nacionalni okvirni kurikulum.pdf

Click here to load reader

Post on 14-Dec-2016

218 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE

    OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE

    Zagreb, srpanj 2010.

  • 4

  • 5

    Predgovor

    Potovane uiteljice/uitelji, nastavnice/nastavnici, strune/i suradnice/suradnici, ravnateljice/ravnatelji, uenice/uenici, roditelji/skrbnici, graanke/graani,

    znanje, kompetencije, uspjeh i konkurentnost strateke su smjernice Republike Hrvatske. Promijenjen i promjenljivi svijet trinoga gospodarstva, europskoga suivota, interkulturalnih odnosa, kao i utjecaj informacijskih tehnologija i znanstvenih postignua, te globalizacijskih procesa zahtijevaju uinkovitije prilagoavanje pojedinca i drutva. Ovi ciljevi se mogu postii sustavnim i dugoronim promjenama sustava odgoja i obrazovanja. Promjene na visokokolskoj razini se provode od uvoenja bolonjskoga procesa. Promjene na niim razinama odgoja i obrazovanja tek prethode. Polazite za sustavne promjene na razini predkolskoga odgoja, osnovnokolskoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja je Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (NOK).

    Vrijednosti navedene u NOK-u jasne su tenje koje obvezuju na ostvarenje sve dionike - kako one koji obnaaju odgojno-obrazovnu djelatnost u odgojno-obrazovnim ustanovama, tako i one koji posredno sudjeluju u najhumanijoj misiji odgoja i obrazovanja. Vrijednosti, ciljevi i meupredmetne teme osiguravaju prostor odgoju koliko i obrazovanju. Odreivanjem opega obrazovanja, odnosno temeljnih kompetencija, osiguravamo svakom ueniku bolje snalaenje u ivotu i pripremamo ga za promjenljiv i nepredvidiv svijet u kojemu treba biti spreman za cjeloivotno uenje. S odgojno-obrazovnim podrujima i ciklusima postii emo smislenu povezanost odgojno-obrazovnih sadraja, fleksibilniji nain programiranja i planiranja odgojno-obrazovnoga rada usmjerenoga prvenstveno na dijete/uenika.

    NOK donosi okvir za stjecanje temeljnih i strunih kompetencija. On je osnova za restrukturiranje prvenstveno nastavnih planova, a potom i predmetnih kurikuluma na razini osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja, vodei rauna o optimalnome optereenju uenika u koli i kod kue. NOK je osnova za definiranje oekivanih postignua uenika kroz nastavne predmete, te polazite za ureivanje predmetne strukture odgojno-obrazovne jezgre, izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta. NOK je osnova za sustavnu primjenu meupredmetnih tema koje obvezuju sve nositelje odgojno-obrazovnoga i nastavnoga rada.

    NOK zahtijeva transparentnost rada odgojno-obrazovnih ustanova, uestaliju suradnju s roditeljima/skrbnicima, lokalnom zajednicom i irim okrujem.

    NOK pretpostavlja visoku kompetentnost onih koji pouavaju djecu/uenike, za djelotvorno koritenje cijeloga repertoara metoda i sredstava, kao i umijea u organizaciji odgojno-obrazovnoga rada i nastave.

    Dokument je nastao na uvaavanju povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva, zakonskih propisa i dokumenata koje je donijela Vlada RH, te na analizama relevantnih europskih dokumenata.

    Zahvalnost za osmiljavanje i izradbu ovoga vrijednoga i vanoga dokumenta dugujemo mnogima lanovima i strunjacima u podruju odgoja i obrazovanja triju Vijea za nacionalni kurikulum, odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, pedagozima, psiholozima, knjiniarima, strunjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila, sveuilinim profesorima, akademicima. Zahvalnost dugujemo brojnim ustanovama ministarstvima, institucijama pravobranitelja, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, sveuilitima i njihovim sastavnicama (fakultetima, odjelima, akademijama), agencijama, sindikatima, kolama, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtnikoj komori. Svoj doprinos dala su brojna upanijska struna vijea, centri za odgoj i obrazovanje, strukovne udruge i drutva, politike stranke, te brojni pojedinci.

    NOK nam svima pokazuje oekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja nae djece, uenika i mladih na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta e oekivanja biti ispunjena odgovornom, savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta.

    dr. sc. Radovan Fuchs

    ministar znanosti, obrazovanja i porta

  • 6

  • 7

    Sadraj PREDGOVOR 5

    UVOD 9

    I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE 11

    1. to je Nacionalni okvirni kurikulum? 11 2. Usmjerenost prema kompetencijama 11 3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma? 13 4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum? 13

    II. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI I OPI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI 14

    1. Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti 14 2. Odgojno-obrazovni ciljevi 15

    III. NAELA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA 16 IV. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I UENIKA 17 V. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA ZA

    PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE 18

    1. Odgojno-obrazovne razine 18 2. Odgojno-obrazovni ciklusi 19 3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli 20 4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti 22

    VI. MEUPREDMETNE TEME 23 1. Osobni i socijalni razvoj 23 2. Zdravlje, sigurnost i zatita okolia 24 3. Uiti kako uiti 24 4. Poduzetnitvo 25 5. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije 26 6. Graanski odgoj i obrazovanje 26

    VII. PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE 28 1. Svrha i vanost predkolskoga kurikuluma 28 2. Struktura predkolskoga kurikuluma 28

    VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA OPEGA OBVEZNOGA I SREDNJOKOLSKOG OBRAZOVANJA 30

    1. Jezino-komunikacijsko podruje 30 OPIS PODRUJA 30 ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA 31 OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA 32

    A. HRVATSKI JEZIK 32 B. STRANI JEZICI 52 C. KLASINI JEZICI 73 D. JEZICI NACIONALNIH MANJINA KAO MATERINSKI JEZICI 79

    OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA 79 2. Matematiko podruje 80

    OPIS PODRUJA 80

  • 8

    ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA 80 OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA 81 OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA 93

    3. Prirodoslovno podruje 93 OPIS PODRUJA 93 ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA 94 OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA 95 OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA 114

    4. Tehniko i informatiko podruje 115 OPIS PODRUJA 115 ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA 116 OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA 117 OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA 131

    5. Drutveno-humanistiko podruje 131 OPIS PODRUJA 131 ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA 131 OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA 132 OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA 152

    6. Umjetniko podruje 152 OPIS PODRUJA 152 ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA 153 OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA 154 OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA 188

    7. Tjelesno i zdravstveno podruje 188 OPIS PODRUJA 188 ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA 188 OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA 189 OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA 198

    IX. OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA U STRUKOVNOMU I UMJETNIKOMU ODGOJU I OBRAZOVANJU 199

    X. DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA 201 1. Djeca i uenici s tekoama 201 2. Talentirana i darovita djeca i uenici 203

    XI. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UENIKIH POSTIGNUA 206 XII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE OSTVARENJA NACIONALNOGA

    KURIKULUMA 209 1. Vanjsko vrjednovanje dravna matura i nacionalni ispiti 209 2. Samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga rada 210

  • 9

    UVOD

    Razvoj drutva temeljena na znanju i irenje globalizacijskih procesa naglasili su vanost obrazovanja za osobni i drutveni razvoj. Republika je Hrvatska prepoznala potrebu preobrazbe kolskoga sustava prema novim zahtjevima vremena, pri emu osobitu vanost imaju promjene u podruju nacionalnoga kurikuluma.

    Hrvatska se obrazovna politika opredijelila za izradbu Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma koji omoguuje da se sve sastavnice sustava smisleno i skladno poveu u jednu meusobno povezanu cjelinu. Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja temeljni dokument koji odreuje sve bitne sastavnice odgojno-obrazovnoga sustava od predkolske razine pa do zavretka srednjokolskoga odgoja i obrazovanja.

    Izradbi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma prethodio je niz aktivnosti koje pokazuju trajno nastojanje hrvatske obrazovne politike za poboljanjem kvalitete odgoja i obrazovanja. Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2005. godine dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Rije je o strategijskomu razvojnomu dokumentu temeljenomu na sveobuhvatnu promiljanju sustava odgoja i obrazovanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 2005. godine poelo je s ostvarivanjem reformskoga projekta kola poznat pod nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) s kojim su zapoele kvalitativne promjene u osnovnoj koli u dijelu koji se odnosi na programske sadraje U 2007. godini izraena je Strategija za izradbu i razvoj Nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje. Navedene, a i brojne druge aktivnosti stvorile su vane pretpostavke za osmiljavanje i provoenje dubljih zahvata u odgojno-obrazovnomu sustavu na nacionalnoj razini, ukljuujui i izradbu Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma.

    Temeljno obiljeje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i uenika postignua (ishode uenja) za razliku od (do)sadanjega usmjerenoga na sadraj. S Nacionalnim se okvirnim kurikulumom postie usklaivanje svih razina odgoja i obrazovanja koje prethode visokokolskoj razini (koja je svoj sustav promijenila uvoenjem bolonjskog procesa).

    Prelazak na kompetencijski sustav bio bi nedostatan bez uvaavanja drutveno-kulturnih vrijednosti, povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva i temeljnih smjernica Republike Hrvatske.

    U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu su definirane temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti, zatim ciljevi odgoja i obrazovanja, naela i ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Ukratko su opisane i meupredmetne teme i njihovi ciljevi. Odreena su oekivana uenika postignua za odgojno-obrazovna podruja po ciklusima. Naznaena je predmetna struktura svakog odgojno-obrazovnog podruja. Naime, uspjeno ostvarenje obrazovanja koje vodi prema usvajanju kompetencija nije u suprotnosti s provoenjem tradicionalne predmetne nastave. Nacionalni okvirni kurikulum upuuje uitelje i nastavnike na to da nadiu predmetnu specijalizaciju i podjednako sudjeluju u razvijanju kljunih kompetencija uenika, primjenjujui naelo podijeljene odgovornosti, posebice u ostvarenju vrijednosti koje se proimaju s meupredmetnim temama.

    Nacionalni okvirni kurikulum ini polazite za izradbu nastavnih planova, odnosno definiranje optimalnoga optereenja uenika, te izradbu predmetnih kurikuluma temeljenih na razraenim postignuima odgojnoobrazovnih podruja. Pretpostavka za kvalitetno provoenje nacionalnoga kurikuluma je visoka kompetentnost nositelja odgojno-obrazovnoga rada. Ona pretpostavlja izradbu sustavnih programa za osposobljavanje uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja za primjenu kurikulumskoga pristupa. Nacionalni okvirni kurikulum sluit e i za izradbu udbenika i drugih nastavnih i odgojno-obrazovnih sredstava.

    Vano je istai da Nacionalni okvirni kurikulum prua iznimno znaajan dokument za planiranje i organiziranje rada kola, ukljuujui i izradbu kolskoga kurikuluma. Opisane odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi, kompetencije i naela pridonose razumijevanju i usklaenom planiranju razvoja i rada kola. Nadalje, opis odgojno-obrazovnih podruja i njihovih ciljeva pomae kolama povezati nastavne predmete i svrsishodno racionalizirati nastavu. Tomu pridonose i meupredmetne teme ije uvoenje slui produbljivanju predvienih sadraja, znanja i svijesti kod uenika o zdravlju, pravima, osobnoj i drutvenoj

  • 10

    odgovornosti, drutveno-kulturnom, gospodarskom, tehnolokom i odrivom razvitku, vrijednostima uenja i rada, te samopotovanju i potovanju drugih i drugaijih. Uvoenje meupredmetnih tema i mogunost osmiljavanja i organizacije izborne i fakultativne nastave, omoguit e kolama znatno obogaenje kolskoga kurikuluma.

    Ovaj nas dokument poziva da ponemo na drugaiji nain razmiljati o nastavi i koli: donosi izazove za uenje i pouavanje, planiranje i ostvarivanje nastave, kao i za cjelokupnost kolskoga rada.

    Izradba kurikulumskih dokumenata, ukljuujui i Nacionalni okvirni kurikulum, predstavlja sloen i dugotrajan proces koji podrazumijeva trajno vrjednovanje i samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga tijeka onih koji ue i onih koji pouavaju te stalnu povezanost obrazovne politike sa znanou i odgojno-obrazovnom praksom.

  • 11

    I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE

    1. to je Nacionalni okvirni kurikulum?

    Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja osnovne sastavnice predkolskoga, opega obveznoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, ukljuujui odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi, naela, sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma.

    Sredinji dio Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma ine uenika postignua za odgojno-obrazovna podruja, razraena po odgojno-obrazovnim ciklusima te opisi i ciljevi meupredmetnih tema koje su usmjerene na razvijanje kljunih uenikih kompetencija. Osnova je za razradu predmetne strukture podruja, odreivanje predmeta i modula jezgrovnoga kurikuluma, izbornih predmeta i modula, optereenja uenika itd. Drugim rijeima, Nacionalni okvirni kurikulum slui kao temelj za izradbu predmetnih kurikuluma i ostalih kurikulumskih dokumenata (smjernice za primjenu kurikuluma, prirunici za nastavnike, prirunici za roditelje, standardi za izradbu udbenika i ostalih nastavnih materijala, standardi i mjerila za vrjednovanje kvalitete uenikih postignua i rada kola i dr.).

    Potrebno je istaknuti da Nacionalni okvirni kurikulum pridonosi planiranju i organiziranju rada kola, ukljuujui donoenje kolskoga kurikuluma. Odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi, kompetencije i naela odreena dokumentom omoguuju razumijevanje osnovnoga smjera razvoja nacionalnoga kurikuluma i pruaju temeljne odrednice za usklaivanje planiranja razvoja i rada odgojno-obrazovnih ustanova.

    Opis, ciljevi i oekivana uenika postignua odgojno-obrazovnih podruja te opis i ciljevi meupredmetnih tema pomau kolama da lake povezuju nastavne predmete, racionaliziraju nastavu te ju obogate izbornom i fakultativnom nastavom i izvannastavnim aktivnostima sukladno svojemu profilu i prioritetima, potrebama uenika i lokalne zajednice.

    Nacionalni okvirni kurikulum razvojni je dokument. Razvojan u smislu to iz njega slijedi duboko promiljena razrada i izradba svih drugih dokumenata; razvojan u smislu otvorenosti promjenama i stalnomu obnavljanju u skladu s promjenama i razvojnim smjerovima u drutvu i obrazovanju. Brze promjene u znanosti, tehnologiji, gospodarstvu i ostalim podrujima drutvenoga ivota postavljaju odgoju i obrazovanju stalno nove zahtjeve, to dovodi do potrebe za stalnim vrjednovanjem i mijenjanjem nacionalnoga kurikuluma. Suvremeni pristup izradbi i razvoju nacionalnoga kurikuluma sve vie decentralizira i demokratizira ovaj proces te ukljuuje i iri odgovornost za promjene na odgojitelje, uitelje, nastavnike, strune suradnike i ravnatelje te ostale vane sudionike i korisnike obrazovanja roditelje, djecu, uenike, lanove lokalne i regionalne zajednice, socijalne partnere i druge.

    2. Usmjerenost prema kompetencijama

    Razvoj drutva temeljena na znanju i proces globalizacije, naroito jaanje svjetskoga trita i konkurencije na globalnoj razini, stvaraju nove potrebe na razini drutvenoga ivota i ivota pojedinca u svim podrujima: kulturi, znanstvenomu i tehnolokomu razvoju, gospodarstvu, drutvenoj povezanosti, poloaju i ulozi pojedinca kao graanina te njegovu osobnomu razvoju.

    ivot i rad u suvremenom drutvu brzih promjena i otre konkurencije zahtijevaju nova znanja, vjetine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinca, koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralatva, rjeavanja problema, razvoj kritikoga miljenja, poduzetnosti, informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Njih nije mogue ostvariti u tradicionalnomu odgojno-obrazovnomu sustavu koji djeluje kao sredstvo prenoenja znanja. Pomak u kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znai zaokret u pristupu i nainu programiranja odgoja i obrazovanja.

  • 12

    Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na uenike kompetencije predstavlja jedan od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama. Da bi uspjeno odgovorila izazovima razvoja drutva znanja i svjetskoga trita, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:

    komunikacija na materinskomu jeziku odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje takoer razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i drutveno odgovoran nain.

    komunikacija na stranim jezicima odnosi se na osposobljenost za razumijevanje, usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica na stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica ove kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.

    matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji matematika se kompetencija odnosi na osposobljenost uenika za razvijanje i primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i metodologije kojima se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju injenica; tehnoloka kompetencija shvaena je kao osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na ljudske potrebe i elje. Osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, takoer, ukljuuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnou te odgovornost pojedinca kao graanina.

    digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i drutvenomu ivotu te u komunikaciji. Njezini su kljuni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vjetine i sposobnosti: upotreba raunala za pronalaenje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradnikih mrea putem interneta.

    uiti kako uiti obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju, organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i informacijama kako u samostalnomu uenju, tako i pri uenju u skupini.

    socijalna i graanska kompetencija obuhvaa osposobljenost za meuljudsku i meukulturnu suradnju.

    inicijativnost i poduzetnost odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje, a ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za voenje svakodnevnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota pojedinca. Takoer, ini osnovu za stjecanje specifinih znanja i vjetina potrebnih za pokretanje drutvenih i trinih djelatnosti.

    kulturna svijest i izraavanje odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, ukljuujui glazbu, ples, kazalinu, knjievnu i vizualnu umjetnost. Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od kljune vanosti osposobljavanje uenika za razumijevanje kulturne i jezine raznolikosti Europe i svijeta te za njihovu zatitu kao i razvijanje svijesti uenik o vanosti estetskih imbenika u svakodnevnomu ivotu.

    Prema: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning (2006/962/EC)

    Ove se kompetencije danas uvode u nacionalne kurikulume lanica Europske Unije i njihov razvoj predstavlja jedan od vanih ciljeva europske obrazovne politike i nacionalnih obrazovnih politika u europskim zemljama. Za Republiku Hrvatsku pristupanje Europskoj Uniji predstavlja jedan od temeljnih strategijskih ciljeva. Stoga, osim njezine vlastite obrazovne tradicije i potreba, vanu odrednicu u stvaranju obrazovne politike i razvoju nacionalnoga kurikuluma predstavljaju i europski obrazovni dokumenti, posebice Europski kompetencijski okvir u kojem su definirane navedene temeljne kompetencije.

  • 13

    3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma?

    Temeljne su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma:

    drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

    ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanja odgovarajui na pitanja: koja znanja svaki uenik treba usvojiti te koje vjetine, sposobnosti i stavove treba razviti

    naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti

    metode, sredstva i oblici rada

    odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj

    ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole.

    4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum?

    Nacionalni je zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini, uvaavajui miljenja drutvenih, kulturnih, gospodarskih imbenika, znanstvene i strune javnosti, kao i samih graana. Stoga obvezuje sve sudionike tijekom primjene na djelovanje u skladu s vrijednostima i ciljevima donesenima ovim dokumentom.

    Okvirni je zato to prua najiri okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja pouavanja i odgojno-obrazovnog procesa uenja. Slui za ureivanje odgojno-obrazovnoga sustava. Okvirni je jer utvruje bitna suvremena odgojno-obrazovna podruja iz kojih proizlaze jezgrovni i diferencirani (razlikovni) kurikulum, odnosno nastavni predmeti i moduli kao njihovi dijelovi, te kolski kurikulum.

    Kurikulum sa znaenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta/uenika, tijeka uenja i pouavanja, dugoronoga, sustavno osmiljenoga, postojana, smisleno povezanoga i skladnoga ureenja odgojno-obrazovnoga procesa, koji je iri i dublji od nastavnoga plana i programa. Kurikulum podlijee promjenama primjenom vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja.

    Nacionalni okvirni kurikulum slui nositeljima odgojno-obrazovne djelatnosti odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima, ravnateljima, ali i sudionicima i korisnicima odgoja i obrazovanja uenicima, odraslim polaznicima ukljuenima u obrazovanje, roditeljima, lokalnoj zajednici, vjerskim zajednicama, agencijama, udrugama, vladi, socijalnim partnerima, politikim strankama, strunim i graanskim udrugama.

  • 14

    II. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI I OPI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

    1. Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

    Odgojem i obrazovanjem izriemo kakvo drutvo i kakvog ovjeka elimo. Bitno je, stoga, prepoznati i usuglasiti zajednike drutveno-kulturne vrijednosti i dugorone odgojno-obrazovne ciljeve koji podupiru i usmjeravaju odgojno-obrazovno djelovanje. Od predkolskih ustanova i kola se oekuje promiljanje i djelovanje u skladu s tako odreenim vrijednostima i ciljevima.

    Na poetku 21. stoljea i hrvatska se odgojno-obrazovna politika suoava s izazovom i potrebom usklaivanja lokalnog i nacionalnoga sa svjetskim i globalnim, usklaivanjem tradicije sa suvremenou, kratkoronoga s dugoronim, konkurencije i natjecateljskoga duha sa solidarnou, ubrzanog rasta znanstveno-tehnologijskoga znanja s ljudskim sposobnostima da ih usvoji, duhovnoga s materijalnim itd.

    Jedan od odgovora na navedene izazove i potrebe jest promicanje temeljnih vrijednosti putem odgoja i obrazovanja. Takve su, na primjer, dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, pravednost, domoljublje, drutvena jednakost, solidarnost, dijalog i snoljivost, rad, potenje, mir, zdravlje, ouvanje prirode i ovjekova okolia te ostale demokratske vrijednosti. Vrijednosti na kojima se temelji odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj valja sagledavati kao nove mogunosti razvoja hrvatskoga nacionalnoga, kulturnoga i duhovnoga identiteta unutar sloenih globalizacijskih procesa.

    Vrijednosti kojima Nacionalni okvirni kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost, identitet te odgovornost.

    Znanje. Republika Hrvatska opredijelila se za razvoj drutva znanja jer je znanje temeljna proizvodna i razvojna snaga u drutvu. Znanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje su temeljni pokretai razvoja hrvatskoga drutva i svakoga pojedinca. Omoguuju mu bolje razumijevanje i kritiko promiljanje samoga sebe i svega to ga okruuje, snalaenje u novim situacijama te uspjeh u ivotu i radu.

    Solidarnost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, za obitelj, za slabe, siromane i obespravljene, za meugeneracijsku skrb, za svoju okolinu i za cjelokupno ivotno okruje.

    Identitet. Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedinca. Danas, u doba globalizacije, u kojemu je na djelu snano mijeanje razliitih kultura, svjetonazora i religija, ovjek treba postati graaninom svijeta, a pritom sauvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturu, drutvenu, moralnu i duhovnu batinu. Pritom osobito valja uvati i razvijati hrvatski jezik te paziti na njegovu pravilnu primjenu. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga povezujui s potivanjem razliitosti.

    Odgovornost. Odgoj i obrazovanje potiu aktivno sudjelovanje djece i mladih u drutvenomu ivotu i promiu njihovu odgovornost prema opemu drutvenomu dobru, prirodi i radu te prema sebi samima i drugima. Odgovorno djelovanje i odgovorno ponaanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos izmeu osobne slobode i osobne odgovornosti.

    Temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma proizlaze iz opredijeljenosti hrvatske obrazovne politike za cjelovit osobni razvoj uenika, za uvanje i razvijanje nacionalne duhovne i materijalne te prirodne batine Republike Hrvatske, za europski suivot i za stvaranje drutva znanja koje e omoguiti odrivi razvoj.

  • 15

    2. Odgojno-obrazovni ciljevi

    Odgojno-obrazovni ciljevi su:

    osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima

    razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta

    promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava

    odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti i snoljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju drutva

    osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignua

    poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uenika

    osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.

    Navedene vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadrajima temeljnoga obrazovanja i svakodnevnoga kolskoga ivota. Vrijednosti i opi ciljevi odgoja i obrazovanja, koji proizlaze iz vrijednosti, obvezni su za sve uitelje, nastavnike i strune suradnike, u svim odgojno-obrazovnim ciklusima, podrujima i predmetima, kolskim i izvankolskim aktivnostima.

    Da bi kole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju suraivati s obiteljima i lokalnim zajednicama.

  • 16

    III. NAELA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA

    Naela Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma predstavljaju uporita na kojima se temelji nacionalni kurikulum i svi ih se sudionici pri izradbi i primjeni kurikuluma trebaju pridravati. Naela su sadrajno povezana s ciljevima i uenikim postignuima te ine bitnu sastavnicu kojom se osigurava unutarnja usklaenost kurikulumskoga sustava i suradniko djelovanje sudionika u tijeku izradbe i primjene nacionalnoga kurikuluma.

    Naela, koja ine vrijednosna uporita za izradbu i ostvarenje nacionalnoga kurikuluma, jesu:

    visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve osiguravanje materijalnih, tehnikih, informacijsko-tehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta za ostvarenje najviih obrazovnih standarda, kao i visokih strunih standarda nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti

    jednakost obrazovnih mogunosti za sve svako dijete i svaki uenik ima pravo na svoj najvii obrazovni razvoj; jednakost obrazovnih mogunosti temelji se na drutvenoj pravednosti; obrazovanje i kolovanje ne moe biti povlastica manjine niti se moe umanjiti prema razlikama etnikima, spolnima, rodnima ili drugim drutveno uvjetovanima

    obveznost opeg obrazovanja stjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obveza svakoga ovjeka, daje svakome temeljna znanja za ivot i osnova je za daljnje uenje; obveznost opega obrazovanja pravno je propisana obveza ukljuenosti djeteta u obrazovanje i pohaanja obrazovanja do odreene odgojno-obrazovne razine

    horizontalna i vertikalna prohodnost osiguravanje mogunosti uenicima da tijekom obrazovanja promijene vrstu kole (horizontalna prohodnost) te mogunost daljnjega obrazovanja i stjecanja vie razine obrazovanja (vertikalna prohodnost)

    ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav uvaavanje odgojno-obrazovnih potreba svakoga djeteta, uenika i odrasle osobe, napose onih koji su izloeni marginalizaciji i iskljuenosti

    znanstvena utemeljenost cjeloviti se sustav odgoja i obrazovanja mijenja, poboljava i unaprjeuje u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama

    potivanje ljudskih prava i prava djece istinsko potivanje svakoga djeteta i svakoga ovjeka; ljudsko dostojanstvo

    kompetentnost i profesionalna etika odgojno-obrazovna djelatnost podrazumijeva visoku strunost svih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i njihovu visoku odgovornost

    demokratinost pluralizam, donoenje odluka na demokratski nain; ukljuenost svih bitnih dionika u stvaranju odgojno-obrazovne politike i njezino provoenje

    samostalnost kole stupanj slobode i neovisnosti kole u osmiljavanju aktivnosti, programa te projekata za uenike, roditelje, uitelje i ostale kolske djelatnike kao dio kolskoga kurikuluma i stvaranja identiteta kole; sloboda izbora sadraja, primjene metoda i organizacije odgojno-obrazovnog rada u ostvarivanju nacionalnoga kurikuluma

    pedagoki i kolski pluralizam stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju razliitosti u pedagokomu i kolskomu radu

    europska dimenzija obrazovanja osposobljavanje za suivot u europskomu kontekstu

    interkulturalizam razumijevanje i prihvaanje kulturalnih razlika kako bi se smanjili neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.

  • 17

    IV. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I UENIKA

    Nacionalni okvirni kurikulum promie odgoj i obrazovanje usmjeren na dijete/uenika. Oni podrazumijevaju:

    prilagoivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim potrebama i sposobnostima uenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga pojedinca

    odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno djelovati na razvoj svih podruja djetetove/uenikove osobnosti

    planiranje i pripremu kolskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima uenika, pripremajui razliite sadraje, razliitu organizaciju i tempo nastave

    prihvaanje razliitih stilova uenja djeteta/uenika, kao i razvojnih razlika izmeu djeaka i djevojica te izmeu pojedinih uenika openito

    uvoenje primjerenih oblika i metoda pouavanja i uenja koji e omoguiti aktivno, samostalno uenje i praktinu primjenu nauenoga

    uporabu razliitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiu sudjelovanje, promatranje, samostalno istraivanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zakljuivanje, znatielju te uenje kako uiti

    stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i kolskoga ozraja koje e poticati zanimanje i motivaciju djeteta/uenika za uenje te e im pruiti osjeaj sigurnosti i meusobnoga potivanja

    prepoznavanje i praenje darovite/tih djece/uenika i djece/uenika s tekoama u uenju i ponaanju

    pruanje pomoi djeci/uenicima s tekoama i senzibiliziranje ostale djece i uenika za njihove potrebe, pruanje pomoi i suradnju.

    Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija trai promjene metoda i oblika rada. Predlau se otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i uiteljima i nastavnicima, pruaju mogunosti izbora sadraja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odluivanju te omoguuju samostalno uenje i uenje na temelju suodluivanja. Svoju punu potvrdu nalaze ove metode, oblici i naini rada: istraivaka nastava, nastava temeljena na uenikovom iskustvu, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup ueniku, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadraja prema naelima meupredmetne povezanosti, problemsko uenje, uenje u parovima, uenje u skupinama i slino. Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmu u kojemu uenik, uz podrku uitelja i nastavnika, sam istrauje i konstruira svoje znanje.

    U ostvarivanju odgoja, obrazovanja i nastave potrebna je stalna suradnja i dogovor uitelja i nastavnika. Postiu se redovitim raspravama o povezanosti odgojno-obrazovnih sadraja iz razliitih odgojno-obrazovnih podruja ili predmeta, te razmjenom miljenja o metodama, sredstvima pouavanja i mogunostima organizacije nastave.

    Kvalitetno odgojno-obrazovno djelovanje predkolske ustanove i kole podrazumijeva redovitu i trajnu suradnju s roditeljima/skrbnicima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u koli.

  • 18

    V. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE

    Nacionalni okvirni kurikulum strukturiran je prema odgojno-obrazovnim razinama i odgojno-obrazovnim ciklusima.

    1. Odgojno-obrazovne razine

    Odgojno-obrazovne razine jesu: predkolski odgoj i obrazovanje, osnovnokolsko ope obvezno obrazovanje i srednjokolsko ope obvezno obrazovanje.

    Predkolski odgoj i obrazovanje

    Predkolski odgoj i obrazovanje ini prvu razinu u strukturi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma i nije obvezan za svu djecu predkolske dobi. Podijeljen je na tri odgojno-obrazovna ciklusa (slika 1.):

    od est mjeseci do navrene prve godine djetetova ivota

    od navrene prve do navrene tree godine djetetova ivota

    od navrene tree godine djetetova ivota do polaska u osnovnu kolu.

    Slika 1. Odgojno-obrazovni ciklusi predkolskoga odgoja i obrazovanja

    U skladu s vrijednostima, opim ciljevima i naelima Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma teite odgojno-obrazovne djelatnosti tijekom predkolskoga odgoja i obrazovanja usmjereno je na poticanje cjelovita i zdrava rasta i razvoja djeteta te razvoja svih podruja djetetove osobnosti: tjelesnoga, emocionalnoga, socijalnoga, intelektualnoga, moralnoga i duhovnoga, primjereno djetetovim razvojnim mogunostima.

    Preduvjet za valjano djelovanje ustanova ranoga i predkolskoga odgoja i obrazovanja usmjereno je na razumijevanje i prihvaanje roditelja/skrbnika kao ravnopravnih sudionika u institucijskome odgojno-obrazovnomu radu.

    Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli

    Opi odgoj i obrazovanje odnose se na osnovnokolsku razinu u cijelosti te na srednjokolsku razinu u omjeru koji ovisi o vrsti kole. Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli ine jednu cjelinu. Budui da za stjecanje temeljnih kompetencija nije dostatno osmogodinje ope obrazovanje, Nacionalnim se okvirnim kurikulumom, uz osmogodinje ope obrazovanje, propisuje i zajednika opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama te zajednika jezgra za sve gimnazije.

    Opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama predstavlja minimalno ope obrazovanje koje je kola duna osigurati uenicima. Obvezni minimum opeobrazovnih sadraja za stjecanje temeljnih kompetencija u tim kolama iznosi 60% strukovnoga, odnosno umjetnikoga kurikuluma u prvomu razredu i 40% strukovnoga, odnosno umjetnikoga kurikuluma u drugomu razredu. U zavrnim razredima trogodinjih i etverogodinjih strukovnih kola udio opeobrazovnih sadraja u strukovnomu kurikulumu ovisi o strukturi kompetencija definiranih strukovnom kvalifikacijom. Udio opeobrazovnih

    do 6 mjeseci

    3 do 6,5 godina

    1 do 3 godine

    6 mjeseci do 1 godine I. ciklus

    II. ciklus

    III. ciklus

  • 19

    sadraja ovisi i o stupnju razvoja uenikovih sposobnosti, uenikovim sklonostima, te procjeni nastavnika o sposobnostima pojedinih uenika za nastavak obrazovanja.

    Gimnazije kao opeobrazovne srednje kole u cijelosti imaju opeobrazovni kurikulum. Zbog toga je u njima ope obrazovanje ire i dublje od obveznoga opega obrazovanja strukovnih kola. Nacionalni okvirni kurikulum odreuje zajedniku jezgru za sve gimnazije. Ovisno o tipu gimnazije, ona se produbljuje i proiruje novim sadrajima, predmetima i modulima, to se odreuje predmetnim kurikulumima.

    2. Odgojno-obrazovni ciklusi

    Odgojno-obrazovni ciklusi jesu odgojno-obrazovna razvojna razdoblja uenika koja ine jednu cjelinu. Obuhvaaju nekoliko godina kolovanja tijekom odreene odgojno-obrazovne razine te imaju zajednike odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno oekivanja to sve uenik treba postii u odreenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazama uenika.

    Nacionalni okvirni kurikulum odreuje etiri odgojno-obrazovna ciklusa za stjecanje temeljnih kompetencija. Oni su redom:

    Prvi ciklus koji ine I., II., III. i IV. razred osnovne kole.

    Drugi ciklus koji ine V. i VI. razred osnovne kole.

    Trei ciklus koji ine VII. i VIII. razred osnovne kole.

    etvrti ciklus odnosi se na I. i II. razred srednjih strukovnih i umjetnikih kola, dok u gimnazijama obuhvaa sva etiri razreda. Treba imati na umu da se u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama opeobrazovni sadraji mogu pouavati i u zavrnim razredima, ovisno o profilu i potrebama kole, odnosno uenika.

    etvrti se ciklus ujedno odnosi i na stjecanje najnie razine strukovne kvalifikacije, to znai da uenik moe stei prvu kvalifikaciju u dobi od 16 godina.

    IV. razred

    III. razred

    I. razred

    V. razredIV. razredIII. razredII. razred

    I. razred

    VIII. razred

    VII. razred

    VI. razred

    II. razred

    I. ciklus

    II. ciklus

    III. ciklus

    IV. ciklus

    Dravna matura

    N

    O

    K

    KOLSKI

    KURIKULUM

    Osnovna

    kola

    Srednjakola

    6/7

    14/15

    11/12

    9/10

    16/17

    NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA STJECANJE TEMELJNIH KOMPETENCIJA

    Slika 2. Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje temeljnih kompetencija

    Odgojno-obrazovni ciklusi ponajprije slue za kurikulumsko planiranje i programiranje odgojno-obrazovnih podruja i predmetnih kurikuluma vodei se naelima meusobne povezanosti i smislene usklaenosti te jasnim optereenjem uenika tijekom odreenoga obrazovnoga ciklusa, odnosno jedne kolske godine u jezgrovnomu, razlikovnomu (diferenciranomu) i kolskomu kurikulumu. Kurikulumsko programiranje podrazumijeva uvaavanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema. Kurikulumsko planiranje i programiranje pretpostavlja uvaavanje uenikovoga angairanja u koli (kolski rad) i kod kue (domai rad).

  • 20

    U srednjemu strukovnomu obrazovanju odgojno-obrazovni ciklusi nastavljaju se ovisno o razini i standardu kvalifikacije. Trogodinji strukovni kurikulumi mogu initi jedan ciklus (tri godine), a mogu initi dva ciklusa (shematski: 2 + 1). etverogodinji opeobrazovni kurikulumi ili strukovni kurikulumi init e dva ciklusa (shematski: 2 + 2). Pojedini strukovni kurikulumi zbog sloenosti kvalifikacije mogu biti i dulji od etiri godine.

    Ope obrazovanje za temeljne kompetencije koje se stjee u osnovnoj i srednjoj koli slui kao opeobrazovna osnova za stjecanje strukovnih kvalifikacija.

    Kurikulumi umjetnikih kola propisat e se posebnim propisima.

    3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli

    Vodei se znanstvenim istraivanjima, suvremenim obrazovnim pravcima te polazei od odredaba Strategije za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (2007.), Mjera za uvoenje obveznoga srednjega obrazovanja u RH (2007.) i l. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (2008.) Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja kurikulumsku strukturu jednaku u osnovnoj i srednjoj koli. On se sastoji od jezgrovnoga, diferenciranoga ili razlikovnoga i kolskoga kurikuluma (slika 3).

    Slika 3. Struktura nacionalnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli

    Osnovna kola

    Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli obvezan je i zajedniki svim uenicima, izuzev uenika s tekoama.

    Diferencirani ili razlikovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli skup je izbornih nastavnih predmeta koji se uenicima nudi na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Jezgrovni i diferencirani (razlikovni) kurikulum ine obrazovni standard uenika. Prema tome, optereenje uenika diferenciranim kurikulumom jednako je za sve uenike. Diferencirani dio za sve je uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku svjedodbu.

    kolski kurikulum odnosi se na naine na koje kole implementiraju Nacionalni okvirni kurikulum uzimajui u obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete uenika i kole te sredine u kojoj kola djeluje. Izrauje se u suradnji s djelatnicima kole, uenicima, roditeljima i

    JEZGROVNI KURIKULUM

    DIFERENCIRANI(RAZLIKOVNI) KURIKULUM

    jedan ili vie izbornih nastavnih predmeta

    ponuenih na nacionalnoj i/ili i kolskoj

    razini; ini dio obrazovnoga

    standarda uenika; ocjenjuje se brojanom

    ocjenom

    odnosi se na sve

    uenike; jednak je i obvezan

    za sve uenike, izuzev uenika s

    tekoama; ocjenjuje se

    brojanom ocjenom

    Meupredmetne teme proteu se kroz sve dijelovie NOK-a, ili se programiraju kao posebni nastavni predmeti ili moduli u dijelu kolskoga kurikuluma

    NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI

    KOLSKI KURIKULUM

    fakultativni nastavni predmeti, dodatna i dopunska nastava,

    izvannastavne aktivnosti, projekti, ekskurzije i druge

    ponude kole uenicima; moe se

    ocjenjivati (brojano ili opisno), ali ne mora

  • 21

    lokalnom zajednicom. kolski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i/ili dopunske nastave, projekte kole, razreda, skupine uenika, ekskurzije, izlete, izvannastavne i izvankolske aktivnosti. Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni. Meutim, ako se kolski kurikulum odnosi na stjecanje odreenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta, dodatne nastave (primjerice, uenje stranog jezika) ili druge ponude ueniku (primjerice, poseban kurikulum za darovitoga uenika), odreene aktivnosti (primjerice, poduzetniko uenje), onda se uenikovo postignue moe vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom. Ova je ocjena izvan uenikoga standarda i moe se upisati u dodatak svjedodbi ako je transparentno objavljena kao ponuda na poetku kolske godine.

    kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti koje e kola programski napraviti i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim mogunostima uenika te o mogunostima kole, a posebice o optimalnome optereenju uenika.

    kolski kurikulumi se objavljuju na poetku kolske godine kako bi s njima pravovremeno bili upoznati uenici i roditelji, obrazovna politika, lokalna zajednica i ira javnost.

    Strukovno obrazovanje

    Jezgrovni dio strukovnoga kurikuluma obuhvaa ukupnost njegova opeobrazovnoga i obveznoga strukovnoga dijela. Opeobrazovni dio u dvogodinjemu e obrazovnom ciklusu biti minimalan, a razmjerno sloenosti kvalifikacije bit e povean i produbljen.

    Diferencirani dio strukovnoga kurikuluma ini skup izbornih opeobrazovnih i strukovnih nastavnih predmeta koji se uenicima nude na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Bitno je voditi rauna da je optereenje uenika strukovnih kola diferenciranim kurikulumom jednako za sve uenike. Diferencirani dio za sve je uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku svjedodbu.

    kolski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula i drugih odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i/ili dopunske nastave, projekata kole, razrednoga odjela ili, skupine uenika, realizaciju ekskurzija, izleta, izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti. Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni.

    Dodatna nastava kao dio kolskoga kurikuluma moe se organizirati za uenike koji namjeravaju nastaviti obrazovanje na razini visokokolskoga obrazovanja, pa e tijekom dodatne nastave obavljati pripreme za dravnu maturu. kolski kurikulum se odnosi i na stjecanje odreenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta. Fakultativni predmet moe biti svaki nastavni predmet koji programski ini produbljeniji i proireniji sadraj od dijela koji se nalazi u jezgrovnomu i diferenciranomu kurikulumu. kolski kurikulum moe biti poseban kurikulum za darovitoga uenika. On moe biti odreena aktivnost koja proizlazi iz profila kole (primjerice, voenje vjebenike tvrtke). Uenikovo postignue tijekom sudjelovanja u kolskom kurikulumu moe se vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom, ali i ne mora. Ocjena iz kolskog kurikuluma izvan je uenikoga standarda i moe se upisati u dodatak svjedodbi.

    kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti koje e kola programski napraviti i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim mogunostima uenika te o mogunostima kole.

    Uenik srednje strukovne kole zavrava srednjokolsko obrazovanje obranom zavrnoga rada. Izradba zavrnoga rada dio je uenikoga optereenja koje ulazi u jezgrovni i diferencirani kurikulum.

    U srednjoj strukovnoj koli uenicima se osigurava prohodnost k visokokolskoj razini pristupanjem polaganju ispita dravne mature. Ispit dravne mature polae se na nacionalnoj razini prema Pravilniku o polaganju dravne mature, a zavrni se rad izrauje u koli prema Pravilniku o izradbi i obrani zavrnoga rada.

    Priprema uenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature, koji pohaaju strukovne kurikulume u najmanje etverogodinjem trajanju, provodi se neprekidno kroz jezgrovni kurikulum. Diferencirani i kolski kurikulum omoguuju svakomu ueniku stjecanje irih, dubljih i specifinih znanja i razvoj sposobnosti prema njegovim razvojnim mogunostima te osobnim sklonostima.

  • 22

    Nacionalni okvirni kurikulum predvia praenje i prepoznavanje uenika trogodinjih strukovnih kola koji postiu vie od prosjenih postignua, a ujedno pokazuju zanimanje za nastavak obrazovanja. Zato je tim uenicima potrebno prilagoditi izborne i fakultativne nastavne predmete kao oblik dodatne nastave ili kao dio kolskoga kurikuluma, ime e im se omoguiti stjecanje irih i dubljih znanja i razvijanje sposobnosti koje odgovaraju zahtjevima ispita dravne mature, odnosno zahtjevima uspjenoga nastavka obrazovanja.

    Srednje kole opeobrazovnoga smjera gimnazije

    U srednjim kolama opeobrazovnoga smjera jezgrovni je dio jednak za sve uenike, a diferencirani ili razlikovni omoguuje profiliranje uenika prema posebnostima pojedinoga gimnazijskoga smjera (opega, jezinoga, klasinoga, matematikoga, portskoga i dr.), kao i kolski kurikulum.

    U gimnazijama i etverogodinjima srednjim kolama, tj. viim razredima srednje kole, sadraji e se strukturirati po nastavnim predmetima (primjerice: matematika, kemija, fizika, povijest, hrvatski jezik itd.).

    Uenik gimnazije zavrava srednjokolsko obrazovanje polaganjem ispita dravne mature. Priprema uenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature neprekidan je rad koji se planira i ostvaruje opeobrazovnim kurikulumom u gimnazijama.

    4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti

    Zbog usklaivanja obrazovnoga standarda za sve uenike osnovne kole, potrebno je ujednaiti i optereenje uenika. Stoga se predvia uvoenje alternativnoga izbornog predmeta koji omoguuje stjecanje temeljnih etiko-moralnih kompetencija i osnovnoga znanja o religiji za one uenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk.

    Dok je izborni predmet obvezni nastavni predmet koji ulazi u obrazovni standard uenika, fakultativni nastavni predmet je onaj predmet koji uenik izabire iz ponude nastavnih predmeta/modula u kolskom kurikulumu i nije obvezan. Za razliku od izbornoga, fakultativni predmet ne treba imati alternativni nastavni predmet, nego predstavlja jedinstvenu ponudu.

    Fakultativni nastavni predmeti mogu biti, primjerice, Profesionalna orijentacija i vlastita budunost, Informacijsko-komunikacijska tehnologija, Graanski odgoj i obrazovanje, Kultura govora i sluanja, Govornitvo, Medijska kultura, Hrvatska tradicijska kultura, Arhitektura, Okoli i kulturna batina, Dramski odgoj, Prevencija ovisnosti, Domainstvo, Runi rad, klasini i strani jezici te mnogi drugi koje kola moe programski izraditi te ih ponuditi uenicima, vodei rauna o njihovim potrebama, o opeobrazovnim vrijednostima i ciljevima te temeljnim kompetencijama. kole mogu samostalno kreirati i druge nastavne predmete, module, projekte i aktivnosti.

    Nacionalni okvirni kurikulum donosi samo okvirnu predmetnu strukturu odreenih odgojno-obrazovnih podruja. Precizna predmetna struktura nacionalnoga kurikuluma, tj. popis obveznih predmeta koji ini jezgrovni kurikulum i popis izbornih predmeta koji ini diferencirani (razlikovni) kurikulum, kao i nastavni predmeti i moduli kolskoga kurikuluma odredit e se u sljedeemu koraku izradbe nacionalnoga kurikuluma nakon izradbe odgojno-obrazovnog plana, odnosno optimalnoga optereenja uenika.

  • 23

    VI. MEUPREDMETNE TEME

    Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose meusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju razliite temeljne kompetencije uenika.

    Meupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u koli obvezni su ih ostvarivati. Zato je vano voditi rauna o njima tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i diferenciranome dijelu.

    kole imaju mogunost razraivati predloene meupredmetne teme i osmisliti naine na koje e ih ostvariti. Meupredmetne teme kole mogu ostvariti na vie naina. Uinkovitost razvoja meupredmetnih kompetencija uenika vea je kada se, osim ugradbe u pojedine predmete, ostvaruju zajednikim projektima ili modulima. U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu navodi se opis njihove svrhe i vanosti za ostvarivanje ciljeva nacionalnoga kurikuluma te njihovi opi ciljevi.

    Nacionalni okvirni kurikulum predvia da se u osnovnim i srednjim kolama ostvaruju ove meupredmetne teme ili interdisciplinarni sadraji i/ili moduli:

    Osobni i socijalni razvoj

    Zdravlje, sigurnost i zatita okolia

    Uiti kako uiti

    Poduzetnitvo

    Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

    Graanski odgoj i obrazovanje.

    1. Osobni i socijalni razvoj

    Opis meupredmetne teme

    Svrha je pouavanja osobnoga i socijalnoga razvoja osposobiti uenike da prepoznaju i kritiki procjenjuju vlastite i drutvene vrijednosti kao bitne initelje koji utjeu na njihovo vlastito miljenje i djelovanje, da razviju odgovornost za vlastito ponaanje i ivot, pozitivan odnos prema drugima i konstruktivno sudjeluju u drutvenomu ivotu. Odgoj i obrazovanje za osobni i socijalni razvoj omoguuje uenicima izgraivanje komunikacijskih, organizacijskih i socijalnih vjetina i sposobnosti, jaanje samopotovanja, stjecanje vjetina suradnje u meukulturnim situacijama i izgraivanje zrelih stavova o drugima i sebi. Takoer im omoguuje razvoj sposobnosti potrebnih za izraavanje i zadovoljavanje njihovih vlastitih potreba i sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti, donoenje odluka i suradnju s drugima.

    Ciljevi meupredmetne teme

    Uenici e:

    razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet

    razviti organizacijske sposobnosti za donoenje odluka, postavljanje ciljeva, rjeavanje problema, planiranje i voenje

    stei vjetine razvijanja dobrih odnosa s vrnjacima, razumijevanja poloaja i miljenja drugih uenik radi ire prihvaenosti u drutvu

    razviti suradniko uenje prihvaajui uzajamnu komunikaciju, rjeavanje problema raspravom, razgovorom i dijalogom

    razviti sposobnost uvianja posljedica svojih i tuih stavova i postupaka

    prihvaati pravila suradnikih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga ponaanja, uzajamnoga pomaganja i prihvaanja razliitosti

    odgovorno izvravati preuzete zadatke

    razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u skupini, razredu, skupovima i sl.).

  • 24

    2. Zdravlje, sigurnost i zatita okolia

    Opis meupredmetne teme

    Meupredmetno temom Zdravlje, sigurnost i zatita okolia u svim se odgojno-obrazovnim podrujima promie i osigurava razvoj pozitivna i odgovorna odnosa uenika prema svojemu zdravlju i sigurnosti, zdravlju i sigurnosti drugih te zatiti okolia i odrivu razvoju. Podrazumijevaju se svi vidovi zdravlja: tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje. Uenike se potie na trajno usvajanje zdrava ivotnoga stila zdrave i uravnoteene prehrane, pravilnih higijenskih navika, stalne i primjerene tjelesne aktivnosti te odgovorna odnosa prema sebi, drugima, izgradnji partnerskih odnosa, spolnosti, prenosivim bolestima i dr.

    Odgoj i obrazovanje za sigurnost uenicima pomae osvijestiti i procijeniti rizike i mogue opasnosti te posljedice rizinoga ponaanja u razliitim podrujima njihova ivota: u prometu, pri upravljanju novcem, pri rukovanju razliitim alatima, opremom i tvarima, kako u svakodnevnomu radu, tako u odnosima s drugim ljudima i slino. Osposobljava ih se za donoenje odgovornih i osvijetenih odluka i poduzimanje primjerenih sigurnosnih i zatitnih radnja u raznolikim poznatim i nepoznatim situacijama.

    Odgojem i obrazovanjem za zatitu okolia i odrivi razvoj uenici otkrivaju i uspostavljaju viestruke i raznolike odnose izmeu prirodnih, drutvenih, gospodarskih i kulturnih dimenzija okolia. Razvijaju razumijevanje za sloenost problema to ih u odnosu na okoli donose promijenjeni uvjeti ivota te drutveni, gospodarski i tehnoloki razvoj. Uenici izgrauju pozitivan sustav vrijednosti u odnosu na potrebu ouvanja kvalitete okolia te racionalno koritenje prirodnih izvora. Osobito usvajaju vrijednosti kao to su obzirnost, umjerenost, tedljivost, solidarnost i potovanje samih sebe i drugih ljudi, prirode, okolia te njihovih izvora i zaliha za sadanje i budue narataje, bioloke i kulturne raznolikosti te planeta Zemlje u cijelosti.

    Ciljevi meupredmetne teme

    Uenici e:

    usvojiti zdrav nain ivota i razumjeti kako prehrana, tjelesna aktivnost i odluke o vlastitom ponaanju i odnosima s drugim ljudima utjeu na tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje

    donositi osvijetene i odgovorne odluke i razumjeti posljedice svojega izbora

    razviti samopotovanje i samopouzdanje te razviti i odrati pozitivne, potovanjem ispunjene odnose s razliitim ljudima u raznolikim situacijama, ukljuujui posao, dom i iru zajednicu

    stei znanje i razumijevanje sigurnosnih i zatitnih mjera i radnja u razliitim situacijama te razviti vjetine sigurnoga ponaanja i postupanja

    biti osposobljeni za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i opasnostima u razliitim situacijama

    pravovremeno, pribrano i osvijeteno postupati u razliitim kriznim situacijama, pruajui pomo sebi i drugima te znajui kome se i kako obratiti za strunu pomo

    razviti odgovoran odnos prema ouvanju kvalitete okolia i njegovih izvora i zaliha, zasnovan na razumijevanju utjecaja razliitih imbenika na promjene u okoliu ili njegovo unitavanje.

    3. Uiti kako uiti

    Opis meupredmetne teme

    Svrha je razvoja kompetencije uiti kako uiti osposobiti uenike za uinkovitu organizaciju i upravljanje vlastitim uenjem te razviti pozitivan stav prema uenju. Kompetencija uiti kako uiti osnova je za cjeloivotno uenje i znaajna za daljnji obrazovni i profesionalni razvoj uenika. Ona ukljuuje ove elemente: osposobljenost za organiziranje i praenje usvajanja, obrade i vrjednovanja novoga znanja, vjetina, sposobnosti i stavova te njihove primjene u razliitim situacijama. Ona takoer ukljuuje znanje o strategijama i metodama uenja,

  • 25

    osposobljavanje uenika za procjenjivanje i odabiranje strategija i metoda uenja koje mu najbolje odgovaraju, osposobljavanje uenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje te donoenje odluka o vlastitomu obrazovnom putu.

    Ciljevi meupredmetne teme

    Uenici e:

    razlikovati injenice od miljenja

    znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, traiti, procijeniti pouzdanost i sluiti se informacijama iz razliitih izvora (rjenici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali mediji)

    stei vjetine suradnje s drugima, znati raspravljati o temama i problemima s drugima i doi do zajednikih rjeenja

    stei znanja i vjetine planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim uenjem, posebice vremenom posveenom uenju

    znati odabrati odreene tehnike i strategije uenja te procijeniti jesu li one dobre za uenike

    razviti pozitivan stav prema stjecanju novog znanja i prema uenju openito

    biti osposobljeni za primjenu steenoga znanja i vjetina u razliitim situacijama

    preuzeti odgovornost za vlastito uenje i uspjeh postignut uenjem.

    4. Poduzetnitvo

    Opis meupredmetne teme

    Osnovni cilj razvoja poduzetnike kompetencije uenika jest razvoj osobina linosti te znanja, vjetina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspjene poduzetne osobe. Poduzetnika kompetencija ukljuuje razvoj uenika kao poduzimljivih, kreativnih i samostalnih osoba spremnih na prihvaanje promjena i preuzimanje rizika, kao pojedinaca s razvijenim socijalnim i komunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima iz podruja gospodarstva i voenja poslova, te podruja obrta. U osnovi razvoja poduzetnike kompetencije, kao meupredmetne teme koja se razvija u svim predmetima, jest razvoj poduzetne osobe osposobljene za uoavanje prilika u kojima svoje ideje mogu pretvoriti u djelatnost ili pothvat u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotu openito.

    Ciljevi meupredmetne teme

    Uenici e:

    biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva

    znati planirati svoj rad i ostvarivati planove

    razviti inicijativnost, ustrajnost u aktivnostima, posebno u uenju

    biti osposobljeni za prilagoavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama

    razviti stvaralaki pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i sukobima te natjecanju

    razviti vjetine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja te kritikoga odnosa prema vlastitomu uspjehu, odnosno neuspjehu

    razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet

    upoznati radni ivot i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu

    stei temeljna znanja u podruju gospodarstva i voenja poslova

    osvijestiti vanost i mogunosti samozapoljavanja.

  • 26

    5. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

    Opis meupredmetne teme

    Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogunosti najsuvremenijega dostupnoga nastavnoga pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim podrujima. Mogunostima multimedijskih prikaza i pristupa raunalnim mreama, osobito internetu, omoguuje trenutani pristup golemu i brzo rastuemu broju informacija iz cijeloga svijeta omoguujui ujedno i njihovo pretraivanje. Uz to, pridonosi razvoju uenikih sposobnosti samostalnoga uenja i suradnje s drugima te njihovih komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju pozitivnog odnosa prema uenju, unaprjeenju naina na koji uenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rjeavanju problema i istraivanju. Isto tako uinkovita i racionalna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim situacijama daje bitan doprinos razumijevanju temeljnih koncepata u podruju tehnike i informatike.

    Stoga je odgovarajui pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nuno omoguiti svim uenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju sluiti u svim predmetima i tako dobiti mogunost za istraivanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i ire, kako bi stekli vjetine razmjene ideja i podjele rada sa suradnicima te pristupa strunim sadrajima razliitim nainima.

    Ciljevi meupredmetne teme

    Uenici e:

    biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za odreene situacije te vrjednovati odgovarajue izvore informacija

    biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logian, saet i precizan nain

    razlono i uinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za:

    o traenje i prikupljanje podataka te njihovu pohranu, pretraivanje, obradbu i organizaciju

    o analizu i sintezu strukturiranih informacija

    o istraivanje, modeliranje i simuliranje razliitih procesa i pojava u prirodi i drutvu

    o rjeavanje problema u razliitim situacijama

    o stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala

    o uinkovito samostalno uenje sluei se raunalom kao medijem

    o komunikaciju i suradnju s drugima

    razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u drutvu i njezinim posljedicama

    razviti kritian i misaoni stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih informacija te o pravnim i etikim naelima interaktivnoga koritenja tehnologijama informacijskoga drutva.

    6. Graanski odgoj i obrazovanje

    Opis meupredmetne teme

    Suvremene demokracije trebaju radne, obavijetene i odgovorne graane, odnosno dravljane. Svrha je pouavanja meupredmetne teme Graanski odgoj i obrazovanje pridonijeti osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge. Meu znaajnije elemente ove meupredmetne teme ubrajaju se znanja, vjetine, sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku svijest uenika i potiu ih na aktivno i uinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu, pridonose razvoju vlastitoga identiteta, boljemu upoznavanju i potovanju drugih te senzibiliziraju i osvjeuju uenike za rjeavanje globalnih problema na naelima demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva.

  • 27

    Boljim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju drutva te prihvaanjem razliitosti drugih, uenici razvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s drugim uenicima i okolinom. Objedinjujuim temama graanskoga odgoja i obrazovanja unaprijedit e se suradnja kole, obitelji, lokalne zajednice i drutva.

    Ciljevi meupredmetne teme

    Uenici e:

    stei znanja i razviti svijest o vanosti demokratskih naela, institucija i procesa u vlastitomu drutvu, Europi i na globalnoj razini

    razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u ivotu kole i neposredne zajednice u kojoj ive

    razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u drutvenomu ivotu kao odrasli graani

    razviti svijest o pravima, dunostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u drutvu, potovanju zakona, snoljivosti prema drugim narodima, kulturama i religijama te razliitosti miljenja

    biti osposobljeni za kritiko prosuivanje drutvenih pojava

    biti osposobljeni za uporabu i procjenu razliitih izvora informiranja pri donoenju odluka i prihvaanju obveza.

  • 28

    VII. PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

    1. Svrha i vanost predkolskoga kurikuluma

    Temeljna uloga predkolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga ivota. Svrha je predkolskoga odgoja i obrazovanja osigurati takve uvjete koji jame razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravaju jednake mogunosti svoj djeci. U ustanovama predkolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju se materijalni i kadrovski uvjeti te drutveno okruje za kvalitetan ivot djeteta.

    Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u ustanovama predkolskoga odgoja i obrazovanja, potujui pritom razvojne i druge imbenike (osobne potrebe, obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.). Na taj se nain potie razvoj kompetencija koje su nune pojedincu za snalaenje i aktivno sudjelovanje u svakodnevnomu osobnomu te kasnije profesionalnomu i drutvenomu ivotu. Nizom aktivnosti i poticaja stvaraju se osnove za razvijanje svih djetetovih sposobnosti kako za uenje, tako i za njegovu samostalnost u uenju.

    Djetetova sadanja i budua dobrobit svrha je djelovanja svih izravnih i neizravnih sudionika odgoja i obrazovanja. Odgojno-obrazovno djelovanje razliitih sudionika odgoja, osobito roditelja i odgojitelja, zahtijeva njihovo meusobno razumijevanje i suradnju ime se ostvaruju jedinstveno shvaeni i prihvaeni bitni ciljevi odgoja i obrazovanja prema potrebama i razvojnim mogunostima djeteta.

    2. Struktura predkolskoga kurikuluma

    Temeljna struktura predkolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika potpodruja u kojima dijete stjee kompetencije:

    ja (slika o sebi)

    ja i drugi (obitelj, druga djeca, ua drutvena zajednica, vrti i lokalna zajednica)

    svijet oko mene (prirodno i ire drutveno okruje, kulturna batina, odrivi razvoj).

    U svakom potpodruju odreuju se sadraji koji povezuju pedagoke i psiholoke dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadrajima i aktivnosti neposrednoga odgojno-obrazovnog rada ostvaruju se ciljevi kojima se potie cjelokupan tjelesni, intelektualni, psihofiziki, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.

    Podruja kompetencijskih dimenzija

    Temeljna znanja: razvoj vjetina i sposobnosti, usvajanje i praktina uporaba pojmova i predodaba kojima dijete razumije i objanjava sebe, svoje ponaanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom okruenju te sa svijetom u kojem ivi i koji ga okruuje. Oekuje se da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanja koja mu omoguavaju nesmetanu komunikaciju s vrnjacima i odraslima, te meudjelovanje sa sadrajima uenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutanomu okruenju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga oekuju kao to je, primjerice, polazak u kolu.

    Vjetine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vjetina uenja, povezivanja sadraja, logikog miljenja, argumentiranja, zakljuivanja i rjeavanja problema; sposobnost propitivanja vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznoenje vlastitih naina razmiljanja; sposobnost identifikacije razliitih izvora uenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vjetina voenja; sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na drutveno prihvatljiv nain; sposobnost uspostavljanja, razvijanja i odravanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rjeavanje sukoba); razumijevanje i potivanje razliitosti meu ljudima; sposobnost zajednikoga (usklaena) djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga ponaanja prema sebi, drugima i okruju (prirodnom i materijalnom); etinost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnost

  • 29

    (samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i (samo)voenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, miljenja i odluivanja); mogunost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost promiljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignua; inicijativnost, inovativnost i poduzetnike sposobnosti.

    Vrijednosti i stavovi: prihvaanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i drutva.

    Na osnovi ovih temeljnih odrednica napravit e se pojedinani i posebni kurikulumi u ustanovama predkolskoga odgoja i obrazovanja te za sve druge aktivnosti koje se odnose na dijete predkolske dobi.

  • 30

    VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA OPEGA OBVEZNOGA I SREDNJOKOLSKOG OBRAZOVANJA

    Interdisciplinarni pristup i meupredmetno povezivanje omoguuju cjelovit (holistiki) pristup razvoju uenikih kompetencija. Ovaj se trend oituje u sve izraenijem strukturiranju kurikuluma u ira odgojno-obrazovna podruja te oblikovanju meupredmetnih tema. Uvoenje odgojno-obrazovnih podruja, tj. povezanih cjelina srodnih predmeta i meupredmetnih tematskih cjelina, omoguuje ne samo stjecanje novih kompetencija, nego i uinkovitije planiranje i bolju konceptualnu povezanost odgojno-obrazovnih sadraja. Odgojno-obrazovna podruja i meupredmetne teme takoer omoguuju uenicima da probleme o kojima ue sagledavaju s motrita razliitih disciplina odnosno predmeta.

    Nacionalni okvirni kurikulum ukljuuje ova odgojno-obrazovna podruja:

    jezino-komunikacijsko podruje

    matematiko podruje

    prirodoslovno podruje

    tehniko i informatiko podruje

    drutveno-humanistiko podruje

    umjetniko podruje

    tjelesno i zdravstveno podruje.

    Ona u Nacionalnom okvirnom kurikulumu izraavaju i odreuju temeljne kompetencije uenika u svakom pojedinom podruju. Slijedom odreenja pojma temeljne kompetencije u Europskom kompetencijskom okviru, temeljne kompetencije uenika izraene su u oekivanim uenikim postignuima ili odgojno-obrazovnim ishodima koji predstavljaju jasno iskazana oekivana znanja, vjetine i stavove koje uenici trebaju stei i moi pokazati po zavretku odreenoga programa, odgojno-obrazovnoga ciklusa ili stupnja obrazovanja.

    U Nacionalnom okvirnom kurikulumu uenika oekivana postignua za svako odgojno-obrazovno podruje odreena su na razini odgojno-obrazovnih ciklusa, ali ne i na razini pojedinog razreda. Predmetni kurikulumi, odnosno njihovi ciljevi i oekivana uenika postignua, bit e razraeni za svaki razred, nakon izradbe Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma. Odreivanje uenikih postignua na razini podruja i odgojno-obrazovnih ciklusa olakava oblikovanje ciljeva i uenikih postignua u predmetnim kurikulumima i njihovu razradu po razredima. Odreivanje uenikih postignua na razini podruja i ciklusa takoer omoguuje racionalnije strukturiranje i usklaivanje predmetne strukture u svakom pojedinom kurikulumskomu podruju.

    Uza svako odgojno-obrazovno podruje stoji:

    opis podruja, u kojem su definirani svrha i vanost podruja te njegov doprinos opim ciljevima, naelima i vrijednostima Nacionalnog okvirnog kurikuluma

    odgojno-obrazovni ciljevi podruja, u kojima su postavljeni opi ciljevi odgoja i obrazovanja uenika u tomu podruju

    oekivana uenika postignua, odnosno oekivani odgojno-obrazovne ishodi za svako podruje i za svaki odgojno-obrazovni ciklus

    Predmetna struktura podruja bit e razraena po odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima u zasebnom dokumentu.

    1. Jezino-komunikacijsko podruje

    OPIS PODRUJA

    Osnovna je svrha jezino-komunikacijskoga podruja omoguiti uenicima stjecanje znanja, razvoj vjetina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom. To znai da e uenici stei jezina i komunikacijska znanja, sposobnosti i vjetine na standardnomu hrvatskomu i drugim jezicima, razvijati itateljske

  • 31

    interese, literarne sposobnosti, potrebu za sadrajima medijske kulture te sposobnost kritikoga pristupa razliitim medijima i njihovim sadrajima.

    U okviru jezino-komunikacijskoga podruja pouavaju se i ue hrvatski kao materinski jezik, hrvatski kao drugi jezik, hrvatski kao strani jezik, jezici nacionalnih manjina, moderni strani jezici, klasini strani jezici, hrvatski znakovni jezik i ostali jezici osoba s posebnim potrebama.

    Jezik kao sredstvo izraavanja podloga je svim ostalim podrujima i predmetima tijekom odgoja i obrazovanja, esto jedini oblik kojim se uenicima posreduje sadraj nastavnoga predmeta te izravno utjee na uspjeh u njihovu ovladavanju. U predmetima jezino-komunikacijskoga podruja jezik je istovremeno i sadraj i sredstvo uenja i pouavanja. Ovladanost jezikom (poglavito materinskim, ali i drugim i stranima) temelj je za uenje tijekom cijeloga ivota.

    Kao sredstvo izraavanja i sporazumijevanja jezik je osnova za intelektualni, moralni, emocionalni, duhovni, drutveni, estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca te njegovo snalaenje i napredovanje u osobnomu ivotu i iroj zajednici te odgovorno djelovanje u drutvu i prirodi. Jezikom se izraava kulturno nasljee i prenosi kultura ivljenja, to ukljuuje i vrijednosti, norme i obiaje pojedine zajednice.

    Potrebno je osvijestiti vanost poznavanja hrvatskoga jezika i znanja o njemu kao opega kulturnoga dobra. Treba razvijati potovanje prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj knjievnosti i kulturi te skrbiti o njima jer se tako doprinosi razvoju nacionalnoga identiteta.

    Za govornike ostalih materinskih jezika vano je to isto osvijestiti za njihov jezik te osvijestiti nunost potivanja hrvatskoga kao slubenoga i dravnoga jezika u Republici Hrvatskoj i ovladavanja njime. Takoer je bitno kod hrvatskih graana razvijati potovanje prema jezicima, knjievnostima i kulturama pripadnika svih naroda koji ive u Republici Hrvatskoj i Europi.

    Materinski jezik osnova je za ovladavanje drugim jezicima. Pouavanjem, uenjem i usvajanjem klasinih i modernih stranih jezika i upoznavanjem njihovih kultura iri se slika svijeta u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Stjecanjem viejezine i meukulturne kompetencije razvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim jezicima i upoznavanja njihovih kultura te potie potivanje razliitosti i snoljivost.

    ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA

    Uenici e:

    nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima u razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje

    stei potrebne razine sluanja, govorenja, itanja i pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama

    razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

    razviti razumijevanje, zanimanje, potovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i knjievnost, te za kulture, knjievnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu

    razvijati vlastito jezino stvaralatvo i istraivaku radoznalost propitivanjem, razumijevanjem i rjeavanjem problema stjeui time samopouzdanje te zadovoljstvo radom i postignutim uspjehom

    razumjeti razliite medijske jezike te ih uspjeno rabiti u uenju i komunikaciji, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju

    znati pronalaziti razliite izvore informacija i koristiti se njima, procjenjivati njihovu pouzdanost i korisnost za prouavanje odreene teme, prepoznavati njihov kontekst i autorovu namjeru

    osvijestiti povezanost unutar jezino-komunikacijskoga podruja i ostalih odgojno-obrazovnih podruja stjeui temelje za cjeloivotno uenje.

  • 32

    UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA

    A. HRVATSKI JEZIK

    Prvi ciklus

    I. SLUANJE

    1. Pripremanje za sluanje

    Uenici e:

    odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

    razlikovati spontano sluanje i sluanje s namjerom jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu ivotu

    prepoznati i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.

    2. Primjenjivanje strategija za sluanje

    Uenici e:

    odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

    razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima

    usvojiti i primijeniti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.

    3. Razumijevanje razliitih slunih predloaka (razliiti izvori: tradicionalni i elektroniki)

    Uenici e:

    uoiti i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

    tijekom sluanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima.

    4. Sluanje iz potrebe, sa zanimanjem i zadovoljstvom

    Uenici e:

    stei zanimanje i pozitivan odnos prema sluanju u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje s obzirom na dob

    stei kulturu sluanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob

    prepoznati vanost jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, u svakodnevnomu ivotu

    procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva sluanja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

    usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za sluanje jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.

    5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura

    Uenici e:

    prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju i u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima

  • 33

    uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju i u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima.

    II. GOVORENJE

    1. Pripremanje za govorenje

    Uenici e:

    isplanirati oblik jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih te njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom

    razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljem ili publikom.

    2. Primjenjivanje strategija za govorenje

    Uenici e:

    odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije i tijekom govorenja jednostavnih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina

    razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke radi oblikovanja jednostavnih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina

    razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke prilikom govorenja jednostavnih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina radi pridobivanja sluatelja

    usvojiti i primijeniti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.

    3. Ostvarivanje govorenja

    Uenici e:

    oblikovati i izgovoriti jednostavne govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraene primjerenim neverbalnim elementima govorenja s obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku

    ovladati u govoru pravogovornom normom i rjenikom u skladu s dobi i neverbalnim elementima za izricanje jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, s obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku.

    4. Govorenje s potrebom i zadovoljstvom

    Uenici e:

    stei zanimanje, pozitivan odnos prema govorenju i kulturu govorenja u skladu s dobi u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje

    govorenjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav u skladu s dobi

    procijeniti i samoprocijeniti govorenje i prilagoditi ga sluatelju ili publici u razliitim situacijama i u skladu s dobi

    preuzeti odgovornost za izgovoreno u razliitim situacijama i u skladu s dobi.

    5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura

    Uenici e:

    prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliem okruju te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno

    uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u skladu s opeljudskim vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno.

  • 34

    III. ITANJE

    1. Pripremanje za itanje

    Uenici e:

    odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova

    prepoznati i opisati vanost itanja s namjerom jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu ivotu

    prepoznati i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.

    2. Primjenjivanje strategija za itanje

    Uenici e:

    razlikovati, odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije itanja i tijekom itanja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

    razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima, radi shvaanja teksta

    ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, u skladu s dobi

    usvojiti i primijeniti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.

    3. Razumijevanje razliitih vrsta tekstova (tradicionalni i elektroniki oblik)

    Uenici e:

    uoiti, razlikovati i opisati kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

    tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne i jezine podatke u tekstu i teorijske podatke o tekstu jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

    protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate jednostavne neknjievne i knjievnoumjetnike tekstove, zadane i samostalno odabrane.

    4. itanje iz potrebe, sa zanimanjem i sa zadovoljstvom

    Uenici e:

    stei zanimanje i pozitivan odnos prema itanju u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje, u skladu s dobi

    stei kulturu itanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob

    prepoznati vanost jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, u svakodnevnomu ivotu

    procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva itanja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

    usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za itanje jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.

    5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura

    Uenici e:

    prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju i u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima

  • 35

    uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju i u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima.

    IV. PISANJE

    1. Pripremanje za pisanje tekstova

    Uenici e:

    isplanirati oblik jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljem, sluateljem ili publikom

    razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljem, sluateljem ili publikom.

    2. Primjena strategija za pisanje

    Uenici e:

    odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije pisanja i tijekom pisanja jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova

    razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke radi oblikovanja jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova

    razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke oblikujui jednostavnije funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane tekstove radi pridobivanja itatelja, sluatelja ili publike

    usvojiti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.

    3. Ostvarivanje pisanih tekstova

    Uenici e:

    oblikovati i napisati jednostavne funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane tekstove s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku

    primijeniti temeljnu jezinu (gramatiku i pravopisnu) normu i rjenik u skladu s dobi i obiljejima jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku.

    4. Pisanje s potrebom i zadovoljstvom

    Uenici e:

    stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturu pisanja u skladu s dobi u didaktikoj situaciji i izvan nje

    pisanjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav u skladu s dobi

    procijeniti i samoprocijeniti svoj tekst i prilagoditi ga itatelju, sluatelju ili publici u razliitim situacijama

    preuzeti odgovornost za napisano u skladu s dobi i u razliitim situacijama.

    5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura

    Uenici e:

    prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju te ih izraziti pisanjem

    uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u skladu s opeprihvaenim humanistikim vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti pisanjem.

  • 36

    Drugi ciklus

    I. SLUANJE

    1. Pripremanje za sluanje

    Uenici e:

    odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

    razlikovati i opisati spontano sluanje i sluanje s namjerom jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu ivotu

    razlikovati i odabrati kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i temeljne odlike stila jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.

    2. Primjenjivanje strategija za sluanje

    Uenici e:

    odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) jednostavnijih neknjievnih i kn