novi selam - septembar 2002

34
DER FRIEDEN Red`eb 1423. / Septembar 2002. Godina I Br. 1 GLASNIK ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ (VIGB e.V.) Niko nema monopol na doma}instvo, osvetu i bol Niko nema monopol na doma}instvo, osvetu i bol Antimuslimanska histerija medijskog demijurga Antimuslimanska histerija medijskog demijurga Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri} dr. Enes Kari} NOVI

Upload: zeijanica

Post on 29-Jun-2015

151 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

Glasnik Islamske Zajednice Bošnjaka u Njemačkoj - IZBNJ, IGBD

TRANSCRIPT

Page 1: Novi Selam - Septembar 2002

DER FRIEDENRed`eb 1423. / Septembar 2002. Godina I Br. 1

GLASNIK ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ (VIGB e.V.)

Niko nemamonopol nadoma}instvo,osvetu i bol

Niko nemamonopol nadoma}instvo,osvetu i bol

Antimuslimanskahisterija medijskogdemijurga

Antimuslimanskahisterija medijskogdemijurga

Reisu-l-ulemadr. Mustafa ef. Ceri}

dr. Enes Kari}

N O V I

Page 2: Novi Selam - Septembar 2002

SKUPOVI

5

Moram priznati da sambio iznena|en pozi-vom austrijskog misni-starstva odbrane daprisustvujem, a kamoli

da govorim na konferenciji visoke razi-ne kao što je Vije}e Evroatlantskog pa-rtnerstva, zajedno sa zemljama u~esni-cama u NATO-vom mediteranskom di-jalogu. Me|utim, što sam više razmi-šljao o tome, sve više sam shvatao da `i-vimo u tako me|uovisnom svijetu daniko ne mo`e biti izolirano ostrvo, da jepolitika isuviše va`na da bude stvar sa-mo politi~ara, da je teologija previše de-likatna da bi bila ostavljena samo teolo-zima i, naravno, da je pitanje rata i mi-ra u svijetu isuviše ozbiljna stvar da bibila ostavljena samo generalima. Jer,vjerujem da ne}e ni slabi, ni agresivninaslijediti Zemlju, ve} onaj koji je ko-operativan. Dakle, sa tim uvjerenjemprihvatio sam izazov da vam govorim osvojoj vjeri, jednako kao Evropljanin saislamskim uvjerenjem i kao muslimansa evropskim iskustvom.

Moralna du`nosti patriotska obaveza

Ustvari, shvatio sam da onoliko ko-liko je moja moralna du`nost da Evro-pljanima objašnjavam islam na na~in

moje odanosti vjeri, toliko je moja pa-triotska obaveza da muslimanima pre-dstavim Evropu na na~in moje raciona-lne sposobnosti. Moram, me|utim, pri-znati da moj zadatak nije lahak. Jer,Evropljani ponekad teško shvataju mo-ralne zahtjeve moje vjere, dok musli-mani po~esto ne cijene sposobnost mo-jeg razuma. Naime, za prve sam isuvišemali da bih mogao objasniti tako ogro-mni i raznoliki svijet islama, dok samza potonje isuviše slab da bih mogaopredstavljati tako presti`an i mo}an za-padni svijet.

Islam – vjera mira

Pa, ipak, ja }u se i dalje truditi daispunim obje du`nosti. Ovaj put o~itoje da je moj zadatak da doka`em predevropskim slušateljstvom da je islam,tj. moja vjera, protiv terorizma. Volio

bih da je moj zadatak da objasnim da jeislam za mir radije nego da dokazujemda je protiv terora. Jer, objašnjavatiimplicira u~initi jasnim ili razumljivimono što nije neposredno o~ito ili u cije-losti poznato, dok dokazivati zna~ioptu`ivati ili nuditi razloge za i protivne~ega. Dakako, islam se ne mo`e optu-`iti za teror kao stanje poja~anog strahajednostavno zato što je u korijenu te-rmina ISLAM sadr`ano zna~enje miraSELAM kao stanje smiraja i spokojstva.Stoga bi, dakle, bilo mnogo lakše obja-sniti ono što je semanti~ki jasno okoislama, nego dokazivati ono što je poli-tii~ki zamršeno oko sadašnjih odnosaizme|u muslimanskog svijeta i me|u-narodne borbe protiv terorizma. Trenu-tna percepcija na Zapadu da svi musli-mani nisu teroristi, ali da su svi terori-sti muslimani ne samo da je moralno ipoliti~ki korumpirana teza, ve} je i ~i-

Izlaganje reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a na Vije}uEvroatlantskog partnerstva u Be~u

Niko nema monopol nadoma}instvo, osvetu i bol

Trenutna percepcija naZapadu da svi musli-mani nisu teroristi, alida su svi teroristimuslimani ne samo daje moralno i politi~kikorumpirana teza, ve}je i ~injeni~no neodr`iva

Page 3: Novi Selam - Septembar 2002

njeni~no neodr`iva. Kao na~in obja-šnjenja onoga što nije neposredno o~itoili u cijelosti poznato oko islama rado-znaloj evropskoj, odnosno zapadnoj ja-vnosti uop}e, `elim ponuditi tri naro~i-to va`ne kako moralne tako i politi~kevrijednosti islama na koje svaki ~ovjekmo`e biti ponosan.

Nema prisile u vjeri

Prvo, vrlo jasna re~enica iz Kur’ana~asnoga: »Nema prisile u vjeri« rodila jeideju o slobodi vjere ili slobodi savjesti,što se danas smatra kao jedna od funda-mentalnih vrijednosti cijelog ~ovje~a-nstva. Treba li da Vas podsje}am da su,ne baš tako davno, 27. septembra 1480.godine, španski kralj Ferdinand i kra-ljica Izabela izdali naredbu da se u nji-hovoj kraljevini ustanovi tribunal koji}e ispitati slu~ajeve »hereti~ke izopa~e-nosti«, što je kasnije postalo poznatokao španska inkvizicija. Tu ~injenicu izpovijesti prof. Benzion Natanyahu namovako do~arava:

»Kraljevski dekret je eksplicitnoizrekao da je inkvizicija bila ustanovlje-na radi istrage i ka`njavanja obra}enikasa judaizma koji su se okrenuli protivkrš}anstva na na~in da su se tajno vrati-li jevrejskoj vjeri, te da prakticiraju je-vrejske rituale i ceremonije«.

Moja namjera ovdje nije da prozi-vam bilo koju osobu ili vjeru, ve} da,izme|u ostalog, poka`em zna~aj svjedo-~enja Stanforda Shawa, jevrejskog auto-ra, koji nam iznosi vrlo zanimljivo poli-ti~ko i moralno iskustvo iz islamske po-vijesti:

»Niti Republika Turska, niti oni uEvropi i Americi ne shvataju u potpu-nosti u kojoj mjeri je Turska, kojoj jeprethodila Otomanska imperija, krozvijekove slu`ila kao glavno mjesto zauto~ište ljudi koji su patili od proganja-nja, jednako muslimanima kao i nemu-slimanima, od ~etrnaestog stolje}a pasve do danas. Na mnogo na~ina Turci suhistorijski obavljali onu ulogu koju suzatim preuzele Sjedinjene Ameri~keDr`ave s po~etka devetnaestog stolje-}a«.

Temelj za konceptljudskih prava

Citirao sam re~enog svjedoka ne za-to što mislim da se svi povijesni postu-pci otomanskih sultana mogu opravda-ti, ve}a zato da bih pokazao da su, za-hvaljuju}i navedenoj poruci iz Kur’ana~asnog iz sedmog stolje}a, muslimanskipravnici razvili koncept zaštite pet fu-ndamentalnih prava, ono, dakle, što da-nas nazivamo »ljudskim pravima« sva-ke osobe bez obzira na njezinu vjeru i

naciju, kao što su: pravo na `ivot (nefs),pravo na vjeru (din), pravo na slobodu(akl), pravo na imovinu (mal) i pravona ~ast (ird).

Propust modernemuslimanske inteligencije

Na`alost, moderna muslimanskainteligencija na toj doktrinarnoj i povi-jesnoj osnovi jedne islamske avangardeza ljudska prava nije nastavila graditidruštvene, politi~ke i moralne instituci-je u muslimanskom svijetu koje bi osi-gurale razvoj uvjerljivog demokratskogsistema. Šta moderna muslimanskainteligencija treba više znati o svojojintelektualnoj prošlosti nakon svjedo-~anstva prominentnog histori~ara kaošto je Arnol Toynbee (1889.-1975.), kojije o velikom muslimanskom intelektu-alcu Ibn-Haldunu (1332.-1406,), izme-|u ostalog rekao i ovo:

»On (Ibn-Haldun) je razumio i fo-rmulirao filozofiju povijesti na na~in daje to nedvojbeno najve}e djelo te vrstekoje je ikad um napisao bilo kad i bilogdje«.

Doista, tome se nema ništa dodati,niti oduzeti, osim potvrditi da neuspjehu daljnjem razvitku kulture ne le`i uislamu, ve} u kulturnoj nesigurnostimoderne muslimanske inteligencije ko-ja je propustila priliku da ubere korisneintelektualne plodove poput plodovaIbn-Halduna i mnogih, mnogih drugihklasi~nih muslimanskih intelektualaca.

Nema sve}enstva u islamu

Drugo, vjerovjesnik Muhammed, a.

s., bio je prvi koji je osporio monopolsve}enika na duhovnu istinu i na esha-tološku privilegiju izjavom da »nemasve}enstva u islamu«. To, me|utim, netreba razumjeti da u islamu nema stru-~njaka i intelektualaca koji trebajuinterpretirati islamsko u smislu tra-nscendentalnog zna~enja ljudskog `ivo-ta, tako i u smislu imanentne manife-stacije ljudske povijesti, ve} to trebashvatiti kao protest protiv manipulacijeljudskom sudbinom u ime vjere u smi-slu posredništva izme|u Boga i ~ovjeka.Upravo u svjetlu tog protesta protiv kle-rikalne nad ljudskim dušama, treba ci-jeniti Muhammedovo, a. s., ukidanjedruštvenih i politi~kih privilegija sve-}enstva ~iji je razlog postojanja bio ute-meljen na sumnjivoj mitološkoj osnovi.Imaju}i, dakle, to na umu, nije li, u na-jmanju ruku, paradoksalno misliti oislamu kao religiji teokracije. Naravno,vjera koja je došla da ukine institucijuteokracije, ne mo`e se optu`ivati za te-okraciju.

Na`alost, neki samoproglašeni mu-slimanski u~enjaci i politi~ke vo|e nisudobar svjedok toj tvrdnji zato što poka-zuju jasnu tendenciju da islam pot~inesvom uskom gledištu unato~ širokimduhovnim, moralnim, i politi~kim mo-gu}nostima koje u svojim njedrima no-si tako velika religija. I, unato~ ~injeni-ci da nas Kur’an ~asni stalno podsje}ada niko, osim Uzvišenog Allaha, nemapravo odre|ivati ko }e u D`ennet, a kou D`ehennem, neki neodgovorni ljudivole igrati ulogu Boga, odre|uju}i nekeljude za D`ehennem, a neke za D`e-nnet. Nasre}u, tu vrstu pogrešnog tu-ma~enja islam je pre`ivio u prošlosti,pa }e, sigurno, to pre`ivjeti i u budu-}nosti.

Nema diskriminacijeu islamu

I, tre}e, jedan od razloga što ja mo-gu sa punim pravom kao muslimanevropskog porijekla ovdje govoriti jestuniverzalna deklaracija o jednakimpravima, koju je Muhammed, a. s.,objavio u jednom od svojih govora nabrdu Arefat, kad je rekao:

»Svi ste vi Ademova djeca, a Ademje od zemlje. Nema prednosti Arapanad nearapom, niti nearap nad Ara-pom. Isto tako, nema prednosti bijelacnad crncem, nit crnac nad bijelcem,osim po dobrom karakteru«.

Ne znam je li ameri~ki baptisti~kisve}enik i lider pokreta za civilna pravaiz 1963. godine Martin Luther King bioupoznat sa re~enom deklaracijom Mu-hammeda, a. s., ali znam da nam je da-nas ona veoma potrebna da je prihvati-mo kao od Boga danu poruku. Naravno,

6

SKUPOVI

Zahvaljuju}i navedenoj poruci izKur’ana ~asnog iz sedmog

stolje}a, muslimanski pravnicirazvili koncept zaštite pet

fundamentalnih prava, ono, dakle,što danas nazivamo »ljudskim

pravima« svake osobe bez obzirana njezinu vjeru i naciju, kao štosu: pravo na `ivot (nefs), pravona vjeru (din), pravo na slobodu(akl), pravo na imovinu (mal)

i pravo na ~ast (ird)

Page 4: Novi Selam - Septembar 2002

svjestan sam da je moja mo} isuviše sla-ba da bi bila Kingov glas, ali je zato mo-je srce puno nade da ima Martin Luthe-rove snove danas kao što ih je on imaoju~er, da }e mojih troje djece do~ekatidan kad im se ne}e suditi po vjeri u nji-hovom srcu, ve} po vrijednosti njihovogmorala i karaktera. Stoga `elim da vamsa velikim entuzijazmom ka`em da vje-rujem u Martin Lutherovu mudrost da»izbor danas nije izme|u nasilja ili ne-nasilja, ve} je to izbor izme|u nenasiljaili nepostojanja«. Ništa manje va`no,volio bih da je Mahatma »veliki duh«Mohandasa Karamachanda Ghandija uIndiji koji je govorio:

»Da bi se shvatio univerzalni duh isveobuhvatni duh Istine licem u lice,~ovjek mora voljeti najsitniju stvarstvorenog kao samoga sebe«.

Vi }ete, naravno, prepoznati velikurazliku izme|u te jednostavne Maha-tmine poruke i one koja nam danas do-lazi sa indijskog potkontinenta, a kojaje opasna i puna straha od nuklearnekatastrofe.

11. septembar

Budite uvjereni da bih vam poputŠeherzade mogao nastaviti pri~ati višeod hiljadu i jedne pri~e da bih odgodioneminovni susret sa tragi~nim doga|a-jem od 11. septembra u New Yorku injegovom povezivanju sa islamom. Na-dalje, moji argumenti za mir, a protivterorizma bi bili mnogo sna`niji kad nebih imao na le|ima odre|ene pojedincei grupe koje su odobravale tragi~ni do-ga|aj od 11. septembra u ime islama.`elim biti jasan jednom za svagda: tero-risti~ki ~in na Svjetski trgovinski centaru New Yorku i druge centre ameri~kogekonomskog i vojnog ponosa je sramo-tni ~in i ne mo`e se opravdati nikakvimciljem.

Genocid u Srebrenici

Rekavši to, me|utim, ne mogu a daVas ne podsjetim na ~injenicu da je ge-nocid u Srebrenici nad mojim naro-dom isto tako sraman ~in kao i terori-zam u New Yorku, s tom razlikom što seje genocid u Srebrenici dogodio pod za-štitom Vije}a sigurnosti Ujedinjenihnacija kao zašti}enoj zoni, sa punimznanjem ko su po~inioci i zašto su touradili. Poznato je je da su RadovanKarad`i} i Ratko Mladi} pravoslavci,ali njihov genocid u Bosni i Hercegovi-ni nije nazvan krš}anskim genocidom.Ni na koji na~in ne `elim sugerirati dase krš}anstvo, pravoslavno ili drugo, na-zove genocidnom ili teroristi~kom reli-gijom, mada je ~injenica da se RadovanKarad`i} najvjerojatnije danas krije u

okrilju krš}anskih manastira. Ono na~emu `elim insistirati, me|utim, jest toda se islamu, sa više od milijardu slje-dbenika širom svijeta i sa razli~itim ra-sama i nacijama cijeloga svijeta, ne mo-`e pripisivati atribut teroristi~ke religi-je jednostavno zato što nasilje pojedina-ca ili male grupe bilo koje vjere ne pre-dstavlja miroljubivu ve}inu te vjere.

Crusade i d`ihad

Pored toga, `elim podsjetiti da rije~»crusade« (kri`arski pohod), iako mo`ezna~iti mnogo razli~itih dobrih stvariza krš}ane, za muslimane zna~i samojednu stvar, to je: vojni pohod protivislama. Na isti na~in, rije~ d`ihad zamuslimane mo`e zna~iti mnogo dobrihstvari, ali za nemuslimane ona zna~i sa-mo jednu stvar, a to je: nasilne akcijeprotiv njihove vjere. Prema tome, svimoramo do kraja biti oprezni kod upo-trebe rije~i kako se niko ne bi morao ka-snije ispri~avati da on nije mislio pod»crusade« ono što muslimani misle, ili

da on nije mislio pod d`ihadom ono štonemuslimani misle.

Vrijeme je da razumijemo da nikonema pravo na monopol na dobro~i-nstvo, niti na osveetu, kao ni na bol. Na-protiv, svi imamo pravo da ~inimo do-bro i da za to budemo nagra|eni. Svismo mi pozvani da se borimo i štitimosvoju slobodu i svi smo ranjivi na bolbez obzira dolazio on od demokratskiizabrane vlade ili od samo`rtvovanihpojedinaca i grupa.

Sila i pravo

Trebalo je da smo nau~ili da od bi-blijskih vremena vjerovjesnika Musaa,a. s., pa do modernog doba predsjedni-ka Nelsona Mandele, neotu|ivo je Pra-vo nadvladalo Silu, kako pred drevnimfaraonom Ramsesom iz Egipta, tako ipred modernim predsjednikom P. W.Bothom iz Ju`ne Afrike. Zato, umjestodemonstracije Sile velikih nacija, mno-go je korisnije i efikasnije da se osiguraPravo malim nacijama u našem svijetu

7

Page 5: Novi Selam - Septembar 2002

tako da se veliki mo`e, zaista, osje}atida je velik i zna~ajan, a mali da mo`eu`ivati u pravdi i slobodi. Ja mogu svje-do~iti ovdje da je intervencija NATO-au Bosni i Hercegovini, iako neki ka`uda je bila prekasna, kao i na Kosovu, bi-la i velika i zna~ajna, jer je omogu}ilada muslimanska populacija na Balka-nskom poluostrvu ostane na svojoj vje-kovnoj zemlji. Nadam se da u budu}no-sti moj sin ne}e trebati ~ekati mud`ahi-de da do|u u Bosnu da ga spase od ubi-ca Srebrenice, jer vjerujem da }e našSultan koji sada sjedi u Bruxsellesu, ane u Istanbulu, sve u~initi da se u Evro-pi nikad više ne ponovi genocid i etni-~ko ~iš}enje.

Klju~na rije~ je pravda

Prema tome, klju~na rije~ za borbuprotiv terorizma je Pravda, kao što nasJohn Rawls lijepo u~i:

»Pravda je prva vrlina društvenihinstitucija, kao što je istina u sistemumišljenja... Svaka osoba posjeduje ne-povredivost koja je utemeljena na pra-vdi koju ~ak ni dobrobit društva kaocjeline ne mo`e pogaziti. Zbog toga pra-vda odbija gubitak slobode za neke pra-vi~no radi višeg dobra koje slu`i drugi-ma. Pravda ne dopušta da se `rtve na-metnute nekolicini mjere velikom su-mom prednosti koju u`ivaju mnogi...Prava koja se osiguravaju pravdom nisupredmet pregovora ili kalkulacija dru-štvenih interesa. Budu}i da su prve vrli-ne ljudske aktivnosti, istina i pravda subeskompromisne.

Sloboda od straha i bijede

Treba re}i da isto va`i i u vezi sa vri-jednostima slobode vjere i govora, kao islobode od straha i bijede. Uistinu, slo-boda od straha i sloboda od bijede jestnajve}i izazov našega doba i najve}aodgovornost vode}e civilizacije, mislimna zapadnu cicilizaciju sa njenom eko-nomskom i vojnom mo}i koju danas po-sjeduje. Ne zato što je neko musliman,krš}anin, jevrej ili hindus, ve} zato štoje gra|anin današnjeg globalnog dru-štva, svako treba biti dio globalnog su-djelovanja u odgovornosti za me|una-rodni mir i borbu protiv terorizma. Me-|utim, biti musliman danas treba zna-~iti – i imati pravo sudjelovanja u pro-cesu pravljenja mira i preuzeti svoj dioodgovornosti.

Muslimani i Vije}esigurnosti UN-a

@elim kazati da nije više odr`ivostanje da globalna populacije više odjedne milijarde bude ostavljena izvan

punog i jednakog predstavljanja u Vi-je}u sigurnosti Ujedinjenih nacija,gdje se i pitanjima rata i mira, sigu-rnosti i terorizma treba raspravljati sapotrebnom vještinom i zahtjevnomodgovornoš}u. Vjerujem da nije nu`noda se bude neprijatelj Zapada, pa dase postane punopravni i jednakopra-vni ~lan Vije}a sigurnosti u Ujedinje-nim nacijama. Naprotiv, ja vjerujemda su muslimanski narodi vrijedniistinskog prijateljstva Zapada i da,prema tome, zaslu`uju pravo i hvale-vrijedno mjesto u domu globalnih na-roda ljubitelja mira i sigurnosti u svi-jetu; prvo, zato da u~e o procesu me-|unarodnog mira i sigurnosti i, drugo,da preuzmu aktivnu ulogu radi sigu-rnije i bolje budu}nosti naše planete.

Muslimani i Zapad

Zbog toga, nadam se da }e muslima-nski i zapadni svijet na}i na~ina da gra-de mostove izme|u sebe koji ne}e bititanji od dlake i oštriji od sablje, kao štoto izgleda danas, ve} da }e graditi mo-stove koji su deblji od u`eta mudrog ~o-vjeka sa Istoka i oštriji od uma renesa-nsnog ~ovjeka na Zapadu.

Glad i obilje

Slo`it }ete se da je krajnje nepri-mjereno za sve nas – bez obzira na našuvjeru, naciju ili polo`aj – da, prema sa-znanjima, svake tre}e sekunde umre je-dna osoba od gladi u današnjem svijetu.Bilo bi zanimljivo znati koliko osobaumire od navike prejedanja u zemljama

sa preobiljem hrane. Ta razlika izme|ukrajnje bogatih i krajnje siromašnih ze-malja pokazuje nedostatak slobode odbijede i siromaštva i govori koliko je va-`no moralno ozdravljenje koje bi, sigu-rno, vodilo boljem miru i sigurnosti usvijetu.

Bosna i Hercegovina

Ne mogu propustiti priliku da neka`em da moja zemlja Bosna i Herce-govina, nakon što je iskusila teškuagresiju, sada kora~a putem istine,pravde i pomirenja, zahvaljuju}i, ve-likim dijelom, i naporima me|unaro-dne zajednice. Me|utim, moram re}ida bi tempo njezinog osloba|anja odstraha bio mnogo br`i kad bi Rado-van Karad`i} i Ratko Mladi} bili ta-mo gdje i pripadaju – na Me|unaro-dnom sudu u Haagu. Tako|er, borbaBosne i Hercegovine za osloba|anjeod bijede i siromaštva bila bi mnogolakša kad bismo znali gdje stojiodgovornost, u uredu visokog pe-rdstavnika ili u uredima bosanskihpoliti~ara, tako da pošteni gra|aniBosne i Hercegovine znaju koga dapitaju u njihovoj borbi protiv koru-pcije i krivde. U me|uvremenu, pak,pozivam vas da mi se pridru`ite umolitvi koja je nastala iz bosanskogiskustva, a koja glasi:

Bo`e Milostivi,ako mi zaboravimo Tebe, nemoj Ti zabora-viti nas;ako pogriješimo, podari nam snagu Ademo-vog, a. s., pokajanja;ako nas zamra~i krivovjerje, osvijetli namput Ibrahimovim, a. s., pravovjerjem;ako nas zadesi nesre}a, pou~i nas Nuhovoj,a. s., la|i spasa;ako nas uhvati strah od nasilnika, osposobinas Musaovom, a. s., pravdom;ako nam se ponudi mr`nja, spasi nas Isa-ovom, a. s., ljubavlju;ako budemo protjerani iz domova naših,osna`i nas Muhammedovom, a. s., `eljomza povratkom domovima našim.Bo`e Svemogu}i,ujedini naša srca u vjeri i ljubavi, u~vrsti naše korake u istini i pravdi,osna`i volju našu u bratstvu i slozi,udru`i misli naše u domu i domovini,Bo`e Pravedni,molimo Te da nasilnicima oduzmeš ma~,a slabima da podariš mo} vjere u istinu ipravduMolimo Te, Bo`e,da tuga bude nada,da osveta bude prvada,da maj~ina suza bude molitva,da se više nikad i nikome ne ponovi Sre-brenica!

Amin!

8

SKUPOVI

Unato~ ~injenici da nas Kur’an~asni stalno podsje}a da niko,osim Uzvišenog Allaha, nemapravo odre|ivati ko }e u

D`ennet, a ko u D`ehennem, nekineodgovorni ljudi vole igratiulogu Boga, odre|uju}i nekeljude za D`ehennem, a nekeza D`ennet. Nasre}u, tu vrstupogrešnog tuma~enja islam jepre`ivio u prošlosti, pa }e,

sigurno, to pre`ivjetii u budu}nosti

Page 6: Novi Selam - Septembar 2002

POGLEDI

9

Terorosti~ki napadi naNew York i Washingtonsu izazvali nevjerovatnoveliku, rekli bismo za-strašuju}u antimuslima-

nsku kampanju na Zapadu. I, kao štorazborite ljude mora zabrinjavati te-rorizam, tako|er ih, posve jednako,mora zabrinjavati i pripravnost ja-vnosti Zapada da ~in terorizma apri-ori ozna~i islamskim i muslima-nskim djelom! Sa CNN-a i BBC-a,da spomenemo samo televizijske sta-nice iz prvog medijskog reda, ve} hi-ljadama puta ovih dana se ponavlja-ju sintagme „islamski terorizam“,„islamski ekstremizam“, „islamskiteroristi“, „islamski radikalisti“,„islamski fundamentalisti…“

Mo}ni Zapad i la`naslika o islamskom svijetu

Nema toga razuma, ne postojiargument kojim biste medijskomdemijurgu Zapada objasnili da sta-vljanje pridjeva „islamski“ uz rije~„terorizam“ ne samo da nije preci-zno niti istinito, ve} taj postupak, ta-ko|er, ote`ava polo`aj muslimanana Zapadu, ali i Zapada u muslima-

nskim osje}anjima i razumu baremza narednih stotinu godinu.

Šta, uostalom, zna~i medijskadreka zvana „islamski terorizam“? Iko je, što bi u~iteljica kazala, subje-kt radnje koji se tu podrazumijeva?Jesu li subjekt radnje milijarda i tristotine miliona muslimana, kolikoih danas ima u svijetu? Je li to mu-slimansko ~ovje~anstvo granitnosna`ni teroristi~ki blok sastavljen odmiliona teroristi~kih ešalona i odre-da smrti, koji samo što nisu proguta-li ne samo Zapad ve} i svu zema-ljsku kuglu?! Zar mo}nom Zapadudanas treba takva op}a slika, la`na,dakako, o islamskom svijetu?!

Antropolog Richard W. Veekesje, u svojoj knjizi „Muslimanski na-rodi“ („Muslim Peoples“), zapisao

da se op}a muslimanska bijeda i si-romaštvo prote`e od obala Atla-ntskog do obala Tihog okeana. To si-romaštvo `ivi pod razli~itim re`imi-ma i manje ili više ih podr`ava. Ne-gdje su muslimani za kralja, negdjesu za socijalizam i komunizam, ne-gdje za vojnu huntu, negdje su, opet,za kapitalizam, a negdje za islamskurepubliku… Dobar je dio onih koji`ive u višepartizmu i podr`avaju ga.Neki muslimani su samo po imenumuslimani, ali su sekularisti. Jednisu, opet, šije, drugi sunije, tre}i susufije, ~etvrti selefije… Ima ih tristamiliona crnih, ima ih šesto milionabijelih, ima ih dvjesta miliona `u-tih… Kad profesori ovako raš~lanju-ju stvari, oni time, zapravo, ho}e ka-zati da ne postoji nekakav an bloc

Antimuslimanska misterija medijskog demijurga

Prilog kritici medijskogoblikovanja svijetanakon teroristi~kihnapada u New Yorku iWashingtonu 11.septembra 2001. godine

Jesu li „subjekt radnje“milijarda i tri stotinemiliona muslimana?

Page 7: Novi Selam - Septembar 2002

islamski ili muslimanski svijet, ve}se mora patiti – kad izgovorimo pri-djev “islamski” u globalnim razmje-rama – kakve imamo argumente zakonkretiziranje i personaliziranje.

Postoji, dakako, islamski svijet,ali je on šarolik, raznolik, rastegljiv,kao, uostalom, i svaki drugi ljudskisvijet.

Medijska dresura imadalekose`ne posljedice

Ali, medijski demijurg ne brineza u~ene analize, niti ih ikad misliuva`iti. “Islamski terorizam”, “isla-mski ekstremizam”, “islamski radi-kalizam”, itd., to treba po milion pu-ta ponoviti, recimo sa CNN-a i BBC-a, ne misle}i na posljedice, ne misle-}i na budu}nost, recimo milionakrš}anske djece na Istoku i milionamuslimanske djece na Zapadu!

Zašto ovdje su~eljavam krš}a-nsku i muslimansku djecu?

Naprosto, radi gole ~injenice štonikad ni na kojoj TV-stanici nikrš}ansko, ni muslimansko, ni budi-sti~ko… dijete ne}e ~uti sintagme“krš}anski ekstremizam”, “krš}a-nski radikalizam”, niti }e ~uti sinta-gme “jevrejski radikalizam”, “jevre-jski ekstremizam”, itd.

Medijska dresura ima dalekose-`ne, vjerovatno ciljane, posljedice.Kad sjednu u školske klupe i kad seupoznaju mali katolik, mali jevrej,mali budist i ono jadno musliman~e,svi }e na to siroto musliman~e upri-jeti prstom: “Islamski ekstremist!Islamski terorist!”

Medijski demijurg koji tako ci-ljano `igoše islam i muslimane pro-jektira sukobe i antimuslimanskoraspolo`enje za narednih stotinu go-dina. Kome to treba? I zar se taj mo-`e nadati “unosnoj `etvi”?

Mujezin sa d`amijeu High Streetu

Antiislamsko raspolo`enje naZapadu potpiruju mnogi mediji na-kon što je splasnulo antijevrejstvo(poznatim fašisti~kim rješenjem je-vrejskog pitanja kroz holokaust), ana hiljade je primjera antiislamskihi antimuslimanskih izraza koji suskorašnjeg datura. Zanimljiv je i fe-nomen golemog jevrejskog doprino-sa antimuslimanskom medijskomraspolo`enju danas na Zapadu, štoje, uglavnom, posljedica izraelsko-palestinskog sukoba.

Medijska slika muslimana naZapadu je slika “najezde Mongola”.Na`alost, mnogo je dizajnera te sli-ke. Tako, 1993. godine, ~lan Brita-nskog parlamenta Winston Chu-rchill (ina~e, unuk slavnog brita-nskog premijera W. Churchilla)izjavljuje za »The Guardian« (u bro-ju od 29. maja 1993.) da }e za pede-set godina »mujezin pozivati Alla-hove vjernike sa d`amije u HighStreetu«, aludiraju}i na « preko-mjerno» useljavanje muslimana uVeliku Britaniju.

Tako|er, Jean Marie le Pen, kojipredvodi nacionalisti~ku partijuzvanu « Le Front National» u Fra-ncuskoj, poziva da se «zaustavi isla-mizacija Francuske» (« Halt to Isla-misation of France »). Njegov kolegapo antiislamskim uvjerenjima, Fra-nz Schoenhuber, koji je lider desnogkrila Republikanske partije (Repu-blikaner Partei) u Njema~koj, veli:«Nikad se zelena zastava islama ne-}e vihoriti nad Njema~kom». Kao daje ikad iko tra`io da se ta zastava za-vihori nad Njema~kom. U ovaj ko-ntekst spada i izborni slogan danskeNapredne partije, koji glasi: “Da-nska bez muslimana!”

Na`alost, stvaranje antimuslima-nskih medijskih stereotipa je dugo-trajna tradicija na Zapadu. Ove ste-reotipe proizvelo je stotine i hiljadepublikacija i knjiga o islamu na Za-padu koje su imale, da tako ka`emo,neposredne povode. Jedan od insce-niranih povoda koji se zove “aferaSelman Rušdi” proizveo je na deseti-

ne protuislamskih knjiga, a kad jegrupa muslimanskih protestanataprotiv Rušdija spalila njegovu knji-gu u Bradfordu (što je, svakako, ~inkoji zaslu`uje osudu), diljem Zapa-da je došlo do pogrdnog opisivanjamuslimana, a ~esto su pravljene i sa-svim bespredmetne usporedbe mu-slimana i nacista.

Muslimani su tada u medijimaopisivani kao necivilizirani, netole-rantni, a ~esto se, u prepoznatljivimmedijskim manirima, govorilo da sumuslimani takvi “po prirodi svojevjere”.

Francuskinja sa šalomi muslimanka sa mahramom

Ako je englesko govorno podru-~je bilo naro~ito zahva}eno anti-muslimanskom kampanjom u po-vodu “the Rushdie Affair”, onda jefrancusko govorno podru~je pora-vnalo stvari tako što je 1994. i 1995.godine medijski napuhalo tzv. afe-ru o mahramama, kad je na stotineškola u Francuskoj neblagonaklonogledalo na muslimanske u~enicekoje su nosile mahrame, a pone-gdje su u toj zemlji ~ak i oati i pi-smeni dekreti o zabranama nošenjamahrame u školi!!!

Ziaudin Sardar je, izla`u}i sprd-nji tzv. “mahrama-aferu” u Francu-skoj (vidjeti djelo koje je Sardarpriredio: “Muslim Minorities in theWest”, London, 1995.), poluironi-~no primijetio slijede}e: “Thus, aFrench woman with a scarf is chic,but a Muslim woman with a scarf isa threat to civilization!” (Dakle,Francuskinja sa šalom je šik, a `enamuslimanka sa šalom je prijetnjacivilizaciji!”

Henry Louis Gates je usputno,prou~avaju}i ovakvu antimuslima-nsku i antiislamsku kampanju uEvropi, primijetio da same “rije~iargumenta o ’muslimanskom fakto-ru’ podsje}aju na jezik kojim se ra-spravljalo o ‘jevrejskom pitanju’ uEngleskoj prije stolje}e i po”. A te surasprave jednim dijelom anticipira-le plinske komore holokausta!

Op}enito je status islama u zapa-dnim medijima vrlo loš. Prisutna jeekspanzija negativnog imid`a isla-ma. Televizijska slika je puna siluetanalik teroristi Osami bin-Ladinu isilueta “islamskih ratnika” iza kojihse vide d`amijske munare, dok onigaze pustinjama i nastupaju prekosedam mora i preko sedam gora da

10

Negdje su muslimani za kralja,negdje su za socijalizam ikomunizam, negdje za vojnuhuntu, negdje su, opet, za

kapitalizam, a negdje za islamskurepubliku… Dobar je dio onih

koji `ive u višepartizmu ipodr`avaju ga. Neki muslimani susamo po imenu muslimani, ali susekularisti. Jedni su, opet, šije,drugi sunije, tre}i su sufije,

~etvrti selefije…

POGLEDI

Page 8: Novi Selam - Septembar 2002

progutaju Zapad!!!Medijski demijurg na Zapadu je

prikazivanje islama sveo na jednudizajniranu zna~ku, recimo turban.Zna~ka je, naravno, strafailo, te, sa-mim tim, turban zna~i prijetnju i si-mbolizira islamski terorizam! Ali, unekim medijima zna~ka mo`e bitizakrabuljena `ena, bradati muška-rac, devina stra`njica ili komandossa kalašnjikovom!

O medijskom “pokrivanju isla-ma” palestinski krš}anin EdwardSaid je, ne tako davno, objavio zani-mljivu knjigu pod naslovom “Cove-ring Islam” (“Medijsko pokrivanjeislama”).

Ima nekoliko razloga koje jeEdward Said potanko analizirao tu-ma~e}i medijsku proizvodnju nega-tivnih stavova o islamu i muslimani-ma na Zapadu, ali je itekako va`nonapomenuti da on u ovome vidi sa-mo jednu novu formu orijentalizma,a Said tuma~i orijentalizam kao“evropsku teoriju koja servisira iopravdava evropsku i zapadnu do-minaciju nad Istokom”. Istok u poli-tici i ideologiji orijentalizma je vje-šta~ki, reducirani i, u evropske (ko-lonijalne i postkolonijalne) svrhe,proizvedeni Istok.

Primjerice, po klišeima te redu-kcije, `ena na Istoku nije `ena, onaje zakrabuljena mumija!

Suprotstavljanjeantimuslimanskoj hajci

Zapadna medijska slika o islamuje, dakako, umnogome redukcioni-sti~ka. Taj redukzionizam vidimo namnogo strana. Recimo, dok krš}aniIrske republikanske armije imajuprivilegiju da mogu biti teroristi, alida pritom ne proizvode “krš}anski”ili “katoli~ki terorizam”, muslimani– za razliku od krš}ana – ne mogubiti nikakvi obi~ni teroristi, oni mo-gu biti samo “islamski teroristi”.Osama bin-Ladin nije samo terorist,on je “islamski terorist”!!! Ovakvihkarikaturalnih primiera iz zapadnihmedija imate koliko ho}ete.

Naprimjer, atomske bombe da-nas imaju i krš}ani, i jevreji, i hi-ndusi, i budisti, i muslimani! Ali, sa-mo je ona bomba koju imaju musli-mani nazvana “islamskom”! I to seu~inilo milion puta. Time se u je-dnom dijelu zapadnih medija ho}ekazati da su u “tih poganih musli-mana” i same bombe vjernici!

Ko se suprotstavi takvom redu-

kcionisti~kom projektu medijskogdemijurga, njega taj medijski demi-jurg proglasi islamskim teroristom;pogotovo ako nosi muslimansko ime.

Ima, dakako, dosta zapadnih no-vinara i univerzitetskih profesorakoji su se suprotstavili i koji se su-protstavljaju antimuslimanskoj me-dijskoj hajci. Ameri~ki professor Jo-hn Esposito, u svojim mnogobrojnimknjigama je upozoravao zapadne vla-de na svu štetu koju proizvode mno-gi mediji, reduciraju}i islam na d`i-had, a potom redukcija ide putanjom“d`ihad jest jednako sveti rat”! Tako-|er, mnogo je ameri~kih analiti~arakoji su upozorili na svu štetnost me-dijske upotrebe sklopova “islamskiradikalizam”, “islamski ekstremi-zam”, “islamski terorizam”. ^ak ikad se javljaju grupe koje se u svojimteroristi~kim aktima pozivaju naislam, ni tada nije uputno ni dobrokoristiti sintagme “islamski ekstre-mizam”, “islamski terorizam” i sli-~no, jer se radi o neodgovornom po-op}avanju i uklju~ivanju milijardu iviše stotina miliona muslimana u ne-što s ~im oni nemaju nikakve veze!

Me|

Ali, mediji idu svojim redukci-onisti~kim putanjama, a u nare-dnim mjesecima i godinama mu-

slimani na Zapadu `ivjet }e u ze-bnji i strahu. Na to upozoravajuneki zapadni mediji. Tako u brita-nskim novinama “The Independe-nt” (od 19. juna 1993.) u uvodnikustoji da “nije lahko biti muslimanu Evropi danas” (“It is not easy tobe a Muslim in Europe today”), ata je uvodni~ka re~enica izgovore-na, kako vidimo, 1993. godine,kad su evropske novine bile pre-plavljene vijestima o “}orsokakuu kome se nalaze bosanski musli-mani”.

Ipak, medijski primjeri koji tra-`e uravnote`eniju sliku o islamu imuslimanima su, na`alost, malobro-jni. Prevla|uju}a je op}a te`nja dase o muslimanima i islamu piše kaoo “glavnom neprijatelju liberalnihdemokratija Zapada”. Ali, takav seneprijatelj mora medijski oblikova-ti, morate ga reducirati na zna~ku,kliše ili zastavu na kojoj je turban,zakrabuljena `ena, devina zadnjicaili “estremisti brada”.

“Ko tebe kamenom, ti njega kru-hom!“, ka`e se mudro u Evan|elju.Ali, kruh mo`e pru`iti i kruhomuzvratiti samo onaj ~ovjek koji nijeprethodno slušao milione salvi ubi-ta~nih zapadnja~kih kamenih rije~i!A ve}ina medija danas proizvodi sa-mo kamene rije~i!

Enes Kari}

11

POGLEDI

Page 9: Novi Selam - Septembar 2002

Veze islamskog istoka sakrš}anskim zapadomdatiraju ve} od prvogstolje}a islama (VIII.st. n. e.), pa sve do da-

nas. Priroda ovih veza se odnosilana me|udr`avnu, diplomatsku sa-radnju i veze, na trgova~ke konta-kte Istoka i Zapada te na me|uso-bna vojna osvajanja i sa Istoka i saZapada da bi se nametnula bilo po-liti~ka bilo ekonomska dominacijajednih nad drugima.

Me|utim, sve do druge polovi-ne XX. stolje}a nije bilo prisnijegkontakta Istoka i Zapada. Jediniizuzetak ~ine u VIII. st. i prodorArapa u Španiju i na jug Francu-ske i Italije, te od XIV. st. osvaja-nje balkanskih zemalja osma-nskih Turaka.

One zemlje koje grade sr` zapa-dne Evrope su sve do novijih vre-mena ostale bez prisnog i izravnogsusreta sa svijetom islama.

Po okon~anju Drugog svje-tskog rata je uslijedilo mo}no o`i-vljavanje Evrope, Amerike i Japa-na. Na drugoj strani, zemlje samuslimanskom ve}inom, arapskezemlje i Turska, još vidnije negolipred Drugi svjetski rat zaostaju usvome i privrednom i politi~kompogledu.

Potrebe ekonomije i privrede,uz otvaranje zapadnih zemalja pre-ma svijetu i njihovi demokratski iliberalni sistemi, omogu}ili su pro-

dor radništvu sa Istoka u zemljeEvrope i Ameriku.

Razlozi dolaska na Zapad

Prvi i najmo}niji razlog jest eko-nomska nerazvijenost ili, pak, tota-lno siromaštvo muslimanskih ze-malja. Drugi razlog su nesloboda itotalitaristi~ki sistemi vlasti i upra-vljanja u ve}ini muslimanskih ze-malja. Tre}i razlog jesu kretanjausljed krvavih i dugotrajnih ratovau podru~jima nekih muslimanskihzemalja. ~etvrti razlog odlasku naZapad predstavljaju iseljavanja podpoliti~kom i ekonomskom prinu-dom kako bi se podru~ja na kojimamuslimani imaju dominantnu ve}i-nu prorijedila i tako izmijenila vje-rska slika odre|enog podru~ja ilizemlje. Peti razlog odlasku na Za-pad muslimana jest te`nja za obra-zovanjem, sticanjem visokog na-u~nog nivoa, specijalizacija iliusvajanje znanja i sposobnosti uovladavanju savremenom tehnikomi tehnološkim procesima.

U modernom vremenu, po~evšiod osamdesetih godina XIX. stolje-}a pa do danas, mo`emo odreditinekoliko valova i pravaca kretanjaiseljavanja muslimana sa Balkana.

Period 1878.-1918. godine

Ovaj period karakterizira povla-~enje Turske iz Bosne i Hercegovine

i austrougarska okupacija BiH.Muslimani gube niz privilegija iprednosti koje su imali tokom mu-slimanske vlasti Turaka u BiH i, uzto, naglo siromaše ekspoprijacijomdobara. Pravac njihovog iseljavanjaje bila Turska.

Period 1918. - 1945. godine

U ovom periodu je Turska po-sve napustila Balkan (1913.) i fo-rmirana je Jugoslavija (1918.). Ise-ljavanje, nešto manjeg intenziteta,i dalje te~e i muslimani izvan BiH– iz Sand`aka, Srbije, Crne Gore iMakedonije – napuštaju ova po-dru~ja prodaju}i imanja u bescije-nje. I dalje je pravac kretanja iodredište Turska.

Period od 1945. do sredine60-tih godina

I u ovome periodu, posebno saSand`aka i Crne Gore, iseljavaju semuslimani u Tursku. Op}a karakte-ristika iseljavanja sa Balkana od 80-tih godina XIX. stolje}a pa do sre-dine 60-tih XX. stolje}a jest da suona imala karakter bespovratnogodlaska muslimana sa Balkana. Zaovo imamo potvrdu u uvjetima kojisu bili diktirani sa podru~ja iselja-vanja u podru~ja doseljavanja, a toje stalni prihvat doseljenih i njiho-vo registriranje kao gra|ana tu-rskog dr`avljanstva. Drugim rije~i-

12

DIJASPORA

Red`eb 1423. / Septembar 2002.Novi

Iseljeni Bošnjaci: Kuda ide bošnja~ka dijaspora?

Na okeanu bezkompasa i kormilaraU ovakvoj klimi doga|anja, na upit kuda ide bošnja~ka dijaspora, valjanodgovor bi glasio: Ona je u posrtanju, lutanju i traganju, jer je ostala na

uzburkanom svjetskom okeanu i bez kompasa i bez kormilara

Page 10: Novi Selam - Septembar 2002

ma, to je bio progon autenti~nogislamskog `ivlja koje je stolje}imaobitavalo na Balkanu i deportiranjeu podru~ja koja su ekonomski, pri-vredno i kulturno siromašnija i za-ostalija. Jedina nada po~ivala je utome da se ovi ljudi ne}e odroditiod islama, koji dijele kao zajedni-~ko dobro sa Turcima kod kojih suse doselili. Sve ostalo, kultura, obi-~aji, navike, bilo im je tu|e i strano.

S obzirom da su zanavijek napu-stili svoja pradjedovska ognjišta,nešto pod jakim uplivom Turske, anešto pod osje}anjem da nemajukuda natrag, ovi ljudi su se brzoaklimatizirali u novim sredinama, aponegdje i posve integrirali u tu-rsko društvo i kulturu.

Period od sredine60-tih do danas

Od sredine 60-tih godina pa doagresije na Republiku Bosnu i He-rcegovinu, aprila 1992. godine ise-ljavanje muslimana sa Balkana jeusmjereno prema razvijenijim re-publikama tadašnje Jugoslavije,Hrvatskoj i Sloveniji, te dalje, u Au-striju, Njema~ku, a nešto rje|e uFrancusku, zemlje Beneluxa i ska-

ndinavske zemlje. Rijetka su iselja-vanja bila prema Kanadi, Americi iAustraliji.

I za ovaj val iseljavanja zna~ajnoje da je imao cilj pomjeranje i pro-rje|enje podru~ja bogato naseljenihmuslimanskim `ivljem.

Sa agresijom na BiH je to posta-lo posve o~itim, jer su mo} i brojno-st muslimana, a uz to historijskauloga muslimana u o~uvanju terito-rijalnog integriteta i dr`avotvorno-sti BiH, bili smetnja planerima izSrbije i Hrvatske u podjeli i prisaje-dinjenju teritorije BiH ovim dvje-ma susjednim dr`avama. Zato jeagresija na BiH imala cilju da se štoviše ubije i raseli muslimana, što jeu `argonu fašisti~ke ideologijeozna~eno ogavnim izrazom »etni-~ko ~iš}enje«.

Svukud po svijetu

Od 1992. naovamo se naglo pro-rje|uje naše iseljeništvo u podru-~jima republika Hrvatske i Slove-nije, a pove}ava u Austriji i Nje-ma~koj, kao i u zemljama Skandi-navije, a posebno u Švedskoj.Ogroman broj muslimana iz Bosnei Hercegovine i Sand`aka odeslio

13

DIJASPORA

Red`eb 1423. / Septembar 2002.Novi

Od sredine 60-tih godina pa do

agresije na Republiku Bosnu i

Hercegovinu, aprila 1992. godine

iseljavanje muslimana sa Balkana

je usmjereno prema razvijenijim

republikama tadašnje Jugoslavije,

Hrvatskoj i Sloveniji, te dalje, u

Austriju, Njema~ku, a nešto rje|e

u Francusku, zemlje Beneluxa i

skandinavske zemlje. Rijetka su

iseljavanja bila prema Kanadi,

Americi i Australiji

Page 11: Novi Selam - Septembar 2002

se u Ameriku i Kanadu, te Austra-liju i Novi Zeland.

Iako su ova iseljavanja u po~e-tku imala tendenciju kratkoro~no-sti usljed agresije, ona poprimajukarakter stalnih naseljavanja spo-menutih zemalja. Mnogi od dose-ljenih Bošnjaka sa podru~ja BiH,Sand`aka, Kosova i Makedonije,kao i doseljeni Albanci, te`e se tra-jno naseliti u zemljama koje su ihprimile.

Za razliku od Turske – koja je si-romašna ali je muslimanska zemlja– sva iesljenja od šezdesetih godinanaovamo ti~u se odlaska u neisla-mske zemlje, zemlje protestanti-zma i katolicizma.

Krš}anski zapad imuslimanski doseljenici

Gledano sa nivoa odanosti tradi-ciji, imamo dvije vrste muslima-nskih doseljenika. One koji su pri-vr`eni tradiciji i one koji su manjetradicionalisti.

Turci, koji ~ine glavninu dose-ljenih iz muslimanskih zemalja naZapad, odani su tradicji i ovo stanjepokušavaju odr`avati.

Naši doseljeni muslimani sa Ba-lkana spadaju u onu grupu doselje-nika kod kojih su izmiješani tradi-cionalno i moderno, sa blagim na-glaskom ka modernizmu.

Za razliku od Turaka, kod ko-jih je proces utapanja u sredinu –usljed odanosti tradiciji – neštosporiji, mi se mnogo br`e prilago-|avamo na zapadni na~in `ivota.Razlozi le`e i u tome što smo go-tovo pola stolje}a bili pod izra-vnom dominacijom jedne mode-rne zapadne dr`ave – Austro-Uga-rske, da smo ve} od 20-tih godinaimali zna~ajne oblike karakteri-sti~ne za kapitalisti~ki na~in `i-vota i kapitalisti~ku privredu te,na kraju, geografska naslonjenostna Zapad i stalni kontakti sa Za-padom ~ine nas lahko prilagodlji-vim na zapadnja~ki na~in mišlje-nja i djelovanja.

Postoji i jedan psihološki mo-ment, a to je kod Turaka osje}aj dapripadaju velikoj zemlji i velikomnarodu, i kod nas da smo izgnani izvlastite zemlje. u kojoj se nepresta-no muslimanima podme}e da su

njeni nepo`eljni gra|ani, što seodra`ava kroz generacije. Dovoljnoje podsjetiti na politiku imenovanjamuslimana nazivom »neoprijedije-ljen« ili, pak, nametanjem Bošnja-cima imena koje sami nisu htjeli, ato je imenovanje naroda po imenuvjere kojoj pripadaju, tj. Musliman,sa ~ime se svjesno od ovog narodaotu|uju zemlja, jezik i kultura ko-joj pripada.

Ovo navodi ve}inu doseljenih dase, u ambijentu zemlje u kojoj su,što bolje uklope i potra`e mira sebii svome potomstvu.

Sasvim je prirodno da ljudi do-seljeni sa ratom zahva}enog podru-~ja ili iz posve siromašne zemlje,potra`e radno mjesto i smještaj se-bi i ~lanovima svojih porodica. Ovosu potrebe sveg doseljeni~kog `ivljaprve generacije doseljenika. Tek po-slije, druga i tre}a generacija dose-ljenih tra`i i više nego što je puka

egzistencija.Mladi iz druge i tre}e generacije

doseljenika tra`e slijede}e:– bolja radna mjesta nego što su

ih imali njihovi roditelji,– sudjelovanje u cjelini `ivota

društvene sredine, a to je ne samoradno mjesto i stan, nego i sport, re-kreacija, turizam, hobiji, zabava idrugo,

– mladi iz druge i tre}e genera-cije konkuriraju i na ona mjesta ko-ja su do skora opslu`ivali samo do-ma}i stru~njaci, a to su radna mje-sta u biroima, školama, dr`avnimustanovama,

– oni tra`e sve više mjesta nauniverzitetima;

– mladi se uklju~uju u aktivanpoliti~ki `ivot izra`avaju}i svojepoliti~ke stavove i volju,

– oni u štrajkovima i pokretimaza o~uvanje okoline zajedno sa do-ma}im mladim ljudima ho}e prave-

14

DIJASPORA

Red`eb 1423. / Septembar 2002.Novi

Page 12: Novi Selam - Septembar 2002

dniji svijet i zdraviju okolinu,– mladi se svjesno osloba|aju

izolacije koju su sebi nametnuliprvi doseljenici, oni se otvaraju pre-ma svijetu u kome `ive i rade, jasni-je izra`avaju}i ko su nego što je toumjela prva generacija,

– mladi sredini nude ne samodobru kuhinju koju su tradicijomprenijeli u novu sredinu, nego i mu-ziku, folklor, pozorište, film, svojepisce.

Na vjerskom planu druga i tre}ageneracija doseljenika iskazuje seposve jasno: – da pripadaju islamu,

– da se islamu i muslimanimadaju jednaka prava kao i krš}animasa kojima `ive,

– oni naglašavaju da im nije uinteresu preobra}enje krš}ana uislam, nego njihovo vlastito o~uva-nje u islamu; zato tra`e da se na au-tenti~an na~in islam izla`e u škola-ma i putem medija kako bi se fo-rmirali zdravi stavovi o islamu imuslimanima,

– izgled i rad kroz postoje}ed`amije ih ne zadovoljava jer oniho}e zra~na, prostrana i modernogra|ena zdanja, a nauk islama dabudi, a ne da uspavljuje poluusnu-le muslimane,

– oni su muslimani na dva na~i-na: jedni su tradicionalisti i tra`eda ih se poštuje, kako po nošnji, ta-ko i po asketskom dr`anju i pona-šanju, a drugi su modernisti, koji,iako zapadnja~ki odjeveni i u ne-prestanom susretu sa Zapadom,ipak dovoljno mo}no naglašavajuda su muslimani i da su toga iteka-ko svjesni.

Sekularizam igubljenje utemeljenosti

Istini za volju, moramo priznatida postoji veoma mo}na i brojnadoseljeni~ka populacija koja jeusvojila evropski i ameri~ki na~in`ivota do te mjere da se kao musli-mani više i ne izra`avaju, ali se neisti~u niti kao krš}ani. Oni najradi-je o vjeri šute ili, ako ih se pita zauvjerenja, spremno ka`u da su vje-rski indiferentisti. To je, blago re~e-no, jedna-dvije generacije indifere-ntnih, kojima }e poslije krš}anstvopostati religija. Njima posve godive} tri decenije jaka kriza vjere ko-

ja hara Evropom i Amerikom i spa-daju u taj svijet sekularista koji svo-je opredjeljenje tra`e u hedonizmuZapada, u sre}i tijela i strastima,zemnim u`icima.

Me|u njima ima muslimana izraznih zemalja; i Turaka, i Bošnja-ka.

Turski sekularisti ostaju i daljevezani za svoju zemlju i djelimi~noi kulturu, te grade ~udnu mješavinutursko-njema~ke kulture.

Kod Bošnjaka sekularista stvaristoje sasvim druk~ije. Kako je vjerau samom temelju bošnja~ke biti,gubljenjem vjerske komponenteBošnjak se osloba|a i bošnjaštva i –gotovo posve ogoljen – pridru`ujese zapadnjaku. On, dakako, gubi itre}u svoju utemeljenost, a to jeutemeljenost u zavi~aju i dr`avi kaotlu i prostoru sa koga je potekao.Ovi su najsli~niji Kurdima, narodukojima je zla kob dosudila ulogu lu-talica i besku}nika.

Sa osje}anjem gor~ine, priznaje-mo da se po nekim pokazateljimaudio ovih izgubljenih za vjeru, ku-lturu, naciju i zemlju penje i do še-zdeset procenata od ukupne popu-lacije doseljenih Bošnjaka.

Razloge ovakvom stanju prvotreba potra`iti u razbijenoj tradici-onalnoj bošnja~koj porodici. To jeoblik formirane industrijske poro-dice socijalisti~kog tipa u kojoj sepotpuno gasi islamska tradicija iobi~ajnost. Dosljedno su prihva}e-ne vrijednosti socijalisti~kog dru-štva i ateizma. Islam i sve što imaprizvuk vjerskog ovim ljudima jeodurno i dr`i se što udaljenijim odnjih. Otuda kod nas Bošnjaka – zarazliku od inovjernih koji su nam ukomšiluku – u velikom broju posto-je oni koji nikad u `ivotu nisu no-gom kro~ili u d`amiju, niti su ikad~itali islamsko štivo!?

Kad takvi do|u na Zapad, ve} suposve pripremljeni za uklapanje udruštvo sekularista i prihvat njiho-vog na~ina `ivota.

Drugi razlog jest povla~enje vje-re u sferu privatnog. Prosje~an gra-|anin koji je potekao u socijalisti-~kom društvu, poha|aju}i od dje~i-jeg obdaništa, preko osnovnog i sre-dnjeg obrazovanja, pa do univerzi-teta, ustanove za odgoj, obrazovanjei nauku, nigdje se nije susretao sa

15

DIJASPORA

Red`eb 1423. / Septembar 2002.Novi

Mi ne te`imo ka negativnojintegraciji u smislu okupljanjaoko ideje koja bi po svakucijenu da druge porobljava iosvaja tu|e prostore. Za takvonešto nemamo uporišta niti u

vjeri, niti u našoj dugoj povijesti.Naš narod te`i za predvo|enjemu jednom presudnom historijskom~asu, u vremenu u kome su nadjelu tektonski poreme}aji kojimase trasiraju novi putovi za ~itave

zemlje i narode. Na`alost, uinteligenciji sa prometejskom

lu~om u ruci, mi nemamo snagui uporište. Otuda naše vezanje uzd`amiju i imame u svim kriznim

momentima kao jedinomizvorištu snage i sigurnosti.Me|utim, d`amija niti ima

dovoljno brojnu, niti dovoljnostru~no osposobljenu inteligencijukoja bi mogla valjano voditi iizvan sfera vjerskog. A ovovjersko je u nas veoma

zapušteno da svaka aktivnostizvan direktno vjerskog šteti

prenošenju i ~uvanjuemaneta islama

Page 13: Novi Selam - Septembar 2002

ne~im što je vjersko ili je afirmiralovjeru i njene vrijednosti. Isto je i saradnim mjestima. Bilo da su to obi-~na zanatska zanimanja ili je rije~ oadministraciji i upravi, svuda se uzrad pronosio i duh ateizma i ideolo-gije radni~kog pokreta pomiješansa filozofijom `ivota.

Inteligencija - izme|ulu~onoše i skutonoše

Muhammed, a. s., izrekao je ha-dis koji bilje`e pouzdane zbirke, aodnosi se na ulogu inteligencije. Onje to rekao ovako: »U~eni ljudi sunasljednici Bo`ijih poslanika«, i do-dao da »Bo`iji poslanici ne naslje-|uju niti dinare niti dirheme, ve}naslje|uju znanje«.

Nama, na`alost, nedostaje vode-}i intelektualni sloj pro`et isla-mom!

Kod muslimana je intelektualacistom onaj u~eni koji, uz intelektu-alni rad u struci, objedinjuje i zna-nje iz islama i islamsku praksu.

U vezi sa ulogom inteligencijeu pokretanju masa i njihovompredvo|enju, u novijoj povijestiimamo primjera u reformizmu, ~i-ji su protagonisti bili D`emalu-ddin el-Afgani, MuhammedAbduhu, Abdurrahman el-Keva-kibi, Muhammed Ikbal i drugi.Na njihovim idejama i danas sepokre}u i o`ivljavaju mase širomislamskog svijeta.

Sli~nu ulogu, u devetnaestomna dvadeseto stolje}e, ali u smjeruprovo|enja socijalisti~kih idejaMarxa i Engelsa, nalazimo u Rusi-ji, Njema~koj te zemljama Sovje-tskog saveza.

Lijepo je A. Gramschi ve}inuinteligencije danas na Zapadu (aista slika je i kod naše bošnja~keintelektualne elite) nazvao onimakoji su obi~na slu`in~ad u rukamavladaju}ih grupa, rade}i na opra-vdanju vlasti vlastodr`aca i uti~u}ina to da se po svaku cijenu u dru-štvu odr`i red i mir. J. Schumpeterprigovara inteligenciji nedostatakdirektne odgovornosti za korisno iprakti~no djelovanje!

Kod naših komšija u Srbiji,Hrvatskoj, Crnoj Gori te u Bosni iHercegovini imamo homogenizira-nu inteligenciju na ostvarenju ideja

«velike Srbije» i «velike Hrvatske».Na posljedicama pokušaja provo|e-nja ovih ideja su uništene ~itave ge-neracije mladosti, bilo naše, bilonjihove, a da se mi još nismo valja-no okupili oko ideje vlastitog opsto-ja i o~uvanja na prostorima u koji-ma sa~injavamo manjinu, pa bilo tou relativnom ili u apsolutnom smi-slu! I sam K. Hoffman, doju~erašnjipredvodnik u krš}anskoj demokra-tskoj partiji, a sada (od 1989. godi-ne), elhamudulillahi, musliman,ka`e da je »`ivot muslimana ukrš}anskoj ve}ini poput `ivota natankom ledu!«

Mi ne te`imo ka negativnojintegraciji u smislu okupljanja okoideje koja bi po svaku cijenu dadruge porobljava i osvaja tu|e pro-store. Za takvo nešto nemamo upo-

rišta niti u vjeri, niti u našoj dugojpovijesti. Naš narod te`i za pre-dvo|enjem u jednom presudnomhistorijskom ~asu, u vremenu u ko-me su na djelu tektonski poreme-}aji kojima se trasiraju novi putoviza ~itave zemlje i narode. Na`alost,u inteligenciji sa prometejskom lu-~om u ruci, mi nemamo snagu iuporište. Otuda naše vezanje uzd`amiju i imame u svim kriznimmomentima kao jedinom izvorištusnage i sigurnosti. Me|utim, d`a-mija niti ima dovoljno brojnu, nitidovoljno stru~no osposobljenuinteligenciju koja bi mogla valjanovoditi i izvan sfera vjerskog. A ovovjersko je u nas veoma zapuštenoda svaka aktivnost izvan direktnovjerskog šteti prenošenju i ~uvanjuemaneta islama.

Naš ~ovjek iskreno treba rukukoja }e ga pouzdano voditi na planukulture, ekonomije i politike, za ja-sno zacrtanim ciljevima kojima }ete`iti. U ovome ~asu, osim staništavjere i vjerskih predvodnika okokojih se okuplja manji dio našegnaroda, ogromna ve}ina luta bezkompasa i cilja.

Naš intelektualac nije u~en dabude lu~onoša. On se ponaša kaobirokratski skutonoša. Ne osje}a seodgovornima za stanje, kao ni zaperspektivu vlastitog naroda i vla-stite zemlje.

Samim tim da im je nauka iobrazovanje cilj, pa, time, i najbr`esaznanje i spoznaja stvarnosti mo-gu}a, to je inteligencija u mogu}no-sti da posjeduje cjelovitu i objekti-vnu sliku stvarnosti i predvidi kre-tanja i doga|anja, i da se prema nji-ma odredi, ali, istovremeno, i dausmjeri kretanja.

Na sasvim o~ite ~injenice odro-|avanja naših ljudi od svoje vjere,kulture, obi~aja, folklora, naciona-lnog i teritorijalnog pripadanja,inteligencija ne reagira ni pisa-njem niti se okuplja oko svojeganaroda.

U ovakvoj klimi doga|anja, naupit kuda ide bošnja~ka dijaspora,valjan odgovor bi glasio: Naša bo-šnja~ka dijaspora je u posrtanju, lu-tanju i traganju, jer je ostala nauzburkanom svjetskom okeanu ibez kompasa i bez kormilara!

Ishak Aleševi}

16

DIJASPORA

Red`eb 1423. / Septembar 2002.Novi

Moramo priznati da postojiveoma mo}na i brojna

doseljeni~ka populacija koja jeusvojila evropski i ameri~ki na~in`ivota do te mjere da se kaomuslimani više i ne izra`avaju,ali se ne isti~u niti kao krš}ani.Oni najradije o vjeri šute ili, akoih se pita za uvjerenja, spremnoka`u da su vjerski indiferentisti.To je, blago re~eno, jedna-dvijegeneracije indiferentnih, kojima}e poslije krš}anstvo postati

religija. Njima posve godi ve} tridecenije jaka kriza vjere kojahara Evropom i Amerikom i

spadaju u taj svijet sekularistakoji svoje opredjeljenje tra`e uhedonizmu Zapada, u sre}i tijela

i strastima, zemnim u`icima

Page 14: Novi Selam - Septembar 2002

HATIBI

17

Budu}nost pripada ovomedinu. Dini islamu. Obja-šnjavali smo i to šta jeislam. Jedino prihvatljivdin kod Allaha, s. v. t.

Ovaj din je savršen, potpun i sa-vremen za svako vrijeme i okolnosti.“ELJEUME EKMELTU LEKUMDINEKUM WE ETMEMTU ALE-JKUM NI’METI WE REDITU LE-KUM EL-ISLAME DINEN.INNED-DINE INDELLAHILISLAM. WE MEN JEBTEGI GA-JREL ISLAMI DINEN FE LEN JU-KBELE MINHU WE HUWE FILAKHIRETI MINEL KHASIRIN! ”

Kakav je odnos prema Allahu,takav je `ivot na Dunjaluku

Poslije islama nema vjere, poslijeKur’ana nema knjige, poslije isla-mskog šerijata nema šerijata i poslijeMuhammeda, s. a. v. s., nema poslani-ka. Iako je u vrlo teškim okolnostimai halu, ovaj ummet `ivi i `ivjet }e. Re-kao je Allahov Poslanik:

«Moj ummet }e biti dobro sve dokbudu posticali na dobro, odvra}ali odonoga što ne valja i dok budu sara|i-vali u dobro~instvu. Ako to ne budu~inili, ostat }e bez bereketa, jedni }edruge zlostavljati, pa ne}e imati po-maga~a ni na Zemlji ni sa Nebesa»!

Ovisno o tome kako se ummet po-naša, takav }e biti i njegov hal. Kakavje odnos prema Allahu, takav je `ivotna Dunjaluku. Kakav je odnos premanamazu, takav je odnos prema Alla-hu. Od odnosa prema Kur’anu zavisi`ivot ummeta na Dunjaluku.

«WE MEN A’REDA AN ZIKRI, FEINNE LEHU MEI’SETEN DANKANWE NAHSURUHU JEUMEL KIJA-METI A’MA. » (Ko zanemari Moju

Knjigu, imat }e te`ak `ivot, a kijame-tskog dana bit }e pro`ivljen slijepim.)

Ovaj ummet `ivi, ali boluje. «FIKULUBIHIM MEREDUN FE ZA-DEHUMULLAHU MERED.A» (Unjihovim srcima je bolest, a Allah impove}ava tu bolest.)

Ovaj ummet spava, on je opijenDunjalukom: »WE TEREN-NASESUKARA WE MA HUM BI SUKA-RA»?! (Vidis ljude pijane, ali oni nisupijani, ve} je Allahova kazna `estoka.)

Da bi ovaj ummet ozdravio, trebauspostaviti dijagnozu njegovih bole-sti, a zatim propisati terapije lije~e-nja. A nema bolesti za koju Allah ni-je propisao lijek. U islamu ima lijekaza pojedinca, za brak, za porodicu, zaummet i za ~itavo ~ovje~anstvo.

Bio je to ummetznanja i civilizacije

Hiljadu godina je ovaj ummetupravljao la|om ~ovje~anstva. Bio jeto ummet znanja i civilizacije.

Djela islamskih u~enjaka su i da-nas izvori nau~nih istra`ivanja. Ara-pski jezik je bio jezik svih znanosti:medicine, fizike, matematike...

U zapadnim izvorima se bilje`i: akobi se neko u to doba pojavio sa nekimnau~nim razmisljanjem i otkri}em, lju-di bi rekli da je prešao na islam!

Ali, ovaj ummet više danas nije tošto je bio. On je prepustio kormilodrugima, a zatim zauzeo mjesto naza~elju karavana. Ovaj ummet bolujei le`i. Njegova prva bolest je: Pogre-šno razumijevanje dina.

«KAD FESSALNEL AJATI LI KA-UMIN JEFKAHUN. (Mi smi detaljnoobjasnili ajete onima koji razumiju.)

«Reci On je kadar protiv vas po-

Bolesti ummeta i metode lije~enja: Dunjaluk je samo san ili sjena

Allah ne gleda u vašatijela i vaš izgled, On gleda

u vaša srca i vaša djela

Potrebno slijediti din, amijenjati Dunjaluk.

Muslimani su uradilisuprotno. Jedni su po~eli

dodavati dinu ono štonije od njega, a betonirali

Dunjaluk. Jedni su seuhvatili samo dina, azapostavili Dunjaluk.

Drugi su ostavili din, a~vrsto se uhvatili za

Dunjaluk. Tako smo došliu stanje u kakvom jesmo.

Danas se muslimaniupinju iz petnih `ila ne

bi li napravili nekiprilagodljivi islam, koji

odgovara Zapadu.Zapad ne voli hid`ab,izbaci ga, ~uvaj hatarZapada. Ne voli ovo,izbaci; ne voli ovo,izbaci. Otkud nam

pravo? Gospodar dinaje Allah!

Page 15: Novi Selam - Septembar 2002

slati kaznu iznad vaših glava ili ispodvaših nogu, ili da vas podijeli u gru-pe, pa da silu jedni drugih okusite.Pogledaj samo kako Mi potanko izno-simo dokaze ne bi li oni razumjeli»!»(LEALLEHUM JEFKAHUN, El-En’am, 5.).

Dakle, ne radi se samo o fikhu ko-ji nas u~i kako da se abdestimo, obavi-mo namaz, pustimo bradu, zavrnemonogavice i sli~no, ve} se radi o promi-šljanju o Allahovim porukama i nji-hovom pretakanju u `ivot! Danas suljudi sveli fikh na abdest, namaz, na-~ine ~iš}enja, propise o bradi, o panta-lonama, o vezanju ruku i rastavljanjunogu u namazu itd. I svu svoju energi-ju troše da to objasne. Baš onako kakosu dušmani planirali i `eljeli! To du-šmani vjere i ho}e. Kakva je korist oddanašnjeg poznavanja propisa o na-mazu kad namaz u `ivotu muslimananema svrhe radi koje je propisan?!

Ako vi pomognete Allaha,On }e vas pomo}i i u~vrstiti

Radi se o razumijevamju Allaho-vih zakona u kosmosu, prirodi i `ivo-tu. Jedan od Allahovih zakona je da«ALLAH NE}E IZMIJENITI STA-NJE JEDNOG NARODA SVE DOKONI NE IZMIJENE ONO ŠTO JE UNJIMA!»

To je Allahov zakon. «IN TANSU-RULLAHE JANSURUKM VE JU-SEBBIT AKDAMEKUM!» (Ako vipomognete Allaha, On }e vas pomo}ii u~vrstiti.) VELE JANSURENNE-LLAHU MEN JANSURUH INNA-LLAHE LE KAVIJUN AZIZ. (Allah}e zasigurno pomo}i onoga ko pomo-gne njega. Allah je zaista svemo}an).

«VEKANE HAKKAN ALEJNANASRUL MU’MININ. (Naša je oba-veza pomo}i vjernike.)

Jedan od Allahovi zakona je dapomo} dolazi samo mu’minnima izbog mu’mina. «HUWELLEZI EJJE-DEKE BI NASRIHI WE BIL MU-’MININ. (On te je pomogao svojompomo}i i mu’minnima).

Oni imaju srca,ali njima ne razumiju

KAD HALET MIN KABLIKUMSUNEN FE SIRU FIL ERDI FA-NZURU KEJFE KANE AKIBETULMUKEZZIBIN. (Prije vas su prošlegeneracije, pa putujte po Zemlji da biste vidjeli kako su završili oni koji sula`nom smatrali Allahovu vjeru.)

Mekanski Kur’an naglasava fi-khul ajat ve fiqhus-sunen. Tako i me-dinski.

KAFIRI: Oni su grupa ljudi (la je-fkahun) koji ne razumiju.

JA EJJUHELN-NEBIJJU HA-RRIDIL MU’MINE ALEL KITALIN JEKUN MINKUM ISRUNE SA-BIRUN JAGLIBU MIETEJN WE INJEKUN MINKUM METUN JAGLI-BU ELFEN MINELLEZINE KEFE-RU. (O Vjerovjesni~e, podsti~i mu-’mine na borbu! Ako vas bude dvade-set strpljivih – pobijedit }e dvije sto-tine, ako vas bude stotinu – pobjedit}e hiljadu kafira!)

Mu’min vrijedi za desetericu. Ka-firi se ne mogu mjeriti sa mu’minimana bilo kome polju, politi~kom, eko-nomskom, društvenom, znanstve-nom. Zašto?! BI ENNEHUM KAU-MUN LA JEFKAHUN. Kafiri nema-ju razumijevanje kao mu’mini. (Vi}ete pobijediti ako budete mu’mini!)

Šta se doga|a danas? Šta bi sa300.000 talibana? Vojska od dvanaesthiljada, ka`e Resul, nepobjediva je! Ne-što nije uredu. I mi smo izgleda postali

narod (kaumun la jefkahun) koji ne ra-zumije svoj din i svijet u kome `ivi.

MUNAFICI: Grupa ljudi koja (lajefkahun) ne razumiju.

«REDU BI EN JEKUNU MELKHAVALIFI WE TUBIA ALA KU-LUBIHIM FEHUM LA JEFKA-HUN. WE KALU LA TENFIRU FILHARR KUL NARU DZEHENNE-ME ESEDDU HARREN LEU KA-NU JEFKAHUN.» (Oni su se zadovo-ljili da ostanu sa nejakima, pa su imsrca zape~a}ena i oni ne razumiju.Rakli su: ne idite po ovoj `egi! Reci:d`ehennemska `ega je znatno `eš}a,kad bi oni razumjeli.)

«VE IZA MA UNZILET SURE-TUN NAZARE BA’DUHUM ILABA’D, HEL JERAKUM MIN EHA-DIN SUMME’NSAREFU SAREFE-LLAHU KULUBEHUM BI ENNE-HUM KAUMUN LA JEFKAHUN.»

«ZALIKE BI ENNEHUM AME-NU SUMME KEFERU FE TUBIAALA KULUBIHIM FEHUM LA JE-FKAHUN.» (To je zato što su oni po-

18

HATIBI

Nastavak na 31. strani

Page 16: Novi Selam - Septembar 2002

REPORTA@A

19

Na samom po~etku, da se za-hvalim Milostivom Allahu,Koji mi je omogu}io da ovegodine otputujem na ovojedinstveno putovanje. Ta-

ko|er, iskazujem zahvalnost CentraliIslamske zajednice Bošnjaka u Njema-~koj, koja mi je ponudila anga`man gla-vnog vodi~a had`d`a ove godine.

Svijet arapskog'reda’ i sabura

Petak, 15. februar 2002. godine. U 18sati je okupljanje na Aerodromu u Fra-nkfurtu. Putnici na had`d`, njih 40, i nji-hove porodice su sretni i ozarenih lica, au srcima osje}aj `udnje za svetim mjesti-ma i neizvjesnost kako }e se sve okon~a-ti. Svaki had`ija mi je izgledao posebno isimpati~no. Tu je i nekoliko starijih mu-škaraca i `ena, naših tipi~nih deda i na-na, koji su oli~je teškog `ivotnog puta iustrajnosti u Allahovoj vjeri. Ve}ina ha-d`ija je srednjih godina. Ima i nekolikomladih ljudi, što je davalo nadu da suspremni za ovo nimalo lahko putovanje.

Had`ije se opraštaju od svojih porodi-ca i prijatelja koji su ih došli ispratiti. Po-sljednji savjeti i oporuke. Ne kriju se ni su-ze. U sali za ~ekanje susre}emo se sa dru-gim had`ijama, koji putuju skupa sa namau avionu, naša bra}a iz Turske, Maroka, Si-rije i nekoliko Nijemaca muslimana.

U avionu smo obukli ihrame i zani-jetili umru i sa nestrpljenjem o~ekivalispuštanje u D`iddu. U ranim jutarnjimsatima smo ušli u zgradu Aerodroma iodmah klanjali sabah-namaz. Radi veli-kih gu`vi, prolazak kroz pasošku i cari-nsku kontrolu je potrajao nekoliko sati,

ali smo mi bili spremni na to. Pored to-plog zraka, koji nas je zapuhnuo na Ae-rodromu, kod had`ija su malu dozu ne-rvoze izazivali sporost i indolentnost ae-rodromskih slu`benika, jer smo u je-dnom danu iz njema~kog reda i discipli-ne ušli u svijet arapskog ‘reda’ i sabura.

Prvi susret sa Bejtullahom

Subota, 16. februar. U prijepodne-vnim satima napuštamo aerodrom uD`iddi i odlazimo u pravcu Mekke. Pu-tujemo po velikoj vru}ini. Na putu suvelike gu`ve i had`ije sti~u prve dojmo-ve. Svaki detalj im je zanimljiv. Neki odnjih su ve} bili na had`d`u i oni uspore-|uju ove dojmove sa ranijim.

U popodnevnim satima sti`emo uhotel, ~iji nas je vanjski izgled, a i unuta-rnji komfor, prijatno iznenadio. Had`ijese smještaju u svoje sobe, odmaraju i ujacijskim satima kolektivno odlazimo uHaremi-Šerif da obavimo umru. Prvi su-sret sa Bejtullahom! Mnogi su zbunjeni,izgubljeni, oduševljeni ljepotom Ka’be.Je li je ovo stvarnost ili je mo`da san?

Gu`va je velika, ali smo u grupicamasa lahko}om obavili obrede umre.

U ranim jutarnjim satima, sretni iosna`eni snagom imana koji smo crpili izsvetih mjesta, Ka’be, Mekami-Ibrahima,Zemzema, Safe i Merve, vra}amo se u hotel.

Od nedjelje, 17. februara do ~etvrtka21. februara kolektivno su organiziraniodlasci u Haremi-Šerif, koji je bio uda-

Zapa`anja sa had`d`a 2002./1422. godine

Da li je ovo stvarnostili je mo`da san?

U jacijskim satima kolektivno odlazimo u Haremi-Šerif da obavimo umru. Prvi susretsa Bejtullahom! Mnogi su zbunjeni, izgubljeni, oduševljeni ljepotom Ka’be. Je li je ovostvarnost ili je mo`da san?Gu`va je velika, ali smo u grupicama sa lahko}om obavili obrede umre.U ranim jutarnjim satima, sretni i osna`eni snagom imana koji smo crpili iz svetih mje-sta, Ka’be, Mekami-Ibrahima, Zemzema, Safe i Merve, vra}amo se u hotel

Page 17: Novi Selam - Septembar 2002

ljen oko tri kilometra. Uvijek smo izna-lazili najpogodnije vrijeme kako bidmoizbjegli ogromne gu`ve i mogu}nost fizi-~kih povreda ili nesre}a.

Prije i poslije odlaska na Arefat, Mu-zdelifu i Minu, u mesd`idu hotela svakidan u 11 sahati odr`avana su predavanjana kojima su se detaljno analizirale akti-vnosti u proteklom danu i ukazivalo naeventualne uo~ene greške i propuste, teobjašnjeni detalji obreda koji se trebajuobaviti. Drugi dio susreta je obuhvataopredavanje o had`skim propisima i pra-vom odgojnom smislu i cilju had`d`a.Na ovim našim predavanjima, pored na-ših had`ija, u velikom broju su bile pri-sutne i had`ije iz Švedske, koji su stano-vali skupa sa nama.

Op}i dojam je da su vodi~i i had`ijenašli zajedni~ku rije~, tako da ni u je-dnom momentu nije došlo do nesuglasi-ca, bespotrebnih rasprava, ekscesa ili bi-lo kakvih neprijatnosti.

Dan na Arefatu ikonak na Muzdelifi

Had`ije su svojim poslušnim odno-som olakšali rad vodi~ke slu`be, a time isamo obavljanje had`skih obreda. Svi

smo imali osje}aj da smo poput jedne ve-like porodice.

Moj pomo}nik i ja smo se maksima-lno trudili da budemo u slu`bi i pri po-mo}i had`ijama i op}i je dojam da su ha-d`ije zadovoljni sa našim anga`manom.

Petak, 21. februar. U kasnim no-}nim, tj. ranim jutarnjim satima organi-ziran je odlazak na Arefat. Sve je prote-klo sa velikom lahko}om i bez ikakvogkašnjenja. Boravak na Arefatu had`ijesu provele u individualnom ibadetu teprisustvovanju zajedni~kom dersu sa ha-d`ijama iz Bosne i Hercegovine, mada jeop}i dojam da hafiz Ismet ef. Spahi} ni-je bio u svom elementu i da je ve}ina ha-d`ija mnogo više o~ekivala od njegovogobra}anja. Pred akšam-namaz je prou~e-na zajedni~ka dova.

Napuštanje Arefata i odlazak na Mu-zdelifu su protekli sa velikom lahko}omzahvaljuju}i dobroj koordinaciji vodi~keslu`be i naših studenata iz Medine, takoda smo u prvim akšamskim minutamaušli u autobus i za 20 minuta stigli naMuzdelifu. Odmah smo klanjali akšam ijaciju, sakupili kamen~i}e, ve~erali,osvje`ili i ve} smo bili spremni za spava-nje, a ostale had`ije iz Bosne i Hercego-vine i drugih dr`ava tek su po~eli pristi-zati na Muzdelifu.

Kamen~i}i na Mini

Subota, 22. februar. Prvi dan Bajrama.Poslije klanjanja sabah-namaza, usmjerilismo se ka Mini. Po dolasku na naše odre-dište, podijeljeni smo u nekoliko manjihgrupa i krenuli ka d`emretima (najopasni-jem dijelu kad se radi o had`skim obredi-ma). Bez ve}ih poteško}a smo bacili kame-n~i}e i veoma brzo se vratili u hotel.

Muškarci su ošišali kosu, a ve}ina sui obrijali glave, jer je sevap za to ve}i,shodno sunnetu Resulullahovom, a i jasam to u~inio, jer sam to ranije, u je-dnom predavanju, objasnio.

Skinuli smo ihrame i obukli uobi~a-jenu odje}u. U po~etku smo jedni drugi-ma, ošišanih i obrijanih glava, izgledalimalo neobi~no, ali kad smo izišli vani, vi-djeli smo da su ogromna ve}ina had`ija –kojih je, kako navode zvani~ne instituci-je, bilo oko dva i po miliona – izgledaliisto kao i mi, obrijanih i ošišanih glava.

Obilazak znamenitih mjesta

Nedjelja i ponedjeljak, 23 i 24. fe-bruar. Preostale had`ske obrede (tavafu-l-ifade, bacanje kamen~i}a) had`ije suobavili kolektivno, tj. u manjim grupa-

20

REPORTA@A

Page 18: Novi Selam - Septembar 2002

ma, koje su predvodili vodi~i i studenti.Od kurbanskog mesa je had`ijama

dva dana prire|en prigodan ru~ak u re-storanu našeg hotela, a imali smo ~ast dai naše bosanske had`ije iz Švedske po~a-stimo zajedni~kim ru~kom.

~etvrtak, 27. februar. Organizirana jekolektivna posjeta znamenitim mjesti-ma: D`ebelu Sevr, Arefatu, D`ebelu-r-rahme, Muzdelifi, Mini i Garu Hira.

Zdravstveno stanje had`ija u Mekkije bilo veoma dobro, izuzev nekoliko po-jedina~nih slu~ajeva prehlade i upale.

Uprili~en je i susret sa vodi~kom slu-`bom Rijaseta Islamske zajednice, na ~e-lu sa Nezimom ef. Halilovi}em, Sulejme-nom ef. ~elikovi}em i Selimom Jarko~em.Oni su se, prigodnim besjedama, obratilinašim had`ijama i istakli da su nam zavi-dni iz sljede}ih razloga: da smo mi po sta-rosnoj dobi veoma mladi u odnosu na na-še had`ije iz Bosne, te redom i discipli-nom me|u nama i svakodnevnim organi-ziranjem edukativnih susreta.

Odlazak iz Mekke,dolazak u Medinu

Petak, 1. mart. Klanjanje d`ume na-maza u Haremu... Mnogi od nas su osta-

li do kasnih pono}nih sati u blizini Ka-’be, skrušeno i ponizno upu}ivali doveMilostivom Allahu, jer smo taj dan tre-bali obaviti tavafu-l-veda, oprosni tavaf.

Subota, 2. mart. U prijepodnevnimsatima smo napustili Mekku i krenuli kaMedini. Putovanje je proteklo u najbo-ljem redu i bez ikakvog kašnjenja. Na li-cima had`ija se vidjela tuga zbog rasta-nka sa Bejtullahom, ali u njihovim rije-~ima se osjetila velika `udnja za Medi-nom i susretom sa Resulullahom, s. a. v.s. Putovanje je trajalo šest sati i had`ijesu, u lijepom raspolo`enju i ugodnomambijentu, posmatrali predivne pusti-njske prizore Saudijske Arabije.

Prvi prizori Medine, pitomost priro-de, ljepota palminjaka, mnoštvo zelenilai vode, ljepota zgrada, a posebno prelije-pi izgled medinske ljepotice d`amije Re-sulullahove, oduševili su had`ije.

Bili smo smješteni u veoma udo-bnom hotelu u neposrednoj blizini Ha-rema.

Naš prvi fizi~ki kontakt sa Resulu-llahovom d`amijom je bio prelijep. Su-nce je zalazilo i nebo nad Medinom jebilo prošarano zlatnim zrakama. D`ami-ja je bila u punom sjaju.

Specifi~ni medinski ezan se razlije-gao gradom, a rijeke had`ija se slijevale

u D`amiju radi obavljanja akšam-nama-za i jacije. Mnogi od nas su se zadr`ali uD`amiji i, u manjim grupama, obišlimezare Allahova Poslanika, s. a. v. s.,Ebu-Bekra, r. a., i Omera, r. a., poselami-li se sa njima i prenijeli selame od onihkoji su nas zadu`ili time.

Boravak u Medini su had`ije iskori-stili i za kupovanje hedija.

Svi zdravi i `ivi isa lijepim uspomenama

Srijeda, 6. mart. Organiziran je kole-ktivni obilazak znamenitih mjesta: me-sd`ida Kuba, Uhuda, štamparija Kur’a-na, mesd`ida Kibletejn i poprišta Bitkena Hendeku.

Zdravstveno stanje had`ija u Medinise blago pogoršalo, tako da je bilo neko-liko slu~ajeva ja~e prehlade, ali je ukaza-na besplatna doktorska usluga u dr`a-vnim saudijskim bolnicama.

Nedjelja, 10. mart. Klanjali smo po-dne i ikindiju namaz u Resulullahovojd`amiji, vratili se u hotel i pripremili zaodlazak u D`iddu.

Napuštanje Medine i odlazak naAeordrom u D`iddi su protekli u na-jboljem redu i bez ikakvog kašnjenja.Had`ije su na Aerodromu proveli svega~etiri sahata prije nego što su po~eliulaziti u salu za napuštanje Aerodro-ma. Male poteško}e smo imali prili-kom vaganja prtljaga, radi ~ega smomorali platiti za višak tereta. Ovaj vi-šak tereta je sasvim razumljiv jer jesvaki had`ija `elio kupiti hedije ~lano-vima svojih porodica i prijateljima kojisu ih svojom posjetom – kako je to kodnas obi~aj – zadu`ili.

Malu dozu nervoze kod had`ija jeizazivala sporost i indolentnost nadle-`nih saudijskih slu`bi na Aeorodromuprilikom odlaska iz D`idde.

Sve had`ije su se hairli, zdravi i `ivii sa lijepim uspomenama vratili svojimku}ama.

Veliku pomo} našim had`ijama, po-sebno u Mekki, pru`ili su naši studentiiz Medine.

Ponedjeljak, 11. mart. U 10 sati smosletjrli na Aerodrom u Frankfurtu. Bilismo umorni i nenaspavani jer smo pre-dhodnu no} proveli na aerodromu i pu-tuju}i. Ali, ipak su nas sretnih i veselihlica do~ekale naše familije i prijatelji.

O~iš}eni od grijeha, puni imanskeenergije, a nadamo se i primljenog ha-d`d`a, vratili smo se u svoje gradove,prenose}i dojmove i iskustva sa ovoganesvakidašnjeg putovanja.

Moto ovogodišnjeg putovanja je bilaizreka: Stalno se prisje}ajte dviju stvari,a zaboravljajte dvije! Sje}ajte se Allaha ismrti, a zaboravite vaše dobro~instvospram drugih i zlo drugih spram vas!’

Putovati na had`d` ove godine jemeni bila velika ~ast, a ujedno i velikozadovoljstvo.

21

Page 19: Novi Selam - Septembar 2002

Islamska zajednica Bošnjaka uNjema~koj svake godine organi-zira stru~ni seminar za imame.Ove godine je tema seminaraglasila “Kako motivirati djecu za

mektepsku nastavu”. Seminar je odr`anu prostorijama Islamskog kulturnog ce-ntra u Mannheimu. Na vrlo visokom ni-vou su ugoš}eni prisutni imami iz d`e-mata koji djeluju u okviru Islamske za-jednice Bošnjaka u Njema~koj, kao i go-sti-predava~i na ovom seminaru.

Smjernice za uspješnijeobavljanje nastave

Predava~i su bili dr. D`emaluddinLati}, Advan ef. Ljevakovi}, Halim ef.Alibaši} i Mirsad ef. Mahmutovi}. Onisu u svojim predavanjima, kur’ansko-sunetskim porukama, vlastitim isku-stvima i saznanjima u muallimskom ra-du i najnovijim nau~nim dostignu}imau metodološkom pristupu mektepskojnastavi, pokušali predstaviti postavlje-nu temu i postaviti smjernice za uspje-šnije obavljanje mektepske nastave.

Uspjehu ovog seminara su, svakako,pridonijele i temeljite i sadr`ajne di-skusije ostalih sudionika.

U drugom dijelu seminara, ponovo seprisutnim imamima obratio dr. Lati}, go-vore}i o aktualnom stanju muslimana Bo-šnjaka u domovini Bosni i Hercegovini.Tom prilikom je dr. Lati} podvukao su-dbonosnost momenta u kome ̀ ive Bošnja-ci, ukazao na sve nepravde ko-je se na doma}oj i svjetskoj po-liti~koj sceni ~ine prema nji-ma i pozvao sve prisutne daapeliraju na svoje ~lanstvo dase registriraju za izbore kojipredstoje u Bosni i Hercegovi-ni u oktobru ove godine.

Va`nost odzivana izbore

Ovom stavovima se pri-dru`io i šef Ureda za bošnja-~ku dijasporu prof. Mirsadef. Mahmutovi}, koji je uka-

zao na teško stanje Bošnjaka danas i po-novio opravdanu zabrinutost koju su usvom za javnost iskazali ~lanovi SaboraIslamske zajednice u Bosni i Hercegovi-ni za budu}nost Bošnjaka.

Prof. Mahmutovi} je va`nosti regi-stracije za izbore pridodao i vjerski ka-rakter, istakavši da je to ~ak i vjerskadu`nost svakog muslimana.

Sjednica U`eg savjetaglavnog imama

Seminar imama je završio rad u ra-nim ve~ernjim satima, nakon ~ega jeodr`ana i sjednica U`eg savjeta glavnog

imama. Na ovoj sjednici su, pored gla-vnog imama Mustafa ef. Klance, sudjelo-vali i Advan ef. Ljevakovi}, zamjenik gla-vnog imama, Halim ef. Alibaši}, pblasniimam za Nord (Sjever), Ramiz ef. Me-miš, oblasni imam za Nordrhein-Westfa-len, i njegov zamjenik Omer ef. Sarajli},Sulejman ef. Spahi}, oblasni imam zaHessen, Hamza ef. Subaši}, oblasniimam za Baden-Württemberg, Fikret ef.Arnaut, oblasni imam za Bayern, Ishakef. Aleševi}, ~lan Sabora, Duran ef. Pi-ntol, pomo}nik glavnog imama za huma-nitarni rad, te hfz. Esnaf Begi}, generalnisekretar Islamske zajednice Bošnjaka uNjema~koj. Sjednici je prisustvovao i

Mustafa ef. Had`i}, ovogodi-šnji glavni vodi~ had`ija.

Na dnevnom redu je bilousvajanje izvještaja o raduIslamske zajednice Bošnjakau Njema~koj te razmatranjeaktualnih problema u nekimd`ematima Islamske zajedni-ce Bošnjaka.

Treba ponoviti da su ~lano-vi Islamskog kulturnog centrau Mannheimu pokazali visokstepen organiziranosti i gosto-primstva te da su – kao tehni-~ki organizatori ovoga skupa -zaslu`ili najbolje ocjene.

22

SKUPOVI

Godi{nji seminarimama u Njema~koj

Page 20: Novi Selam - Septembar 2002

TAKMI^ENJA

23

Savezno takmi~enje pola-znika mektebske nasta-ve Islamske zajedniceBošnjaka u Njema~koj,11. po redu, odr`ano je

u prostorijama IKC Bošnjaka Ma-inz u nedjelju 16. juna 2002. godi-ne. Za finalno takmi~enje se, na-kon odr`anih regionalnih, kvalifi-kacionih takmi~enja, plasiraloosam mektebskih ekipa u discipli-ni op}eg poznavanja islama, te se-dam predstavnika d`emata Isla-mske zajednice Bošnjaka u Nje-ma~koj u disciplini pojedina~nogtakmi~enja u u~enju Kur’ana - ki-

raetu. Oblast Bayern su predsta-vljali ~lanovi ekipe Bosanske isla-mske kulturne zajednice izNürnberga, koju su sa~injavali:Nadina Humi}, Maida Salihovi},Vahid Fakovi} i Omer Fakovi}. Ukiraetu je ovu oblast predstavljalau~enica Hanka Dugonji} iz d`e-mata Penzberg.

Sa podru~ja oblasti BadenWürtemberg za Savezno takmi-~enje mektebske nastave u Ma-inzu su se plasirale ekipe: Isla-mske zajednice iz Stuttgarta iIKC-a Stuttgart. ~lanovi ekipeIslamske zajednice iz Stuttgarta

Odr`ano 11. savezno takmi~enje polaznika mektebskenastave u Njema~koj

Pobjednici d`emat izOberhausena i Amar Pintol

Za finalno takmi~enje se,nakon odr`anih regiona-lnih, kvalifikacionih ta-kmi~enja, plasiralo osammektebskih ekipa u disci-plini op}eg poznavanja

islama, te sedam predsta-vnika d`emata Islamske

zajednice Bošnjaka u Nje-ma~koj u disciplini pojedi-na~nog takmi~enja u u~e-

nju Kur’ana – kiraetu

Page 21: Novi Selam - Septembar 2002

su bili: Kenan Be}iragi}, FuadSubaši}, Emina ~ovi} i SelmaOmerovi}, koja je nastupala i udiciplini kiratea, dok su IKCStuttgart u ekipnom dijelu ta-kmi~enja predstavljali: ElmedinIkanovi}, Ahmed D`afi}, SamiraAslani i Eldina Mujovi}, a u kira-etu je to bila Amina D`afi}.

Oblast Hessen je na Savezno ta-kmi~enje poslala ekipe d`emata izFrankfurta i Kassela. Ekipu Fra-nkfurta su predstavljali: Emina Fi-lipovi}, Jasmin Krupalija, MelitaRustempaši} i Amra Bajraktare-vi}, a Aida Kajoševi} je ovaj d`e-mat predstavljala u disciplini kira-eta. D`emat iz Kassela je bio pre-dstavljen ekipom u sastavu: AdelaDemi}, Nazif Be~i}, Halima Be~i}i Edis Gegi}.

Iz oblasti Nordrhein-Westfa-len, ina~e po d`ematima najbro-jnije oblasti, na Savezno takmi~e-nje su se plasirale ekipe iz d`ema-ta: Witten, Oberhausen i Hagen.Ekipu d`emata Witten su sa~inja-vali: D`enita Zolji, Suejla Ajradi-ni, Semir Skenderi i Azra Smailji.D`emat Hagen se predstavio eki-pom u sastavu: Samira Mehmedo-vi}, Elma Korlat, Samir Mehme-

dovi} i Ahmed `iga, dok se Muha-mmed `iga takmi~io u disciplinikiraeta. Ekipu d`emata Oberha-usen su sa~injvali: Fuad Hujdur,Elvina Ivkovi} te brat i sestra Pi-ntol, Amar i Sukejna. Amar je svojd`emat predstavljao i u disciplinikiraeta.

Ove godine regionalna takmi-~enja nisu odr`ana u oblastimaHamburg i Berlin, tako da su nazavršnoj smotri najboljih mektebaizostale ekipe sa ova dva podru~ja.

Savezno takmi~enje polaznikamektebske nastave za 2002. godi-nu je odr`ano po istiom principukao i kvalifikaciona takmi~enjapo oblastima i bilo podijeljeno udva dijela: takmi~enje ekipa uop}em poznavanju islama i isla-mskih propisa iz oblasti akaida,ibadeta, ahlaka i povijesti islama(pismeni test), te takmi~enje po-jedinaca u kiraetu, pravilnomu~enju Kur´ana (u~enje ašereta ikratkih sura napamet i u~enjeKur´ana gledaju}i).

PPoobbjjeeddnnii~~kkee eekkiippee uu ddiisscciipplliinniioopp}}eegg zznnaannjjaa oo iissllaammuu ssuu::1. mjesto: d`emat Oberhausen (mu-allim Duran ef. Pintol)

2. mjesto: d`emat Nürnberg (muallimHamid ef.) Pintol 3. mjesto: d`emat Witten (muallimRuvejd ef.) Jahi}

PPoobbjjeeddnniiccii uu kkiirraaeettuu ssuu::1. mjesto: Amar Pintol - d`emat Obe-rhausen (muallim Duran ef Pintol.) 2. mjesto: Aida Kajoševi} - d`ematFrankfurt (muallim Ahmed ef.Kajo-ševi}) 3. mjesto: Batrlja Fatima - d`ematDüsseldorf (muallim Kemal ef.)Crnac

TTaakkmmii~~eennjjee jjee pprraattiioo ii ooccjjeennjjii-vvaaoo `̀iirrii uu ssaassttaavvuu ::

hfz. Esnaf ef. Begi}, sekretarIslamske zajednice Bošnjaka uNjema~koj, predsjednik `irija,Mustafa ef. Had`i}, imam u Ca-strop-Rauxelu, ~lan, Fahrudin ef.D`ini}, imam u Wiesbadenu, ~lan.

U pauzi takmi~enja prisutni-ma se nadahnutim va´zu nasi-hatom obatio oblasni imam zaBaden-Württemberg i ujednoimam u Islamske zajednice u Su-ttgartu Hamza ef. Subaši}. Po-bjedni~kim ekipama i pojedinci-ma u u~enju Kur’ana su dodije-ljene vrijedne nagrade.

24

TAKMI^ENJA

Page 22: Novi Selam - Septembar 2002

SKUPOVI

25

Mektebska ha-tma je doga|ajkoji se bilje`i ipamti. Svrše-nici hatmi to

do`ivljavaju kao svojevrsniispit zrelosti, a njihovi rodite-lji kao zna~ajnu pobjedu u na-stojanjima da svoju djecuodgoje u islamu. Me|u Bošnja-cima u dijaspori se to do`ivlja-va još intenzivnije. Mo`da i za-to što je put do ovog uspjehaprekriven velikim naporom,trudom i odricanjima u~enika,ali i roditelja.

Jedina bošnja~kamunara u dijaspori

U nedjelju, 23. juna 2002. go-dine iza podne namaza, prisu-stvovali smo hatmama u d`ema-tu Kamp Lintfort, jednom odnajstarijih bošnja~kih d`ematau Njema~koj.

Kamp Lintfort je gradi} nasjeverozapadu Njema~ke sazna~ajnom bošnja~kom popu-lacijom. Ono što ga ~ini prepo-znatljivim me|u drugim bo-šnja~kim d`ematima jest novo-sagra|ena d`amija koju krasine tako visoka, ali skladno uko-

mponirana prva bošnja~ka mu-nara u dijaspori. Iako se sa njene u~e ezani, ona u ovom po-dneblju dovoljno govori samimtim što postoji.

Dok se pribli`avamo d`ami-ji, primje}ujemo da su harem iokolina zakr~eni parkiranimautomobilima, što unaprijedgovori o dobroj posje}enosti ovesve~anosti.

D`amija je prostrana, saodvojenom prostorijom za `ene,pa ipak je gotovo puna. Pro-gram zapo~inje nakon obavlje-nog namaza.

Osmerosvršenika

Tiho, uz u~enje tekbira, ud`amiju ulaze – za ovu prilikuposebno i sve~ano odjeveni –dvojica momaka i šest djevoja-ka. Upravo njih osmero na ispi-tu hatmi trebaju pokazati svo-jim roditeljima, rodbini i bro-jnim d`ematlijama svoje znanjeo islamu.

Uz selam i dobrodošlicu pri-sutnima, sve~anost je otvorioimam i muallim d`emata Mu-stafa ef. Klanco. Zatim je uslije-dila prozivka svršenika hatmi:

Hatme polaznika mektebske nastave u d`ematu Kamp Lintfort

Sigurnost u u~enjuKur´ana i zavidan nivoop}eg znanja o islamu

Dosad je, premapodacima koje je iznioMustafa ef. Klanco, u

d`ematu KampLintfort hatmu u~inilo

60 polaznika, a desetakih se odazvalo pozivu

svoga muallima daprisustvuju današnjoj

svecanosti i takoposvjedoce o kontinuitetu

dvadesetogodišnjegpoucavanja islamu u

ovom d`ematu. Imajuciu vidu specificnosti i

teškoce u radu sakojima se naši d`emati

u dijaspori susrecu, ovajbroj je imponzantan i

zaslu`uje svakupohvalu i cestitku

Page 23: Novi Selam - Septembar 2002

AAllmmaa ((DD`̀eevvaaddaa ii MMiinnee))JJaakkuuppoovvii}},,

AAmmiinnaa ((MMaahhmmuuddaa ii VVeehhiiddee))KKaarraajjkkoovvii}},,

EEddmmiinn ((MMeehhee ii IIssmmeettee))KKaarraajjkkoovvii}},,

MMuulliinnaa ((MMuussttaaffee ii FFaattee))KKllaannccoo,,

DD`̀eenniittaa ((DD`̀aannaannaa ii FFaaddiillee))RRaammii}},,

EEddiinn ((VVeehhiiddaa ii FFiikkrree))RRaammii}},,

SSeellmmaa ((AAhhmmeettaa ii NNeessiibbee))SSuulljjkkaannoovvii}},,

NNeedd`̀aaddaa ((NNuurraaggee ii FFaattiimmee))ZZuukkii}}..

Program je nastavljen na-izmjeni~nim u~enjem odloma-ka iz Kur´ana i provjerom te-orijskog znanja iz islamskihdisciplina: akaida, ibadeta,ahlaka, povijesti islama, kao ipitanja koja se ti~u aktuelnogtrenutka Bošnjaka i muslima-na op}enito. Kandidati se nisudali zbuniti. Iskazali su sigu-rnost u u~enju Kur´ana i zavi-dan nivo u posjedovanju op}eg

znanja o islamu. Prisutni suimali priliku provjeriti i osvje-`iti svoje znanje, ali i saznatidosta novog.

Dosad je, prema podacimakoje je iznio Mustafa ef. Klanco,u d`ematu Kamp Lintfort ha-tmu u~inilo 60 polaznika, a de-setak ih se odazvalo pozivu svo-ga muallima da prisustvuju da-našnjoj sve~anosti i tako posvje-do~e o kontinuitetu dvadeseto-godišnjeg pou~avanja islamu uovom d`ematu. Imaju}i u viduspecifi~nosti i teško}e u radu sakojima se naši d`emati u dija-spori susre}u, ovaj broj je impo-nzantan i zaslu`uje svaku po-hvalu i ~estitku.

Poput oazeu vreloj pustinji

^estitke i pohvale kandidati-ma, njihovim roditeljima i mu-allimu uputio je, u svom kra}emobra}anju, i Duran ef. Pintol.On je posebno podvukao da je

na roditeljima obaveza da svojojdjeci stvore atmosferu i ambije-nt islamskog `ivota kako ste~enoznanje ne bi bilo uzalud. Pose-bne mogu}nosti za to nudi ovad`amija. Ona je poput oaze uvreloj i bezvodnoj pustinji gdjese mo`e odmoriti, okrijepiti idušu napojiti sa neiscrpnih vre-la islamke mudrosti.

Na kraju, uz u~enje kratkihsura svršenika hatmi i hatma-dovom, koju je prou~io Ramizef. Memiš, završena je bogatasve~anost hatmi u d`ematu Ka-mp Lintfort. Posebno su bilasretna i ozarena lica roditeljakoji su, uz suze radosnice, pri-mjerenim hedijama darivali vri-jedne u~enike.

“I reci: Trudite se! Allah }etrud vaš vidjeti, a i PoslanikNjegov i vjernici” (Et-Tevbe,105.).

Neka Uzvišeni Allah svakogtrudbenika nagradi prema nje-govoj zasluzi u dobru.

PP.. DD..

26

SKUPOVI

Page 24: Novi Selam - Septembar 2002

HUMANOST

27

Islamska zajednica Bošnjaka uNjema~koj, kao i ostale Zajedni-ce Bošnjaka u dijaspori, imaprvenstveni zadatak organiziratii osmišljavati vjerski `ivot Bo-

šnjaka koji trenutno borave u SR Nje-ma~koj. Me|utim, va`an segment akti-vnosti ove Zajednice je i rad na huma-nitarnom planu koji ima za cilj da pru-`i pomo} onima kojima je ona potre-bna, bilo da je rije~ o pojedincu, institu-ciji ili ustanovi.

Nastavljaju}i svojevrsnu tradicijupru`anja direktne pomo}i povratnici-ma u Isto~nu Bosnu, predstavnici IZ-eBošnjaka u Njema~koj Mustafa-ef. Kla-nco, glavni imam te Duran-ef. Pintol,pomo}nik gl. imama za humanitarnirad, te potpisnik ovih redova, posjetilisu 7. augusta o.g. povratnike u Srebre-nicu. Cilj posjete bila je posjeta povra-tnicima kako bi im se uru~ila pomo} uiznosu od 50,00 ?. Sredstva u ukupnomiznosu od 3.000,00 ?, namijenjena za 60porodica, obezbijedila je fondacija “Ga-zi Husrev-beg”.

Po dolasku u Srebrenicu do~ekuje

nas Ismet Hasanovi}, predsjednik Me-d`lisa IZ-e Srebrenica, vrijedan i ~estitimomak, koji }e biti naš doma}in i vodi-} kroz sela pokraj Srebrenice. Kako ve-li, do ju~er (6. august, op.a.) je obavljaoi du`nost zamjenika šefa Odjeljenja mi-nistarstva za izbjeglice (OMI) RS, ali jesmijenjen, bez adekvatnog obrazlo`e-nja. Kako nam ka`e, Opština Srebreni-ca zauzima oko 1,1% ukupne površineBosne i Hercegovine i poslije Drvara jeprostorno najve}a opština u BiH. Nekaod srebreni~kih sela su udaljena i po 20,30, ~ak i 50 km od samog grada. Prijenego što smo se uputili prema nekimaod njih, morali smo posjetiti aš~inicukoju je ponovo otvorio povratnik OmerSpahi}, poznatiji kao “Omer aš~ija”.

Bijela d`amijai Omer aš~ija

Nezaobilazna stanica prilikom bo-ravka u Srebrenici je svakako i “Bijelad`amija” ponovo izgra|ena na mjestugdje je desetlje}ima stajala. Imam d`a-mije Muhamed Mehmedovi} je na ovoj

du`nosti od 8. jula 2002. godine. Svrše-nik je Behram-begove medrese u Tuzli,a daljnje školovanje je nastavio na Pra-vnom fakultetu u Tuzli. Na pitanje ka-ko je biti imam u Srebrenici odgovara:“Za sada je dobro. Nema otvorenih ne-prijateljstava, prijetnji, provokacija...Ali ima onih iz drugog plana jer: isklju-~e nam struju, nekada isklju~e dovodvode i sl. Tako|er, mene li~no “po~aste”puštanjem pro~etni~kih pjesama izobli`njeg kafi}a kada me ugledaju daidem na namaz. Ali dobro je, a uz Bo`i-ju pomo} }e biti još bolje.”

Potom ostavljamo središte grada iudobnu vo`nju asfaltom iza nas i kre}e-mo ka okolnim srebreni~kim selima, ilionome što je od njih ostalo. Vo`njuistrošenim makadamskim putem, na-pravljenim u vrijeme Austro-Ugarske,dodatno ote`ava obilna kiša. “Ovdje ni-kada nije bilo asfalta, a ovaj put vodi doSarajeva i dalje za Sand`ak”, veli našdoma}in Ismet. U selu Bajramovi}i Du-ran-ef. Pitnol uru~uje prvu pomo} i toporodici Halilovi}, dedi i nani, koji suriješili da svoje stare dane provedu

Bošnjaci iz Njema~ke poma`u povratnike

"Gazi Husrev-beg"u Srebrenici

Page 25: Novi Selam - Septembar 2002

ondje gdje su se i upoznali i proveli na-jbolje godine svog `ivota.

Put nastavljamo dalje, slušaju}i ka-zivanja našeg doma}ina Ismeta o krajukroz koji prolazimo: “Ovdje lijevo sumezari dvadesetak momaka, svi su ima-li 19-20 godina, nijedan nije bio o`e-njen, poginuli su prilikom jednog, odsvega dva, ~etni~ka napada na ovaj dioopštine... Ovdje je bilo par srpskih ku}ai me|u njima zgrada osnovne škole...Ovdje vam je imanje dr. D`ananovi}a(redovni prof. na FIN-u u Sarajevu,op.a.)...” neumoran je u svojoj pri~iIsmet.

Zaustavljamo se me|u prvim povra-tnicima u Srebrenicu. Fata Mehmedo-vi} je bila u grupi od prvih trideset po-vratnika koji su se prije tri godine vra-tili na svoja ognjišta. Zati~emo je kako~isti temelje svoje razrušene ku}e:“Ostala sam sama. Izgubila sam sva trisina i ~ovjeka, nije mi došao ni otac nidvojica bra}e. Ni zeta jednog jedinoganemam. Samo jedan sin mi je bio o`e-njen i iza njega je ostalo jedino unu~e,Husein, koji je dobio ime po svom ra-hmetli amid`i.” Iako je jedna od prvihpovratnika još uvijek joj nije obnovlje-na ku}a. Kao razlog navodi da “u poro-dici nije ostao nijedan muškarac, ni sin,ni brat, ni zet, niko ko bi se za mene po-trudio, pobrinuo”.

Trg Muje Tambure

U selu Donje `edanjsko zati~emoradnu atmosferu jer je u toku obnovanekoliko ku}a. Kako se iz samog imenamo`e pretpostaviti, selo nema svoj izvorvode. Najbli`i bunar je 700 m ni`e, ali~esto presuši te se onda mora i}i do na-jbli`eg izvora koij je udaljen 3 km. Do-ma}ini nam ka`u da je voda do selaizbacivana pumpama na struju. Me|u-tim, kako struja još nije došla tako ne-ma ni vode te se svakodnevno mora sakolicima, kantama i kanisterima i}i dobunara kako bi se obezbijedila voda ne-ophodna i za obnovu ku}a.

Ono po ~emu }emo, izme|u osta-log, pamtiti ovo selo je i trg kakav dosada još nije vi|en. Na obli`njemdrvetu izme|u ku}a, ekserom zakuca-na, stoji crno-bijela fotografija muška-rca, nevješto zašti}ena komadom na-jlona. Iznad slike stoji komad daske ina njemu je ne~ija ruka zelenom fa-rbom ispisala “Trg Muje Tambure”.Kako nam je re~eno, radi se o Muji ko-ji je trenutno negdje daleko, u tre}imzemljama, a koji je bio majstor u svi-ranju tambure. Njemu u ~ast i sje}a-nje na njegovu svirku mještani su na-pravili ovaj trg. Sjedaju}i u |ip kakobi nastavili svoj put komentarišemokako Bošnjaci, bez obzira šta ih je svezadesilo i šta su pretrpjeli, još uvijekimaju smisla za šalu i humor.

Kiša koja je razli~itim intenzitetompadala ~itavo vrijeme nije nam dopusti-la da obi|emo sva sela koja je doma}inIsmet predvidjeo. Ostatak pomo}i }e seonima kojima je namijenjena uru~itinaknadno. Stoga se vra}amo u Srebre-nicu gdje nas u neobaveznoj atmosferikod “Omera aš~ije” do~ekuje na~elnikŠefket Hafizovi} sa saradnicima.

1.000 povratnika

U razgovoru smo se najviše interesi-rali za sveukupno stanje u Srebrenici teproces povratka. Po rije~ima na~elnika,stanje je dobro ali daleko od zadovolja-vaju}eg: “Povratak te~e slabo za štoodgovornost smatram da snose, prijesvega, entitetske vlade, zatim organidr`ave BiH te me|unarodna zajednicajer nisu pru`ili potrebnu finansijskupodršku povratku. Vratilo se svega oko1.000 ljudi od oko 15.000 koliko ih se dosada prijavilo.”

Iz Srebrenice smo izašli pra}eni zra-kama Sunca koje se uporno probijalokroz sive oblake. U~enje Fatihe pored

kamena temeljca za budu}i Memorija-lni centar bilo je popra}eno zvukom si-rena automobila koji su prolazili. U nji-ma su bili, mo`da, oni koji su svoje ru-ke umazali nevinom krvlju `itelja Sre-brenice.

Za kraj

Mo`da bi smo ovaj tekst mogli za-vršiti rije~ima jednog od povratnika ko-ji je, ~uvši da je Ismet Hasanovi} smije-njen iz OMI-ja, rekao: “Da nije obnovioBijelu d`amiju - ne bi ga ni smijenili.”

Mo`da bi smo ga mogli završiti po-dsje}anjem na inicijativu da Srebreni-ca i New York, gradovi koji su bili ne-vine `rtve zlo~inaca, budu gradovi po-bratimi.

Mo`da bi smo mogli tekst završiti ipodsje}anjem na hiljade srebreni~kih`rtava koje su prona|ene i ljudskiukopane te hiljade onih koje tek trebaprona}i.

A mo`da je najbolje da ga završimonekom drugom prilikom ...

Muhamed Halilovi}

28

HUMANOST

Page 26: Novi Selam - Septembar 2002

HUMANOST

29

Fondacija «Gazi Husrev-beg»je organizacija humanita-rnog, dobrotvornog karakte-ra unutar sistema Islamskezajednice Bošnjaka u Nje-

ma~koj. Odluku o njenom osnivanju jedonio Savjet glavnog imama Islamskezajednice Bošnjaka u Njema~koj 23.oktobra 2000. godine, odnosno 25. red`e-ba 1421. hid`retske godine.

Fondacija je formirana sa nijjetom iciljem da se na organiziran na~in odgo-vori kur´anskoj naredbi da se imetaktroši na Allahovom putu i da se pru`i po-mo} onima kojima je pomo} potrebna.Muslimani ne mogu ostati gluhi ni ra-vnodušni na brojne ajete u kojima Allah,d`. š., podsti~e na dobro~instvo:

”I trošite imetak na Allahovom putu,i sami sebe u propast ne dovodite, i do-bro ~inite. Allah zaista voli one koji do-bra djela ~ine” (El-Bekare, 195.).

”O vjernici, udijelite dio od onoga ~i-me vas Mi darujemo, prije nego što do|eDan kada ne}e biti ni otkupa, ni prijate-ljstva, ni posredništva! – A nevjernici sa-mi sebi ~ine nepravdu” (El-Bekare, 254.).

Akcije su išlejedna za drugom

Stoga, pored organiziranja vjerskog`ivota (pou~avanje vjeri, odgoj u vjeri, za-jedni~ko izvršavanje vjerskih obreda i du-`nosti), va`na oblast u aktivnostima Isla-mske zajednice jest i tra`enje i osmišlja-vanje adekvatnih na~ina i mogu}nosti dase pru`i pomo} razli~itim kategorijamanevoljnika, bilo da se radi o pojedincima,ustanovama, organizacijama i sli~no.

Dobro je poznato da je oko 50 d`e-mata Islamske zajednice Bošnjaka uNjema~koj u toku agresije na Bosnu i

Hercegovinu bilo maksimalno anga`ira-no na prikupljanju i slanju pomo}i u do-movinu. Nije se ~ekao ni~iji poziv iliapel. Akcije su išle jedna za drugom:zbrinjavani su ranjenici i muhad`iri,prikupljan je novac, `ivotne namirnice,odje}a, obu}a, lijekovi, itd. Po prestankuagresije, osjetio se blagi zamor, a nevoljanije manje negoli ih je bilo i prije.

Veliki je broj jetima, zatim muhad`i-ra koji se teško vra}aju u svoja rodnamjesta i kojima je potrebna pomo} da sa-grade krov nad glavom. Pomo} je potre-bna i šehidskim porodicama, ratniminvalidima, demobiliziranim i nezapo-slenim borcima, teško oboljelima kojinemaju mogu}nosti za lije~enje u domo-vini.

Naša domovina mora imati svjetlijui sretniju budu}nost, a ta budu}nost sudjeca i omladina koje valja školovati. Jošuvijek širom Bosne ima dosta porušenihd`amija koje treba obnoviti jer su onesvjedoci našeg biološkog i duhovnog po-

stojanja na tim prostorima. Pored toga,svjedoci smo da su u sli~nim ili ~ak i te-`im nevoljama još neki muslimanski na-rodi u Palestini, Afganistanu, Kašmi-ru… Islamsko bratstvo i solidarnost nasu~e da treba prite}i u pomo}. ~este su iprirodne katastrofe: zemljotresi, popla-ve, suše, po`ari itd.

Pouzdano do korisnika

Zato se osjetila potreba da se akti-vnosti na humanitarnom planu, koje suranije naj~eš}e vo|ene pojedina~no, ko-ordiniraju i uve`u kroz fondaciju ”GaziHusrev-beg”. Formiranjem fondacije,Islamska zajednica Bošnjaka u Njema-~koj je na institucionalan na~in otvorilamogu}nost muslimanima koji `ive uNjema~koj da, sigurno i pouzdano, mo-gu svoju sadaku ili dobrovoljni priloguputiti do krajnjeg korisnika.

Fondacija nije slu~ajno dobila ime

Fondacija "Gazi Husrev-beg"

Muslimani ne mogu ostati gluhi niravnodušni na brojne ajete u kojima

Allah, d`. š., podsti~e na dobro~instvoOsjetila potreba da se aktivnosti na humanitarnom planu, koje su ranije naj~eš}e

vo|ene pojedina~no, koordiniraju i uve`u kroz fondaciju ”Gazi Husrev-beg”.Formiranjem fondacije, Islamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj je na institucionalanna~in otvorila mogu}nost muslimanima koji `ive u Njema~koj da, sigurno i pouzdano,

mogu svoju sadaku ili dobrovoljni prilog uputiti do krajnjeg korisnika

Page 27: Novi Selam - Septembar 2002

po gazi Husrev-begu, jednom od najve-}ih vakifa i dobrotvora u našoj povijesti.Time se htjelo skrenuti pa`nju na tradi-ciju i kontinuitet u ~injenju dobra kojeve} stolje}ima unutar našeg naroda po-stoji. To trebaju znati i generacije musli-mana koje se ra|aju i odrastaju u dija-spori.

^lanovi fondacije

Pravilnikom o radu i korištenju sre-dstava fondacije ”Gazi Husrev-beg”,predvi|eno da je se prihodi ostvaruju iz~lanarine, donacija, dobrovoljnih prilo-ga i poklona. Najni`i iznos godišnje ~la-narine je 50 ? i ona se mo`e uplatiti nakonto Fondacije preko bloka, uplatnice,Dauerauftraga ili Einzugsermächtigu-nga. Pravilnikom je tako|er predvi|enoda svaki ~lan ili donator u namjeni upla-te mo`e naglasiti u koju svrhu `eli danjegov prilog bude utrošen. Tako su kaomogu}e svrhe navedene:

- pomo} jetimima,- stipendije za u~enike i stude-

nte,- pomo} teško oboljelima,- pomo} invalidima, šehidskim

porodicama i demobiliziranimborcima,

- pomo} muhad`irima,- pomo} za obnovu porušenih

d`amija,- pomo} `rtvama prirodnih ka-

tastrofa,- pomo} islamskim institucija-

ma,- pomo} Islamskoj zajednici Bo-

šnjaka u Njema~koj i- ostalo.

Bankovni podaci fondacije »GaziHusrev-beg» su:

VVIIGGBB ee.. VV.. - KKoonnttoo NNrr..1111 9999 3333,, SSttaa-ddttssppaarrkkaassssee KKaammpp LLiinnttffoorrtt,, BBLLZZ 335544551122 5500..

Formulari za Einzugsermächtigungkao i druge potrebne informacije o Fo-ndaciji se mogu dobiti u d`ematima kodimama i d`ematskih odbora ili u Centra-li Islamske zajednice Bošnjaka u Njema-~koj, tel. 02842-559 728, fax 02842-555 14.

Za godinu i po po-stojanja i rada, Fondaci-ju je svojom ~lanarinomili redovnim prilozima idonacijama podr`alo 190~lanova iz 32 d`emata.Stanje broja ~lanova pod`ematima (juli 2002.god.) je sljede}e:

Šire akcije

Tako|er, za proteklihgodinu i po dana je vo|enonekoliko širih akcija. Dopisi apel za sudjelovanje uovim akcijama je upu}en usve d`emate Islamske zaje-dnice Bošnjaka u Njema~koj(54 d`emata). Rezultati tihakcija su sljede}i:1. Akcija ”Lije~enje djeteta

Feti}” je vo|ena u dece-mbru 2001. godine. Pozivje bio upu}en imamimapošto se radi o djetetu ko-lege imama. Odazvalo seukupno 18 imama. Sakupljeno jesredstava u ukupnom iznosu od1.510,00 DM ili 772,05 ?.

2. Akcija ”Lije~enje djeteta MubinaPodojak” je vo|ena u junu 2001. go-dine. I u ovoj akciji su pozvani ima-mi da sudjeluju, pošto je u pitanjubilo dijete imama. Odazvalo se 13imama i ~etiri d`emata, sa uku-pnim prilogom u iznosu od6.210,00) ili 3.175,12 ?.

3. Akcija ”Pomo} povratnicima naDrinu” je vo|ena u maju 2001. go-dine i njoj se odazvalo ukupno 33d`emata. Sakupljno je sredstava uukupnom iznosu od 49.120,00 DMili 25.114,65 ?.

4. Akcija ””Pomo} narodu Afganista-na” je vo|ena tokom ramazana1422. h. g. i njoj se odazvalo ukupno35 d`emata. Sakupljno je sredstavau ukupnom iznosu od 59.489,81DM) ili 30.416,65 ?.

5. Akcija ”Pomo} porodici rahmetliprof. Rašida Br~i}a”. Poziv je bio

upu}en, prije svega, imamima, po-što se radi o slu~aju kolege imama injegove porodice. Me|utim, pozivuse, zajedno sa njihovim imamima,odazvalo i 17 d`emata. Pored toga,još se pojedina~no odazvalo svojimprilozima 14 imama. Prikupljeno jeukupno 3.686,00 ?.

6. Akcija ”Pomo} za lije~enje Deli}Sakibe” je vo|ena u februaru 2002.godine i u njoj su sudjelovala uku-pno 24 d`emata, sa ukupnim izno-som od 4.975,00 ?.

7. Akcija ”Pomo} za lije~enje SuadaHod`i}a” je vo|ena u martu 2002.godine i u njoj je sudjelovalo uku-pno 20 d`emata, «Merhamet» izOberhausena i osam pojedinaca sauplatama na konto Fondacije. Uku-pno je prikupljeno 7.556 ?. Trebanapomenuti da je operacija sa bora-vkom u bolnici koštala oko 20.000 ?.Pored sredstava koja su prikupljenau ovoj akciji, fondacija ”Gazi Hu-srev-beg” je sudjelovala sa dodatnih2.500 ? iz urgentnog fonda, dakleispla}en je ukupan iznos od10.000,00 ?.Ostatak troškova je snio d`emat Be-rlin, koji je i bio glavni nosilac oveakcije.

8. Akcija ”Pomo} narodu Palestine” jevo|ena u mjesecu aprilu 2002. godi-ne. U njoj su sudjelovala ukupno 43d`emata, sa iznosom od 24.750,00 ?.

9. Akcija ”Pomo} za obnovu poruše-nih d`amija u BiH” je vo|ena umjesecu junu 2002. godine i u njojje, prema uplatama pristiglim nakonto Fondacije do 15. jula 2002.godine, sudjelovalo 11 d`emata, saukupnim iznosom od 5.360,00 ?.

Ukupno: 108.249,47 ?.

30

HUMANOST

Upu}ena pomo}U ovom periodu (1. januar 2001.-30. juni 2002. godine) od prikupljenihsredstava je upu}ena pomo} u sljede}e svrhe i u sljede}im iznosima:1. Stipendije u~enicima i studentima u BiH (14 stipendija): 5.500,00 ?.2. Pomo} bolesnima (6 slu~ajeva): 3.400,00 ?.3. Pomo} šehidskim porodicama i muhad`irima: 1.650,00 ?.4. Pomo} za izgradnju i obnovu porušenih d`amija: 1.250,00 ?.5. Pomo} siromašnim i obespravljenim: 1.100,00 ?.6. Pomo} jetimima: 1.000,00 ?.7. Pomo} postradalima od prirodnih i drugih nepogoda: 360,00 ?.Ukupno: 14.260,00 ?

Page 28: Novi Selam - Septembar 2002

vjerovali, pa postali kafiri, a zatim suim srca zape~a}ena i oni ne razumiju!)

U hadisu stoji: «MEN JURIDI-LLAHU BIHI KHAJREN JUFE-KKIHHU FID-DIN». (S kim Allah`elikhajr, On mu pomogne da razu-mije din.)

Znanje je vezano samo za glavu, a fi-kh i za glavu i za srce. «LEHUM KU-LUBUN LA JEFKAHUNE BIHA!»(Oni imaju srca, ali njima ne razumiju!)

Razumjeti din zna~i spoznati nje-gove vrijednosti i tajne, njegove cilje-ve. Da razumiješ tekst i doslovno i sa-dr`ajno.

Slijediti din,a mijenjati Dunjaluk

U islamu postoje zazlozi za svakipropis:

Namaz: INNES-SALATE TE-NHA ANIL FAHSAI WEL MU-NKER.

Post: ...LEALLEKUM TETTE-KUN.

Zekat: KHUZ MIN EMVALI-HIM SADEKATEN TUTAHHIRU-HUM VE TUZEKKIHIM BIHA.

Had`d`: LI JESHEDU MENA-FIA LEHUM VE JEZKURULLAHEFI EJJAMIN MA’LUMAT.

Stoga je potrebno slijediti din, amijenjati Dunjaluk.

Muslimani su uradili suprotno. Je-dni su po~eli dodavati dinu ono što ni-je od njega, a betonirali Dunjaluk. Je-dni su se uhvatili samo dina, a zaposta-vili Dunjaluk. Drugi su ostavili din, a~vrsto se uhvatili za Dunjaluk. Tako

smo došli u stanje u kakvom jesmo.Danas se muslimani upinju iz pe-

tnih `ila ne bi li napravili neki prila-godljivi islam, koji odgovara Zapadu.Zapad ne voli hid`ab, izbaci ga, ~uvajhatar Zapada. Ne voli ovo, izbaci; nevoli ovo, izbaci. Otkud nam pravo?Gospodar dina je Allah!

Podsticanje na dobroi odvra}anje od zla

Šta smo još pogrešno razumjeli? Podsticanje na dobro i odvra}anje

od zla.«Vi ste najbolji ummet koji je

izveden ljudima, podsti~ite na dobro,a odvra}ajte od zla, jer vjerujete uAllaha!»

«Vjernici i vjernice su bliski jednidrugima, jer podsticu na dobro, aodvra}aju od zla.»

«Licemjerni muškarci i licemje-rne `ene su jedni od drugih, podsti~una zlo, a odvra}aju od dobra.»

«Prokleti su kafiri Benu-Israila je-zikom Davuda i Isaa, sina Merjemi-nog, zbog griješenja i prela`enja gra-nica. KANU LA JETENAHEVNEAN MUNKERIN FEALUH. (Nisuodvra}ali od zla koje su ~inili.)

«Trojicu je Allah prokleo: osobu ko-ja zanemari svoje roditelje, osobu kojarastavi mu`a i `enu, osobu koja sijesmutnju me|u vjernicima da se me|u-sobno mrze i jedni drugima zavide.»

«Proklet je onaj koji obo`ava di-nar ili dirhem. VEJLUN LIL MU-SRIKINE ELLEZINE LA JU’TU-NEZ-ZEKATE! (Teško mušricima (!)koji ne daju zekat!)

«Kako }e biti s vama kad vam se po-

kvare `ene, omladina oda grijesima,kad ne budete podsticali na dobro i nebudete odvra}ali od onoga što ne valja?Šta }e biti s vama kad budete podstica-li na ono što ne valja i kad budeteodvra}ali od dobra!? Neko je upitao: ’A-llahov poslani~e, zar }e to zaista biti ta-ko?’ Poslanik odgovori: 'Da. I još goreod toga! Šta }e biti s vama kad dobrobudete smatrali nevaljalim i nazadnim,a nevaljalo dobrim i naprednim?!?

Gdje su do~ekali Novu godinumuslimanski sinovi i k}erke?! Kolikosu dali para za tu no}? Koliko je dje-ce umrlo od gladi i hladno}e te no}i?Zašto poma`u kafire i disko-klubove,a ne}e pomo}i islam i muslimane?

Kakva je to sed`da oca koji iza se-be ostavi ~eljad u zabludi. Prema je-dnom alimu, to je guranje glave u pi-jesak. Kad padne na sed`du, onda nevidi sina i k}erku, pa mu je lakše. Ta-ko misli! A sutra?! A sutra?! A sutra?!

«O vi koji vjerujete, ~uvajte sebe isvoju ~eljad od vatre, ~ije }e gorivo bi-ti ljudi i kamenje»!

«O vi koji vjerujete, budite ~estitiprema Allahu i neka svako vidi šta jepripremio za sutra, budite ~estiti pre-ma Allahu...»

To je jedna od bolesti ummeta –pogrešno razumijevanje dina i `ivota.Zbog takvog odnosa prema Allahu,Njegovu dinu i `ivotu, postali smodunjalu~ka muka!

«ALLHUMAS-SLIH LENA DI-NENA ELLEZI HUVE ISMETUEMRINA.»

Pohlepaza Dunjalukom

Govorili smo o površnom i pogre-šnom razumijevanju islama i njego-vih propisa. U tom smislu vam prepo-ru~ujem vrijedna djela naših alimakoja }e nam pomo}i da se sna|emo uovom današnjem mete`u. Razumije-vanje proriteta, islamski preporod,obnavljanje vlastitoga `ivota, samo suneke knjige koje bismo morali iš~ita-vati. Tako|er bismo morali ~itati o ve-likanima naše historije, a prije svegasiru Poslanika, s. a. v. S., i biografijenjegovih vrlih ashaba.

Ali, da nešto ka`emo o bolesti svihbolesti, uzroku svih poreme}aja i ne-reda na Zemlji, a to je bolest zvana –pohlepa za Dunjalukom.

“Re’su kulli khatietin” – uzroksvakoga grijeha. Poslanik, s. a. v. S.,najavio ju je kao “vehen”, pa su gaashabi upitali šta je to vehen, a on je

31

HATIBINastavak sa 18. strane

Page 29: Novi Selam - Septembar 2002

odgovorio : “Hubbud-dunja, ve kera-hijetu-l-mevt!» (Pohlepa za Dunjalu-kom i nemarnost prema smrti!)

“Vettekud-dunja, vettekun-nisa!”(~uvajte se Dunjaluka, ~uvajte se ̀ ena!)

Kako nastaje ta bolest? Kad Du-njaluk zagospodari srcem, kad dunjapostane jedina briga i krajnji domet uznanju. Kad dunja insana pokori iu~ini ga svojim robom i on se ponašakao da je tu njegova vje~nost. A nismomi stvoreni za Dunjaluk. Koliko ljudimisli da smrt ne dolazi prije dubokestarosti, a kad do|e starost, onda na-staje la`na nada i samozavaravanje.

«^ovje~e, ne budeš li zadovoljan mo-jom odredbom, pokorit }u te Dunjalu-ku!» To je poruka jednog kudsi-hadisa.

Pohlepa za Dunjalukom ne gledašta je halal, a šta haram, šta je moralno,a šta nemoralno, šta je pošteno, a šta ne-pošteno. Zbog te pohlepe nastajemr`nja i neprijateljstvo me|u ljudima,prave se spletke, sije smutnja, razarabratstvo, ruši brak, zbog te pohlepe dje-ca ostaju siro~ad i jetimi, ta pohlepa ra-stavlja oca, majku i dijete, brata od bra-ta, sestru od setre. Ta pohlepa ruši svemoralne norme. Zbog Dunjaluka djecau Afganistanu, i ne samo tamo, jedutravu! Umiru pred o~ima Dunjaluka.

Kad ka`emo Dunjaluk i pohlepaza njim, obi~no se misli na pare i ime-tak. Dunjaluk ~ine i druge stvari:imetak, polo`aj, vlast, ugled, lahgo-dan `ivot, ku}a, automobil, u`ivanja,sloboda u svom negativnom smislu,tj. `ivot bez granica, bez odricanja.Dunjaluk je uzrok potiskivanja vjereiz `ivota. Vjera postavlja granice. Bra-ni. I zato je nepo`eljna! A kad se na-rod odrekne dina, gotovo je s njim.On je onda dunjalu~ka muka!

Zbog te pohlepe ljudi su postalivukovi, a Dunjaluk d`ungla u kojojjak pro`dire slabijega. “WE TEREN-NASE SUKARA WE MA HUM BISUKARA VELAKINNE AZABELLA-HI ŠEDID”! (Vidiš ljude opijene...)

Sakupljaš, sagradiš, napuniš ko-nto, knji`icu, osiguraš unuke, jedeš,piješ, u`ivaš. I onda? I onda? Kakav jerezultat?! Kakav je rezultat?! Smrt!Tabut, kefini, kabur, kaburski azab,no} bez sabaha, pro`ivljenje, obra-~un, a potom dvije vje~nosti!

Ono što imate vi – prolazi, aono što je kod Allaha – traje

Idimo na kabure; pravi li zemljarazliku me|u mejtima? Ko je tamobogataš, a ko siromah? U koga je ka-bur obasjan nurom i jedna od d`ene-

tskih baš~i, a u koga d`ehenemska, ti-jesna, vatrena rupa?!

“KAD IM DO|E ED`EL, NEMOGU GA NI ODGODITI, NIUBRZATI!”

Zašto, onda, tolika pohlepa?! Sva-ko ko se rodi, mora umrijeti! Nijeostao ni poslanik, ni ~ovjek, ni `ena,ni dijete, niko! Gdje su oni što `ivješeprije nas? Gdje su njihove ku}e, vile,gdje im je vlast, mo}, ugled, slava,djeca, `ene, zlatni lanci i kašike?

“VEMA INDEKUM JENFED,VEMA INDELLAH BAKIN!” (Onošto imate vi, prolazi, a ono što je kodAllaha – traje!)

“Znajte da `ivot na ovome svijetunije ništa do igra i razonoda i uljepša-vanje i me|usobno hvalisanje i na-dmetanje imecima i brojem djece!”(El-Hadid, 20.).

`ivot na Ahiretu nije sat, dan,mjesec, godina, hiljadu ili milion go-dina. `ivot na Ahiretu je vje~an! Vje-~an! Vje~an u D`ennetu ili u vatri!«Khudu-l-d`enneti ve khuludun-na-ri!» Dunjaluk je samo san ili sjena.

Kad je Poslanik, s. a. v. s., dobioajet: ”I opominji svoju rodbinu i na-jbli`e!”, sakupio je svoje najbli`e, pri-premio za njih sofru i, kad su se naje-

li, rekao im: ”Tako mi Allaha, vo|a ne-}e iznevjeriti svoj narod. Tako mi Alla-ha, nikad vas ne bih prevario, obma-nuo ili zavodio. Tako mi Allaha, ovošto vam govorim je istina: umrijet }etekao kad zaspite, bit }ete pro`ivljenikao što se probudite, odgovarat }ete zaono što radite, pa }ete biti nagra|eni,za dobro – dobrim, a za loše – lošim!”

«El-Khuludu fil d`enneh, vel khu-ludu fin-nar!» (Vje~nost u D`ennetu ivje~nost u vatri!) Ljudi danas govoreo povratku. O povratku?! A kakav }ebiti istinski povratak?!

“Ono što kida srca ~estitih, to su dvi-je vje~nosti. Dvije vje~nosti! «El-Khulu-du fil d`enneh, vel khuludu fin-nar!»

Ljudi bezglavojure u vatreni plamen

Pa, što su, onda, ljudi kao leptiri?Bezglavo jure u vatreni plamen?!

“Ejne tezhebun?” Kuda to idete? U~emu se to natje~ete, oko ~ega otimate?

Krilo komarca! To je vrijednostDunjaluka kod Allaha! «Dunjaluk jekao kad gurneš prst u vodu; vidi šta jeostalo na prstu!» Tako ka`e Poslanik.

Zar se ljudi zbog toga glo`e i ubijaju?!Jednom je Poslanik našao krepanu

ovcu, uzeo njeno uho i pitao ko }e ga ku-piti za dirhem, a neko je rekao kako to nikod `ive ovce nije vrijedno, a Poslanikmu na to re~e: ”Tako mi Allaha, Dunja-luk spram Akhireta ne vrijedi ni toliko!”

Svojstvo Dunjaluka je promjenji-vost. Kao kad jašeš konja; sad si nanjemu, a sad pod njegovim nogama!

Ali, r. a, na zahtjev da opiše Du-njaluk, rekao je: ”Kako ga opisati?Po~etak mu je pla~, sredina patnja, akraj kajanje!”

Ra|as se pla~u}i, a ljudi se oko te-be smiju. Gledaj kad budeš odlazio sDunjaluka da se smiješ, kad mnogibudu plakali!

Zašto dijete obi~no pla~e kad do-lazi na Dunjaluk? Dolazak sa suza-ma, a odlazak?!

Njegova je duša ~ista, dolazi odAllaha, valja joj se vratiti, ali u ka-kvom stanju?! Treba pro}i Dunjaluk,prljavi Dunjaluk. “SPASEN JEONAJ KO JE SA^UVA ^ISTOM!”

Nije uspjeh da sakupiš, steknešpolo`aj, da `dereš, u`ivaš, uspjeh jeda postigneš Allahovo zadovoljstvo iD`ennet. Vje~ni D`ennet. Uspjeh jeda posiješ da bi imao šta po`eti. Zato,gledaj šta }eš i kako posijati. “MEND@EDDE VEDZEDE, MEN ZERE-’A, HASADE!” (Ko se potrudi – usp-jet }e, ko posije – po`njet }e!)

HHaammzzaa eeff.. SSuubbaaššii}}

32

HATIBI

Kad ka`emo Dunjaluk i pohlepaza njim, obi~no se misli na parei imetak. Dunjaluk ~ine i drugestvari: imetak, polo`aj, vlast,ugled, lahgodan `ivot, ku}a,

automobil, u`ivanja, sloboda usvom negativnom smislu, tj. `ivot

bez granica, bez odricanja.Dunjaluk je uzrok potiskivanjavjere iz `ivota. Vjera postavlja

granice. Brani. I zato jenepo`eljna! A kad se narod

odrekne dina, gotovo je s njim.On je onda dunjalu~ka muka!

Zbog te pohlepe ljudi su postalivukovi, a Dunjaluk d`ungla ukojoj jak pro`dire slabijega

Page 30: Novi Selam - Septembar 2002

SUMIRANJA

33

Ured glavnog imama u Njema~koj koordinira radom d`e-mata uz pomo} ~lanova Savjeta glavnog imama, koji sa~injava-ju zamjenik glavnog imama, oblasni glavni imami, sekretar uUredu glavnog imama, odre|en broj ~lanova iz redova d`ema-tlija te ~lanovi Sabora Islamske zajednice u BiH.

Jedna osoba je profesionalno zaposlena – sekretar, a ostalivolonterski obavljaju navedene du`nosti.

SSaavvjjeett ggllaavvnnoogg iimmaammaa

Savjet glavnog imama je u toku 2001. godine odr`ao dvijesjednice, i to u Phippsburgu i Berlinu, kao i jedan seminar zasve imame sa podru~ja Islamske zajednice Bošnjaka u Njema-~koj, tako|er u Phippsburgu.

Glavni imam, oblasni glavni imami i sekretar su obavili 61posjetu, 76 seminara i sastanaka te uprili~ili 34 prijema.

OOpp}}ii pprriikkaazz ssttaannjjaa uu dd`̀eemmaattiimmaa

U izvještajnom periodu za 2001. godinu, brojno stanjed`emata, organiziranih u šest regija-oblasti, izgleda ovako:

– Nordrhein-Westfalen 17 d`emata, – Nord 7,– Hessen 11,– Baden-Württemberg 12,– Bayern 6, i – Berlin 1 d`emat. Sveukupno, dakle, u sastavu Islamske zajednice Bošnjaka

u Njema~koj djeluju 54 d`emata. Ukupno je, za 2001. godinu, ~lanarinu izmirilo 6.664 ~la-

na. U mesd`idima se u prosjeku klanjaju tri namaza sa 305

klanja~a. D`umu klanja 2.305, teraviju 5.346, a bajram-nama-ze u prosjeku 17.855 musallija.

Mukabelu je u~ilo 129 u~a~a (imami i polaznici mektepskenastave) na 33 mjesta sa 506 slušalaca.

Prou~eno je 203 d`ematskih i 213 privatnih mevluda. Sklo-pljeno je 218 brakova pred imamima i uprili~eno 204 akike.Na islam su prešle 24 osobe.

Odr`ano je 1954. predavanja plus d`umanske hutbe i ba-jramske hutbe.

Ukupno je do sada kupljeno 25 zgrada i u njih ulo`eno18.256.917 DM. D`emati duguju još 4.876.449 DM. Ve}inomsu to bankovni krediti.

IImmaammii

U d`ematima Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj sastalnim anga`manom je 47 imama i 12 imama koji su anga`i-rani vikendom. Bez anga`mana su 24 imama. Aktivni imamiimaju dekrete, a vikend-imamima oblasni imami izdaju odo-brenja za rad svakih šest mjeseci.

MMeekktteeppsskkaa nnaassttaavvaa

Mektepska nastava se odr`ava na 71 punktu. Upisano je2.518 u~enika, a od toga je 1.709 redovnih. Kur’an u~i 621 po-laznik. Mektepska nastava se odvija uglavnom vikendom –prosjek dva dana, dok se sedmi~no 327 sata obavlja mektepskanastava.

U okviru ovoga segmenta rada i djelatnosti Islamske zaje-dnice Bošnjaka u Njema~koj, odr`ano je Savezno ekipno ta-kmi~enje polaznika mektepske nastave u Duisburgu. Prva trimjesta su osvojile ekipe iz slijede}ih d`emata:

1. mjesto: ekipa d`emata Kamp Lintfort, 2. mjesto: ekipa d`emata Witten, i 3. mjesto: ekipa d`emata Oberhausen. Osim toga, u okviru procesa mektepske nastave, odr`ana

su ~etiri turnira u malom nogometu na regionalnom nivou zapolaznike mektepske nastave.

Islamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj je štampala“Ilmihal” namijenjen njema~kom govornom podru~ju u tira`uod 2.000 primjeraka. “Ilmihal” su priredili imami koji ve} je-dnu deceniju djeluju u Njema~koj, a pripremu je vodio Ramizef. Memiš.

ZZeekkaatt ii ssaaddeekkaattuu-ll- ffiittrr

U akciji zekata i sadekatu-l-fitra, koja je u toku ramazanavo|ena u d`ematima Islamske zajednice Bošnjaka u Njema-~koj, osje}a se pobolj{anje.

Nakon analize provedbe akcije zekata i sadekatu-l-fitra,predla`em slijede}e:

Blokovi zekata i sadekatul-fitra trebaju biti dostavljeni uUred glavnog imama najmanje mjesec dana prije ramazana.

Za sljede}u godinu štampati blokove u apoenima: 5,00 ,8,00 , 10,00 , i 15,00 . Predla`emo tako|er za euro-po-dru~je da se odštampaju posebni blokovi za zekat u apoenima20,00 , 50,00 i 100,00 , s tim da u bloku bude 20 listi}a.

Pošto je dostava blokova ote`ana, predla`emo da se bloko-

Izvještaj o radu VIGB e.V. – Islamske zajednice Bošnjakau Njema~koj za 2001. godinu

Bajrame klanja17.855 musallija

U mesd`idima se u prosjeku klanjaju tri namaza sa 305 klanja~a. D`umu klanja2.305, teraviju 5.346, a bajram-namaze u prosjeku 17.855 musallija. Mukabelu je

u~ilo 129 u~a~a (imami i polaznici mektepske nastave) na 33 mjesta sa 506 slušalaca...

Page 31: Novi Selam - Septembar 2002

vi štampaju u Njema~koj za euro-zemlje, a kompjutersko-te-hni~ku pripremu da uradi odgovaraju}a slu`ba Rijaseta Isla-mske zajednice u Bosni i Hercegovini.

HHaadd`̀dd`̀

U organizaciji Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj,na had` je u 2001. godini putovalo 68 had`ija. Vodi~i had`ija-ma su bili Mehmed ef. Meši}, imam u Augsburgu, u svojstvuglavnog vodi~a, te Pašo ef. Feti}, imam u Kirchheimu, i Rasimef. `iga, imam u Hagenu, u svojstvu zamjenika glavnog vodi~ahad`ija.

Smještaj je bio zajedno sa had`ijama iz BiH.

KKuurrbbaann

U akciji prikupljanja sredstava na ime kurbana, koja se, ta-ko|er, provodi u d`ematima Islamske zajednice Bošnjaka uNjema~koj, ukupno su realizirane 1.864 uplate na ime oveakcije.

Kurbani su raspodijeljeni kako slijedi:- Bosna i Hercegovina: 1424 - Ingušecija: 100 - Sand`ak:

100 - Kosovo: 30 - Makedonija: 50 - Crna Gora: 25 - Palestina:85 - Kašmir: 50

HHuummaanniittaarrnnaa ddjjeellaattnnoosstt

Islamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj je osnovala huma-nitarni fond pod nazivom “Fondacija Gazi Husrev-beg”. U ovufondaciju je uklju~eno oko 200 ~lanova. Sredstva su namijenje-na kao jednokratne pomo}i ugro`enim kategorijama stanovni-štva u BiH i stipendiranje u~enika i studenata.

U 2001. godini, što putem “Humane TV”, medresa (stipe-ndije), za povratak na Drinu i sli~no, d`emati sa podru~ja Isla-mske zajednice Bošnjaka u Njema~koj su uplatili oko 400.000DM.

Prijedlog: Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini bi trebao

zakupiti makar jedan sat satelitskog TV-programa kojim bivršio višedimenzionalnu misiju.

PPoossjjeettee iizz ddoommoovviinnee BBiiHH ii SSaanndd`̀aakkaa

U d`ematima koji rade i djeluju u sastavu Islamske zajedniceBošnjaka u Njema~koj redovne su posjete zvani~nika Islamskezajednice u Bosni i Hercegovini te Mešihata Islamske zajedni-ce u Sand`aku. Ove posjete su ~esto organiziraju u okviru po-stoje}e prakse i poštuju}i proceduru u Islamskoj zajednici. Na-`alost, u posljednje vrijeme imamo sve u~estalije posjete kojese obavljaju bez poštivanja procedure i bez saglasnosti nadle-`nih organa Islamske zajednice, kako u Bosni i Hercegovini,tako i u Njema~koj.

Posjete u okviru redovne procedure, odnosno sa saglasno-š}u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Isla-mske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, obavili su slijede}i:– h. hfz. Ismet ef. Spahi}, naibu-reis, – Mirsad ef. Mahmutovi}, šef Ureda za dijasporu,– Nusret ef. Abdibegovi}, travni~ki muftija,– Hasan ef. Maki}, biha}ki muftija - Nezim ef. Halilovi}, direktor Vakufske direkcije– mr. Enes Ljevakovi}, asistent na FIN-a,- Harun ef. Rebronja, profesor Medrese u Novom Pazaru,– dr. Šefik Kurdi}, profesor na IPA-u u Zenici,– D`evad ef. Hod`i}, urednik ~asopisa “Muallim”,– Rifet Feti}, Udru`enje Ilmije,– Abdulgafar ef. Juki}, profesor na GHM u Sarajevu.

Posjete slu`benika Islamske zajednice mimo procedure ili

nismo obaviješteni da imaju saglasnost Rijaseta ili neke slu-`be:

– dr. Zuhdija Adilovi}, IPA u Zenici,– Mevlud ef. Dudi}, direktor Medrese, – Rešad Plojevi}, vjersko-prosvjetna slu`ba Mešihata Sa-

nd`ak,– mr. hfz. Senaid Zaimovi}, IPA u Zenici,– Bekir ef. Maki}, profesor Medrese u Novom Pazaru.Prijedlog: S obzirom da posjete koje se obavljaju mimo ustaljene pro-

cedure, bez konsultacije i saglasnosti viših organa Islamske za-jednice u BiH i Njema~koj, veoma ~esto imaju kontraprodu-ktivan karakter, smatram da je neophodno potrebno uvesti vi-še reda na ovom planu.

PPrroobblleemmaattiikkaa

Problemi koji su optere}avail rad zajednice su sljede}i:

DD`̀eemmaatt KKööllnn::Sudski proces izme|u imama Ahmeda ef. Feti}a i dijela

odbora koji je sudski legalan, traje i ne nazire se kraj. Prije Ra-maznskog bajrama su istjerali Atifa ~ehu (kako je došao, takoi otišao), a sada su anga`irali Amiti Abdulaha. Doti~ni odborne mo`e regularno anga`irati stalnog imama sve dok sud ne ri-ješi slu~aj otkaza Ahmedu ef. Feti}u. Bez kompromisa – zasadniko nije spreman na kompromis – ne}e se mo}i rijesiti ovajproblem.

Prijedlog: Šef Ureda za dijasporu bi trebao insistirati da h. Vahid }a-

ti} i Mirsad Baralija zaka`u Skupštinu d`emata, kojoj bi šefUreda trebao biti li~no prisutan. Ahmed ef. Feti}u ponuditiprelazak u drugi d`emat.

DD`̀eemmaatt BBoocchhuumm

D`emat Bochum je bio gotovo ugašen. Grupa d`ematlijapokušava sa novim vikend-imamom nastaviti d`ematske akti-vnosti.

Vahidin ef. Juhi}, dosadašnji imam, ve} dvije godine nemakontakta sa kolegama na regiji niti sa Uredom glavnog imama.Potrebno mu je ponuditi radno mjesto u domovini BiH.

DD`̀eemmaatt KKaasssseellU Kasselu je odr`ana Skupština, kojoj je, ispred Ureda gla-

vnog imama, prisustvovao sekretar hfz. Esnaf Begi} te glavniimam oblasti Hessen Sulejman ef. Spahi}. Izabran je noviodbor. Imam je dobio jednoglasnu podršku i ne treba insistira-ti na njegovom premještaju.

Prijedlog: Na osnovu izjašnjavanja Skupštine, d`emat je voljan za-

dr`ati Ned`ada ef. Be~i}a i dalje u radnom odnosu. Iz tog ra-zloga, potrebno je dati {ansu novom d`ematskom odboru iimamu, a ako se problem ne rije{i onda izvr{iti zamjenuimamâ.

DD`̀eemmaatt ““SSaabbuurr”” uu MMüünncchheennuu

D`emat «Sabur» za godinu dana }e, ako Bog da, završitiprojekt isplate duga za zgradu. Ovaj projekt zna~ajan je za re-giju i dovoljan za sve Bošnjake u Münchenu i okolini.

Me|utim, i pored takvog projekta, postoji jedan dio Bo-šnjaka koji tra`i osnivanje drugog d`emata u Münchenu. Sma-tram da onaj/oni ko `eli osnovati d`emat u ovom gradu, ali idrugdje, trebaju ispoštovati proceduru osnivanja d`emata.

Prijedlog: Potrebno je obavezno ispošovati proceduru osnivanja d`e-

mata.

34

SUMIRANJA

Page 32: Novi Selam - Septembar 2002

DD`̀eemmaatt BBooššnnjjaakkaa iizz SSaanndd`̀aakkaa - MMüünncchheenn

U Münchenu vikendom djeluje d`emat Bošnjaka iz Sa-nd`aka koji nije u sistemu Islamske zajednice Bošnjaka u Nje-ma~koj. Imam u tom d`ematu, Enes ef. Zukorli} ima rješenjesand`a~kog muftije Muamera ef. Zukorli}a.

DD`̀eemmaattii uu SSttuuttttggaarrttuu

Poznato je da u gradu Stuttgartu djeluju dva d`emata kojisu u sastavu Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj. Rije~je o d`ematu Islamska zajednica Stuttgart, u kojoj djeluje Ha-mza ef. Subaši}, i d`ematu Islamsku kulturni centar BošnjakaStuttgart, u kome radi Ibrahim ef. D`afi}. Iako u nevelikojmjeri, u posljednje vrijeme su prisutni makar pojedina~ni ko-ntakti i pribli`avanje ove dvojice imama.

Me|utim, u toku 2001. godine je došlo do formiranja i tre-}eg d`emata u ovom gradu. Naime, taj d`emat je formirao Ha-lil ef. Maki}. D`emat ne djeluje u sistemu Islamske zajedniceBošnjaka u Njema~koj, niti je do sada o ovome, a ni po bilokom drugom osnovu, pokušavao ostvariti komunikaciju i ko-ntakt sa Uredom glavnog imama.

PPllaann aakkttiivvnnoossttii zzaa 22000022.. ggooddiinnuu

U teku}oj godini, Islamska zajednica Bošnjaka u Njema-~koj planira organizirati razne vidove aktivnosti na regiona-lnom i saveznom nivou. Tako je na regionalnom nivou planira-no:

– mjese~ni seminari za imame – 30 seminara,

– sastanci sa predsjednicima d`ematskih odbora – šest sa-stanaka,

– tribine u d`ematima – šest tribina,– takmi~enje polaznika mektepske nastave – šest takmi~e-

nja,– turniri u malom nogometu – ~etiri turnira,– dodjela vakufnama vakifima od Vakufske direkcije – ~e-

tiri skupa – bajramski skupovi i veselja – ~etiri.Na saveznom nivou je planirano:– seminar za imame koji borave na podru~ju Islamske za-

jednice Bošnjaka u Njema~koj,– organiziranje putovanja na had`d`,– provo|enje akcija Rijaseta Islamske zajednice u BiH: ku-

rban i zekat i sadekatu-l-fitr.Mi smo svjesni trenutka i prostora u kome boravimo i ra-

dimo i u dosadašnjem svom radu nismo napravili potez koji bištetio Islamskoj zajednici Bošnjaka i op}enito muslimana uNjema~koj. Svjesni smo, tako|er, da smo dijaspora, i zato o~e-kujemo da nas u svim segmentima tako i tretirate.

Molimo Allaha, d`. š., za boljitak, istinu, pravdu i mir.Uz mahsuz selam!

35

SUMIRANJA

^lanarina u Islamskoj zajednici

Iznena|eni smo i zate~eni odlukom Rijaseta Islamske zajednice o ~lanarini uIslamskoj zajednici po kojoj bi ~lanovi Islamske zajednice u d`ematima u Njema~kojtrebali 11 mjeseci pla}ati ~lanarinu u d`ematu u kome stalno borave, a 12. mjesecu d`ematu u domovini iz kojeg poti~u. U vezi sa ovom odlukom, `elimo skrenutipa`nju na sljede}e:

Ova odluka }e sigurno pokrenuti lavinu negativnih reakcija me|u ~lanovimaIslamske zajednice i d`ematskim odborima. To }e se posebno odraziti u svim akci-jama koje se vode prema Rijasetu Islamske zajednice (zekat i sadekatu-l-fitr – teksmo u ovoj godini, uz velike napore, uspjeli privoliti d`ematske odbore da prikuplje-na sredstva u ovoj akciji razdu`e po odluci Rijaseta; kurbani, itd.). Smatramo da }eugled i autoritet Rijaseta Islamske zajednice me|u d`ematlijama u Njema~koj do`i-vjeti pad.

Pri donošenju ove odluke, Ured glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka uNjema~koj nije nikako konsultiran. Tako|er, ovom odlukom se obezvrje|uju nemale`rtve naših d`ematlija koje oni ~ine prema svojim d`ematima ovdje, u dijaspori, alii prema Islamskoj zajednici u domovini.

U naš ured su nekoliko prošlih godina stizale pritu`be naših d`ematlija kojipoti~u uglavnom sa podru~ja nekoliko med`lisa (Kalesija, Sanski Most) da im se ud`ematima u domovini tra`i ~lanarina i nakon što su dokazali da su ve} ~lanovi ud`ematu u dijaspori. Mi smo sa ovim problemom u više navrata ve} upoznali Uredza bošnja~ku dijasporu. Interesantno je da je ve}ina med`lisa dokaz da je doti~ni~lan Islamske zajednice u d`ematu u dijaspori, uva`avala, poštovala i od toga nijepravila nikakav problem. Tako se ovom odlukom izuzetku daje snaga pravila i po-vla|uje med`lisima i pojedincima koji su javno isticali, prema svjedo~enjima d`ema-tlija, da ih se ne ti~u nikakve odluke Rijaseta. Ova odluka }e navesti mnoge d`e-matlije i d`emate u dijaspori na zaklju~ak da se “isplati” biti samovoljan i ne po-štivati odluke organa Islamske zajednice, a što }e voditi daljnjem uslo`njavanju i ana-rhiji.

Ova odluka }e dodatno podgrijati zahtjeve mnogih imama i d`ematskih odbo-ra da se odnosi prema Rijasetu i Islamskoj zajednici u domovini moraju temeljitopreispitati, a na što smo ve} ranije upozoravali. Zato predla`emo:

Da se ova odluka povu~e po hitnom postupku prije nego što i do|e u d`e-mate.

Da se med`lisima uputi dopis u kome bi im se sugeriralo da od ~lanova Isla-mske zajednice iz dijaspore ne tra`e da ponovo budu ~lanovi iste zajednice, negoda se na fin na~in i biranim rije~ima zamole da daju dobrovoljni prilog za svoj d`e-mat ili d`amiju u domovini. Ubije|eni smo da bi efekt bio kudikamo bolji, umjestošto se od ljudi – ~esto na grub na~in i sa nipodaštavanjem i obezvrje|ivanjem sve-ga onoga što oni rade ili daju u d`ematima u dijaspori – tra`i ~lanarina.

Page 33: Novi Selam - Septembar 2002

PROMOCIJE

37

Na spoznatu ~injenicu da«nije svirepo ubijeno6.000, nego je najsvirepi-je umla}eno 13.500 Sre-breni~ana» te da je, «zaje-

dno s poginulim u toku odbrane grada,više od 15.000 Bošnjaka koji su u Sre-brenici branili Bosnu platilo svojim `i-votom budu}nost Bosne» (kako je zapi-sao u pogovoru ove knjige u Biha}u, ju-la 1996.), autor Isnam Talji}, muhad`iriz Vlasenice, po osobnom izboru tadaprivremeno stacioniran u Biha}u, knji-`evnik, dugogodišnji reporter «Oslobo-|enja» i urednik u bosanskom sedmi-~niku «Ljiljan», reagirao je logi~no i na-dasve doli~no – prihvatio se pera i papi-ra i napisao «Roman o Srebrenici».

Amanet o borbii stradanju

Ovo literarno djelo, ina-~e njegova 13. objavljenaknjiga (objavljena, jer mu je– uz mnogo ve}e gubitke – uokupiranoj Vlasenici nestaloviše knjiga u rukopisu), prviput je štampano u Biha}u1998. godine, u izdanju VladeUnsko-sanskog kantona. Ta-dašnji guverner mr. MirsadVelad`i}, u svojoj napomeninaslovljenoj «Prije ~itanja‘Romana o Srebrenici’», napi-sao je i ovo:

«Shodno islamskom pri-ncipu o pore|enju zna~aja ka-pi mastila i šehidske krvi,objavljivanje ove knjige jest je-dinstven doprinos nezabora-vljanju srebreni~ke tragedije,opstojnosti Bosne i objelodanji-vanju istine o bošnja~koj borbii stradanju».

~etiri godine kasnije, nadan srebreni~ke kataklizme,11. jula 2002., uprili~ena je u

Sarajevu promocija drugog neizmije-njenog izdanja «Romana o Srebreni-ci». Iza ovog zadocnjelog, ali va`nogpridru`ivanja «jedinstvenom dopri-nosu nezaboravljanja srebreni~ke tra-gedije», stala je Vlada Kantona Sara-jevo. Promocija, uprili~ena u okvirukulturne manifestacije «Baš~aršijskeno}i», bila je istinski kulturni doga-|aj, a ministar Gradimir Gojer jeizrekao izvanrednu kritiku i ovo Ta-lji}evo djelo ocijenio kao najbolje

djelo bh. knji`evnosti u posljednje tridecenije. Tako|er, izrekao je i svoje-vrsni amanet:

«’Roman o Srebrenici’» je knjiga skojom bi svaki Bošnjak trebao kretatina po~inak i svakog se jutra buditi dabi se, vade}i je ispod jastuka, samo-opominjao da nema pravo na zaboravi da se ono što se dogodilo srebreni-~kim Bošnjacima ne smije i ne mo`ezaboraviti».

Ovaj su amanet zabilje`ili svi me-diji, a ostao je trajno uti-snut u sje}anje svima kojisu bili na promociji.

Cijela povijestBosne i Bošnjaka

Nije, dakle, nimalolahak zadatak istaknutiono što je u «Romanu oSrebrenici» posebno s li-terarnog stanovišta. ~inise najprimjerenijim po}iod onoga sa ~ime su sa-glasni svi prethodnianalizatori – da bh. lite-ratura ovim romanomiznova i pravovremenopredstavlja jednog odsvojih najboljih, a me-|u `ivu}im i ponajbo-ljeg pripovjeda~a,odnosno romanopisca.Talji}ev blistavi pripo-vjeda~ki talent, davnopotvr|en, o~it je uovom romanu od nje-gove prve strane. Oslo-

Isnam Talji}: «Roman o Srebrenici»

Knjiga zbiljei nezaboravljanja

Uz objavljivanje drugog neizmijenjenog izdanja ro-mana koji literarno svjedo~i o stradanju srebreni~kihBošnjaka, a ocijenjen je najboljim knji`evnim djelom

u Bosni i Hercegovini u posljednjih 30 godina

Page 34: Novi Selam - Septembar 2002

njen na dokumentiranu, bolno svje`u iduboko pro`ivljenu tragiku srebreni-~kih Bošnjaka, koja je tragika planeta-rnih razmjera, autor suvereno – re~e-nicom izbrušnom preciznoš}u dragu-ljara i vo|enjem radnje na na~in uspo-rediv s keranjem najvještije vezilje ~i-je radove prepoznajemo na rubovimanajljepših mahrama po Bosni – ispisu-je povijesnu srebreni~ku pri~u.

Ta pri~a po~inje jednostavno, veli-~anstveno dojmljivim i intimnim de-taljem iz kojeg se dalje tka slo`ena ra-dnja duboko uronjena u prošlost:

«Ne uspijeva mi svu}i prsten. Po-kušavam na hiljadu i jedan na~in. Suhsam kao grana. Izobli~en od mršavosti.Kad bi mom skeletu uspjelo spasiti sei izvu}i se iz moje ko`e, prepao bi seod tijela koje je visilo po njemu. Ali jeburma, haman, srasla s prstnom kosti.

Ne}e, zar, biti da mi se smrt omo-tala baš ispod vjereni~ke burme? Mojanevjesta i ja, njezin zavjerenik. Vjere-nica zavjerenica.

Bit }e da se vjerenica sva~ijeg `ivo-ta meni mogla sakriti samo ispod vje-reni~ke burme nikad vjen~ane davnedjevojke Tenzile Muhurdar».

Talji}, dakle, u kreiranju svog po-vijesnog romana ne pose`e za totalom,za opisima teških bitaka u kojima semasa postavlja ispred jedinke, a kona-~nica ratnih sukobljavanja ispred nji-hovih korijena. On ne treba teške rije-~i, kletve i pridike. Sve se tu, u Sre-brenici, u srebreni~kom d`ehenemu,plete, doga|a i sagledava iznutra, izkorijena, tkiva, sje}anja i opstajanjanjegovog glavnog junaka Merd`ana|ozi}a. U njegovom imenu, u njegovojvjeri, u stanjima napa}enog tijela, upreplitanju zbilje i snova, na grani~ju`ivota i smrti (a oboje pri`eljkuje i ni-jednog se ne boji), u njegovom bitisa-nju u Srebrenici i kasnijem proboju iz

srebreni~kih obru~a ka slobodnoj teri-toriji, zgusnuta su stolje}a i milenijiovoga grada, do~arana nastajanja i ne-stajanja generacija i iscrtana ovovre-mena stradanja hiljada Bošnjaka stje-ranih i mrcvarenih me|u srebreni-~kim brdima. U jednom liku i njego-voj sudbini je ogoljena cijela povijestBosne i Bošnjaka.

Pripovjeda~ka vještinai snaga ljepote jezika

Da bi dimenzionirao zlo utisnuto uovom komadu Bosne i ~itaocu pokazaopravi, stvarni lik njegovih kreatora iizvršilaca, Talji} ne slika kasapina ve}njegove metode. Ne bavi se zlo~incem(on je sveprisutan, ostavljen u pozadi-ni, identificiran kretnjima, potezimana terenu, jekom bitaka, tutnjavomgranata, smradovima koje širi iza sebei oko sebe, podstaknut sudjelovanjem ine~injenjem stranaca-promatra~a štosu mogli, a nisu zaustavili njegovmrtva~ki hod). Kao kontrast i alterna-tivu zlu, Talji} slika stradalnika peda-ntno skiciraju}i svaki detalj, markira-ju}i njegovu svjesnost o razlozima radikojih strada. U takvom postupku }evjerniji pratilac Talji}evog ukupnogknji`evnog opusa i rasnog reporte-rskog hoda kroz bosansko novinarstvo,ali i iole pa`ljiv novi ~italac, prepozna-ti ne odve} ~estu crtu me|u poslenici-ma pisane rije~i – hrabrost. I odlu~no-st da se u bavljenju historijom i obzna-njenim historijskim doga|ajima neostaje na površini. Talji} historiju re-konstruira i reinterpretira. U prvomiš~itavanju ova se njegova autorskacrta da tek nazrijeti jer je zasjenjenapripovjeda~kom vještinom u preplita-nju toka radnje i snagom i ljepotom je-zika kojim se u toj nakani slu`i. Vrije-

di je potcrtati, prepoznati i priznati.Ali, eto pred knji`evnom kritikom iesejistima lijepog i va`nog posla!

U ovom «otkrivanju» je potcrtanaprepoznata i priznata vrijednost Talji-}evog pisanja: bridak, lijep, bistar po-put gorskog izvora i bogat jezi~kiizraz. U «Romanu o Srebrenici» on jene samo prepoznatljiv ve} i odmaknutod dosegnutog. Jednostavno, ovaj jeroman riznica jezika kojim su govorilii kojim se i danas slu`e Bošnjaci u Bo-sni. Mnoge je izraze autor ovdje reafi-rmirao, odreda ih postavio u kontekstu kome su dobili punu snagu i višezna~enje te tako jezi~ki obogatio uku-pnu savremenu bosansku knji`evnost.

I radi toga se ~itaocu – dok u dahuprelije}e stranice i grabi ka završniciromana prate}i glavnog junaka – auto-rovo poniranje iz sadašnjosti u dalekuprošlost, odmicanje od glavnog junakazarad uvezivanja s precima, doimljelogi~nim i posve prirodnim. I navodina ponovno iš~itavanje i otkrivanjeispisanog.

Uzvišenostpripadanja islamu

Ima još nešto, o~igledno i svepri-sutno, a s mjerom naglašeno, što seovom prilikom ne smije propustitine naglasiti – to je duhovnost, uzvi-šenost osje}anja i pripadanja islamui islamskom prakticiranju `ivota naDunjaluku, uzeta kao podloga, uko-mponirana u glavni lik. U pri~i oglavnom junaku odanost vjeri je-dnaka je zraku koji se udiše, krvoto-ku koji ga odr`ava i veli~anstveno jeizdignuta nad dnevno-politi~kim iinim aktuelno-kalkulantskim inte-rpretacijama islama, Bosne, ratova-nja i vjerovanja.

Dalo bi se, u tek otvorenoj pri~i o«Romanu o Srebrenici», još mnogo ~e-ga prepri~ati i napisati. Zastajem naiskrenom priznanju, ujedno pozivu,slovenskog pisca Ferija Lainš~eka, je-dnog od trojice recenzenata, pridru`u-ju}i se njegovom zaklju~ku:

«’Roman o Srebrenici’, više negohiljade dnevno-aktuelnih zapisa kojisu iz Bosne pristizali posljednjih godi-na, pomogao mi je da shvatim histori-jsko ishodište i duhovne horizonte ukojima su se isponova suo~ili dobro izlo, zaplesavši svoj vje~no ponavljaju-}i haoti~ni ples. `elim da ovaj romanbude preveden na što više jezika – tobi bilo dobro za Bosnu i bilo bi dobroza Svijet».

Elida ^auševi}

38

PROMOCIJE