nastavni plan i okvirni program za područje … planovi i programi 1-9/8... · - poznaje suvremene...

of 46/46
NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM Za područje graditeljstva, geodezije i građevnih materijala Naziv programa – zanimanja: ARHITEKTONSKI TEHNIČAR Zagreb, 2006.

Post on 10-Feb-2018

224 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM

    Za podruje graditeljstva, geodezije i graevnih materijala

    Naziv programa zanimanja:

    ARHITEKTONSKI TEHNIAR

    Zagreb, 2006.

  • 2

    STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA 1. Opi podaci o programu-zanimanju 2. Nastavni plan 2.1. Potrebna struna sprema nastavnika 3. Okvirni program 3.1. Uvjeti izvoenja programa 3.2. Okvirni programi nastavnih predmeta 1. OPI PODACI O PROGRAMU-ZANIMANJU Podruje rada: Graditeljstvo, geodezija i graevni materijali Naziv programa-zanimanja: arhitektonski tehniar Mjesta i uvjeti rada Mjesta rada:

    - tvrtke koje su registrirane za izradu projektne dokumentacije - otvorena i zatvorena gradilita zgrada - zavodi za zatitu spomenika, konzervatorski zavodi - uredi za izdavanje dozvola.

    Uvjeti rada Rad u zatvorenom prostoru: - rad na crtaem stolu i rad na raunalu

    - rad uz due sjedenje - rad uz umjetnu rasvjetu - rad u mirnom okruenju - radni prostor podijeljen ili odvojen za manji dio radnika.

    Rad na otvorenom prostoru: - rad u svim vremenskim uvjetima

    - rad na visini - kretanje po privremenim konstrukcijama - rad u privremenim objektima na gradilitu - rad uz buku.

    Psihofiziki zahtjevi i osobitosti: - dobre grafomotorike sposobnosti - dobar vid - smisao za urednost - razvijena koordinacija ruku - dobra koncentracija - dobra percepcija prostora - spretnost u kretanju - dobra orijentacija.

    Cilj obrazovanja: Pripremiti uenike za uspjeno ukljuivanje na trite rada i nastavak kolovanja na arhitektonskom i graevinskom fakultetu, veleuilitu i ostalim tehnikim fakultetima. Rezultati uenja u strukovnom dijelu programa Uenik:

    - informatiki pismen - slui se raunalnim programima za izradu nacrta - sposoban za rjeavanja razliitih tehnikih problema mehanizmima loginog razmiljanja,

    povezivanja i razumijevanja - poznaje metoda za rjeavanje strukovnih zadaa - poznaje graevinarstvo, arhitekturu, umjetnost i urbanizmu - vjet u izradi nacrta i dijelova tehnike dokumentacije

  • 3

    - primjenjuje metode prorauna jednostavnijih nosivih sklopova graevina - primjenjuje metode prorauna za utedu energije i toplinske zatite - poznaje suvremene arhitektonske konstrukcije, materijale i tehnologije - poznaje i primjenjuje Zakon o gradnji, pravilnik i propise - razumije cjelokupni proces planiranja i organizacije u graditeljstvu - obraunava trokove graenja - poznaje karakteristika gradilita - poznaje okruenja - vjet u izradi arhitektonskih nacrta stambenih i jednostavnijih javnih zgrada - poznaje funkcije stana i osnovnih pravila za arhitektonsko projektiranje - poznaje stambene i jednostavnije javne zgrade i njihove autore - poznaje gradilita i faza izgradnje kod sanacija, rekonstrukcija, revitalizacije, konzervacije

    i restauracije - poznaje izvedene konstruktivne sklopove na povijesnim graevinama - poznaje suvremene i tradicijske graevne materijale i tehnologije - sposoban likovno se izraavati - vjet u izraavanju pomou prostorunog i tehnikog crtea - koristi tehniki naina razmiljanja - kreativan i samostalan - odgovorno se odnosi prema vanosti i vrijednosti graevina - zainteresiran za graditeljsku batinu i svaku intervenciju u prostoru - posjeduje visok stupanj odgovornosti, ozbiljnog i znanstveno utemeljenog pristupa u

    rjeavanju tehnikih zadaa struke, vodei rauna o ouvanju zdravlja, zatiti okolia i odrivom razvoju.

    2. NASTAVNI PLAN 131204 Arhitektonski tehniar Redni broj

    NASTAVNI PREDMET 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred ukupno tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje

    1. Hrvatski jezik 3 105 3 105 3 105 3 96 411 2. Strani jezik 2 70 2 70 2 70 2 64 274 3. Povijest 2 70 2 70 - - 140 4. Etika/Vjeronauk 1 35 1 35 1 35 1 32 137 5. Geografija 2 70 1 35 - - 105 6. Politika i gospodarstvo - - - 1 32 32 7. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 2 70 2 70 2 64 274 8. Matematika 4 140 4 140 4 140 4 128 548 9. Fizika 2 70 2 70 1 35 1 32 207

    10. Biologija 2 70 - - - 70 11. Tehniko crtanje 2 70 - - - 70 12. Crtanje - 2 70 2 70 - 140 13. Raunalstvo 2 70 2 70 2 70 - 210 14. Nacrtna geometrija - 2 70 2 70 1 32 172 15. Arhitektonske konstrukcije 4 140 4 140 3 105 3 96 481 16. Nosive konstrukcije 2 70 2 70 2 70 3 96 306 17. Organizacija graenja - - 2 70 4 128 198 18. Povijest arhitekture i umjetnosti - 2 70 2 70 2 64 204 19. Praktikum 2 70 1 35 1 35 1 32 172

    IZBORNI NASTAVNI PREDMET 20.1. Stambene i javne zgrade* - - - 3 105 4 128 233 20.2. Graditeljsko nasljee* UKUPNO sati tjedno i godinje 32 1120 32 1120 32 1120 32 1024 4384 21. Struna praksa - - 80** - 80** -

    *Od ponuena dva izborna nastavna predmeta kola izabire jedan. **Struna praksa obavlja se u graditeljskim tvrtkama, u pravilu po zavretku nastavne godine. Izvedbu programa u strukovnom dijelu treba usuglasiti sa Zakonom o zatiti na radu.

  • 4

    Zavretak obrazovanja Uvjete, nain i postupak polaganja dravne mature propisuje ministar. 2.1. Potrebna struna sprema nastavnika R.br. NASTAVNI PREDMET STRUNA SPREMA NASTAVNIK

    1. Tehniko crtanje Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva

    profesor profesor

    2. Crtanje Dipl. ing. arhitekture Akademski slikar

    profesor profesor

    3. Raunalstvo Prof. matematike i informatike Dipl. ing. matematike i informatike Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva + ing. gra. ili ing. arh. ili + tehniar

    profesor profesor profesor profesor

    struni uitelj suradnik u nastavi

    4. Nacrtna geometrija Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva

    profesor profesor

    5. Arhitektonske konstrukcije Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva

    profesor profesor

    6. Nosive konstrukcije Dipl. ing. graevinarstva Dipl. ing. arhitekture

    profesor

    7. Organizacija graenja Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva

    profesor profesor

    8. Povijest arhitekture i umjetnosti Dipl. ing. arhitekture profesor 9. Praktikum Dipl. ing. arhitekture

    Dipl. ing. graevinarstva Ing. graevinarstva Ing. arhitekture + tehniar, KV, VKV

    profesor profesor

    struni uitelj struni uitelj

    suradnik u nastavi 10. Struna praksa Dipl. ing. arhitekture

    Dipl. ing. graevinarstva profesor profesor

    11. Stambene i javne zgrade Dipl. ing. arhitekture profesor 12. Graditeljsko naslijee Dipl. ing. arhitekture

    Dipl. ing. graevinarstva profesor profesor

    3. OKVIRNI PROGRAM

    Okvirni programi za opeobrazovne predmete objavljeni su u Glasniku Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1977. 3.1. Uvjeti za izvoenje programa a) Podjela razrednog odjela u dvije grupe po 15 uenika Redni broj NASTAVNI PREDMET

    1. razred 2. razred 3. razred 4. razred ukupno tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje

    6. Raunalstvo 2* 70 2* 70 2* 70 - - 210 7. Crtanje - - 2* 70 2* 70 - - 140

    b) Materijalni uvjeti za izvoenje programa

    PROSTOR OPREMA NASTAVNI PREDMET Specijalizirana uionica za strukovne predmete

    Crtai stolovi za jednu osobu Ormari za pohranu uenikog pribora i programa Pano za izlaganje uenikih radova

    Tehniko crtanje Nosive konstrukcije Organizacija graenja Povijest arhitekture i umjetnosti

  • 5

    Vitrina za uzorke i modele Ploa za pisanje kredom i bijela ploa Platno za projiciranje Grafoskop Prijenosno raunalo Projektor (TV, DVD, video) Mogunost zamraenja

    Nacrtna geometrija Arhitektonske konstrukcije Stambene i javne zgrade Graditeljsko nasljee

    Kabinet za nastavnike strukovnih predmeta, uz uionice

    Raunalo s printerom i skenerom, s pristupom Internetu Fotokopirni stroj Ormari za pohranu uenikih radova Ormari za pohranu knjiga i asopisa Ormari za pohranu nastavnog materijala

    Svi strukovni predmeti Potreban je jedan kabinet na dvije uionice

    Specijalizirana kompjutorska uionica

    Umreena raunala s pristupom na internet za 30 radnih mjesta 2 printera A3 Skener

    Raunalstvo Stambene i javne zgrade

    Kabinet uz kompjutorsku uionicu Radna mjesta za svakog nastavnika opremljena raunalom, printerom i skenerom s pristupom na internet Ploter

    Raunalstvo

    Crtaonica Posebne klupice za crtanje s daskama za svakog uenika Modeli za crtanje Ormari za pohranu uenikih radova Ormari za pohranu literature i pribora

    Crtanje

    Radionica Stolovi za crtanje i praktini rad za 15-20 uenika Ploa Grafoskop i platno Prijenosno raunalo i projektor Ormari za pohranu alata za obradu drva i jednostavnijih materijala Digitalna kamera za dokumentiranje obilazaka izvan kole

    Praktikum

    Strojarnica uz radionicu Osnovni strojevi za obradu drva Praktikum Laboratorij za ispitivanje materijala Aparati i ureaji za ispitivanje Praktikum 3.2. Okvirni programi nastavnih predmeta FIZIKA Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno 2 2 1 1 Cilj

    Opi je cilj nastave fizike, u funkciji opeg obrazovanja i odgoja, da u skladu s mogunostima uenika pridonosi shvaanju materijalnosti prirode i jedinstva svijeta.

  • 6

    Zadae

    - osposobiti uenike za primjenu fizikalnih spoznaja u suvremenom ivotu i tehnici

    - proiriti i formalizirati znanje uenika steeno u osnovnoj koli - ovladati postupcima i metodama mjerenja vanim za primjenu u tehnici i tehnolokim

    procesima - stei sposobnost povezivanja teorijskog i praktinog aspekta fizikalnih zakonitosti za

    primjenu u tehnici i tehnologiji Sadraj predmeta 1. razred Red.broj

    NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Gibanja Objasniti pojam vektora i skalara, grafikog i raunskog zbrajanja Grafiki prikazati meusobne ovisnosti fizikalnih veliina

    Put i pomak Gibanje uz stalnu brzinu Gibanje uz stalnu akceleraciju Slobodni pad Sloeno gibanje Translacija i rotacija.

    2. Sile i polja Objasniti Newtonove zakone i izvesti dokaz Definirati sile i ostale vektorske veliine Objasniti vanost sila u svakodnevnom ivotu Obrazloiti zakon poluge, princip rada hidraulikog tijesaka Definirati i objasniti pojavu atmosferskog tlaka, hidrostatskog tlaka i sile uzgona Izvesti izvod za uvjet plivanja Samostalno rijeiti zadatke

    Sila i masa Koliina gibanja Newtonovi zakoni Centripetalna sila Gravitacijska sila Sila trenja, moment sile Ravnotea krutog tijela Rastavljanje sile na komponente Hidrostatika Hidrodinamika

    3. Rad i energija u mehanikim sustavima

    Definirati pojam rada i energije, razlikovati energije Grafiki prikazati ovisnost energije o drugim fizikalnim veliinama Objasniti pojavu elastine potencijalne energije u krutim tijelima i zakon odranja energije

    Mehaniki rad Djelotvornost i mehanika prednost stroja Kinetika i potencijalna energija Zakon odranja energije Snaga

    Sadraj predmeta 2. razred Red.broj

    NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Toplina. Rad i energija u toplinskim sustavima.

    Objasniti pojam temperature i topline i razlikovati ih objasniti molekularno-kinetiki

    Molekulska graa tvari Agregatna stanja Pojam temperature

  • 7

    model tvari Definirati pojam unutranje energije i usporediti linearno i volumno irenje tvari Matematiki izraziti i grafiki prikazati plinske zakone i opisati I. zakon termodinamike

    Toplina, unutarnja toplinska energija Toplinsko rastezanje Promjene stanja plina Toplina i rad Prvi zakon termodinamike.

    2. Elektrostatika Elektrodinamika

    Opisati svijet atoma Opisati elektrinu silu Grafiki prikazati meusobne ovisnosti Nacrtati elektrina polja Objasniti pojavu elektrine potencijalne energije Rijeiti primijenjene zadatke Usporediti gravitacijski i elektrini potencijal Opisati pojavu, smjer i karakteristike struje, strukturu metalne reetke, vodi, poluvodi, izolator Demonstrirati primjenu Ohmova zakona, zakona elektrinog otpora Kirchhova zakona

    Graa atoma i elektrini naboji Kvantizirani naboj Coulombov zakon Elektrino polje Kondenzator Kapacitet Elektrina struja Elektrini otpor Rad i snaga elektrine struje Spajanje otpornika.

    3. Elektromagnetizam Nacrtati magnetska polja kao vektorske veliine i opisati magnetske sile i njihove smjerove Rijeiti zadatke pomou matematikih izraza za sile Opisati Orstedov pokus i objasniti pojavu privlaenja i odbijanja paralelnih strujnih vodia Objasniti magnetski tok Objasniti Faradayev zakon indukcije Opisati pojavu samoindukcije i pojavu meuindukcije Objasniti zakon transformacije Opisati vrtlone struje

    Magnetsko polje Magnetsko polje elektrine struje Lorentzova sila Ampereova sila Magnetski tok Elektromagnetska indukcija. Primjena elektreomagnetske indukcije.

    Sadraj predmeta 3. razred Red broj

    NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Izmjenine struje Usporediti istosmjernu i izmjeninu struju Grafiki prikazati struje Opisati katodni osciloskop

    Osnovna svojstva izmjeninih struja Induktivni i kapacitivni otpor Ohmov zakon za izmjenine

  • 8

    Nacrtati strujni krug s induktivnim i kapacitivnim otporom Objasniti pojmove pomak u fazi, impedancija, reaktancija

    struje Snaga i rad izmjenine struje

    2. Mehaniko titranje i valovi Opisati harmonijsko gibanje Prepoznati primjere iz svakodnevnog ivota Objasniti pojam valnog gibanja Razlikovati vrste valova Objasniti zakon odranja energije kod titranja Opisati i nacrtati lom i refleksiju valova i pojavu interferencije valova

    Harmonijsko gibanje Titranje kao projekcija krunog gibanja Matematiko njihalo Harmonijski oscilator Svojstva valnog gibanja Lom i refleksija valova Stojni val Interferencija valova Zvuk

    3. Elektromagnetski titraji i valovi

    Nacrtati elektromagnetski titrajni krug i opisati nastanak elektromagnetskih titraja Opisati svojstva i prostiranje elektromagnetskih valova Usporediti emisijsku i prijemnu antenu Opisati svojstva svakog pojedinog vala u spektru Opisati astronomsku metodu mjerenja brzine svjetlosti

    Elektrini titrajni krug Rezonancija-mehanika, akustika, elektrina Svojstva i primjena elektromagnetskih valova irenje elektromagnetskih valova Spektar elektromagnetskih valova Brzina svjetlosti

    Sadraj predmeta 4. razred Red.broj

    NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Geometrijska optika Protumaiti prirodu svjetlosti Primijeniti osnovne zakone optike na ravnom zrcalu, periskopu Objasniti kratkovidnost i dalekovidnost Nacrtati glavne zrake kod zrcala i lea, konstruirati sliku

    Obiljeja svjetlosti Osnovni zakoni geometrijske optike Odbijanje svjetlosti Ravno zrcalo Sferna zrcala Lee

    2. Fizikalna optika Objasniti pojam indeks loma Nacrtati totalnu refleksiju Opisati svjetlovod i njegovu primjenu Objasniti pojavu disperzije svjetlosti i dugu Opisati FE efekt

    Lom i disperzija svjetlosti Interferencija svjetlosti Stojni valovi Fresnelova zrcala Optika reetka Polarizacija svjetlosti Fotoelektrini efekt

    3. Atomi i kvanti Opisati Bohrov model atoma Opisati kvantnomehaniki model atoma Objasniti pojam izotop, energija vezanja, defekt mase Opisati , , zraenje

    Valno-estina svojstva tvari Atomska jezgra Heisenbergova relacija neodreenosti Nuklearne sile Radioaktivnost Zakon radioaktivnog raspada

  • 9

    Metodiko-didaktike napomene Nastava je predviena uz pravilan odnos izmeu sati za obradu novog gradiva, ponavljanje, vjebanje i provjeru znanja. Nastava se izvodi u specijaliziranoj uionici za fiziku, opremljenom standardnom opremom za izvoenje demonstracijskih pokusa, kao i samostalnih uenikih vjebi u grupama od 4-5 uenika (laboratorijskih vjebi). Uz specijaliziranu uionicu za uenike potrebno je osigurati kabinet za nastavnika kao zasebnu prostoriju povezanu s uionicom za uenike, gdje se pripremaju demonstracijski pokusi, kako bi se nastava neometano odvijala. Zakljuna ocjena formira se iz slijedeih elemenata ocjenjivanja: usvojeni nastavni sadraj, rjeavanje zadataka, praktini radovi, samostalnost u radu. Prva dva elementa mogu biti provjeravani na nain : usmeno (na ploi ili iz klupe) i pisano (uenici odgovaraju na postavljena pitanja ili rjeavaju zadatke ispisane na listiima). Uenici redovito izrauju domae radove, a ocjena se upisuje u element ocjenjivanja samostalnost u radu. Osim navedenog, uenika se ocjenjuje za broj iskazanih prihvatljivih ideja, za spremnost da aktivno eksperimentira, kritiki rezonira i uopava, to je neobino vano u ovom predmetu. TEHNIKO CRTANJE Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno 2 - - - Cilj

    Savladati tehniku i jezik grafikog izraavanja u graditeljskoj struci, kako bi se stvorila baza za uspjeno napredovanje u svim strukovnim predmetima. Zadae

    - ovladati tehnikama crtanja olovkom i tuem - ovladati relacijama veliina i omjerima - uvjebati tehniko pismo - nauiti pravila za formu koja se primjenjuje u graditeljskoj struci - stei urednost i preciznost - stei osjeaj za format i nain kako na njemu prezentirati zadani sadraj - ovladati dvodimenzionalnim i prostornim prikazima - razvijati prostorni zor - shvatiti povezanost izmeu pojedinih grafikih prikaza - ovladati osnovnim pravilima za crtanje arhitektonskih nacrta - razvijati vlastiti kreativni grafiki izraz - upoznati opremu stana i funkcionalne grupe - upoznati nain primjene znanja na individualnim zadacima

    Sadraj predmeta 1. razred

    Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Uvod u tehniko crtanje Nacrtati toan tehniki crte olovkom i tuem i napisati pojedinano tehnika slova, kao i cjeloviti tekst Primijeniti urednost i preciznost i svladati zadani format papira

    Osnovni crtai pribor Tehnika crtanja olovkom i tuem Tehniko pismo Vjebe preciznog odmjeravanja i crtanja 1. program: crte 2. program: crte

    2. Tehniki crtei predmeta Konstruirati crte predmeta u ortogonalnoj projekciji

    Ortogonalna projekcija i aksonometrija

  • 10

    Primijeniti samostalno pravila za prikazivanje predmeta u razliitim projekcijama i prostornim prikazima i za meusobnu povezanost razliitih crtea

    Presjeci i aksonometrija 1. program: ortogonalna

    projekcija i aksonometrija 2. program: presjeci i

    aksonometrija predmeta

    3. Arhitektonski nacrti Primijeniti pravila ortogonalnog projiciranja u izradi arhitektonskih nacrta Nacrtati razliite presjeke zgrade, horizontalne i vertikalne ravnine Sastaviti glavne grupe namjetaja i opreme u stanu i nacrtati ih koristei kreativni i individualni pristup Nacrtati arhitektonske nacrte obiteljske kue u jednostavnijim mjerilima

    Namjetaj i ureaji u stanu Pravila za crtanje idejnih nacrta Pravila za crtanje glavnih nacrta Poloajni nacrt 5. program: namjetaj i ureaji u stanu 6. program: idejni nacrti 7. program: glavni nacrti 8. program: poloajni nacrt

    Metodiko-didaktike napomene Postupnost u svladavanju navedenih zadaa je nuna; korak po korak i zato joj treba posvetiti posebnu panju i vrijeme.

    Svladavanje nastavnih sadraja u predmetu tehniko crtanje je ozbiljna i promiljena priprema koja uenike u daljnjem obrazovnom procesu kvalitetnije i jasnije dovodi do eljenog cilja. Svi sadraji koji to omoguuju, trebaju se savladati preko individualnih ili grupnih zadataka. Prije svake cjeline treba sadraj objasniti, to e uenici pisati i crtati u svoja skripta. To su temelji crtanja koje u viim razredima ne treba ponavljati, ve nadopunjavati.

    Neobino je vano, za ostvarenje postavljenih ciljeva i zadaa, da se provodi individualni pristup svakom ueniku i da mu se posveti onoliko panje koliko zahtijevaju njegove sposobnosti. Svi programi se moraju na nastavi nacrtati u olovci, a nakon korekcija profesora programi se kod kue tuiraju.

    Nastava se odvija u specijaliziranim uionicama opremljenom crtaim stolovima za jednu osobu te opremom u uionici koja omoguuje pohranu uenikog crtaeg pribora i programa.

    U uionici se mora nalaziti kvalitetna ploa, platno za projiciranje i grafoskop. Poeljno bi bilo i u nastavi tehnikog crtanja povremeno koristiti prijenosno raunalo za izvoenje projekcija.

    U uionici se treba nalaziti zidni pano na koji se izlau ueniki radovi, kako bi uenici lake stekli predodbu o potrebnoj strunoj razini svojih radova. Budui da su crtei osnova za savladavanju sadraja predmeta, ocjena treba proizlaziti iz programa i rada na programu vjebi, manjih pismenih provjera i skripata. CRTANJE

    Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - 2* 2* - *Podjela razreda u dvije grupe Cilj

    Ovladati vjetinama prostorunog crtanja za predoenje vienih sadraja ili zamiljenih prostornih situacija kojim se definira rjeenje nekog tehnikog problema, usvojiti principe arhitektonske grafike prezentacije i njihovo primjenjivanje u samostalnim projektima.

  • 11

    Zadae

    - razviti sposobnosti prostornog miljenja - razviti grafiku inteligenciju, od sloene pojave prema jednostavnom prikazu - ovladati prostorunim prostornim prikazima centralne projekcije - razviti grafomotorike vjetine prostorunog crtanja - razviti vlastiti kreativni grafiki izraz

    Sadraj predmeta 2. razred

    Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Crta Tonska interpretacija

    Nacrtati eljeni potez olovkom Tonirati plohu u eljenom intenzitetu

    Crtanje linija i geometrijskih likova Toniranje ploha

    2. Boja Poznavati teoriju boja, prepoznati odnose i meudjelovanje boja

    Komponiranje boja Crtanje kompozicija obojenih ploha

    3. Kompozicija Smjestiti motiv na papir, prepoznati posljedice razliitog smjetaja istog motiva

    Crtanje kompozicije likova Crtanje zadane kompozicije

    4. Frontalna perspektiva Nacrtati promatranu ili zadanu situaciju prema pravilima o frontalnoj perspektivi Demonstrirati tehniku viziranja Tonski interpretirati crte

    Crtanje tijela frontalno postavljenog u prostoru Crtanje prostora po vienju Crtanje zadane prostorne situacije

    5. Crtanje vegetacije Nacrtati vegetaciju u stiliziranom obliku kao dio arhitekture i pejzaa

    Crtanje vegetacije

    Sadraj predmeta 3. razred

    Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Slobodna perspektiva Nacrtati promatrani model uz pravilno viziranje i kontrolu perspektivnih zakonitosti

    Crtanje modela u prostoru, crtanje ljudske figure Crtanje kruga i krunice u prostoru Crtanje prostora po vienju Crtanje zadane prostorne situacije

    2. Crtanje arhitekture Nacrtati promatrani ili zamiljeni unutarnji ili vanjski prostor s pravilnim omjerima veliina i ispravnom visinom gledanja

    Crtanje zadanih prostornih situacija interieura i exterieura

    3. Dizajn Oblikovati grafike i vizualne poruke potujui pojmove i naela oblikovanja Prezentirati grafiki jasno odreeni predmet

    Crtanje uporabnih predmeta prema naelima dizajna Crtanje i komponiranje grafikih i vizualnih poruka Dizajniranje jednostavnog predmeta

  • 12

    Metodiko-didaktike napomene Uenje crtanja zapoinje u drugom razredu, nadovezujui se na ve savladane sadraje i

    vjetine na predmetima tehniko crtanje i arhitektonske konstrukcije. Ui se kroz dvije, odnosno jednu godinu i njegov sadraj usko je povezan s ostalim strukovnim predmetima, u kojima je olakan rad stjecanjem vjetine crtanja.

    U zanimanju arhitektonski tehniar, u kojem se predmet ui kroz dvije godine, u drugom razredu nastavni sadraji obrauju se na nioj razini, crtaju se jednostavniji likovi i tijela, naglasak je na grafomotorikim vjebama. U treem razredu obrada je na sloenijim sadrajima, znanja i vjetine primjenjuju se na konkretne zadatke i programe s ciljem povezivanja i sintetiziranja. Smisao je da svaki uenik, bez obzira na darovitost i predznanje, savlada osnovne vjetine crtanja.

    Veina nastavnih cjelina obrauje se gradacijski, od jednostavnijeg ka sloenijem: zapoinje se ponavljanjem poznatih sadraja te tumaenjem novih.

    Na poetku su motivi koji se crtaju jednostavniji pa se preko sloenijih dostie krajnji cilj- primjena na konkretnim problemima. Osim uvjebavanja vjetina, vano je potaknuti uenike da predlau i koriste nove ideje te razvijaju kreativnost.

    Nuno je sve nastavne sadraje izvjebati i kroz domae zadae. Domae zadae baziraju se na kolskim radovima, a kod kue se kao tema uzimaju jednostavniji motivi.

    Kako bi se uenike potaknulo na ozbiljan pristup, samostalnost u radu te razvijanje kreativnosti, veina zadataka je individualno zadana.

    U nastavi treba koristiti modele i slikovne predloke koji e uenicima pomoi u razumijevanju. Za nastavu predmeta prostoruno crtanje potrebno je osigurati specijaliziranu uionicu sjeverne orijentacije. Uionica je opremljena crtaim stolovima za jednu osobu, koji imaju plohe s podesivim nagibom; modelima i postoljima, ormarima za pohranu crtaeg pribora i nastavnih materijala, raunalom, projektorom i platnom za projiciranje. U uionici se treba nalaziti zidni pano na koji se izlau ueniki radovi, kako bi uenici lake stekli predodbu o potrebnoj razini svojih radova. Dio nastave odrava se izvan uionice; u prostorima kole, u kolskom dvoritu, a vezano uz nastavne sadraje, na prikladnim lokacijama.

    Grupno analiziranje radova profesor treba voditi na nain da uenici samostalno uoe dostignua pojedinih radova te sami izvedu zakljuke o vrijednostima kojima treba teiti.

    Vrlo je vano da uenici ozbiljno rade na nastavi, jer im profesor pomae upuujui ih na najpovoljniji stav, potez, redoslijed crtanja, te na uoavanje i ispravljanje greaka.

    RAUNALSTVO

    Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno 2* 2* 2* -

    * Podjela razreda u dvije grupe Cilj

    Stjecanje osnovnih vjetina i znanja u radu na raunalu, produbljivanje vjetina i uinkovita uporaba raunala u aplikativnim programima, savladavanje AutoCAD-a za samostalnu primjenu u struci. Zadae

    - savladati tehnike rada raunalom i svim perifernim jedinicama - upoznati se s vrstama operacijskih sustava i savladati operacijski sustav na korisnikoj razini - savladati osnovne vjetine potrebne za rad u mrei i na Internetu - osposobiti uenike za primjenu MSOffice-a - osposobiti uenike za samostalnu primjenu AutoCAD-a u struci

  • 13

    Sadraj predmeta__________________________________________________ 1. razred

    Redni broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1.

    Osnovni rad s raunalom Operacijski sustav - Windows

    Primijeniti naredbe za rad s datotekama i mapama Uiniti mape i datoteke

    Osnove arhitekture raunala Sklopovlje pojedinano Programi Vrste operacijskih sustava Datoteke, mape, diskovi

    2. Osnovni pojmovi informacijske mree

    Primijeniti pravila za koritenje Interneta

    Telefonska mrea u raunalstvu Internet Elektronika pota

    3. Obrada teksta - Word Napisati i urediti tekst Izbornici i naredbe Worda Spremanje i otvaranje dokumenta Oblikovanje znakova, odlomka i stranice Tabulatori i tablice Rad s grafikom

    Sadraj predmeta_______________________________________________________ _2. razred

    Redni broj NASTAVNA CJELINA

    OEKIVANI REZULTATI (znanja i umijea) OKVIRNI NASTAVNI SADRAJI

    1. Proraunske tablice - Excel

    Upisati podatke u tablicu i doi do oekivanih rezultata

    Organizacija elije i radni listovi Izbornici i naredbe u Excelu Unos podataka i oblikovanje Formule i funkcije Grafikoni Ispis

    2. Prezentacije - PowerPoint

    Izraditi i prikazati prezentaciju

    Izbornici i naredbe u Power Pointu Slajd Dodavanje teksta, grafike, zvuka Efekti, promjena matrice Prikaz prezentacije i prilagodba potrebnih parametara

    3. Osnove AutoCAD-a Tono crtati pomou osnovnih ACAD-ovih naredbi

    Osnovne naredbe za crtanje mijenjanje i podeavanje Tono crtanje

    Sadraj predmeta_________________________________________________ _3. razred

    Redni broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. AutoCAD - primjena u struci Crtanje tlocrta

    Samostalno nacrtati tlocrte Samostalno ispisati tlocrt

    Slojevi, Modify naredbe, pisanje blokovi, atributi, kotiranje rafiranje Ispis nacrtanog u mjerilu

    2. AutoCAD - primjena u struci Crtanje presjeka i proelja

    Samostalno nacrtati presjeke i proelja

    Pristup crtanju presjeka i proelja Primjena ve nauenog u novim situacijama

    3. AutoCAD - primjena u struci

    Samostalno nacrtati aksonometriju

    Nain crtanja aksonometrije

  • 14

    Crtanje aksonometrije 4. AutoCAD - primjena u

    struci Prilagodba nacrta drugim mjerilima

    Samostalno prilagoditi nacrt novom mjerilu ispisa

    Pravila za mijenjanje mjerila ispisa

    5. AutoCAD - primjena u praksi

    Samostalno nacrtati i ispisati sve nacrte zgrade

    Dopuna pravila za crtanje nacrta zgrade

    Metodiko-didaktike napomene

    Cjelokupnu nastavu ovog predmeta optimalno je izvoditi u specijaliziranoj uionici za raunalstvo/informatiku. Uionica za uenike mora biti opremljena tako da omoguava samostalan rad jednog uenika na raunalu.

    Kako bi se osigurao samostalan i pojedinaan rad uenika nastavu uz profesora treba izvoditi struni uitelj ili suradnik u nastavi koji dobro poznaje AutoCAD i ostale programe kao i sama raunala. Svaku obraenu nastavnu cjelinu odmah i praktino treba ostvariti na raunalu.

    Da bi se postigli optimalni rezultati razredni odjel treba podijeliti u dvije grupe. Od uenika se mora zahtijevati temeljita priprema za svaki sat i odgovoran odnos prema

    sredstvima na kojima rade. Za ostvarivanje zadataka potrebno je osigurati specijaliziranu uionicu s raunalima i kabinet

    za nastavnike. Specijalizirana uionica potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualan

    praktian rad uenika. Uionica mora sadravati po jedno radno mjesto za svakog uenika. Preporua se 3m2 povrina po uenikom radnom mjestu.

    Oprema radnog mjesta ukljuuje: raunalo prema specifikacijama Povjerenstva za kompjutorizaciju osnovnih i srednjih

    kola Republike Hrvatske. Na disku moraju biti pohranjeni licencirani programski paketi potrebni za nastavu. Raunala moraju imati serijski i paralelni prikljuak za periferne jedinice i trebaju biti povezana na Internet

    poseban stol za raunalo, gdje bi bilo mjesta za raunalo, prirunu dokumentaciju i odlaganje medija, te dovoljno prostora za biljenicu radi voenja zabiljeki; stol mora imati potrebnu elektrinu instalaciju izvedenu prema vaeim propisima

    anatomsko oblikovano sjedalo za uenika i nastavnika Radno mjesto nastavnika u uionici treba biti opremljeno raunalom i projektorom slike s

    monitora na platno. Pri uporabi projektora, nastavnik mora imati mogunost zamraenja prostorije. Sva raunala u uionici po mogunosti treba povezati u mreu i opremiti skenerom i s

    najmanje 2 pisaa. Ako raunala nisu povezana u mreu, tada 1 pisa dolazi na 4 radna mjesta. Uionica mora

    imati telefonsku liniju radi spajanja na Internet i potpunu elektrinu instalaciju s posebnom zatitnom sklopkom.

    Osvjetljenje u uionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora. U uionici se mora nalaziti ploa.

    Kabinet za nastavnika treba biti zasebna prostorija povezana s uionicom za nastavu. U kabinetu mora biti posebno raunalo s potrebnim perifernim jedinicama za pripremu nastave i voenje nastavne dokumentacije.

    Kabinet mora sadravati poseban ormar za uvanje medija i potpune dokumentacije za raunala i programsku podrku. Ukoliko kabinet za nastavnika koristi vie nastavnika, tada svakom nastavniku treba osigurati posebno radno mjesto sa svom njemu potrebnom raunalskom opremom.

    Nastavna sredstva za izvoenje nastave raunalstva obuhvaaju i licencirane sistemske i programske pakete.

    Provjera znanja obavlja se usmenim putem i provjerom praktinog rada na raunalu, uz provjeru postignua u savladanosti cjelokupnog gradiva na sloenijim zadacima.

  • 15

    NACRTNA GEOMETRIJA Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - 2 2 1 Cilj

    Upoznavanje s metodama nacrtne geometrije koje se primjenjuju u graevinskoj struci te uvoenje uenika u osnove prostornog razmiljanja preko apstraktne stereometrije do konkretne primjene. Zadae

    - razvijati motorike vjetine potrebne za precizan i uredan tehniki crte - usvojiti osnovne vrste projekcija - usvojiti stereometrijska pravila - primijeniti znanja na rjeavanju problema - razvijati logiko miljenje i prostorni zor - poticati kreativnost - aktivirati mentalne rotacije

    Znanje steeno u ovom predmetu uenici e primjenjivati u svim predmetima struke, u daljnjem kolovanju i u svim situacijama tijekom bavljenja strukom koje od njih trae aktivnost vizualizacije i rjeavanje prostornih problema dvodimenzionalnim crteom. Sadraj predmeta 2. razred Red. broj

    NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Uvod Nabrojiti vrste projekcija i prepoznati pojedinu projekciju na crteu Izraditi precizni crte

    Projiciranje, projekcije, osnovne geometrijske konstrukcije

    2. Kotirana projekcija Konstruirati pravu veliinu duine

    Kotirana projekcija toke i duine, prava veliina duine

    3. Mongeova projekcija toke

    Nacrtati dvodimenzionalni prikaz ravnina projekcije Analizom dvodimenzionalnog prikaza toke obrazloiti njen poloaj u prostoru

    Prostorni koordinatni sustav i prostorni kvadranti Crtanje toke prema zadanim koordinatama.

    4. Mongeova projekcija duine

    Prepoznati iz projekcija poloaj duine te znati konstruirati pravu veliinu Konstruirati projekcije likova paralelnih s ravninama projekcije

    Duina u opem i posebnom poloaju, prava veliina duine

    5. Mongeova projekcija pravca

    Primijeniti stereometrijska pravila o odnosu pravaca u konkretnim zadacima Konstruirati probodita i priklone kutove pravca

    Dva pravca u meusobnom poloaju u prostoru, probodita pravca, prikloni kutovi pravca

    6. Geometrijska tijela s osnovicom u ravnini projekcije

    Nabrojiti i razlikovati osnovne vrste geometrijskih tijela Primijeniti usvojena znanja o duinama i pravcima na projekcijama geometrijska tijela.

    Osnovna uglata i obla geometrijska tijela (uspravna i kosa) Projekcije geometrijskih tijela s osnovicom u ravnini projekcije ili paralelnom s ravninom projekcije 1. program: geometrijska tijela

  • 16

    7. Ravnina Izrei pojmove i pravila u vezi odnosa toke, pravca i ravnine Demonstrirati pravila u rjeavanju zadataka

    Tragovi ravnine, pravac u ravnini, glavni pravci ravnine, toka u ravnini.

    8. Stranocrt Konstruirati treu projekciju iz zadane dvije ortogonalne projekcije

    Stranocrt duine, likovi okomiti na jednu od ravnina projekcije, bokocrt kao poseban sluaj stranocrta 2. program: stranocrt ili bokocrt

    Sadraj predmeta 3. razred Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Meusobni odnosi geometrijskih tvorevina

    Odrediti probodite pravca i ravnine

    Dvije ravnine, pravac i ravnina

    2. Mongeova projekcija prikloni kut ravnine

    Konstruirati priklone kutove zadane ravnine

    Prikloni kutovi ravnine Ravnine istog priklonog kuta

    3. Krovne plohe Konstruirati deskriptivno rjeenje sloenog krova bez zapreka

    Stereometrijske osnove za rjeavanje sloenog krova Rjeavanje jednostavnog i sloenog tlocrtnog oblika Konstrukcija nacrta 1. program: krovne plohe

    4. Presjeci likova Primijeniti znanja o proboditu pravca i ravnine na sloenijim zadaama

    Presjek lika u projicirajuoj ravnini s ravninom u opem poloaju

    5. Presjeci geometrijskih tijela

    Konstruirati projekcije i pravu veliinu presjeka geometrijskih tijela Razlikovati postupak pri izradi projekcija presjeka projicirajuom i opom ravninom Izvesti postupak konstrukcije presjeka opom ravninom na temelju znanja o proboditima

    Presjeci uglatih tijela projicirajuom i opom ravninom Perspektivna afinost i kolineacija Presjeci stoca

    6. Kosa aksonometrija Skicirati prostorni problem i rjeenje problema Preciznim crteom konstruirati presjek sloenog geometrijskog tijela Razlikovati svrhu Mongeove projekcije i kose aksonometrije Prosuditi situacije za primjenu pojedine projekcije

    Kosa aksonometrija uglatih geometrijskih tijela u razliitim poloajima Presjenica dviju ravnina Presjeci geometrijskih tijela projicirajuom ravninom 2. program: presjeci likova ili geometrijskih tijela

    7. Centralna projekcija Konstruirati perspektivu bilo kojeg uglatog sloenog tijela s osnovicom u horizontalnoj ravnini.

    Osnovni pojmovi centralne projekcije Perspektiva metodom probodita Visina Konstrukcija perspektive kocke i kvadra 3. program: perspektiva

  • 17

    Sadraj predmeta 4.razred Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Likovi u opoj ravnini Nacrtati projekcije lika koji se nalazi u opem poloaju

    Rotacija ravnine Pravilni mnogokuti u opoj ravnini

    2. Centralna projekcija Skicirati, na temelju prethodno izvedene precizne konstrukcije, izmijenjenu vizuru unutarnjeg prostora.

    Konstrukcija frontalne perspektive zadanog prostora, visine gledanja i stajalita Konstrukcija perspektive neke cjeline iz razliitih stajalita 1. program: centralna projekcija

    3. Sjene Odrediti samosjenu i baenu sjenu neke jednostavne plohe ovisno o dobu dana

    Pojam samosjene i baene sjene Sjena od paralelne rasvjete Sjena duine i trokuta oslonjenih na horizontalnu podlogu

    4. Sloena geometrijska tijela

    Grafiki interpretirati kreativno zamiljen predmet

    Iz dvije projekcije sloenih tijela konstruirati treu Nacrtati aksonometrijske skice iz promatranih projekcija

    5. Aksonometrije Postii elastinost i sistematinost u promatranju aksonometrijskih prikaza

    Vrste aksonometrija Netipini aksonometrijski prikazi s kutovima od 0-90 Rotacije predmeta i rotacije smjera promatranja 2. program: aksonometrija

    Metodiko-didaktike napomene

    Predvia se primjena suvremene metodike prilagoene ostvarenju dugoronih ciljeva nastavnog procesa kao to su: razvijanje miljenja, kreativnosti, kultiviranosti, potenja, samosvijesti i samostalnosti u uenju. Obzirom na karakter predmeta obavezno se pri obradi svake teme mora izraditi ogledni primjer, a za daljnju obradu nastavnih sadraja mogua je metodika sloboda svakog profesora s uporitem u udbeniku.

    Za nesmetano odvijanje nastave potrebna je klasina uionica s ploom i grafoskopom te priborom za crtanje na ploi, a poeljan bi bio prelazak na raunalo i projektor.

    Konana ocjena proizlazi iz vie elemenata. Najveu vanost u pismenom ispitivanju imaju obavezne kolske zadae, no potrebno je vriti ee pismene provjere manjeg opsega.

    Usmene provjere su pogodne za manja propitivanja teoretskih osnova i kao obrazloenja nacrtanog te aktivnost u iznalaenju rjeenja problemskih zadataka. Mogue je ocjenjivati i pojedine grafike vjebe, naroito u prvoj godini uenja kada jo nema izrade sloenih programa.

    U drugoj godini uenja znaajan element u formiranju ocjene su programi, zbog sloenosti njihove izrade i izraene mogunosti za individualni kreativni pristup. Praenje izrade redovitih domaih zadaa te periodino ocjenjivanje istih, jedan je od nezaobilaznih elemenata konane ocjene u ovom predmetu. U drugom razredu obvezne su tri kolske zadae i dva programa, u treem razredu obvezne su tri kolske zadae i tri programa a u etvrtom razredu obvezne su dvije kolske zadae i dva programa. ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE

    Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno 4 4 3 3

  • 18

    Cilj Ovladavanje suvremenim arhitektonskim konstrukcijama i sklopovima jednostavnijih zgrada,

    sagledavanjem cjeline zgrade, uvaavajui statika i fizikalna svojstva, materijale i tehnologiju izvedbe. Zadae

    - razvijati grafomotorike vjetine - usvojiti naine izraavanja u graditeljstvu - razvijati interes i odgovornost prema struci - upoznati zgradu u cjelini i sve njene bitne dijelove - pristupati znanstveno rjeavanju konstrukcija zgrade - stvarati bazu podataka za samostalan rad na razradi nacrta - razvijati samostalnost u rjeavanju zadataka - usvojiti principe rjeavanja arhitektonskih konstrukcija i stei znanje njihove primjene na razliitim konkretnim zadacima

    Sadraj predmeta 1. razred

    Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Uvod u graditeljstvo Opisati graditeljstvo i njegovu strukturu Objasniti cjeloviti proces nastajanja zgrade Nabrojiti sudionike u graditeljstvu

    Graditeljstvo Djelatnost arhitekata i graevinara Proces nastajanja zgrade Tijek izvoenja zgrade

    2. Arhitektonski nacrti i projekti

    Nacrtati jednostavni arhitektonski nacrt Nabrojiti sve arhitektonske projekte i njihove osnovne dijelove

    Ortogonalna projekcija i aksonometrija Arhitektonski nacrti Kotiranje i mjerila Arhitektonski projekti 1. program: arhitektonski nacrti

    3. Dijelovi zgrade Pokazati i imenovati sve dijelove i sklopove zgrade, njihovu ulogu i meusobnu povezanosti u cjelinu, na jednostavnoj razini Razlikovati ulogu pojedinih dijelova zgrade Nacrtati skicu presjeka zgrade s oznaenim pojedinim dijelovima

    Zgrada kao cjelina i njeni sastavni dijelovi Nosivi elementi i sklopovi Fizikalne karakteristike zgrade i konstrukcija Izolacije 2. program: dijelovi zgrade

    4. Konstruktivni sustavi zgrada

    Prepoznati razliite konstruktivne sustave Nacrtati i objasniti osnovne konstruktivne sustave

    Masivni i skeletni konstruktivni sustavi Materijali i tehnologije graenja

    5. Zidani zidovi Imenovati detaljno sve suvremene materijale za zidanje s pripadajuim tehnologijama Nacrtati i objasniti sve vrste zidova Samostalno rijeiti i nacrtati program na individualnom zadatku

    Zidovi od opeke Zidovi od modularnih blokova Zidovi od porozirane opeke Zidovi od betonskih blokova 3. program: zidani zidovi

  • 19

    6. Ukruenje zgrade Definirati potresne propise Primijeniti propise u crtanju nacrta Nacrtati ab veze u tlocrtu i presjeku Usporediti nosive elemente s elementima za ukruenje zgrade

    Potresni propisi Horizontalne i vertikalne ab veze

    7. Temelji obiteljskih kua Opisati ulogu temelja, materijal i tehnologiju Obrazloiti pojam dubine temelja Nacrtati temelje za obiteljsku kuu Nabrojiti materijale za zatitu zgrade od vlage Objasniti nain zatite od vlage Nacrtati detaljne nacrte temelja i poda na tlu

    Temelji zidova i stupova Dubina temelja, dimenzioniranje Zatita zgrade od vlage iz tla 4. program: temelji obiteljske kue

    8. Armiranobetonski zidovi i oplate

    Nabrojiti osnovne karakteristike betona i armiranog betona na jednostavnoj razini Objasniti princip armiranja i osnovnih tehnologija ugradnje betona Nacrtati ab zid Skicirati suvremene oplate Usporediti razliite vrste oplata

    Armiranje i izvedba zidova Oplate zidova

    Sadraj predmeta 2. razred

    Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Vanjski zidovi Definirati osnovne fizikalne karakteristike vanjskih zidova Razlikovati unutarnje i vanjske zidove Opisati i objasniti suvremena rjeenja vanjskih zidova s njihovim prednostima i mogunostima primjene Nacrtati razliite vanjske zidove

    Osnovne fizikalne karakteristike vanjskih zidova Vrste vanjskih zidova, materijali, nain izvedbe

    2. Meukatne konstrukcije Skicirati suvremene meukatne konstrukcije za razliite zgrade, ovisno o optereenju i zahtjevima za zvuna svojstva Usporediti razliite konstrukcije i definirati njihove prednosti

    Stropne konstrukcije Monolitni ab stropovi Oplate za stropove Montani stropovi Izvedbeni nacrt ab konstrukcije Podne konstrukcije 1. program: meukatna konstrukcija

  • 20

    Samostalno izraditi nacrte meukatne konstrukcije na temelju individualnih zadataka

    3. Ravni krovovi Interpretirati osnovni sastav ab krova po fizikalnim principima Nacrtati krov u izvedbenom nacrtu

    Osnovne fizikalne karakteristke ab krovova Vrste ravnih krovova Detalj zavretka krova

    4. Izvedbeni nacrti Demonstrirati uklapanje pojedinih elemenata u cjelinu Nacrtati izvedbene nacrte obiteljske kue sa svim potrebnim tehnikim elementima

    Pravila za crtanje izvedbenih nacrta Otvori Vrata i prozori, crtanje i mjere Kotiranje Stubite, prevaljeni presjeci 2. program: izvedbeni tlocrt i presjek

    5. Stubita Objasniti pravila za crtanje stubita, konstruktivnih sustava i vrsta stubita Skicirati konstruktivne sustave stubita Nacrtati razliita stubita Samostalno rijeiti i nacrtati izvedbene i detaljne nacrte stubita na temelju individualnog zadatka

    Dimenzioniranje, propisi i crtanje stubita Konstruktivni sustavi ab stubita Vrste stubita Detalji stubita 3. program: stubite

    6. Dimnjaci Nacrtati i opisati suvremene dimnjake za zgrade razliite katnosti Razlikovati tradicionalne dimnjake od suvremenih u karakteristikama i primjeni Skicirati osnovne vrste dimnjaka

    Tradicionalni i suvremeni dimnjaci Ventilacijski kanali

    Sadraj predmeta 3. razred

    Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Drvena krovita Prepoznati dobra svojstava drva i mogunosti primjene u suvremenom graditeljstvu Skicirati osnovne vrste masivnih drvenih krovita i nain njihovog rjeavanja i prikazivanja u nacrtima Rijeiti krovnu konstrukciju Samostalno nacrtati izvedbeni nacrt jednostavnijeg i sloenog krovita

    Drvo u graditeljstvu Vrste krovnih konstrukcija Dvostrena krovita 1. program: dvostreno krovite Sloena krovita 2. program: sloeno krovite

    2. Graevna limarija Prepoznati osnovne principe rjeavanja karakteristinih limenih konstrukcija na

    ljebovi i odvodi Limeni opavi

  • 21

    kosom krovu 3. Krovni pokrovi Nacrtati i opisati suvremene

    pokrove i nain njihove ugradnje Definirati osnovne fizikalne procese u krovu sa suvremenim materijalima Samostalno rijeiti i nacrtati detalje kosog krovita

    Vrste pokrova i nain postavljanja Krovna konstrukcija iznad grijanog i negrijanog prostora 3. program: kosi krov

    4. Fizika zgrade Definirati fizikalne karakteristike zgrade i njenih konstrukcija, posebno vanjskih zidova Demonstrirati metode prorauna na razliitim primjerima Skicirati i konstruirati dijagrame kretanja topline i vodene pare kroz zid Samostalno izraditi fizikalni proraun vanjskog zida Primijeniti rezultate prorauna u izradi izvedbenih i detaljnih nacrta Imenovati toplinske i difuzne izolacije i nain njihove primjene Izrei pravila za zatitu od buke

    Fizikalne karakteristike vanjskih konstrukcija Toplinski proraun Difuzni proraun Toplinska stabilnost i temperaturni rad 4. program: fizikalni proraun vanjskog zida Zatita od buke

    5. Energetska uinkovitost Odrivi razvoj

    Prosuditi nunost ouvanja energije i prednosti zgrada s malom potronjom energije

    Nisko energetska kua Pasivna kua Novi oblici koritenja energije

    Sadraj predmeta 4. razred

    Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Ravni krovovi Obrazloiti sastave pojedinih krovova na temelju fizikalnih zakonitosti Skicirati sve tipove krovova Nacrtati dijagrame kretanja topline i vodene pare kroz krov Odrediti sastav krova primjenom egzaktnog pristupa, temeljenog na proraunu Izraunati fizikalne karakteristike krova i nacrtati krov na individualnim zadacima

    Vrste ravnih krovova i njihove fizikalne karakteristike Slojevi krova, materijali i uloga Odvodnja vode Fizikalni proraun ab krova Detalji ravnog krova 1. program: ravni krov (s proraunom)

    2. Temelji viekatnih zgrada Primijeniti u nacrtima razliite vrste temelja za

    Temelji za masivne i skeletne konstruktivne sustave zgrada

  • 22

    razliite vrste konstruktivnih sustava i optereenja

    3. Kune instalacije vodovoda i kanalizacije

    Definirati mreu instalacija u zgradi Rijeiti u nacrtima instalacijske prodore

    Kune instalacije vodovoda Kune instalacije kanalizacije

    4. Konstrukcije za zatvaranje otvora

    Opisati i Nabrojiti vrste i nain ugradbe konstrukcija za zatvaranje otvora Samostalno izraditi izvedbene i detaljne nacrte konstrukcija za zatvaranje otvora na individualnim zadacima

    Drvena vrata i prozori Metalna i plastificirana vrata i prozori Detalji vrata i prozora 2. program: konstrukcije za zatvaranje otvora

    5. Pregradni zidovi, buke, podovi, obloge

    Opisati elemente nune za finalizaciju zgrade Obrazloiti suvremena rjeenja i tehnologije Prepoznati tradicijske naine izvedbe zavrnih radova

    Pregradni zidovi, suhe gradnje Unutarnje i vanjske buke, materijali i nain izvedbe Podne konstrukcije i materijali za zavrni sloj poda Obloge zidova i stropova

    6. Detalji obiteljske kue Samostalno razraditi i nacrtati detalje obiteljske kue na individualnim zadacima Demonstrirati metode rjeavanja detalja koritenjem suvremenih materijala, uvaavanjem fizikalnih principa

    Detalji temelja, podruma, zidova, stropova, krova, terase, sklopova razliitih konstrukcija 3. program: detalji obiteljske kue

    Metodiko-didaktike napomene

    Predmet arhitektonske konstrukcije je temeljni predmet u zanimanjima arhitektonski i graevinski tehniar. Ui se kroz sve etiri godine i njegov sadraj usko je povezan s ostalim strukovnim predmetima, pogotovo s tehnikim crtanjem, praktikumom, noseim konstrukcijama, stambenim i javnim zgradama i organizacijom graenja. Sadraji tih predmeta se nadopunjuju i nadovezuju, a znanja i vjetine steene na predmetu arhitektonske konstrukcije nuni su za savladavanje predmeta stambene i javne zgrade, u kojima se primjenjuju u izradi nacrta na individualnim zadacima.

    U prvom i drugom razredu nastavni sadraji obrauju se na nioj razini, a u treem i etvrtom razredu na vioj razini i detaljnije. Naglasak treba dati onim sadrajima koji se odnose na konstrukcije, tehnologije i materijale koji se koriste u izvedbi obiteljskih i stambenih zgrada i koji su baza za crtanje programa u predmetu stambene i javne zgrade. Sadraje nune za razumijevanje procesa graenja treba svesti na nivo informacije.

    Uz detaljnije obraene suvremene konstrukcije, uenicima treba dati osnovne podatke o tradicijskim konstrukcijama i materijalima.

    Posebnu panju treba obratiti graevnoj fizici, vezano za utedu energije i zatitu od buke, kao i za prihvaanje znanstveno utemeljenog pristupa rjeavanju konstrukcija i osiguranja ugodnog boravka korisnicima zgrade.

    U nastavi arhitektonskih konstrukcija bitno je aktivno sudjelovanje uenika na svakom nastavnom satu, jer se svaki sadraj problematizira i razmatra u kontekstu cjeline i meusobne povezanosti.

    Uenici za veinu nastavnih jedinica dobivaju slijepe kopije s nastavnim sadrajem, koje se nadopunjuju tumaenjima profesora i projiciranjem konanih materijala. Kod sloenijih konstrukcija ralanjuju se koraci koji dovode na najbolji nain do rjeenja. Postupnost u savladavanju sadraja osnovni je princip napredovanja iz razreda u razred, kao i unutar jedne nastavne teme.

  • 23

    Budui da se materija moe prikazati jedino crteom, prostorunim ili tehnikim, uenicima se permanentno daju grafiki zadaci koji se rjeavaju na nastavi, a tehniki dovravaju kod kue.

    Nuno je sve nastavne sadraje izvjebati kroz domae zadae koje se mogu zapoeti u koli, ili dovriti i izraditi uz pomo nastavnika. Domae zadae baziraju se na crteima i za veinu nastavnih tema dobro je pripremiti konture crtea koji se nadograuje, posebno u niim razredima.

    Kod izrade programa treba ve u prvom razredu zadavati individualne zadatke, kako bi se potaknulo uenike na ozbiljan pristup i samostalnost u radu.

    U nastavi treba koristiti zorne prikaze, modele, filmove i sav slikovni materijal koji e uenicima pomoi u razumijevanju gradiva.

    Uenici sami rade svoja skripta na papirima A4 koji se uvezuju u fascikl ime je omogueno dopunjavanje i doraivanje pojedinih dijelova. Za nastavu predmeta arhitektonske konstrukcije potrebno je osigurati specijaliziranu uionicu koja treba biti opremljena crtaim stolovima za jednu osobu, ormarima za pohranu crtaeg pribora, programa i nastavnih materijala, grafoskopom i platnom. Bilo bi poeljno da profesori povremeno, ili stalno, imaju mogunost koritenja prijenosnog raunala i projektora. U uionici se treba nalaziti zidni pano na koji se izlau ueniki radovi, kako bi uenici lake stekli predodbu o potrebnoj strunoj razini svojih radova. U svakom razredu predviene su obvezno tri kolske zadae, u prvom razredu obvezna su etiri programa, u drugom razredu obavezna su tri programa, u treem razredu obvezna su etiri programa, a u etvrtom razredu obvezna su tri programa.

    Budui da je predmet kompleksan treba pratiti i ocjenjivati postignua u svim njegovim segmentima. Za svaki razred rad uenika treba vrednovati i ocjenjivati po elementima koji su u skladu sa sadrajem i uzrastom uenika. Budui da su crtei osnova za savladavanje sadraja predmeta, ocjena treba proizlaziti iz pismenih provjera, domaih zadaa, skripata, programa i rada na programu vjebi.

    Vrlo je vano da uenici ozbiljno rade na nastavi, kad im profesor pomae i ispravlja njihove radove. Zato na svakom satu trebaju imati sav potreban crtai pribor, skripta i predloke.

    Kroz sve oblike rada vrednuje se i ocjenjuje usvojenost i primjena znanja na pojedinanim zadacima. Rad u grupama pridonosi boljem i objektivnijem ocjenjivanju svakog uenika. NOSIVE KONSTRUKCIJE Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno 2 2 2 3 Cilj

    Razumijevanje preuzimanja optereenja u nosivim sklopovima i prijenosa optereenja nosivim sklopovima. Zadae

    - upoznati uenike s osnovama onih podruja nosivih konstrukcija koje se najee koriste u graevinskoj praksi, tj. s osnovama statike, otpornosti gradiva i betonskih konstrukcija

    - usvojiti uvjete kojima nosive konstrukcije moraju udovoljiti - upoznati, uoiti, razlikovati, razumjeti, usvojiti i ovladati osnovnim mehanikim

    vlastitostima gradiva u graditeljstvu - usvojiti pojmove struke - osposobiti uenike da kroz statike proraune i dimenzioniranje jednostavnih sustava

    arhitektonskih konstrukcija spoznaju bit stabilnosti graevina, koje e kao graditelji projektirati ili izvoditi

    - razvijati stav prema odrivom nainu graenja i ouvanje okolia - formirati radne, moralne i estetske vrijednosti, razvijati osjeaj osobne odgovornosti,

    jaati samopouzdanje i vanost suradnje kao i timskog rada

  • 24

    Sadraj predmeta 1. razred Red broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ 1. Nosive konstrukcije u

    graditeljstvu Objasniti povezanosti arhitekta i inenjera, konstruktora (statiara)

    Graevina i nosivi sklop

    2. Sile i optereenja (tereti) u graevinarstvu

    Objasniti pojam sila i optereenja Izraunati teinu nekog sklopa

    Sile i njihovo djelovanje Sile i optereenja

    3. Predoavanje sile Prikazati bilo koju veliinu sile u mjerilu sila

    Podaci za odreivanje vektora sile Grafiko prikazivanje sile

    4. Djelovanje sila u ravnini Izvesti analitiki i grafiki postupak sastavljanja i rastavljanja sila u ravnini

    Pojam krutog tijela Sastavljanje sila koje djeluju u jednoj zraci Raunsko i grafiko odreivanje rezultante sila koje djeluju u jednoj zraci Sustav sila koje djeluju u razliitim zrakama a imaju zajedniko hvatite (paralelogram i trokut sila) Rastavljanje sile u dva zadana pravca (dvije sastojnice)

    5. Opi sustav sila u ravnini

    Izrei definiciju momenta sile Primijeniti definiciju momenta sile

    Stupnjevi slobode gibanja Openito o pojmu momenta sile Momentno pravilo Odnos poligona sila i verinog poligona Spreg ili par sila Rastavljanje sile u tri sastojnice

    6. Ravnotea sila Definirati i primijeniti osnovne analitike i grafike uvjete ravnotee opeg sustava sila u ravnini

    Uvjeti ravnotee sila koje djeluju u jednoj zraci Uvjeti ravnotee sila koje djeluju u razliitim zrakama, a imaju zajedniko hvatite Analitiki i grafiki uvjeti ravnotee opeg sustava sila u ravnini Leajne reakcije

    7. Teite Izraunati i grafiki odrediti poloaj teita sloenih presjeka

    Teite jednostavnih likova Teite sloenih likova (grafiki i analitiki).

    8. Stabilnost Objasniti vanost stabilnosti za sigurnost graevine

    Sigurnost protiv prevrtanja Sigurnost protiv klizanja

    Sadraj predmeta 2. razred Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Uvod u statiku nosaa Izrei definiciju nosaa kao matematikog modela Pojam i vrste leajeva

  • 25

    Statika odreenost i statiki sustav Raspon nosaa

    2. Ravnotea vanjskih sila u statiki odreenih nosaa

    Primijeniti osnovne analitike i grafike uvjete ravnotee u statiki odreenih nosaa

    Analitika i grafika metoda odreivanja sila u leajevima (leajne reakcije) statiki odreenih nosaa

    3. Ravnotea vanjskih i reznih sila u statiki odreenih nosaa

    Primijeniti metodu zamiljenog presjeka za pronalaenje i odreivanje reznih sila Izraunati vrijednost reznih sila Nacrtati dijagrame

    Sile u presjeku statiki odreenih nosaa Analitika i grafika metoda odreivanja reznih sila i njihovih pripadnih dijagrama (M, V i N)

    4. Sloeni ili Gerberov nosa

    Nacrtati Gerberov nosa i objasniti njegovu primjenu u graditeljskoj praksi

    Sloeni ili Gerberov nosa

    5. Ravnotea ravninskih reetkastih nosaa

    Opisati postupak odreivanja sila u tapovima reetkastih nosaa.

    Odreivanje sila u tapovima

    Sadraj predmeta 3. razred Red broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Uvod Objasniti pojam gradivne jedinke ili estice gradiva kao i pojam veze meu esticama (jaka ili slaba) Pojednostavnjeno objasniti bit ponaanja gradiva i konstrukcija kao i samu bit prirode koju ove konstrukcije oponaaju

    Zadaci otpornosti gradiva Priroda gradiva

    2. Naprezanja i deformacije u linijskih sklopova

    Objasniti definiciju naprezanja, apsolutne i relativne deformacije i njihovu vezu

    Openito o pojmu naprezanja Jedinice naprezanja Metoda zamiljenog presjeka Osnovne vrste naprezanja Odreivanje uzdunog naprezanja Skraenje i produljenje Veza izmeu naprezanja i relativnih deformacija

    3. Mehanike vlastitosti osnovnih gradiva u graditeljstvu

    Definirati osnovne mehanike vlastitosti gradiva u graditeljstvu i meusobno ih usporeivati

    Beton i komponente Vlastitosti ovrsnuloga betona elik u graditeljstvu Drvo u graditeljstvu

    4. Osno optereeni nosivi sklopovi

    Objasniti bit funkcioniranja nosivog statikog sustava tapa Izraunati dimenzije poprenih presjeka i provjeriti naprezanje i deformaciju

    Nosivi sklopovi naprezani centrinom vlanom silom- isti vlak Nosivi sklopovi naprezani tlanom silom Izvijanje

    5. Geometrijski podaci Obrazloiti vanost i znaaj Plotina poprenog presjeka

  • 26

    poprenog presjeka geometrijskih podataka u odnosu na veliinu i oblik poprenog presjeka pri dimenzioniranju noseih sklopova, izraunati ih i grafiki odrediti na razliitim primjerima

    Teite poprenog presjeka Statiki moment plohe Moment tromosti Moment otpora Polumjer tromosti

    6. Nosivi sklopovi optereeni okomito na svoju uzdunu os

    Opisati mehanizam prenoenja uspravnog optereenja vodoravnim preusmjerenjem Obrazloiti raspodjelu uzdunih i posminih naprezanja po visini poprenog presjeka u promatranom nosau gredi Izraunati i odabrati izmjere poprenog presjeka u slobodno poduprtom nosau

    Mehanizam prenoenja uspravnog optereenja vodoravnim preusmjerenjem Nosivi sklopovi napregnuti savijanjem bez uzdune sile Posmik pri savijanju

    Sadraj predmeta 4. razred R. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Uvod Definirati osnove na kojima se temelji i osigurava zajedniko djelovanje betona i elika

    Armirani beton, sprega betona i armature Mogunost zajednikog djelovanja betona i elika

    2. Mehanika svojstva elika i betona

    Odabrati kakvou gradiva pri dimenzioniranju

    elik Beton

    3. Proraun AB sklopova Imenovati sadraj statikog prorauna i prepoznati glavne znaajke pojedinog sadraja.

    Statiko rjeenje nosee konstrukcije Odreivanje optereenja Statika shema Odreivanje reznih sila Dimenzioniranje AB sklopova

    4. Dimenzioniranje AB sklopova prema graninom stanju sloma presjeka

    Obrazloiti osnove teorije graninog stanja sloma presjeka i neke veliine dane propisima ( a i b, fa i fb)

    Teorija granine nosivosti Osnovne pretpostavke Ralanjeni faktori sigurnosti granine vrijednosti relativnih deformacija betona i armature

    5. AB sklopovi naprezani savijanjem

    Izvesti postupak dimenzioniranja statiki odreenih AB sklopova s osjeajem za dimenzije

    Proraun jednostruko armiranih pravokutnih presjeka Proraun AB ploa s glavnom armaturom u jednom smjeru

    6. Armiranje sklopova naprezanih svijanjem

    Demonstrirati pravila za armiranje na statiki odreenim AB sklopovima Izraditi nacrt armature

    Pokrivanje linije vlanih sila armaturom Nacrt armature Oblikovanje armature Raunanje duljine armature

    7. Proraun nosaa naprezanih poprenim silama

    Konstruirati dijagram glavnih vlanih naprezanja Objasniti vanosti provjere u proraunu i u tijeku izvedbe

    Dijagram glavnih vlanih naprezanja u nosaa nepromjenjive visine Odreivanje raunskog posminog

  • 27

    AB grednih nosaa Izraditi proraun AB grede Nacrtati armaturu grede

    naprezanja iz granine poprene sile, armatura za preuzimanje poprene sile Proraun armature za pruzimanje poprene sile Primjeri provjere AB nosaa na djelovanje poprene sile

    8. AB stupovi naprezani centrinom tlanom silom

    Izraditi proraun stupa Demonstrirati pravila za armiranje AB stupova bez opasnosti izvijanja Objasniti razliku izmeu AB stupa i uspravne AB veze

    Proraun stupova kad nema izvijanja kratki stupovi

    9. Ukruenja zidanih zgrada

    Imenovati i objasniti konstrukcijske pojedinosti vane za ukruenja zidanih zgrada

    Vodoravne i uspravne AB veze

    10. Osnove prednapetog betona

    Objasniti osnovno naelo prednapinjanja

    Naelo prednapinjanja Beton i elik u prednapetom betonu

    Metodiko-didaktike napomene Sadraj predmeta obuhvaa osnove statike, otpornosti gradiva i betonske konstrukcije. Predmet se ui kroz sve etiri godine u oba zanimanja. Nastavni sadraj usko je povezan s ostalim predmetima struke, prije svega s arhitektonskim konstrukcijama. Bitno je da kroz obrazovni proces profesori srodnih predmeta redovito surauju, kako bi uenici tijekom obrazovanja uspjeli usvajati i povezivati znanja koja e primijeniti u praksi. Od izuzetne je vanosti aktivno sudjelovanje uenika na svakom nastavnom satu. Zadaa je profesora da postupno uvodi uenike u problematiku predmeta, kako bi napredovali unutar jedne nastavne jedinice, kao i iz godine u godinu.

    Zahvaljujui metodikoj razraenosti udbenika, uenicima je, kao i profesorima, u bitnoj mjeri olakan rad.

    Obraene nastavne sadraje nuno je izvjebati kroz domae zadae. Kako bi se uenike potaknulo na ozbiljan pristup i samostalnost u radu, ve u prvom razredu zadaju im se programi s individualnim zadacima.

    U nastavi se preporuuje primjena zornih prikaza, modela, filmova i kompjutorske edukacijske animacije, to uenicima pomae da bolje razumiju gradivo. Nastava se treba odvijati u specijaliziranoj uionici opremljenoj crtaim stolovima za jednu osobu i radnim mjestom profesora koje je opremljeno prijenosnim raunalom, projektorom i platnom. Specijalizirana uionica potrebna je kako bi se cjelokupna nastava i rezultati rada podigli na viu razinu. Uz uionicu treba se nalaziti kabinet za profesore opremljen s vie radnih mjesta opremljenih raunalom i perifernim jedinicama i ormarima za uvanje medija i dokumentacije. U svakom razredu predviene su dvije kolske zadae, u prvom i drugom razredu obvezna su dva programa, u treem razredu obvezna su tri programa, a u etvrtom razredu obvezan je jedan program. Tijekom godine prate se i vrednuju usvojenost znanja putem kolskih i domaih zadaa, usmenog ispitivanja, rada na programima i samih programa. Kod donoenja zakljune ocjene treba voditi rauna o razvijenosti kulture rada, pokazanom interesu i volji i uloenom trudu. ORGANIZACIJA GRAENJA Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - 2 4

  • 28

    Cilj Ovladati cjelokupnim procesom nastajanja graevine u skladu s vaeom graevinskom

    regulativom, prikazati naine prorauna trokova graenja graevine niskogradnje (ceste) i zgrade, uz primjenu novih tehnologija graenja i graevinskih strojeva, te jednostavni nain izrade operativnog plana graenja i organiziranja gradilita.

    Zadae

    - usvojiti kronoloki redoslijed aktivnosti u procesu nastajanja graevine - usvojiti terminologiju graevinske struke - osposobiti uenike za samostalno koritenje vaeih Zakona i Pravilnika graevinske regulative - razvijati samostalni pristup izradi trokova graenja graevine - poticati na samostalno snalaenje u nacrtima graevine i prepoznavanje dijelova graevine - razvijati smisao za sistematinost u izradi tehnike dokumentacije, uvaavajui pravila struke - razvijati osjeaj za ispravno i tono prikazivanje podataka, te urednost u radu - usvojiti principe i stei znanja za primjenu na novim zadacima

    Sadraj predmeta 3. razred

    Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Uvod u organizaciju graenja

    Obrazloiti strukturu graditeljstva

    Definicija organizacije graenja Zakoni i Pravilnici

    2. Zakon o gradnji Izrei osnovne premise Zakona, memorirati strune nazive i procedure u tijeku procesa graenja graevine

    Propisana svojstva i kvaliteta graevine Faze graenja i sudionici Dozvole, nadzor nad graenjem Vrste projekata Tehniki pregled graevine

    3. Ustupanje radova Opisati nain ustupanja radova i odabira izvoditelja Navesti i objasniti proceduru od natjeaja do potpisivanja ugovora Izrei glavne elemente ugovora o graenju

    Pravilnik o ustupanju radova Odabir izvoditelja Ugovor o graenju Osnivanje gradilita

    4. Proces nastajanja graevine - shematski prikaz

    Navesti redoslijed aktivnosti u pojedinim fazama graenja graevine, uz prikaz sudionika

    Kronoloki prikaz svih aktivnosti u tijeku procesa nastajanja graevine Grafiki rad

    5. Trgovaka drutva Navesti osnovnu podjelu trgovakih drutava, postupak osnivanja dionikog drutva. Razlikovati upravljanje od rukovoenja

    Zakon o trgovakim drutvima, vrste trgovakih drutava registracija, osnivanje dionikog drutva

    6. Tehnologija graenja Razlikovati tehnologije u graenju koje bitno utjeu na kvalitetu i brzinu graenja Prepoznati tehnoloke razine pri izradi graevinskog proizvoda

    Vrste graevinske tehnologije Tehnoloke razine bitne za formiranje jedinine cijene graevinskog proizvoda

  • 29

    7.

    Opa i tehnika dokumentacija na gradilitu

    Nabrojiti tehniku gradilinu dokumentaciju, kojom se organizira i kontrolira graenje te prepoznati njenu vanost.

    Urudbeni zapisnik, graevinska knjiga i dnevnik, te ostala dokumentacija na gradilitu, kojom se prati proces graenja graevine

    8.

    Shema organiziranja gradilita zgrade na zadanoj podlozi

    Izraditi shemu organiziranja gradilita, s ucrtavanjem svih potrebnih privremenih objekata, otvorenog i zatvorenog skladinog prostora i privremenih instalacija

    Pripremni radovi, iskolenje zgrade i nanosna skela Lociranje uprave gradilita i svih prateih sadraja, potrebnih za ispravno funkcioniranje gradilita Strojevi za vertikalni i horizontalni transport Program: Shema organiziranja gradilita za zgradu

    9. Zatita na radu Nabrojiti koji su izvori opasnosti na gradilitu i kako se provodi zatita radnog mjesta i radnika

    Elaborat zatite na radu, Zatita radnika pri radu na visini i dubini Osobna zatitna sredstva

    Sadraj predmeta 4. razred

    Red. broj

    NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1.

    Trokovnik graevinskih radova za obiteljsku kuu (prema vlastitom programu iz 3. razreda) Popis stavki

    Izraunate jedinine cijene i koliine radova iz graevinske knjige i upisati ih u trokovnik, te izraunati trokove graenja obiteljske kue

    Pripremljen trokovnik s popisom svih stavki graevinskih radova treba dati uenicima da fotokopiraju i koriste za proraun trokova graenja svoje obiteljske kue Objasniti iskolenje graevine i nanosnu skelu Program: proraun trokova graenja zgrade

    2.

    Osnovne analize cijena za trokovnik graevinskih radova za zgradu I. Zemljani radovi II. Betonski, armirano-betonski i armiraki radovi III. Izolaterski radovi IV. Tesarski i oplatarski radovi V. Zidarski radovi

    Izraditi analize cijena, obrazloiti postupak izrade i svih elemenata analize cijena Prepoznati odgovarajue graevinske norme i njihovu primjenu Opisati tehnologiju i strojeve za zemljane radove Opisati razliite naine pripreme i ugradbe betona, razlikovati runu od strojne ugradbe betona obzirom na koliinu betona po m1 ili m2 konstrukcije Obrazloiti nove tehnologije izrade hidroizolacija i termoizolacija Prepoznati nove montane sustave oplata i koritenje njihovih normativa Razlikovati suvremene vrste

    Izrada analiza cijena prema stavkama trokovnika, kalkulacijski faktor, pojam direktnih trokova proizvodnje i indirektnih trokova poslovanja tvrtke, formula za proraun jedinine cijene Strojevi za zemljane radove Izrada analiza cijena zemljanih radova u varijantama rune i strojne izvedbe Strojevi za pripremu, transport i ugradbu betona Izrada glavnih i pomonih analiza cijena za betonske i armiranobetonske radove Izrada analiza cijena za hidroizolacije i termoizolacije Izrada analiza cijena prema stavkama trokovnika koristei nove montane sustave oplata Izrada analiza cijena za stavke trokovnika zidarskih radova

  • 30

    opeka Koristiti normative proizvoaa u izradi analiza

    3.

    Graevinska knjiga za obiteljsku kuu na temelju popisa stavki u trokovniku i izvedbenih nacrta, za graevinske radove Svaki uenik ima svoj vlastiti izvedbeni projekt

    Izraunati stvarno izvedene koliina radova na gradilitu na temelju izvedbenog projekta obiteljske kue Izraditi samostalno graevinsku knjigu prema stavkama trokovnika, s crtanjem potrebnih presjeka

    Obrazac za izradu graevinske knjige, svrha izrade Nain naplate izvrenih radova putem privremenih mjesenih obraunskih situacija i okonane situacije Ucrtavanje pozicija za obraun radova u obraunske nacrte, te proraun pojedine koliine rada na listu graevinske knjige

    4. Operativni plan graenja - gantogram

    Objasniti svrhu izrade operativnog plana kao instrumenta organiziranja graenja, kontrole dinamike graenja i kontrole troenja financijskih sredstava

    Postavljanje tehnikog slijeda aktivnosti Proraun vremena trajanja pojedine aktivnosti, odabiranje mjerodavnog normativa vremena Crtanje gantograma

    5. Izvadak radne snage i materijala za odabranu vrstu rada

    Odrediti potreban broj radnika odreene kvalifikacije, zbog planiranja slijedee faze rada Odrediti potreban materijal, po vrstama i koliinama, zbog dopreme na gradilite i vrstu skladitenja

    Tabelarni prikaz potrebne radne snage po kvalifikacijama i proraun ukupnog broja radnih sati, na temelju normativa vremena (graevinske norme) Tabelarni prikaz potrebnog materijala po vrstama i koliinama, na temelju normativa materijala (graevinske norme)

    Metodiko-didaktike napomene

    Predmet pripada temeljnoj grupi strukovnih predmeta u podruju graditeljstva. Sadraji predmeta povezani su s predmetom arhitektonske konstrukcije te moraju obuhvatiti

    nove tehnologije izvedbe, nove materijale i poluproizvode. Uenike treba upoznati sa zakonskim odrednicama, terminologijom struke i pravilima ponaanja u graditeljstvu. Ovo gradivo treba interpretirati jednostavnim nainom, bez itanja pojedinih lanaka Zakona, a naglasiti samo bitne dijelove i procedure. Tako pripremljeni tekst treba prikazati grafoskopom i poticati raspravu meu uenicima, a isti tekst, kao separat treba dati uenicima da fotokopiraju i trajno uvaju kao dio svojih skripata.

    Uenici sami rade svoja skripta na papirima A4 , koji se uvezuju u fascikl ime je omogueno dopunjavanje i doraivanje pojedinih dijelova. Rezultat ove nastavne cjeline je zajednika izrada shematskog prikaza procesa nastajanja graevine od ideje do stavljanja graevine na koritenje.

    Uenicima treba pokazati primjerak Zakona o gradnji i drugih zakona i Pravilnika, kako bi dobili predodbu o slubenim spisima.

    Prilikom sastavljanja trokovnika za graenje manje zgrade treba koristiti nove materijale i poluproizvode, montane oplatarske sustave, nove tehnologije izrade graevinskih radova, a sve u skladu s predmetom arhitektonske konstrukcije. Uenici trebaju razlikovati pojedine strojeve, nauiti gdje i kako se koriste, te razumjeti to je kapacitet stroja. Trokovnik je potrebno sauvati za 4. razred, kada e se izraivati analize cijena po stavkama trokovnika i izraunavati koliine radova prema izvedbenom projektu zgrade.

    Kod izrade analiza cijena treba koristiti Graevinske norme za niskogradnju, u kojima se nalaze potrebni normativi vremena i materijala. Za proraun radnog sata graevinskog stroja potrebno

  • 31

    je dodatno koristiti Prirunik za graevinske strojeve. U okviru ove cjeline potrebno je prikazati strukturu kalkulacijskog faktora, koji je sastavni dio jedinine cijene graevinskog proizvoda, s objanjenjem direktnih trokova graenja i indirektnih trokova poslovanja tvrtke, iji je instrument upravo kalkulacijski faktor.

    Nastavnu cjelinu o trgovakim drutvima treba pripremiti na jednostavan i uenicima razumljiv nain, popratiti je shemom strukture dionikog drutva koju treba podijeliti uenicima kao separat za njihova radna skripta. Nastavnik treba prezentirati gradivo preko grafoskopa.

    Nastavnu cjelinu o opoj i tehnikoj dokumentaciji na gradilitu treba izloiti informativno, uz predoenje originalnih obrazaca.

    Tehnologija graenja je nastavna cjelina u kojoj e uenici dobiti informacije o vrstama tehnologija u graenju graevine, koje se danas koriste i tehnolokim razinama bitnim za izraunavanje jedinine cijene graevinskog proizvoda.

    Pri izradi analiza cijena treba koristiti normative vremena i materijala iz kataloga pojedinih proizvoaa, iji se proizvodi koriste u graenju. Za tradicionalni nain izvedbe pojedinih radova treba koristiti Graevinske norme za visokogradnju.

    Nakon izraenih svih potrebnih analiza cijena prema stavkama trokovnika, koje se upisuju u trokovnike, slijedi proraun koliina radova u nastavnoj cjelini Graevinska knjiga. Proraun koliina radova u formi graevinske knjige vrlo je vaan za razumijevanje kljunih elemenata same izvedbe. U graevinskoj knjizi se crtaju potrebni popreni presjeci, koji se ne vide u obraunskim nacrtima, a mjereni su na terenu.

    Pri izradi gantograma uenici sublimiraju sve elemente graenja na jednom mjestu. Uenicima treba objasniti da se jedino na temelju operativnog plana graenja moe odrediti rok izgradnje graevine te da u fazi graenja graevine predstavlja instrument kontrole dinamike graenja i troenja financijskih sredstava Nastavu treba odravati u kabinetu koji je opremljen grafoskopom i platnom. Bilo bi poeljno da nastavnici, povremeno ili stalno, imaju mogunost koritenja prijenosnog raunala i projektora.

    Profesori su duni na vrijeme pripremiti pisane separate, koje e uenici fotokopirati i uloiti u svoja skripta, kako bi se izbjeglo bili kakvo diktiranje teksta. Takoer moraju pribaviti potrebne obrasce, koji se koriste u praksi, primjerak Zakona o gradnji i drugih zakona, primjerak glavnog projekta, potrebne Graevinske norme i prospekte proizvoaa poluproizvoda (opeka, gredice i sl.). U svakom razredu predviene su obvezno dvije kolske zadae, u treem razredu obvezna je izrada jednog programa, a u etvrtom razredu kroz cijelu godinu radi se jedan program.

    Budui da je predmet kompleksan treba pratiti i ocjenjivati postignua u svim njegovim segmentima. Za svaki razred rad uenika treba vrednovati i ocjenjivati po elementima koji su u skladu sa sadrajem i uzrastom uenika.

    Elementi ocjenjivanja su : pismena provjera znanja, usmena provjera znanja, dijelovi propisanog programa i zavreni program, skripta i rad na satu.

    Vrlo je vano da uenici ozbiljno rade na nastavi, kad im nastavnik pomae i ispravlja njihove radove. Zato na svakom satu trebaju imati sav potreban pribor, skripta i predloke.

    Kroz sve oblike rada vrednuje se i ocjenjuje usvojenost znanja na pojedinanim zadacima. Rad u grupama pridonosi boljem i objektivnijem ocjenjivanju svakog uenika. POVIJEST ARHITEKTURE I UMJETNOSTI Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - 2 2 2 Cilj

    Usvajanje temeljnih znanja o povijesti arhitekture i umjetnosti i upoznavanje ostvarenja iz povijesti likovnih umjetnosti, s naglaskom na izuavanje povijesnog razvoja arhitekture. Zadae

    - upoznati osnovne pojmove likovnog jezika - uputiti uenike u gledanje umjetnikog djela (slike, kipa ili arhitekture)

  • 32

    - stei sposobnosti likovnog itanja umjetnikog djela preko poznavanja elemenata forme, kompozicije, perspektive, likovnih tehnika, omjera, proporcija i dr.

    - usvojiti znanja kroz tumaenja o postanku i razvoju graditeljstva, kiparstva, slikarstva, grafike, umjetnikog obrta i dizajna

    - naznaiti u svakom razdoblju povijesno geografski okvir i istaknuti znaaj drutvenih, ekonomskih, religijskih, geografskih i klimatskih uvjeta za razvoj stila i bitnih obiljeja umjetnosti

    - kroz povijest arhitekture, uz funkcionalna i oblikovna rjeenja, pozornost usmjeriti i na prouavanje graevnih materijala, konstrukcija i tehnologije graenja

    - analizirati primjere pojedinih tipova graevina - ukratko upoznati razvoj urbanih cjelina - pri upoznavanju sa svjetskom i nacionalnom batinom kod uenika razvijati ljubav, osjeaj

    potivanja, odgovornosti i trajnog zanimanja za prouavanje i ouvanje likovnog i arhitektonskog nasljea

    - razvijati kod uenika osjeaj za estetiku graditeljskog ostvarenja i kritike procjene Sadraj predmeta 2. razred Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Uvod u likovnu umjetnost

    Definirati temeljne pojmove likovnog jezika

    Osnovni pojmovi u likovnom govoru Kompozicija i promatranje likovnog djela Slikarstvo crta, ploha, stil, tehnike, boje Ikonografija i ikonologija Perspektive Kiparstvo, graditeljstvo Omjeri i proporcije Kultura stanovanja Urbanizam

    2. Poeci likovnog i arhitektonskog stvaranja

    Nabrojiti, prepoznati i opisati najznaajnije primjere ostvarenja likovnog i arhitektonskog stvaranja u prapovijesno doba

    Prapovijesno doba likovni izraz Poeci arhitekture Prapovijesni lokaliteti u Hrvatskoj

    3. Arhitektura i umjetnost starih civilizacija

    Nabrojiti, prepoznati i opisati najznaajnija ostvarenja arhitekture i umjetnosti drevnih civilizacija

    Egipat, Mezopotamija Amerike civilizacije Kreta i Mikena

    4. Antika arhitektura i umjetnost

    Nabrojiti, prepoznati i opisati najznaajnija ostvarenja iz antike arhitekture i umjetnosti

    Grka, helenizam, grki lokaliteti na naoj obali Etruani, Rim Rimska arhitektura na tlu Hrvatske

    Sadraj predmeta 3. razred Red. broj

    NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJI

    1. Ranokranska arhitektura i umjetnost

    Nabrojiti, prepoznati i opisati najznaajnija ostvarenja ranokranske arhitekture i umjetnosti

    Kasna antika i zapadno Rimsko carstvo

    2. Bizant i islam Nabrojiti, prepoznati i opisati Bizantska arhitektura i umjetnost

  • 33

    najznaajnija ostvarenja bizantske i islamske arhitekture i umjetnosti

    Islamska arhitektura i umjetnost

    3. Predromanika Nabrojiti, prepoznati i opisati najznaajnija ostvarenja predromanike arhitekture i umjetnosti

    Umjetnost i arhitektura ranog srednjeg vijeka u Europi Starohrvatska arhitektura i umjetnost

    4. Romanika Nabrojiti, prepoznati i opisati najznaajnija ostvarenja romanike arhitekture i umjetnosti

    Obiljeja romanike i primjeri u Europi

    5. Gotika Nabrojiti, prepoznati i opisati najznaajnija ostvarenja gotike arhitekture i umjetnosti

    Obiljeja gotike i primjeri u Europi

    6. Romanika i gotika u Hrvatskoj

    Nabrojiti, prepoznati i opisati ostvarenja romanike i gotike kod nas

    Primjeri urbanih cjelina. Utilitarne i sakralne graevine

    7. Renesansa Nabrojiti, prepoznati i opisati ostvarenja renesansne arhitekture i umjetnosti

    Opa obiljeja i podjela renesanse. Arhitektura 15 st. Arhitektura 16. st. Slikarstvo i kiparstvo renesanse Manirizam

    8. Barok Nabrojiti, prepoznati i opisati ostvarenja barokne arhitekture i umjetnosti

    Obiljeja baroka Umjetnost i arhitektura u Italiji i srednjoj Europi

    9. Renesansa i barok u Hrvatskoj

    Nabrojiti, prepoznati i opisati ostvarenja renesansne i barokne arhitekture i umjetnosti kod nas

    Urbane cjeline Dubrovaki renesansni ljetnikovci Barokni dvorci Hrvatskog zagorja Znaajni primjeri baroknih graevina

    10. Rokoko i klasicizam Nabrojiti, prepoznati i opisati ostvarenja umjetnosti i arhitekture rokokoa i klasicizma

    Obiljeja arhitekture i likovnog izraza u Europi i kod nas

    Sadraj predmeta 4. razred Red. broj

    NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

    1. Arhitektura i umjetnost 19. stoljea

    Nabrojiti, prepoznati i opisati ostvarenja arhitekture i umjetnosti 19. stoljea

    Historicizam Velike svjetske izlobe Slikarstvo i fotografija Kiparstvo 19. st. u Hrvatskoj

    2. Arhitektura i umjetnost na prijelomu stoljea

    Nabrojiti, prepoznati i opisati ostvarenja arhitekture i umjetnosti secesije

    Secesija u Europi i kod nas

    3. Arhitektura i umjetnost 20. stoljea

    Nabrojiti, prepoznati i opisati ostvarenja arhitekture i umjetnosti 20. stoljea

    Poeci moderne arhitekture Arhitektura i urbanizam prve i druge polovice 20. st. Znaajni arhitekti i pokreti Hrvatska moderna arhitektura Slikarstvo i kiparstvo prve i druge polovice 20. st.

    4. Arhitektura i umjetnost Nabrojiti, prepoznati i opisati Suvremena kretanja u likovnim

  • 34

    na prijelomu tisuljea ostvarenja arhitekture i umjetnosti na prijelomu tisuljea

    umjetnostima i arhitekturi

    Metodiko-didaktike napomene Uenike treba u to veoj mjeri ukljuiti u rad na satu kroz razgovor, analizu projiciranih primjera

    i filmova. Kroz pisanje i izlaganje referata na zadanu temu treba ih navikavati na samostalan rad i uenje, te

    koritenje literature, asopisa, interneta, kao i na rad u grupi. Kao sastavni dio demonstracijske metode poeljno je koristiti i analitike crtee i sheme kojima

    e se na najuinkovitiji nain izraziti pojam, misao ili teza koju valja priopiti. Kod uenika je potrebno razvijati naviku praenja likovnih zbivanja, te u tom smislu organizirati

    obilaske izlobi, muzeja ili galerija. Prema zanimanju i mogunostima uenika dobro bi bilo organizirati strune ekskurzije u

    Hrvatskoj i inozemstvu. Uenici su duni izraditi zadane grafike vjebe u koli i kod kue (skiciranje proelja,

    tlocrta ili presjeka, snimanje arhitektonskih detalja). Nastava se izvodi u specijaliziranoj uionici opremljenoj potrebnim tehnikim

    pomagalima: grafoskop, televizor i video ureaj, dijaprojektor, prijenosno raunalo s projektorom i platno za projiciranje, kako bi se uenici upoznali sa to vie primjera umjetnikih djela.

    Zavrna ocjena se formira iz vie elemenata: provjere usvojenosti nastavnih sadraja usmeno i pismeno, grafikih vjebi, te aktivnosti u izradi referata.

    Ispitivanje bi bilo dobro izvoditi tako da uenik i prepoznaje primjere umjetnikih djela. PRAKTIKUM Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno 2* 1** 1** 1** *Nastava se izvodi svaki tjedan dva sata ili svaki drugi tjedan po etiri sata **Nastava se izvodi svaki drugi tjedan po dva sata, ili jednom mjeseno etiri sata Cilj Upoznavanje bitnih sastavnica graditeljske struke i stjecanje pravilne predodbe o odgovornosti svih koji se njome bave, njenoj vanosti, kompleksnosti i jedinstvenosti, kao i lake razumijevanje teoretskih sadraja koji se obrauju na strukovnim predmetima. Zadae

    - upoznati graditeljsku struku - stei cjelovitu sliku o jedinstvenoj strukturi graditeljstva, o njegovoj umjetnikoj i tehnikoj komponenti - razvijati odgovoran i ozbiljan pristup graditeljskoj struci - podii motivaciju i interes za struku - formirati pravilne stavove prema graditeljstvu - upoznati urbanistiku i arhitektonsku strukturu grada - upoznati znaajne graevine u okruenju - upoznati gradilite i sve faze izgradnje - vidjeti izvedbu svih bitnih graevinskih i zavrnih radova - upoznati izvedene konstruktivne sklopove - upoznati industr