komentari 21VeernJi LiSt subota, 13. lipnja 2015.

Telefon za itatelje: 01 5540 000

IZDAVA: Veernji list d.o.o. Orekovieva 6H/1 10010 Zagreb

www.vecernji.hr

FOTOGRAFIJE: Pixsell www.pixsell.hr

Veernji list je lan Hrvatskog vijea za medije vijece@hvzm.hr i www.hvzm.hr

NEWS AGENCIJA: NEWSROOM (NR) www.newsroom.hr

Telefon za pretplatu: 01 5540 999

REDAKCIJA Tel: + 385 1 6300 605 Fax: + 385 1 6300 676 vecernji@vecernji.hr

GlavnI urednIk Draen Klari

zamjenIk GlavnoG urednIka Stjepan Blaevi

PomonIca GlavnoG urednIka Mirjana ii

urednIkI koleGIj Zdravko Milinovi (Prie) Dario Markas (Vijesti, web) Dean Besedi (Desk) arko Ivkovi (Posebni proizvodi) Antonio Mandir (Svijet)

urednITvo Robert Bubalo (Nedjelja) Igor Flak (Sport) Goran Gerovac (Kultura) Javorka Lemo (Zagreb) Sandra Mikuli (Auto)

Marin Penavi (Crna kronika)Bojana Radovi (Panorama) Martina Struki (Dom&Vrt)Tonkica Zlaki (Diva) Ivica Brali (Noni urednik)

urednIk FoToGraFIje Boris itar

MARKETING Norman Mueller Tel: + 385 1 6300 756 Fax: + 385 1 6300 686 marketing@vecernji.net

PRODAJA MEDIJSKIH RJEENJA Petra Ivievi-Bakuli Tel: + 385 1 6300 713 Fax: + 385 1 6300 685 oglasavanje@vecernji.net

MALI OGLASI Tel: + 385 1 6500 920

OSMRTNICE Tel: + 385 1 6500 920 salter@vecernji.net www.sjecanje.hr

PRETPLATA Norman Mueller Tel: + 385 1 5540 999 Fax: + 385 1 6300 777 pretplata@vecernji.net

DISTRIBUCIJA Ognjen Zlaki Tel: +385 1 6300 647

PROIZVODNJA Ognjen Basari Tel: +385 1 63 00 581

STYRIA INTERNATIONAL Boris Trupevi Mario Vrgo direktori za Hrvatsku

UPRAVA Mario Vrgo Andrea Boroi

PROKURISTI Ivana uto Ivana Krajinovi

TISKARA ZAGREB d.o.o. Radnika cesta 210, Zagreb www.tiskarazagreb.hr

Sluam i itam ovih dana kako cijeli niz pametnih i nadare-nih ljudi upozora-va da u Hrvatskoj nema suradnje. Nema potrebe, elje ili znanja da se dobre inicijative podre, proire i poveu. Nema ni ideje kako to napraviti. Izgleda kao da nitko ne zna kako poveziva-ti i multiplicirati uinak ak-tivnosti. to napraviti, kako se pomaknuti? Vrijeme je da uvedemo jedan, izgleda za nas potpuno novi pojam maksimizaciju uinka. Iako bi moda bilo zgodno razglabati o dobrim sta-rim muketirima i slavnoj svi za jednoga, jedan za sve, nekako mi se ini da je zanimljivije to staviti u kontekst Johna Nasha, ne-davno preminulog slavnog matematiara i nobelovca koji je moda imao jednu genijalnu misao u ivotu, ali dovoljno dobru da bi nam mogao pomoi u pokreta-nju nacije u pravom (ba-rem pravom ekonomskom i drutvenom) smjeru. Nash je, pojednostavljeno, svoju ostavtinu ovjeanstvu skovao u samo jednoj re-enici: napravi najbolje za sebe ali i najbolje za druge. Maksimizacija uinka je pojam koji kod nas nikada nije postojao. Odnosno, moda je postojao u smislu poveanja osnovnog re-zultata (stariji e se sjetiti aktivnosti tipa prebaciva-nje norme ili udarnikog dana), ali nikada integra-tivno, postiui efekte koji daleko prelaze uobiajene vertikalne mogunosti bilo kojeg projekta ili pothvata. Uzmimo bilo koji primjer iz poznate okoline, drveni stol primjerice, meni najdrai predmet u zadnje vrijeme na kojem testiram svoj po-gled na mogue uinke. Dakle, to sve moe drveni radni stol? Moju generaciju koja je odrasla na informa-tikim projektima fascinira da jo uvijek ne razumijemo da ljudi na stolovima rade. Danas, kad rade, treba im utinica u blizini jer koriste potpuno drugaije pisae i itae ureaje nego prije 50 godina, pa bi moda bilo uputno razmisliti o utini-

korisnika. Razmiljamo i o tome kako emo izdati 55 razliitih verzija igre dok ne pogodimo onu pravu za iroko trite. Eksperimen-tiramo s povezivanjem teh-nologije i vrlo tradicionalno zatvorenih industrija kao to je drvna (kao to rekoh, moe li stol puniti mobitel? Moe, trino to upravo do-kazuje IKEA), ili prehram-bena (moe li bar kod biti i sigurnosni mehanizam za ispravan proizvod? Moe, trino dokazano u raznim rjeenjima). Budunost organizacija bit e u povezivanju. Ne u nekom prastarom obliku kao to je zajednica ovog ili onoga koja trai poticaje, oslobaanje ili privilegije u trinom nastupu nego u povezivanju ideja, mogu-nosti i, u to sam gotovo si-guran, tehnologije. Upravo smo krenuli u novu digital-nu transformaciju sve in-dustrije trae svoju sljedeu priliku koja e maksimalno iskoristiti tehnologiju. Za vau informaciju, tehnolo-gija e vam vrlo malo pomo-i. Ali sve ono to napravite oko nje to je ve druga pria. Dobar primjer je i pametni stup rasvjete o ko-jem se pria i pie ovih da-na. Moda je to mogunost da se maksimizira pristup i da se stup iskoristi kao platforma u koji razni pro-izvoai mjernih ureaja, svjetlosnih elemenata, ko-munikacijskih panela... mo-gu ugraditi svoje proizvo-de jer to ele krajnji kupci moda pametni gradovi? Povezivanje e zahtijevati sasvim novi pristup, sasvim novu suradnju i naravno potpuno nove ljude. Ili lju-de na koje smo jednostavno zaboravili.Hvala gospodinu Nashu na ideji koja bi trebala postati ideja vodilja transformaci-je naeg stanja u kojem je svaki eksperiment dobrodo-ao i svaka promjena izrazi-to bitna. I dodatno, svaka maksimizacija je ujedno i interakcija, a interakcija je osnova otvorenih inova-cija. Inovacije su, naravno, sasvim nova tema, ali slijed je jasan i ne treba poseban zakljuak.

Maksimizacija znai da vie ne razmiljamo o tome kako prodati svoje mukotrpno kreirano rjeenje u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu

Drveni stol postat e komunikacijski panel ThinksTock

Maksimizacija: rije koju hrvatski rjenik ne poznaje

Gost komentator

vraa na dovoljno dobar put konkurentnosti s dru-gim zemljama. Moda nee biti tako radikalan kao u primjeru stola, ali moda e biti dovoljno dobar da Spin Valis nazove u:Plug i popri-aju malo o tome to bi se sve moglo napraviti. Zato piem o ovome u ko-lumni koja bi trebala biti uglavnom orijentirana pre-ma informatikim tema-ma? Upravo zato jer su maksimi-zaciju informatike tvrtke davnih dana shvatile i pri-hvatile vrijeme je da naue i drugi. Maksimizacija zna-i da vie ne razmiljamo o tome kako prodati svoje mukotrpno kreirano rje-enje negdje u Hrvatskoj. Razmiljamo kako emo ga prodati cijelom svijetu i kako ga prilagoditi bilo kojem prostoru, jeziku ili vjeri. Razmiljamo o tome kako rjeenje za dravnu upravu moe ujedno biti i rjeenje za korporativne organizacije, ili kako pa-metno koristei prednosti dijeljenih resursa moemo imati niske cijene uspo-stave rjeenja za bilo kojeg

cama u stolu. Moda o vie njih. Moda moemo puniti mobitele kad ih odloimo na stol, jer beino punje-nje i nije nepostojea stvar. Moda moemo stol kori-stiti kao komunikacijski panel zato ne bi stakleni stol ujedno bio i osjetljiv na dodir ili povezan s drugim ureajima u pametnom do-mu? Moemo li u ugodnom drutvu piti vino i odmah saznati neto o njemu ta-ko to emo odloiti bocu na stol? Moda stol moe biti povezan s drugim ure-ajima, pa tako ispisati sve poruke koje smo dobili dok nas nije bilo kod kue. I po-sebno bitno za razumjeti je li to na kraju stol? Digitalna transformacija bi rekla ni-je, to je danas komunikacij-ski ureaj koji slui za odla-ganje i uporabu stvari. Moja su razmiljanja, naravno, u ovom sluaju vrlo ogranie-na niti sam ekspert, niti se mogu osloboditi predrasu-da koje ve imam. Kau da djeca mogu pronai stotine naina na koje moete isko-ristiti spajalicu. Odrasli mo-gu zamisliti samo nekoliko primjena, uglavnom one ko-je su vidjeli u svom ivotu. Razmiljanje im je ve ogra-nieno, uglavljeno u kalup koji kae moe spojiti sa-mo nekoliko papira. Maksimiziranje uinka u naem podneblju gotovo je jedini nain da se spori opo-ravak (ako ga tako moemo nazvati) pretvori u jurnjavu prema pozitivnom rezul-tatu koji nau ekonomiju

reagiranja@vecernji.net Veernji list, Orekovieva 6H/I, 10000 Zagreb

Pisma, reagiranja, polemike

...Dok se na relaciji Bruxelles Atena i dalje odvija gotovo teatralna predstava kako bi se izbjegao zadani default (Grkoj ne ele dati zadnju tranu zajma pomoi ako ne povea poreze i bez rezanja mirovina) a grki drutveni rauni balansiraju na rubu kolapsa, ostalo je u realnosti samo nekoliko rjeenja. Jedno, moda idealno rjeenje, bilo bi da Grka uz potporu Europske unije izae iz eurozone. Povratak u nacionalnu valutu uz recimo dvogodinji moratorij na dug, uz plaanje vrlo niskih kamata, uz grki plan za rast zapoljavanja i jaanje proizvodnje ponajprije u turizmu, kulturi, poljoprivredi sigurno bi doveli do oporavka, pa bi se profit u eurima mogao uvati za nakon moratorija. U jednom racionalnom svijetu koji je ouvao elemente solidarnosti pa i odrivosti to bi moda bilo najpraktinije rjeenje.Ali neki jastrebi kao da ele ponienje Grke, tako da se valjda nitko drugi ne bi usudio pretpostavljati solucije izlaza iz eura. Upornost u traenju nastavka razornih reformi rezanja i tednji, koji su Grku bacili na koljena a uzdigli Syrizu, dokazuju da jastrebovi unutar takozvane trojke ustupke ne daju nikome, da svatko mora platiti i da je Europa raj za vjerovnike.Ono to mogue ide u prilog nekom eventualnom razumnom i obostranu prihvatljivom rjeenju, je injenica da veliki dio svojih dugova Grka vie ne duguje financijskim institucijama odnosno bankama. Zajmovima iz fonda kojeg su stvorile drave eurozone Grka je u biti isplatila dugove prema financijskim institucijama, a ostala je duna ponajvie poreznim obveznicima eurozone, jer se taj fond punio sredstvima iz prorauna zemalja eurozone. Stoga je sada izrazito znaajna zapravo europska politika uloga, koja ima irok manevarski prostor. Zato su se novcima poreznih obveznika spaavali suludi privatni financijski majstori, ulagai koji su utopili puste milijarde u grku rupu bez dna, a nisu se nikada ni pokuali spasiti posrnule firme iz realnog sektora s milijunima zaposlenih, odnosno po emu je to privatni financijski sektor vredniji od isto takvog realnoga? To je analitiko pitanje iji e odgovori jednom odrediti gotovo sigurnu povijesnu iracionalnost u

samim temeljima Europske unije, jedno mogue pogodovanje interesnim skupinama pa ak i korupciju.U nekom drugom zamiljenom scenariju Grka, u nedostatku europske politike solidarnosti, moe izai iz eura bez pomoi EU, ali uz pomo Rusije ili Kine. Grka u nekoj novoj geopolitikoj igri moe od tih velikih drava dobiti kredit po povlatenoj stopi i udaljiti se od njemakih, francuskih i talijanskih vjerovnika, u ovom sluaju ne izlazei samo iz eura ve i iz EU.Grka moe odabrati i svojevrstan suvereni put, ali uz poetne traume defaulta i tekoe oporavka nacionalnog monetarnog suvereniteta. Grci mogu pregovarati s vjerovnicima kao npr. Ekvador, ponuditi 30 centi za euro u razumnom roku a punu isplatu duga u nekoliko desetljea, ili ih odbaciti kao Island uz alternativne financijske aranmane. Uz jaku devalvacije valute, oporavak zaposlenosti u unutranjim javnim slubama, ograniavanje uvoza svega vezano za turizam pa stoga i uz vee zarade od turizma, Grci mogu postepeno oporaviti svoju ekonomiju. Premda prema pisanju Financial Timesa grka vlada zapravo ima plan kako povratiti dug ispod 60% BDP-a unutar 2030., ono gdje po mnogima uope nema rjeenja je da se ovako nastavi dalje. Grka ne moe uspjeti i oporaviti se unutar ovakvoga eura, ona moe samo jo dublje tonuti, naroito ako se nastave reforme u obliku poveanja PDV-a, rezanja plaa i mirovina. Mnogi ekonomisti tvrde kako je razlika u konkurentnosti s ostalim zemljama tolika da nema mjesta za manevar unutar tzv devalvacije plaa. To je uope problem odrivosti europske dunike krize koju je izrodio sustav eura, krize koja se ne samo u Grkoj pokuava oajniki rijeiti padom standarda veine, tednjama i devalvacijama plaa bez granica.Jung-fu

Tko bi se nakon grke tragedije usudio izai iz eurozone

Za Veernji list pie

RATKO MUTAVDI, jedan od vodeih

strunjaka za informatiku tehnologiju u Hrvatskoj