak tzv. kasne iseljenike, kaùpomenuta gospoda. Ako se ho}e garantirati

44 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/Dùmade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.

Murisa Adilovi}

jednaka {ansa i u zdravstvenoj opskrbi, mora se hitno izraditi strategi-ja prevencije i u zdravstvu sa specifi~nim rje{enjima za migrante. Jer,ako migranti i ne ~ine homogene grupe, mnogim migrantskim biogra-fijama je zajedni~ko da im upravo biografije uti~u na zdravlje, konstati-ra se lucidno u jednoj BKK-studiji na ovu temu. Primjerice, raznapsihi~ka oboljenja su uzrokovana razdvajanjem familija, a nisu nimalobezazlene ni pojave izop}enja migranata iz njihove okoline, kao i pro-blemi prilago|avanja u novoj sredini. I nepovoljna socijalna situacijauti~e na zdravlje migranata. Uostalom, stopa nezaposlenosti je me|umigrantima dvostruko ve}a nego kod ostalog stanovni{tva, a isto je takoi s tzv. rizikom bijede. âk tri ~etvrtine djece migranata pripada donjimsocijalnim slojevima i nièg su obrazovnog nivoa, te povi{enih rizika {tose ti~e bolesti, u krajnjem skoro izgubljeni za uspjelu integraciju. Po-sebno su ugroèni migranti koji su 60-tih godina pro{log stolje}a do{liu Njema~ku, kaè se u ovoj studiji, koji }e uskoro biti jedan od glavnihizazova za zdravstvo. U Njema~koj ìvi ve} oko 600.000 migranata umirovinskoj dobi, ali ve} 2010. godine bit }e ih cijelih 1,3 milijuna.Povrh svega, ovi su ljudi u pravilu te{ko radili, pa su ~esto i te{ki boles-nici.

Bosanka Murisa Adilovi} me|u 'zdravstvenim medijatorima'

BKK i EMZ provode, dakle, ve} dvije godine eksperiment ~ija jesu{tina opredjeljenje za interkulturalnu razmjenu, zbog ~ega se i pri-stupilo {kolovanju "zdravstvenih medijatora" iz redova etnija koje ìve uNjema~koj. Uz njihovu pomo} bi se trebali bolje razumjeti i uzroci ipozadine migrantskih specifi~nih bolesti, te potom traìti adekvatnarje{enja za njih, s jedne, te s druge strane, migranti bi imali {anse pu-tem svojih "zdravstvenih posrednika" bolje razumjeti o ~emu se uop}eradi, te kako razrije{iti svoje zdravstvene probleme, ili primjerice, kakose {titi putem prevencije i sl. U prakti~kom ìvotu ova ideja se ogleda uspecifi~nim ponudama zdravstvene za{tite i prevencije u klubovima,sportskim dru{tvima, dàmijama i jezi~kim {kolama. Jedan od "zdrav-stvenih medijatora" je i ro|ena Zeni~anka Murisa Adilovi} iz Bielefel-da, koja je prevela "Zdravstveni vodi~" na bosanski jezik. Odlu~ila seusavr{iti u ovoj oblasti kako bi drugima mogla pomo}i. Rad je, ina~e,nepla}en, po~asni, "ehrenamtlich".

"Pomaèm koliko mogu. Obi~no me ljudi zovu ku}i i onda im dajem

savjete, telefoniram za njih ili ih, pak, pratim, tamo gdje je potrebno,kaè Murisa. Ono {to je posebno bitno re}i je da su 'zdravstveni medi-jatori' imali naobrazbu i na temu du{evna oboljenja. Ja imam namje-ru dràti i dalje predavanja, jer svi bh. migranti se bore sa nekim stva-rima koje znatno uti~u na psihu, sa nostalgijom i nezadovoljstvom ìvo-tom ovdje, ili, pak, se radi o ratnim posljedicama". Sre}om, Murisa nijeusamljeni primjer. Poput nje se trude i drugi brojni "zdravstveni medi-jatori" da pruè svojim zemljacima neophodne informacije, a BKK traìi nove kandidate. Preduvjet je perfektno znanje njema~kog i ro|enogjezika. Do sada su se {kolovali "zdravstveni medijatori" turskog, ruskog,srpskog, bosanskog i hrvatskog kulturnog kruga, ali uskoro }e i iz dru-gih etni~kih zajednica. Projekat "MiMI", ("Mit Migranten für Migranten")zaìvio je za sada u Donjoj Saksoniji (Niedersachsen) i Sjevernoj RajniVestfaliji (Nord-Rhein Westfalen), no s njim se kre}e i u Frankfurtu,Münchenu, Essenu, Duisburgu i Hamburgu.

"Meni je upalo u o~i da je ve}ina na{ih sunarodnjaka osigurana priAOK, jer je nekada pristup u neko drugo osiguranje bio oteàn.Me|utim, AOK je jedno od skupljih osiguranja, sa znatno lo{ijim ponu-dama nego druga,” - dodaje g|a Adilovi}. “Ali, malo na{ih ljudi zna daima mogu}nost slobodnog biranja osiguranja". Povrh svega su nedav-no stupile na snagu brojne reforme u njema~kom zdravstvenom susta-vu: nadoplate, samodoprinosi ili osloba|anje od nadoplate su stvari okojima je ve}ina ~ula, ali jedino zasigurno znaju da moraju platiti 10eura takse u ordinaciji. Malo ko zna da npr. pored redovnog moè prisvom osiguranju jako povoljno sklopiti i dodatna osiguranja. Zubarskeusluge su jako skupe, ali rijetko ko zna da pri svom osiguranju moèsklopiti dodatno zubno osiguranje i na taj na~in izbje}i pla}anje astro-nomske sume pri pravljenju zuba. Osim toga, malo ko koristi bonusnuknjiìcu (Bonusheft), na osnovu koje osiguranje dotira i do 65% tro{-kova. Posebno je korisno informirati ljude u svezi boravka u bolnici, jerrijetko ko zna da u bolnici ima pravo da zahtijeva tuma~a ili da zatraìda ga ne pregledaju u sobi pred o~ima drugog pacijenta. Osim toga,ve}ina potpisuje bolni~ke ugovore, ne gledaju}i {ta u njima stvarnostoji. “U "Zdravstenom vodi~u", kojeg sam sa zadovoljstvom prevela nabosanski jezik, - kaè nam Murisa na kraju razgovora, - “nalaze sekorisne informacije i o domovima zdravlja, jer upravo oni nude raz-novrsne ponude migrantima - psihologe uz prevodioce, pomo} trudni-cama za nabavku opreme za novoro|en~ad, ku}ni posjet iznemoglimosobama, itd.” Osim toga, najkorisnije u "Vodi~u" su adrese za daljneinformacije. Korisno je, naime, znati da postoje institucije u kojima paci-jenti mogu dobiti efektivnu pomo} ukoliko nisu zadovoljni svojim osigu-ranjem. Ili npr. znati da ukoliko se neko kao stranac osje}a diskrimira-nim od strane ljekara ili osiguranja da ima mogu}nost obratiti se nekojod zdravstveno-politi~kih institucija, koje }e mu zasigurno pomo}i".

45

TRADICIJA


DIJASPORA

Meni je upalo u o~i da je ve}ina na{ih sunarodnjaka osigura-na pri AOK, jer je nekada pristup u drugo osiguranje biooteàn. Me|utim, AOK je jedno od skupljih osiguranja, saznatno lo{ijim ponudama nego druga. Ali, malo na{ih ljudizna da ima mogu}nost slobodnog biranja osiguranja". Povrhsvega su nedavno stupile na snagu brojne reforme unjema~kom zdravstvenom sustavu. Nadoplate, samodoprino-si ili osloba|anje od nadoplate su stvari o kojima je ve}ina~ula, ali jedino zasigurno znaju da moraju platiti 10 eura takseu ordinaciji. Malo ko zna da npr. pored redovnog moè prisvom osiguranju jako povoljno sklopiti i dodatna osiguranja.Zubarske usluge su jako skupe, ali rijetko ko zna da bi pri svomosiguranju mogao sklopiti dodatno zubno osiguranje i na tajna~in izbje}i pla}anje astronomske sume pri pravljenju zuba.Osim toga, malo ko koristi bonusnu knjiìcu (Bonusheft), naosnovu koje osiguranje dotira i do 65% tro{kova.

Sa ““Bonusheftom” uu{teda ii ddo 665%

Moè li se biti uspje{an Bosanac u Nje-ma~koj i iznad prosjeka, u svom poslua da se ne zove{ Salihamidì}, Bar-

barez, Bajramovi}..? Moè. I to u kreativnimposlovima gdje ne trebaju mi{ice. Jedan kojito potvr|uje je Alen Ja{arevi}, Bosanac izAugsburga, arhitekta koji osvaja presti`nenagrade diljem Njema~ke kao onaj na{ (ne)-sretni biv{i reprezentativac trofeje s Bayer-nom. Taj na{ Alen posljednjih je godina istin-ska be-ha zvijezda u ovoj zemlji i ponajboljiprimjer uspjeha me|u nama u ne~emu {tonije trka i naguravanje lopte prema golu.

Ro|en sam u Travniku ali sam kao bebado{ao s roditeljima u Njema~ku, kaè Alenna po~etku razgovora za Selam, koji je s nes-krivenim zadovoljstvom odmah prihvatio.Poslije gimnazije studirao sam arhitekturu uAugsburgu, gdje sam 1998. diplomirao na‚bosanskoj temi' - “Postratna arhitekturaSarajeva”

Alen }e visoke domete u arhitekturi naja-viti jo{ dok je studirao kada ubjedljivo pob-je|uje na velikom arhitektonskom konkursuu Hammu (Westfalen). Uspio je to rade}i zajedan vrlo poznati arhitektonski biro u Aug-sburgu gdje }e nakon sticanja diplome (od1998. do 2002.) raditi kao vode}i arhitekt. Usvoje vrijedne uspjehe ovaj Travni~anin izdva-ja projektovanje Stadthalle Hamm, {kole uAugsburu, Univerziteta u Isny, shopping cen-tra u Kaufbeuren itd. Kao {to je bilo i zao~ekivati 2003. god. Alen }e otvoriti vlastitibiro u Augsburgu za arhitekturu i urbanizam(Büro für architektur und urbanistik(www.b-au.com) i tek tada najaviti velikedomete..

U istoj godini sam usvojo veliku nagradugrada Augsburga za arhitekturu za projekatIslamski forum u Penzbergu i Ku}a Nezira uMeringu, kaè Alen koji je u posljednje vrije-me zatrpan poslom a za uspjehe su ubrzodoznali i mediji. Moj biro i projekti koji suura|eni bili su predstavljeni na TV Bayern3.[to se ti~e nagrade grada Augsburga njusam dobio li~no od gradona~elnika u 'Ratha-usu' u Augsburgu. Pored te nagrade dobiosam nagradu Prinz-fonda i od Reinerschestiftunga za projekat Mozart-muzeja a ove go-dine nagradu za arhitekturu pokrajineSchwabena. Pored Penzberga Ja{arevi} jeprojektirao centar u Augsburgu. No, tu i ne

vidimo ni{ta neobi~no s obzirom da je diplo-mu stekao na njema~kom univerzitetu koliko~injenicu da mladi arhitekta izazov traì usakralnoj arhitekturi, dàmijama i to u Nje-ma~koj.

Ja mislim da ve}ina mladih muslimanatraì novi identitet u novoj dràvi. Receptiroditelja koji su do{li u Njema~ku da radepar godina i vrate se u Bosnu ne funkcioni{uza drugu i tre}u generaciju. Mislim da suodlike na{ega idenitete i na{e dàmije. Mojasu nastojanja da krenemo novim putem uNjema~koj. Da ne kopiramo osmanskedàmije koje su 500 godina stare. Ubije|ensam da samo tako moèmo zadràti na{muslimaski identitet i vi{e od toga pozitivnodoprinijeti ovoj dràvi i dru{tvu. To je na{a

du`nost kao evropskog naroda i kao evrops-kih muslimana, dodaje Alen koji je ~lan Islam-ske zajednice i redovni aktivista u svom dè-matu, 'kad mu radne obaveze dozvole' - kakosu nam kazali njegovi poznanici u dèmatu.

Alen je kao intelektualac, originalnogpogleda na svijet i vlastitog shvatanja vjereomiljen i me|u svojim Bosancima. Da ne}estati na dàmiji u Penzbergu govori ~injenicada je dao ponude za projektovanje jo{ tridàmije u Njema~koj: Munchenu, Esslingenui Ulmu. Mo`da i zbog okolnosti da je prva,ona u Penzbergu, izvrsno prihva}ena. înje-nica da je munara u Penzbergu postala turi-sti~ka atrakcija dovoljno govori, poja{njavanam Alen zadovoljno. Gra|ani Penzberga zuponosni a gradona~elnik je rekao da je 'moja

46 NOVISELAM

DIJASPORA


Dàmija u dèmatu Penzberg u no}i

NA[ IDENTITET SU D@AMIJE

Alen Ja{arevi}

Ja mislim da ve}ina mladih muslimanatraì novi identitet u novoj dràvi.Recepti roditelja koji su do{li uNjema~ku da rade par godina i vrate seu Bosnu ne funkcioni{u za drugu itre}u generaciju. Mislim da su odlikena{ega idenitete i na{e dàmije. Mojasu nastojanja da krenemo novimputem u Njema~koj. Da ne kopiramoosmanske dàmije koje su 500 godinastare. Ubije|en sam da samo takomeèmo zadràti na{ muslimaskiidentitet i vi{e od toga pozitivnodoprinijeti ovoj dràvi i dru{tvu. To jena{a du`nost kao evropskog naroda ikao evropskih muslimana.

Du`nost jje zzadràti iidentitet

pi{e: Alosman HUSEJNOVI]

Izjava gradona~elnika Penzberg-a: “Dàmija je najljep{a zgrada u mom gradu”

dàmija' najljep{a zgrada u gradub - isti~e sponosom. Ako nam je suditi prema ovome dosada pred mladim bosanskim arhitektom injegovim biroom u Njema~koj tek stoje velikiprojekti i zadaci o kojima }e se sigurno jo{vi{e i dalje ~uti.

Pored sakralnih projekata radimo sve

druge interesante zadatke koje ocijenimo kaotakvim. Ove godine smo za 250 godi{njicuro|enja Wolfganga Amadeusa Mozarta uAugsburgu sanirali rodnu ku}u njegova ocai uredili novu izlo`bu o njegovom ìvotu. Os-im toga projektujemo obi~ne ku}e te 'mehr-familienhäuser' i 'einkaufscentre', re}i }e onna njema~kom kad ne zna dobro objasniti nabosanskom.

Jedan od najljep{ih projekata je dàmijau Ulmu dodaje on. Samo ~ekam dèmat daima hrabrosti pa da, ako Bog da, po~ne sarealizacijom te ideje.

Prosto je nevjerovatno da Alen ~iji bo-sanski nije ba{ sjajan, ~ija je ìvotna filozofi-ja miljama daleko od one bosanske, koji jecijeli ìvot proveo u Njema~koj, nije prihvationjema~ki paso{ ve} ostao vjeran plavom,bosanskom. To je moja jedina domovina itamo su moji korijeni. �elio sam ostati Bosa-nac iako sam imao problema sa dràvljanst-vom. Njema~ko jednostavno nisam htio, kaèon napominju}i da u Bosnu ide kad god muse ukaè prilika od silnih obaveza. Njegov jeìvotni centar u Augsburgu, gdje je odrastao,{kolovao se, tamo mu je familija, supruga ik}erka. Iako vrlo predan svom poslu ne zabo-ravlja be-ha i Islamsku zajednicu Bo{njaka uNjema~koj. O njemu samom mo`da }e naj-bolje re}i opaska na ìvotni motto iz knjigeMali princ od Antoine de Sain-Exupery:“Wenn du ein Schiff bauen willst, so tromm-le nicht Männer zusammen, um Holz zubeschaffen, Werkzeuge vorzubereiten, Auf-

gaben zu vergeben und die Arbeit einzutei-len - sondern wecke in ihnen die Sehnsuchtnach dem weiten, endlosen Meer.” (Ako eli{sagraditi brod, nemoj pozivati ljude kako bipribavili drvo za gradnju, pripremili alat,podijelili zadatke i posao, nego probudi u nji-ma ~e`nju za dalekim beskrajnim morem).

47

DIJASPORA


Alen }e visoke domete u arhitekturinajaviti jo{ dok je studirao kadaubjedljivo pobje|uje na velikom arhi-tektonskom konkursu u Hammu(Westfalen). Uspio je to rade}i zajedan vrlo poznati arhitektonski biro uAugsburgu gdje }e nakon sticanjadiplome (od 1998 do 2002) raditi kaovode}i arhitekt. U svoje vrijedneuspjehe ovaj Travni~anin izdvaja pro-jektovanje Stadthalle Hamm, {kole uAugsburu, Univerziteta u Isny, shop-ping centra u Kaufbeuren itd. Kao {toje bilo i za o~ekivati 2003 god. Alen }eotvoriti vlastiti biro u Augsburgu zaarhitekturu i urbanizam (Büro fürarchitektur und urbanistik (www.b-au.com) .U istoj godini sam osvojio velikunagradu grada Augsburga za arhitek-turu za projekat islamski forum uPenzbergu i Ku}a Nezira u Meringu,kaè Alen koji je u posljednje vrijemezatrpan poslom a za uspjehe su ubrzodoznali i mediji.

“Pretpla}en” nna nnagrade

Mihrab dàmije u Penzberg-u

Ko nam pogazi cvije}e - uzvikivala je Zehra- ko nam pogazi cvije}enalet ga ne bilo!?[ejtani, niko drugi do {ejtani - sama sebi je odgovarala, dok je sazemlje podizala lale, karanfile, had ibeg i drugo cvije}e.Cini mi se-progovori Haris iza njenih le|a da su to bili Zijo i Salko.Ma nalet ih ne bilo {to }e da trgaju moje cvije}e i da ga gaze.Ju~er su pri~ali kako bi voljeli da uberu cvije}e i da ga poklone Amirii Saneli.[ejtani jedni, {to su morali da ga gaze, da su mi rekli ja bih im ubra-la, nego vidi, cvije}e je mrtvo, vehne-govorila je Zehra vi{e samoj sebinego li sinu Harisu.Hajde, sine, donesi mi lopaticu i grablje da opet cvije}e posadimo,zovni i Farisa neka ti pomogne.Dobro, mama-re~e Haris i odskakuta do ku}e.Zahra hanuma je mnogo voljela cvije}e. Njena ba{ta je uvijek kadabi do{ao mjesec maj se za{arenila k'o mladin }ilim, mirisale bi raz-nobojne ruè, tulipani, karanfili, li~ilo je malom dènnetu. Ona je nje-govala cvije}e sa njim razgovarala, zalijevala ga i okopavala, mirisa-la i divila se njegovom {arenilu i ljepoti. Imala je i dva sina, dvije ruè{to joj Allah dade, imala je starijeg Harisa i mla|eg Farisa koje jenjegovala, mazila i pazila koji su bili sav njen ivot i briga. OtacJasmin je poginuo u ratu, taj viti visoki i gorostasni jablan je paone~ujno ali nije dozvolio da ~etnici probiju liniju. Haris je bio stariji iotvorenije prirode, bio je sav na rahmetli mu oca. Bio je druèljubiv,radoznao volio je izazove i nove stvari dok je Faris imao maj~inu pri-rodu, boja ljiv, stidan, miran i povu~en. Iz dana u dan rasli su dvamaj~ina cvijeta, stasavali, postajali sve ljep{i i na maj~ino zado-voljstva odrasliji i odgovorniji. Haris je ve} bio napunio osamnaestgodina, a Faris je ve} bio u u{ao u {esnaestu godinu. Haris po{toje bio malo slobodniji je ponekad izlazio do obli njeg kafi}a da poig-ra bilijara, da se vidi sa prijateljima i da upozna kakvu djevojku. Majkinije bilo po volji, ali neka mlad je, ne ide lo{im putem, jedino se bojimda ga dru{tvo ne zavede pa se oda kakvom haramu. Cula sam datu dolaze ponekad Zijo i Salko, a o njima sam ~ula da su po~eli dase bave i drogom. Trebalo bi im zabraniti da tu dolaze, mogu namomladinu pokvariti-govorila je Zehra svojoj kom{inici Suadi dok suposlije podne ispijale kahvu.Ma, hajde bona, ne boj se, nije tvoj Haris od ju~e, zna se on ~uvati izna on {ta je dobro a {ta ne-umiravala je Suada. Faris je {utio islu{ao. Ve} je bio zaustio ne{to da kaè, ali se ugrize za usnu i nere~e ni{ta. Htio je da kaè majci kako je neki dan vidio Harisa dok jeprolazio pokraj kafi}a kako uzima od Zije cigaru i pu{i. Nije htio daispadne tu ibaba. Cudi me ako pu{i za{to to krije od majke-pitaose Faris. Mo`da zato jer se bojao da }e majka na njega galamiti,mo`da mu ne}e dati da vi{e izlazi i da se sa njima dru i. Zehrahanuma nije znala da Haris pu{i. Nije znala da su ga tome prvi Zijoi Salko nau~ili, a da je znala ne bi Haris sigurno vi{e nikada vidiokafi}a ni Zije ni Salke. U posljednje vrijeme je primjetila da se Haris~udno pona{a. Sve ~e{}e je bivao nervozan, lahko razdra ljiv, izos-tajao je sa nastave i {to je jo{ ~udnije prestao je i}i na vjeronaukugovore}i da ga je stid i da je on vjeronauku ve} prerastao. Sve manjese zadràvao u ku}i, svoje obaveze je zanemarivao i sav teret tihobaveza je prebacivao na jadnog Farisa. Kada bi se ku}i kasnovra}ao majka bi ga pitala gdje je bio, a on bi uvijek isto odgovarao

da je bio u kafi}u i da je sjedio sa prijateljima, malo bilajara igrao itako. Zehra nije mogla ni slutiti gdje se njen Haris nalazio i s kim sedru io. U selu je bila jedna stara i napu{tena ku}a. Niko u njoj nijeivio ve} desetak godina. Kada je Adem stari seoski pijanica prese-

lio na Ahiret, ku}a je po{to nije imao ni evlada niti bilo kakvognasljednika ostala da zjapi prazna i napu{tena. Jedini stanovnici teku}e su bili {ejatni, zato su je svi zvali {ejtanska ku}a. Za vjetrovi-tih dana i no}i ~ulo bi se kako rasklamana vrata {kripe, a pohlupa-ni prozori jezivo hlupaju o zidove kao da se {ejtani po njoj ganjaju.Zato su je svi zaobilazili i niko joj nije prilazio. Zijo i Salko, seoski tan-dem, lopovi i prevaranti koji su ve} davno napustili {kolu su znali da}e tu biti bezbjedni i da ih niko ne}e ometati u njihovim prljavimrabotama. No}u bi dovozili heroin, bijeli prah, prera|ivali ga i kasnijerasturali po ulicama, diskotekama, kafi}ima, pa ~ak i {kolama.Pri~alo se da se time bave, ali niko im nije mogao to dokazati. Harisih je pomalo prezirao, ali im se u isti mah pomalo i divio. Dolazili su uselo na motorima Harly-Davidson, razmetali se novcem, kupovali{ta su htjeli, i uvijek bi ~astili sve u kafi}u kada bi bili tu. Jedne pri-like Zijo ustade i po~e sve redom u kafi}u da ~asti cigaretama govo-re}i da ovakve cigarete jo{ nisu probali. Neki koji su bili pu{a~i su uzi-mali, a neki su odbijali, Haris koji je ve} nau~io pu{iti, èljan izazovaprihvati ponu|enu cigaretu. Bila je to cigareta ru~ne izrade, nije bilonikakvog natpisa na njoj. Sumnji~avo je u nju gledao dok je Zijo kori-ste}i njegovu zbunjenost ve} upalio upalja~ i pripaljivao mu cigare-tu smije{e}i se lopovski. Haris povu~e prvi dim i osjeti kako mu semagli pred o~ima te ga obuze blaga nesvjestica, ali se pored togalijepo osje}ao. Povu~e drugi dim koji ga ponovo baci u blagu nesvje-sticu. Cigara mu je prijala nema {ta. Vukao je dim za dimom i ~inilomu se da sa svakim dimom koji ispusti i on poleti. Osje}ao je kao damu noge uop{te zemlju ne dodiruju. Zaàli kada je morao da bacicigaretu koja je ve} bila do prstiju dogorjela. Kada ugleda Zijusamog, povu~e ga malo u stranu te ga {ap}u}i upita:Ima{ li jo{ koju cigaru, plati}u.Ima burazeru, ima. Evo ti dàbe, ne mora{ pla}ati, nisam ja stao zajednu cigaru. Ma evo ti sve-veselo je govorio Zijo, te mu dade kom-pletnu kutiju.Super-, mislio je Haris u sebi - dobio sam cigare a nisam ni{ta pla-tio.I tako je to po~elo. Harisov put bez povratka. Put ka bezdanu, kaprovaliji, ka imaginarnom svijetu snova, put bijelog praha, put heroi-na, marihuane i drugih droga. Haris je brzo ispu{io onu kutiju {tomu je Zijo dao, zatra io je i ponovo je dàbe dobio jo{ jednu kutiju,ali kada je do{ao ponovo Zijo mu smrknuto re~e da ovaj put morada plati.Koliko ko{ta - upita Haris.Jarane, ko za tebe, neka bude deset maraka.Deset maraka - uzviknu iznena|eno Haris - za deset maraka moguda kupim deset kutija cigara.Ovo ne moè{ svugdje nabaviti, uzmi ili ostavi.Mrko ga je gledao dok je u sebi razmi{ljao. U dèpu je imao samodeset maraka. Daj vam - procijedi Haris kroz zube i izvadi iz dèpa deset maraka.Evo, evo, nemoj se ljutiti, tako ti je to, ako bude{ trebo jo{, tu sam,samo ponesi pare, vi{e nema dàbe- siktao je Zijo kao zmija.

48 NOVISELAM

SELAMOVA PRICA


Pogaèno cvije}e

^

Haris je poku{ao da se pona{a normalno, ~ak je po~eo da radi, alimajci nikada nije govorio koliko je zara|ivao. Jedan dio bi njoj davao,a drugi dio bi ostavljao za svoje potrebe. Bolje re~eno sav taj preo-stali novac je zavr{avao u Salkinim i Zijinim dèpovima.Poslije izvjesnog vremena, Haris je osjetio da poslije ispu{ene ciga-re vi{e ne osje}a onaj mir koji bi mu cigareta donosila. Kupovao je ipu{io sve vi{e i vi{e. Cigarete nije nikada nosio sa sobom ku}i negoih je ostavljao u {ejtanskoj ku}i kako ga majka ne bi razotkrila. Zijoje primjetio na njemu da je Haris ve} prevazi{ao joint, zato mu jedandan ponudi da proba {mrkanje praha. Haris je to odlu~no odbio, alise nakon tri dana vratio i sam zatra io da proba taj bijeli magi~niprah kako ga je Zijo nazivao. Ve} nakon prvog u{mrkivanja, osjetio jeolak{anje. To je to, mislio je Haris. Znao je da }e cijena za ovo bitipaprena, ali toliko koliko je Zijo tra io nije mogao ni da zamisli.Progutao je pljuva~ku i pove}u svotu maraka tutnuo Ziji u ruke.Naj~e{}e su se sastajali u {ejtanskoj ku}i i tamo izmjenjivali robu.Dobro je pazio da ga niko ne primjeti, jer ne daj Boè da mu majkaza to sazna. Me|utim vi{e se bojao Farisa nego li majke. Faris je ve}bio osjetio da sa Harisom ne{to ne {tima. Vidio je da se povla~i usebe, da polahko gubi na kila i, mada je to pravdao napornim pos-lom koji radi. Vi{e nije bio onaj njegov veliki braco kojeg je Farispoznavao. Promijenio se. Dok je i{ao putem Haris se okrenuo lijevo idesno, zatim se sage da ponovo priveè pertle, jo{ jednom bacipogled oko sebe i kada se uvjeri da ga niko ne vidi {mugnu prekoograde i u|e u {ejtansku ku}u. Salko je drào ka{iku nad vatromtope}i bijeli prah, pravio je sebi dozu. Ba{ super jarane- prosikta Zijo- moè{ i ti ako ho}e{ dobiti svojudozu.Ma ne bih ja to- branio se Haris.Hajde ba, to ti je isto ko {mrkanje praha, ~ak je jo{ bolje.Malo se dvoumio, jer ako je bolje od praha za{to ne bih probao, mis-lio je Haris.O.K., de da probam i to- te zavrati rukav.Nakon {to je heroin prodro u njegovo tijelo, cijela soba se okrenu okonjega, mrak mu pade na o~i, sve se lelujalo, zidovi su se iskrivili, odne-kud se pojavi cvije}e, razni mirisi, tijelo po~e da mu lebdi, osje}ao sekao da je u oblacima. Zijo i Salko su se smijali, ali njihovi glasovi sudopirali kao iz neke daljine, nerazgovjetni u razvu~eni. Nije uop{teosje}ao za vrijeme i prostor. Droga ga je uzela u svoje naru~je i nina-la i ninala dok nije zaspao. Znao je da se svaka prva doza dajebesplatno, a za sve naredne se mora platiti. Skupio je sve {to jeimao para pri sebi i krenuo da nabavi dozu. Ponovio je poznati ritu-al i u{uljao se u ku}u. Ali ovaj put nije opazio da ga je mali Faris izdaljine i dobro prikriven pratio. Htio je da sazna gdje to on ide i {tase sa njim de{ava. To je to-re~e Faris sam sebi- tu na{ Haris odlazi. Ovo moram re}imajci. Ovo mama mora da zna.Haris se vratio i ne slute}i da je Faris otkrio njegovu malu tajnu i~im u|e u ku}u krenu ka svojoj sobi, a u sobi je ve} sjedio Faris i~ekao ga.[ta radi{ u mojoj sobi- za~u|eno povika Haris.Cekam tebe- mirno odgovori Faris.[to, {ta ti treba.Ho}u da popri~amo o ne~emu.Harisa ne{to àcnu, predosje}ao je da Faris ne{to zna, mo`da nezna sve, ali…Gdje si bio danas?- upita ga Faris.Na poslu- odgovori Haris.

A poslije posla.Pa, do{ao sam ku}i.Nemoj me zamajavati, nego reci mi {ta si radio u {ejtanskoj ku}i?Ovaj… - zamuca Haris, kako zna{.Vidio sam te i ne moè{ mi to kriti - bio je Faris uporan.Haris nije znao {ta da slaè, nije imao rije~i, mo`da bi majci Zehrimogao ne{to da isfolira, ali pred Farisom nije bilo {anse.Bio sam sa Zijom i Salkom, - re~e Haris istinu.Tamam, ne}u te vi{e ni{ta pitati, ali znaj da }u te re}i mami.Ne, nemoj, ne}u se vi{e sa njima vi|ati, nemoj me samo re}i mami,zna{ kako je stroga, hajde burazeru ne budi tu ibaba, sve }e biti uredu- preklinjao je Haris svoga brata.Dobro - re~e Faris - ali neka zna{, jo{ jednom ako primjetim ne{tosli~no znaj da }u te re}i mami.Harisu malo laknu, ali je i dalje bio zabrinut.Nazvao je Ziju na mobitel te mu re~e da ga je Faris proku io, i da }emo`da i njih da otkrije. Zijo je {utio i razmi{ljao. Nakon kra}egrazmi{ljanja re~e mu:Zna{ {ta }emo.Reci.Po{alji ga sutra u na{e skrovi{te pa }emo malo sa njim popri~ati irije{iti taj problem. Dobro, re}i }u mu - re~e Haris.Odmah nakon razgovora Haris ode do Farisa te mu slaga da ga jeZijo zvao i da ho}e sa njim da popri~a.Ba{ fino, ima}u priliku da mu kaèm da te ostavi na miru - re~eFaris.Sutradan Faris se spremio i krenuo ka {ejtanskoj ku}i i ne slute}i{ta }e mu se dogoditi. Ku}a je izgledala jezivo. Naokolo je raslaivica i divlja trava kroz koju je vodio mali utabani puti} {to su ga

Zijo, Salko, Haris a i drugi konzumeri bijelog praha prokr~ili. Ulaznavrata su bila rasklimana i samo {to nisu spala sa {arki. Stakala nina jednom prozoru nije bilo osim {to su na nekima umjesto staklabili najloni. Crijep je bio pohlupan i spadao je sa tro{nog krova.Gdje su na{li da se sastaju - mislio je Faris u sebi.Provu~e se kroz ivicu i do|e do ulaznih vrata te ih odgurnu a onase uz strahovitu {kripu kao da {ejtani je~e otvori{e.Ak{amhajrula - odjeknu siktavi Zijin glas iz jednog mra~nogbudàka.Faris ni{ta ne odgovori.Iz mraka izroni{e ~upave glave Zije i Salke. Smije{ili su se, boljere~eno cerekali dok su prilazili Farisu.Faris se u sebi pokaja {to je uop{te pristao da se sa njima na|ena ovakvom jezivom mjestu, ali odlu~i da im kaè zbog ~ega je do{aoi da ide.Slu{ajte vas dvojica - progovori Faris drhtavim glasom - ho}u daostavite mog brata na miru.Ha, ha, ha, haaaa… - prasnu{e u smijeh - pa mi njega uop{te nediramo i ne tra imo mi njega nego on tra i nas.Kako - za~udi se Faris.Zar ga nisi pitao {to on nama dolazi.Zar ne zna{ {ta on od nas uzima.Faris je gledao u njih dvojicu zanijemio od ~u|enja.Ovo, - re~e Salko- te izvadi malu kesicu sa bijelim prahom- ovo tvojbrat od nas kupuje. Nismo mi krivi, mi samo prodajemo onome koho}e, nikoga nismo prisilili.Faris je bio razo~aran i duboko povrije|en. Zar njegov brat da kon-zumira drogu. O Boè moj, kako, za{to - razmi{ljao je Faris gledaju}i

49

SELAMOVA PRICA

NOVISELAM Ramazan 1427.h. / Septembar-Oktobar 2006.g.^

pred sebe.Zijo i Salko su se cerekali i cini~ki se pogledali.Dobro, kada je tako ja ga moram re}i majci, on mora na lije~enje.[ta - povisi glas Zijo - kome }e{ re}i.Re}i }u ga majci, ona jadna ni{ta ne zna.Nemoj da se {ali{ glavom, ako ikom kaè{ crna zemlja }e te progu-tati.Ne}ete vi meni nare|ivati {ta ja da radim, re}i }u ga, jer to je zanjegovo dobro.Hej, mali - povika Salko - prilaze}i ka Farisu i hvtajau}i ga za vrat -izgleda da nas nisi ozbiljno shvatio.Pusti me, vika}u - povisi i Faris svoj glas.Ma {ta }e{ ti vikati - prosikta Salko te ga ~vr{}e uhvati za vrat.Neeeee… , upomo}, upomoooo… - poku{ao je Faris da vi~e, ali gaje i Zijo ve} dohvatio i oborio na zemlju zapu{avaju}i mu rukamausta.Faris se opirao, poku{avao da vi~e, ali mu se glas gubio, borio se dado|e do daha, trzao se, poku{avao da ih odgurne nogama, ali sunjih dvojica bili sna`niji. Ruke su sve ja~e i ja~e pritiskali sve dok seFarisovo tijelo nije u potpunosti umirilo.Kada je Zijo skinuo svoje ruke sa njegovih usta, Faris je nepomi~noleào. Salko ga gurnu nogom ali se Faris ne poma~e. Prima~e svojeuho njegovim grudima te ga ponovo prestra{eno pogleda te prosik-ta skoro bez daha:J… majku svoju, pa on ne di{e.Bje imo, - uzviknu Zijo - ostavi ga tu nek truhne.Kao dva {ejtana, podavi{e repove, pokupi{e {price i kesice sa heroi-nom i istr~a{e iz ku}e.Za to vrijeme Haris je bio kod ku}e. Vidio je kako Faris izlazi iz ku}ei kako mu dobacuje umiruju}i pogled kao da ho}e da kaè :Ne boj se braco, sve }e biti u redu.Sati su prolazili a Faris se nije javljao. Majki je rekao da ide kodOmera svog {kolskog kolege da ga pita ne{to u vezi {kole i da }e sebrzo vratiti.Po{to jo{ nije bio do{ao, a pro{lo je ve} tri sata kako ga nema majkaga upita da se mo`da nije javljao Faris.Nije majko- progovori tihim glasom Haris, te ubrzano doda - [tamisli{ da odem vidjeti gdje je.Hajde, ali poùri, nemojte se previ{e zadràvati, ne daj Boè da muse {ta dogodi, ~ini mi se da bih crkla.Haris se ove rije~i kao no` zari{e u srce. Znao je gdje i kome je Farisaposlao. [ta ako mu se ne{to stvarno desilo. Pomisli na najgore i savse strese zbog te misli. Pritegnu patike na nogama i potr~a ka{ejtanskoj ku}i.Tr~ao je bez daha, molio je Allaha da se njegove najcrnje slutnje neobistine. Vidio je da su vrata {irom otvorena ali zbog mraka nijemogao da vidi ima li koga unutra. Protr~a kroz gustu travu i ivicune obaziru}i se da li ga ko gleda i {to se trnje zabija u ruke i noge.Jedva je grabio dah, dotr~a do vrata te utr~a u ku}u. Ve} je bioak{am nastupio. U ku}i je bilo jako mra~no. Pogleda desno i lijevo iugleda ne{to u }o{ku {to mu je li~ilio na neku zgu`vanu vre}u. Pri|epolahko te po~e razaznavati obrise Farisovog tijela.Farise, brate - zapomaga Haris i pade po njegovom tijelupoku{avaju}i da ga okrene ka sebi.Farise - vikao je Haris drmaju}i ga - braco, burazeru, reci ne{to,braco…Farisove mile i blage okice su bile otvorene, gledao je svojim nevinimjo{ dje~ijim pogledom u svoga brata, ali njegove o~i se vi{e nisu

pomjerale.Farise, Fariseeeeee... - plakao je Haris te uze njegovu glavu i polo isebi u krilo miliju}i ga po kosi koja je jo{ mirisala na jorgovan, njegovomiljeni {ampon.Ja, rabbi, za{to, za{to mi uze Farisa, za{to nisi mene uzeo, ja sampokvarena du{a. Ja sam kriv. Ja, i niko vi{e. O majko draga, {to sime rodila. Ja sam Farisa poslao u smrt. Da nisam Bogdo nikadakro~io u onaj kafi}, da nisam Bogdo probao cigarete, ne bi se nika-da ovako zavr{ilo…Kako }u majci pred o~i, kakoooo…Sjedio je Haris u mraku, plakao, i milovao kosu svoga brata dok jesobicu ispunjavao blagi miris jorgovana.Odjednom Haris presta plakati u glasu mu se osje}ala odlu~nostte progovori:Sad }e tebi tvoj braco do}i, sada }emo mi biti zajedno, ne boj sebraco, bi}u ja sa tobom, tvoj stariji brat.Nje`no spusti glavu svog mrtvog brata te izvadi jedan kamen izzida i izvu~e iz udubine u zidu pove}u {pricu koju je jo{ ju~e bio pri-premio.Sad }e tebi tvoj braco do}i da te za{titi, ne}e{ biti sam - govorioje Haris, te zavrnu rukav i ubrizga kompletnu {pricu u svoju ruku.Heroin je polahko prodirao u tijelo. Ponovo je uzeo glavu svog bratau krilo i milovao ga. Soba se punila cvije}em, mirisao je karanfil,hadìbeg, divlja ruà, a ponajvi{e je mirisao jorgovan. PredHarisovim opijenim o~ima pojavi se Farisov lik, bio je sav u cvije}u,veselo mu je mahao i dozivao ga do|e ka njemu. Ugleda i sebe na tojcvjetnoj poljani, ugleda i svog babu Jasmina kako se saginje i uzimaFarisa u naru~je te mu obadvojica ma{u i dozivaju ga da im do|eda im se pridru i. Haris potr~a, noge vi{e nisu bile na zemlji, lebdioje, kao da je imao krila, preletio je preko poljane do{ao do babe iFarisa zagrlio ih i ~vrsto drào za ruke…Zehra je drhtala kao lala na vjetru. Osje}ala je neku podmuklu bolispod rebara, mu~nina te{ka i gorka se bila zabola u grlo i nikako daje proguta. Bilo je pro{lo ve} vi{e od dva sahata a ni Harisa jo{nema. Crni mrak je obavijao zemlju, u daljini se ~ulo samo hlupanjeprozora na {ejtanskoj ku}i i zavijanje pasa. Zehra uze bateriju uruku te uz bismillu krenu napolje. Prolazila je pokraj {ejtanske ku}e,vidjela je da su vrata otvorena, ne{to je vuklo ka njoj. Bilo je strahda u ovo doba no}i hoda sama po mraku a kamoli da ide na jednoovako jezivo mjesto. Baterijom osvijetli sebi put te se provu~euskom stazom ka ku}i.Dok je prilazila stalno je u~ila Ajetul-kursiju, Kul huvallah, Felek i Nas.S te{kom mukom je odhukivala. Pri|e vratima te ih odgurnu da se{irom otvore. Vrata se uz {kripu otvori{e. Osvijetli baterijom mraku sobi. U jednom }o{ku nije bilo ni{ta. Osvijetli drugi }o{ak, te kadugleda prizor pred sobom, vrisnu i baterija ispade iz ruku.Harise, Farise, cvije}e moje.Harise, Farise ko vas pogazi, ko vas pogazi cvjetovi moji ne bilo ih.Haris je bio oslonjen le|ima o zid, na licu mu je titrao osmjeh.Farisova glava je leàla u njegovom krilu, okice su mu bile {iromotvorene…O, Harise cvijete moj, o Farise ruò moja, ko vas pogazi - grlila ih jemajka- cvjetovi moji, ko vam mladost uze. Du{ice maj~ine.Njen pla~ je za~uo kom{ija te pohita ka ku}i. Uskoro se sjatilo svoselo. Svi su gledali, ~udili se, vrtjeli glavama, neki su plakali, neki supoku{avali da utje{e Zehru, a ona je sama ponavljala:O Harise, o Farise, cvije}e moje, {to uvehnuste tako mladi.

Bilal Hod i}

Ramazan 1427.h. / Septembar-Oktobar 2006.g.NOVISELAM50

SELAMOVA PRICA

^

novi selam - oktobar 2006

Documents