11. Novac, bankarstvo i monetarna politika (saetak jedanaeste nastavne cjeline)Irena Kedmenec, dipl. oec.

Svaki dan koristite novac u uobiajenim situacijama. Podiete ga na bankomatu, njime plaate kavu u rupi izme u predavanja, ili se ponekad odreknete kave kako biste imali vie novca za vikend. Razmiljanja o novcu najee su svedena na pitanja: kako novac zaraditi, na to ga potroiti, te kako i zato ga tediti? To su praktina pitanja na koja ljudi svakodnevno trae odgovor. Pritom su toliko naviknuti na postojanje i upotrebu novca, da ne postavljaju pitanja poput: Zato je trgovac spreman prodati koristan lap-top u zamjenu za tako beskorisne papire na kojima pie 1000 kuna? Zato su nekad ljudi upotrebljavali zlatnike kao novac, a danas moemo platiti virtualnim novcem? Tko smije tiskati novac i zato je za druge subjekte proizvodnja novanica kazneno djelo? to je monetarna politika i to radi Hrvatska narodna banka te zato ih se esto spominje u informativnom programu? to je inflacija? Zato se ljudi najee na sam spomen inflacije?

Mi emo se u ovom poglavlju odmaknuti od uobiajenih praktinih pitanja o novcu (kako zaraditi, troiti, tediti) i dati odgovore na ona manje uobiajena. Objasnit emo prirodu novca kroz njegove funkcije i povijesni razvoj, objasniti to je monetarna politika, te kako se i zato provodi. Na kraju poglavlja student e moi samostalno promiljati konkretne teme poput gore navedenih u natuknicama.

11.1 Razvoj novcaKako bismo razumjeli funkcije koje novac obavlja objasnit emo zato je novac nastao, zato je mijenjao svoje pojavne oblike te zato je opstao sve do danas? Robni i simbolini novac Kad je ovjek poeo proizvoditi vie odre enog dobra od onog to je mogao sam potroiti, shvatio je da taj viak moe ipak korisno upotrijebiti tako da ga zamijeni za viak druge robe koji ima neka druga osoba. Na taj nain obje strane u robnoj razmjeni imaju koristi i zadovoljne su. Omjer u kojem su se te robe razmjenjivale ovisile su o koliini rada potrebnog za izradu tih dvaju dobara, pregovarakim sposobnostima obiju strana u razmjeni te tako er o mogunostima nabave sline robe od drugih subjekata (strana ponude), te potrebi sudionika za robom koju kupuje (strana potranje). U takvoj su robnoj razmjeni, koju nazivamo trampa, obje strane i kupac i prodava. Kako bi obje strane bile motivirane za razmjenu potrebno je da prva strana eli ono to nudi druga strana, a da druga strana eli ono to nudi prva strana.

Njihove potrebe su se trebale dvostruko podudarati. Naime, trebala se ostvariti prva podudarnost: Strana A eli robu x koju nudi strana B. Me utim, ona sama nije bila dovoljna. Trebala se ostvariti i druga podudarnost. Strana B eli robu y koju nudi strana A. Takva se dvostruka podudarnost teko ostvarivala. Pritom su robe x i y sluajna transakcijska1 sredstva koja transakcijsku ulogu obavljaju jednokratno jer nije sigurno da e se moi koristiti u sljedeim transakcijama. Potrebe bi bilo lake zadovoljavati kad bi postojalo univerzalno transakcijsko sredstvo, nekakav ekvivalent u kojem bi se mogla izraavati vrijednost svih roba. Tako su u razliitim drutvima, razliite robe postajale univerzalnim2 sredstvom plaanja. Takav novac nazivamo robnim novcem. Robni novac s uporabnom vrijednosti/Naturalni novac Robni novac je roba koja na odre enom podruju slui kao univerzalno sredstvo plaanja. Univerzalno znai da je osoba koja je svoju robu prodala u zamjenu za robni novac mogla biti poprilino sigurna da e druge osobe htjeti prihvatiti taj robni novac kad e od njih htjeti neto kupiti. Novcem je mogla postati roba koja se nije lako kvarila kako bi mogla biti iskoritena u sljedeoj transakciji. Osim toga, robni je novac bila roba koja je imala vrijednost i mogla sama po sebi biti korisna vlasniku. Tako je transakcijsko sredstvo kod lovaca bilo krzno, kod ratara ito, duhan i kava, kod obrtnika platno i sjekire, kod ribara suena riba i sol, kod stoara stoka. O tome svjedoi i latinski naziv za novac pecunia (lat. pecus - govedo) dok se u hrvatskom jeziku i danas stoka naziva blagom. Robni novac sa simbolinom vrijednosti Ljudi su prepoznali da roba koju razmjenjuju i nije toliko vana sama po sebi, sve dok ju mogu zamijeniti za druge robe koje im trebaju. Tako je funkciju novca u nekim drutvima obavljala roba koja nije imala uporabnu vrijednost, ve simbolinu. Bilo je vano da ta roba nije lako dostupna svima, to znai da je ili nije bilo mnogo u prirodi (rijetko kamenje u nekim drutvima) ili se trebalo namuiti da se do robe do e (zubi ulovljenih ivotinja). Upravo iz te teke dostupnosti takvih roba proizlazi njihova simbolina vrijednost. Vano je napomenuti da su se podruja primjene pojedine vrste robnog novca preklapala, te da se paralelno upotrebljavalo nekoliko vrsta robnog novca. Uz sve to, ni trampa nije u potpunosti nestala. Mnogo je primjera roba koje su preuzimale ulogu novca, koji nam se ine neobinima, no kada ih stavimo u kontekst vremena u kojem su koriteni, shvatimo funkcije novca i zato je neki predmet postao novac. Robni novac postoji i danas. Tako primjerice u vrijeme ratovanja ulogu novca esto preuzimaju cigarete. Metalni novac Primjena robnog novca olakala je razmjenu u odnosu na trampu. Me utim, postojali su i dalje odre eni problemi. Ako je novac bila stoka, najmanja jedinica razmjene bila bi jedna ivotinja, a ako bi osoba htjela kupiti robu vee vrijednosti od vrijednosti jedne ivotinje,1 2

Transakcija (lat. trans + akcija) trgovaki posao, pothvat, pogodba, sporazum, poravnanje Univerzalno (lat. universalis openit) sveopi, sveobuhvatni, za sve prikladan

morala bi kupiti robu u vrijednosti dvije ivotinje. Tako da su se takvi problemi uvijek rjeavali individualno za svaku pojedinu transakciju. Osim toga, nisu sve jedinke odre ene vrste jednake. Tako se uvijek postavljalo pitanje vrijednosti odre ene ivotinje u razmjeni. Problem robnog novca je i u tome to predstavlja troak za vlasnika. Tako primjerice, robni novac zauzima ponekad mnogo mjesta, a treba ga dobro uvati i tako zatiti od kra e. Stoku tako er treba zatiti od bolesti, ito od propadanja. Prijevoz bogatstva izraenog u robnom novcu esto nije bio nimalo jednostavan. Traenjem rjeenja za te probleme, uslijedila je nova faza u razvoju novca. Funkcije novca poeo je obavljati metalni novac koji je rijeio probleme koji su postojali kod primjene robnog novca. Metal se moe oblikovati u kovanice jednakih dimenzija i kvalitete materijala to osigurava postojanje jedinica jednake vrijednosti. Taljenje metala omoguava podjelu jedne vrijednosti na manje jedinice, te tako er u uporabne predmete. Trokovi uvanja bogatstva u metalnom novcu su za vlasnika manji. Metalni novac se tee moe unititi te zauzima manje mjesta. Razliiti metali su preuzimali ulogu novca, no s vremenom su novcem smatrani zlato i srebro. U prirodi su zlato i srebro rijetki te je u dobivanje metalnih i srebrnih kovanica potrebno uloiti mnogo rada, a to su pretpostavke vrijednosti plemenitih metala. Na poetku primjene metalnog novca, metali su imali oblik grumena, ipke ili uporabnog predmeta. Stoga se takav metalni novac morao vagati pri svakoj transakciji kako bi mu se odredila vrijednost. Taj je proces pojednostavljen kovanjem metala u komade jednake mase odgovarajue istoe, to je potvr ivala oznaka na kovanici. esto se na kovanici kao potvrda mase i kvalitete metala nalazio lik vladara ili simbol grada ili drave. Najraniji hrvatski novac te vrste kovao se u Zagrebu oko 1200. godine te je imao natpis Andreas dux Croatiae (Andrija knez Hrvatske). esto prigovaramo kako imamo mnogo kovanica koje nam deru novanik. Zamislite da cijelo svoje bogatstvo imate u kovanicama. S kojim problemima bi se suoili? Vjerojatno s problemom uvanja od kra e i problemom prijenosa. Tako se s vremenom iz potrebe poeo razvijati papirni novac. Papirni novac Papirni novac koji se razvio u poetku bitno je drugaiji od papirnog novca koji koristimo danas. Naime, bilo bi udno da su odjednom ljudi pristali razmjenjivati svoju robu za papire na kojima pie neki broj, a taj se papir lako uniti i nema nikakvu uporabnu vrijednost za razliku od metala koji se moe pretopiti u uporabne predmete. Naime, kako su ljudi imali problem s transportom velikih koliina metalnog novca, poeli su ga povjeravati na uvanje u banke, a banka bi im izdala potvrdu na kojoj je pisalo koliko su novca pohranili u banci, te su s tom potvrdom mogli doi u banku da podignu novac kada bi im trebao. Sustav koji Vam je poznat? Potvrde koje su izdavale banke zvale su se banknote. S vremenom su zbog jednostavnosti banknote postale prenosive na druge osobe. Kupac je mogao kupiti robu tako da u zamjenu da banknotu. Primljena banknota prodavatelju je sluila kao potvrda prema banci da u njoj moe podii novac koji mu pripada nakon prodaje robe. Papir je bio praktian kod samog plaanja, no ipak on je bio samo zamjena za zlato i srebro kojim se zaista plaalo.

11.2 Novac danasSuvremeni valutni sustav karakterizira postojanje gotovine i depozitnog novca. Gotovina je zajedniki naziv za novanice i kovanice. Danas sama novanica predstavlja novac te nije iskupljiva u novcu pune vrijednosti (npr. zlatu). U Republici Hrvatskoj slubeno sredstvo prometa i plaanja je Hrvatska kuna s podjelom na sto lipa. Naziv novane jedinice kune potjee od krzna kune koje je sluilo kao robni novac. Kovani novac nije od zlata i srebra, no postoje kovanice sivih i ukastih nijansi. Sive kovanice su razliitog sastava: slitina aluminija i magnezija (1 lp, 2 lp), elina jezgre obloena niklom (20 lp, 50 lp), slitina bakra, nikla i cinka (1 kn, 2 kn, 5 kn) dok ukaste kovanice imaju elinu jezgru obloenu broncom (5 lp, 10 lp). Depozitni novac naziva se jo i iralni, knjini ili elektronski novac. Da bismo shvatili narav depozitnog novca, potrebno je razumjeti proces kreacije novca to e se objasniti kasnije.

11.3 Funkcije novcaKroz razvoj novca, mogli ste uoiti funkcije koje novac obavlja. Ovdje emo ih navesti na jednom mjestu. Funkcije novca su: 1) 2) 3) 4) Promet i plaanje tednja Mjera cijena, odnosno vrijednosti Svjetski novac

1) Funkcija prometa i plaanja je najvanija funkcija novca, a podrazumijeva koritenje novca u razmjeni roba i usluga. Promet i plaanje nisu sinonimi. Funkciju prometa moe ispuniti i ek, me utim plaanje se odvija iskljuivo u novcu, naplatom eka u banci. 2) Ako novac ne sudjeluje u transakcijama, kaemo da ga tedimo. tednja podrazumijeva da elimo vrijednost steenu danas ouvati kroz vrijeme kako bi je potroili u budunosti. Novac tako funkcionira kao sredstvo za stjecanje blaga, odnosno sredstvo odravanja vrijednosti kroz vrijeme. U funkciji stjecanja blaga novac vie nije u optjecaju ve se izvlai iz njega i poinje se tednjom skupljati tj. akumulirati. Kako bi novac izvrio funkciju tednje, mora imati stabilnu vrijednost. 3) Vrijednost neke robe ili usluge izraava se cijenom. Cijena je koliina novca koju je potrebno dati kao protuvrijednost da bi se kupila neka roba. Razliite cijene upuuju nas na razliite vrijednosti roba koje ovise prvenstveno (ali ne i uvijek) o koliini i kvaliteti roba. 4) Valuta je esto vezana uz pojedinu dravu. U razmjeni izme u drava koje imaju razliite valute javlja se pitanje svjetskog novca tj. opeprihvaenog sredstva razmjene u razliitim zemljama. Tu ulogu preuzele su valute ekonomski najsnanijih zemalja kao to su ameriki dolar, euro, japanski jen i vicarski franak. Vana karakteristika tih valuta je njihova stabilnost tj. da ne gube lako svoju vrijednost prema drugim valutama i prema robi koja se njima moe kupiti. U zemljama koje su imale negativno iskustvo s padom vrijednosti domae

valute, tednja se nastoji odrati ili u stranim sredstvima plaanja (dolar, euro, franak) ili u materijalnim dobrima koja imaju realnu vrijednost (stanovi, zemlja i sl.).

11.4. Kreiranje novca danasMonetarne institucije su institucije koje imaju sposobnost stvaranja i ponitavanja novca. Monetarne institucije u hrvatskom gospodarstvu su Hrvatska narodna banka, banke i tedne banke. Svaka od tih institucija kreira novac. Kao to smo ve naveli, u suvremenom novanom sustavu novac se pojavljuje u dva oblika: gotov novac (novanice i kovanice) - kojeg jedino smije kreirati i emitirati sredinja banka i depozitni novac - kojeg kreiraju poslovne banke kreditnom aktivnou temeljenom na depozitima. Kako bismo bolje razumjeli depozitni novac, objasnit emo proces njegova nastanka na primjeru. Pretpostavimo da u financijskom sustavu djeluju dvije poslovne banke: Banka A i Banka B. Sredinja banka je emitirala gotov novac u iznosu od 10 000 kuna. Gospodarstvo tako razmjenjuje robu i usluge s gotovinom u optjecaju u iznosu od 10 000 kuna. Ana odlui dio novca koji je zaradila staviti u banku A te stavlja depozit od 800 kuna u tu banku. Sada se u gospodarstvu nalazi 9 200 kuna gotovog novca i 800 kuna depozitnog novca. Nikolina eli u banci A uzeti kredit u iznosu od 600 kuna kako bi kupila mobitel. Banka A je iz raspoloivih 800 kuna odobrila Nikolini kredit u iznosu od 600 kuna te je Nikolina tih 600 kuna prenijela na raun prodavaa mobitela. Prodava mobitela ima otvoren raun u Banci B. Tako sada na svom raunu ima 600 kuna te je time kreirano 600 kuna depozitnog novca. U gospodarstvu sad postoji 9 200 kuna gotovine i 1400 kuna depozitnog novca (800 kuna na Aninom raunu i 600 kuna na raunu prodavaa mobitela). Vidimo da iako je sredinja banka emitirala 10 000 kuna, u gospodarstvu egzistira 10 600 kuna kojima se mogu izvriti plaanja. Ovaj se proces naziva multiplikacija depozita i kreditna ekspanzija. Moemo zakljuiti da su depozitni novac slobodni i na zahtjev (a vista, po vi enju) raspoloivi depoziti na raunima kod banaka. To su potpuno likvidna potraivanja na iro i tekuim raunima kojima se njihovi vlasnici mogu bez ikakvih ogranienja koristiti za direktna plaanja robe i usluga ili ih mogu bez zapreka zamijeniti za gotov novac. Kad bi i Ana i prodava mobitela htjeli pretvoriti svoj depozitni novac u gotovinu, to ne bi bilo mogue jer ne bi bilo dovoljno gotovog novca. Kad banke ispunjavaju svoje obveze prema klijentima, bankarski sustav funkcionira. Me utim, ukoliko se kod klijenata pojavi strah od propadanja banke, oni nastoje podii svoje depozite tj. zahtijevaju gotovinu.3 S obzirom da niti jedna banka ne raspolae gotovinom u vrijednosti depozita, to nije mogue i dolazi do kolapsa bankarskog poslovanja. Kako se to ne bi doga alo, sredinja banka i vlada poduzimaju mjere kojima spreavaju paniku me u gra anima. Uz metalni i papirni novac, depozitni novac je komponenta novane mase. Ravnopravan je gotovini, ima sve njezine funkcije, ali je koliinski i funkcionalno danas daleko vaniji od nje.

Sjetite se radnje Boinog filmskog klasika Divan ivot iz 1946. u kojem je prikazana panika klijenata koji zahtijevaju svoje depozite u gotovini.

3

11.5 Monetarni agregatiNakon to smo upoznali razvoj novac kroz povijest, upoznat emo se s oblicima novca u suvremenom gospodarstvu. Kad bi vas netko pitao to je novac, vjerojatno biste mu pokazali novanice, kovanice i eventualno izvadak s tekueg ili iro rauna na kojem bi pisao odre en broj u odre enoj valuti (pretpostavimo pozitivnog predznaka). Me utim, bi li Va odgovor bio dovoljno iscrpan? Kako bismo utvrdili je li neto novac, uvijek trebamo imati na umu funkcije koje novac obavlja. U suvremenom gospodarstvu razvijen je irok spektar financijskih instrumenata koji u odre enim okolnostima mogu obavljati funkciju prometa kao glavnu funkciju novca. Takvi instrumenti su primjerice ekovi, kreditne kartice i obveznice. Sada moemo postaviti pitanje: ako je novac definiran svojim funkcijama, a obveznica moe obavljati funkciju prometa, moemo li zakljuiti da je obveznica novac? Odgovor na ta i slina pitanja dan je u monetarnim agregatima. Upravo zbog postojanja niza instrumenata koji mogu obavljati funkcije novca, kada se govori o novcu, razliiti subjekti mogu novac doivljavati razliito. Stoga su pojedini novani oblici sistematizirani u skupine koje nazivamo monetarnim agregatima jer svaki monetarni agregat agregira4 (skuplja) pojedine novane oblike. Monetarni agregati koji se koriste u razvijenim trinim gospodarstvima su: M0 primarni novac Drugi nazivi za primarni novac su monetarna (novana) baza, rezervni novac, novac velike snage. Naziva se novcem velike snage jer se na temelju njega stvara depozitni novac. Primarni novac je suma gotovog novca u optjecaju (G) i ukupnih rezervi banaka kod sredinje banke (R). M0 = G + R M1 novana masa u uem smislu Novana masa u uem smislu obuhvaa sve instrumente plaanja koji slue kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja u zemlji. ine ju depoziti po vi enju na transakcijskim raunima (D) te gotov novac u optjecaju (G). M2 i M3 - novac kao dio imovine ire monetarne agregate M2 i M3 nazivamo novcem kao dijelom imovine. Oni dodatno ukljuuju financijske instrumente nieg stupnja likvidnosti to znai da je tim instrumentima potrebno dulje vremensko razdoblje da bi se pretvorili u novac. Samo definiranje irih monetarnih agregata se razlikuje od zemlje do zemlje. Radi boljeg shvaanja moemo navesti primjer definiranja monetarnih agregata: Monetarni agregat M2 je suma gotovog novca u optjecaju (G), depozitnog novca (D) i tednih depozita dostupnih po vi enju (S). M2= G + D + S = M1 + S

4

Agregirati (lat. aggregare pridruiti) skupiti, ujediniti, spojiti, nagomilati, nakupiti, udruiti, pridruiti

Monetarni agregat M3 predstavlja sumu gotovog novca u optjecaju (G), depozitnog novca (D), tednih depozita dostupnih po vi enju (S) i oroenih depozita (Do). M3= G + D + S+Do = M2 + Do

11.6 InflacijaInflacija je pojava opeg rasta cijena i opadanja kupovne moi novca. Zamislite sljedeu situaciju: Osoba A uplauje stambenu tednju na 5 godina u kojoj planira utedjeti novac za kupnju stana vrijednosti 350 000 kuna. Osoba marljivo tedi, te na kraju pete godine ima ute en iznos od 350 000 kuna. U me uvremenu gospodarstvo je potresao rast cijena od 10% godinje. Planiran stan sada ima cijenu 563 678,50 kuna. Osoba postavlja pitanje: zato sam radio sve kako treba, a sada tim novcem ne mogu kupiti stan? Tko je za to kriv? Oito je da inflacija onemoguava planiranje buduih investicija, stvara nesigurnost ulagaa, strah i paniku. S obzirom na stabilnu inflaciju u RH u posljednjih desetak godina, moda nam je teko zamisliti inflaciju kao jednu od najgorih bolesti organizma gospodarstva, kako ju se u literaturi esto naziva te njene posljedice u razliitim sferama ivota tzv. obinog ovjeka. Me utim, povijest nam daje vane lekcije. Iako mnogi studenti (a i ekonomisti!) prieljkuju mogunost jednostavnog objanjavanja inflacije po principu 1 uzrok -1 posljedica, to u praksi nije sluaj. Rast cijena nije izolirana pojava, nego sastavni dio doga anja u odre enom gospodarstvu. Uzrono- posljedine veze su isprepletene te esto nije jasno to je uzrok, a to posljedica. Stoga uzroci inflacije u Europi u drugoj polovici 16. i prvoj polovici 17. stoljea nisu identini uzrocima inflacije u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1993. Ono to jest univerzalno je da inflacija uvijek podrazumijeva rast cijena, a s obzirom da je novac mjerilo cijena, pojava rasta cijena roba i usluga ekvivalentna je padu vrijednosti novca u kojem se cijene izraavaju. Takvo je znaenje sadrano i u porijeklu rijei inflacija. Latinska rije inflatio znai napuhivanje, nadimanje. Stoga inflacija znai napuhivanje cijena te se u ekonomskom argonu esto koristi sintagma napuhani balon koja se odnosi na relativno brz rast cijena imovine. Sad kad znamo to je inflacija, pogledajmo to bi je moglo uzrokovati. Nabrojili smo prednosti upotrebe novca u gospodarstvu koji olakava razmjenu i time potie rast gospodarstva. Logino je da novac ima korisnu funkciju i danas postoji kao sine qua non5 gospodarske aktivnosti. Me utim, novac ima svoje specifine funkcije, i kod njega se moe primijeniti izreka dobar sluga, ali lo gospodar, to bi znailo da njegovu ponudu treba nadzirati. Danas je opeprihvaena formulacija Miltona Friedmana, da je inflacija posljedica porasta koliine novca u optjecaju koji nije praen rastom proizvodnje, odnosno povea se koliina novca u optjecaju po jedinici proizvodnje. Poveana koliina novca u optjecaju natjee se za istu koliinu roba i usluga to za posljedicu ima porast cijena. panjolski vladari u 16. stoljeu uvidjeli su posljedice ogromnog iskopavanja plemenitih metala u Junoj Americi. Iskopali su toliko srebra da je kupovna mo srebra pala. Nisu shvaali da novac vrijedi samo onoliko koliko je za njega netko spreman dati. Poveanje

5

Lat. sine qua non skraeno od conditio sine qua non uvjet bez kojega se ne moe

zaliha novca ne dovodi do bogaenja drutva. Uz nepromijenjenu koliinu dobara i usluga, porast koliine novca u optjecaju dovodi do porasta cijena. Kao rezultat istraivanja uzroka inflacije u razliitim gospodarstvima i razliitom vremenu, danas moemo sintetizirati prepoznate mogue uzroke inflacije, no popis zasigurno nije konaan, niti su uzroci me usobno iskljuivi. Zasad postoji konsenzus u ekonomskoj literaturi da su uzroci inflacije sljedei: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Rast koliine novca u optjecaju Rast potranje Promjene na strani ponude Rast trokova proizvodnje Kontinuirani deficit bilance plaanja Pad produktivnosti Oekivanja Rat, socijalna previranja i prirodne katastrofe.

11.7 Sredinja bankaVano je upamtiti da sredinja banka nije isto to i poslovna banka. Naprotiv, njihove zadae i cijevi se znatno razlikuju. Bez obzira to Hrvatska narodna banka u svom nazivu ima rije banka, nikad Vam nee pasti na pamet otvoriti tekui raun kod Hrvatske narodne banke. emu slui sredinja (centralna) banka? Danas nam nije udno to moemo kupiti knjigu u zamjenu za papir na kojem je nacrtan Stjepan Radi i na kojem pie DVJESTA KUNA. Nosimo svoje papirie i dobro pazimo da ne ostanemo bez njih. Jesu li oni vrijedni? Koliki je njihov troak proizvodnje? Troak proizvodnje spomenute novanice sigurno je mnogo manji od dvjesto kuna. No ipak njome moete kupiti knjigu iji je troak proizvodnje znatno vii od troka proizvodnje novanice. Odgovor je u povjerenju koje svi imamo u novanice odnosno u virtualne iznose na bankovnim raunima da nee naglo izgubiti vrijednost koju im danas pripisujemo. A za ouvanje te vrijednosti odgovorna je upravo sredinja banka. Sredinja banka je kljuan subjekt za funkcioniranje novanog sustava kakav postoji danas, a temelji se na povjerenju. Glavni cilj sredinje banke je STABILNOST CIJENA. Ako su cijene stabilne, to zapravo znai da je ouvana vrijednost novca (kao to je objanjeno kod inflacije). U nastavku su navedeni poslovi sredinje banke. Sredinja banka: obavlja primarnu emisiju (tiskanje) novca, kreira mjere makroekonomske monetarno-kreditne politike neke zemlje, kontrolira rast novane mase, odobrava kredite poslovnim bankama, obavlja financijsko-kreditne poslove za potrebe vlade, kontrolira novane institucije i novana trita, osobito kreditne potencijale poslovnih banaka, pod njezinom nadlenou se nalaze zlatne i devizne rezerve zemlje pa temeljem toga centralna banka vodi politiku me unarodne likvidnosti. Svaka drava ima specifino ustrojstvo sredinje banke. Sredinja banka SAD-a naziva se The Federal Reserve, sredinja banka eurozone je European Central Bank, dok je sredinja banka Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka. Sredinja banka vodi jednu od makroekonomskih politika, a to je monetarna politika. Sredinja banka monetarnom politikom moe poveavati ili smanjivati ponudu novca tj. moe voditi ekspanzivnu ili restriktivnu monetarnu politiku. Ekspanzivna monetarna politika Kad sredinja banka procijeni da u gospodarstvu treba poveati ponudu novca, to je uobiajeno sluaj u vrijeme recesije tj. pada gospodarske aktivnosti, ona provodi ekspanzivnu monetarnu politiku.

Restriktivna monetarna politika Kad u gospodarstvu postoji opasnost od inflacije tj. cijene rastu i kupovna mo novca opada, sredinja banka nastoji ouvati vrijednost novca. Sjetite se principa ponude i potranje. Ako elimo da se vrijednost nekog dobra povea tada emo ponudu tog dobra smanjiti. Isto vrijedi i za novac. Ako sredinja banka eli poveati vrijednost novca, treba smanjiti ponudu novca tj. treba smanjiti koliinu novca kojom gospodarstvo raspolae. Politika kojom sredinja banka smanjuje ponudu novca naziva se restriktivna monetarna politika. Osnovni instrumenti kojima sredinja banka poveava ili smanjuje ponudu novca su: Eskontna (diskontna) stopa je kamatna stopa po kojoj s poslovne banke zaduuju kod sredinje banke. Via eskontna stopa znai da e se poslovne banke manje zaduivati te e se time smanjivati ponuda novca. Stoga via eskontna stopa oznaava mjeru restriktivne monetarne politike. Nia eskontna stopa stimulira zaduivanje banaka. Time banke dolaze do sredstava iz kojih mogu odobravati kredite i tako kreirati depozitni novac. Na taj se nain poveava ponuda novca to je karakteristika ekspanzivne monetarne politike. Obvezna rezerva je iznos novanih sredstava koji poslovna banka ima na raunu kod centralne banke i taj iznos predstavlja zakonsku obvezu. Visinu toga iznosa odre uje centralna banka. Osnovna funkcija je ograniavanje procesa multiplikacije depozita i kreditne ekspanzije. Naime, kad primi depozit, poslovna banka ima obavezu dranja dijela tog depozita kod sredinje banke kao obveznu rezervu. Visina obvezne rezerve odre uje se u postotku od depozita. Poveanje stope obvezne rezerve znai da e poslovna banka drati vei iznos depozita kod sredinje banke to e smanjiti sredstva slobodna za odobravanje kredita. Na taj nain se smanjuje ponuda novca to je mjera restriktivne monetarne politike. Ako sredinja banka eli voditi ekspanzivnu monetarnu politiku, smanjit e stopu obvezne rezerve ime e se osloboditi sredstva raspoloiva za kreditnu ekspanziju (odobravanje kredita klijentima poslovnih banaka). Kreiranjem depozitnog novca poveat e se ponuda novca. Devizne aukcije dolaskom turista u Hrvatsku, u poslovnim bankama se akumulira strana valuta. Naime, kako je kuna jedino slubeno sredstvo prometa i plaanja u Republici Hrvatskoj, turisti svoje domae valute razmjenjuju za kune. Sredinja banka moe kupovati stranu valutu od poslovnih banaka u zamjenu za kune ime se poveava ponuda novca (hrvatske kune) to je mjera ekspanzivne monetarne politike. Kada sredinja banka prodaje stranu valutu poslovnim bankama, u zamjenu dobiva kune to smanjuje ponudu kuna te predstavlja restriktivnu monetarnu politiku. Operacije na otvorenom tritu princip je slian kao kod deviznih aukcija, no ovdje se ne trguje stranom valutom, nego obveznicama (vrsta vrijednosnih papira). U sklopu ekspanzivne monetarne politike, sredinja banka kupuje obveznice i tako emitira novac kako bi poveala likvidnost sustava (poveala ponudu novca). Ukoliko se u optjecaju na e previe novca (prevelika likvidnost sustava), centralna banka provodi restriktivnu monetarnu politiku. Prodaje vrijednosne papire te tako povlai novac i smanjuje ponudu novca.

11.8. Poslovne bankeKad priate o bankama, vjerojatno pomislite na vee, poznatije banke koje posluju u Hrvatskoj: Zagrebaka banka, Privredna banka Zagreb, Erste, Raiffeisen, Hypo banka. Trenutno u Hrvatskoj posluju 32 banke i dvije tedne banke. Velika je to brojka te vjerojatno za neke od njih niste uli. Ono to nas u ovom dijelu zanima jest zato banke postoje i to zapravo rade? Trik pitanje koje predavai esto postavljaju studentima pri otvaranju ove teme jest: Tko od vas ima novac u banci? Nekoliko studenata se javi, na to ih predava pita jesu li sigurni da je njihov novac u banci? No, krenimo od poetka. Rije banka ima porijeklo u talijanskoj rijei banco to znai stol na kojem su talijanski bankari obavljali novarske i mjenjake poslove. Osnovna karakteristika poslovnih banaka je da prikupljaju sredstva u obliku depozita te ih plasiraju primarno odobravanjem kredita. Pri tom transferu novanih sredstava banke kreiraju i ponitavaju novac kao to je objanjeno ranije. Bankarski poslovi grupiraju se prema ulozi banke u pojedinom poslu. Prema tome razlikujemo tri grupe bankarskih poslova: 1) Aktivni bankarski poslovi njihova zajednika karakteristika jest da je u svima banka u ulozi vjerovnika. Vjerovnik je u obvezno-pravnom odnosu strana koja je ovlatena od druge strane (dunika) zahtijevati da joj preda neke stvari ili neto uini ili da ne uini neto to bi inae imala pravo ili da neto propusti. U aktivnim poslovima banka naplauje kamatu. Banka odre uje aktivnu kamatnu stopu. Primjer aktivnog bankarskog posla je odobravanje kredita. Pritom je banka vjerovnik jer ima potraivanje prema osobi kojoj je kredit odobrila tj. osoba koja je uzela kredit ima obvezu banci taj kredit vratiti. 2) Pasivni bankarski poslovi njihova je zajednika karakteristika ta da je banka u tim poslovima u ulozi dunika. U pasivnim poslovima banka plaa kamatu. Banka odre uje pasivnu kamatnu stopu koja je uvijek manja od aktivne kako bi banka zaradila na razlici izme u aktivne i pasivne kamatne stope. Primjer pasivnog bankarskog posla je primanje depozita. Naime, banka od klijenta primi depozit te ima obvezu taj depozit klijentu vratiti. Tada je klijent banke vjerovnik, a banka dunik. 3) Neutralni bankarski poslovi u tim poslovima banka nije ni vjerovnik, niti dunik. Banka je posrednik te se zato ti poslovi nazivaju neutralnim bankarskim poslovima. Primjer neutralnog bankarskog posla je posredovanje banke u platnom prometu. Ako elite podmiriti raun, do ete u banku te banka transferira Vaa sredstva na raun poduzea koje Vam je izdalo raun. U tom poslu banka obavlja transfer , no sama u toj transakciji nije ni vjerovnik, niti dunik. Objasnit emo temeljne aktivne bankarske poslove koristei podjelu po ronosti.

Kratkoroni bankovni krediti: 1) Kontokorentni kredit (kredit po tekuem raunu, engl. credit on current account) je kratkoroni kredit banke odobren po tekuem raunu klijenta. Odobrenjem kredita banka doputa korisniku izdavanje naloga plaanja do odre ene svote preko raspoloivog pokria na tekuem raunu (ulaz u crveno). Kamatu korisnik plaa na iskoriteni dio kredita, a na neiskoriteni dio proviziju. 2) Eskontni kredit (na temelju budueg potraivanja) se odobrava na podlozi nekog budueg potraivanja, najee na temelju mjenice. Budui da se potraivanje kupuje prije svoga dospijea, kreditni iznos je manji od nominalne vrijednosti za kamate, trokove i proviziju. Ovaj kratkoroni kredit se odobrava u roku dospijea mjenice. Dunik je duan iskupiti mjenicu i banci vratiti kredit. U sluaju da to dunik propusti uiniti, banka e protestirati mjenicu i naplatit e duni iznos. 3) Lombardni kredit je kredit koji se odobrava na temelju zaloga neke vrijednosti poput novanog depozita, dionica, obveznica, udjela u investicijskim fondovima, police ivotnog osiguranja i slino pri emu korisnik kredita zadrava vlasnitvo nad dobrom koje se daje u zalog. Kredit se odobrava u odre enom postotku procijenjene vrijednosti zaloga. Zalog je instrument osiguranja naplate potraivanja. 4) Akceptni kredit je kredit u kojem klijent ne dobiva novana sredstva. Naime, klijent se moe temeljem mjenice obvezati treoj strani na isplatu odre enih sredstva. Izdavatelj mjenice ta sredstva trenutno nema te uzima od banke akceptni kredit. To znai da e banka kad mjenica dospije (tj. trea strana ima pravo zahtijevati svoj novac) isplatiti treoj strani novac koji joj pripada temeljem mjenice. Tako izdavatelj mjenice vie nee biti duan toj treoj strani, ali e biti dunik banke tj. trebat e joj vratiti akceptni kredit. 5) Avalni kredit je oblik kratkoronog kredita kojim banka osigurava traiocu davanje avala6 na njegove mjenine obveze do ugovorenog avalnog limita. Takvoj mjenici podie se vrijednost, jer lake cirkulira u prometu i lake se eskontira. est je ume unarodnoj razmjeni. 6) Rambursni kredit je kredit koji se primjenjuje pri uvozu dobara. Svodi se na to da izvozniku naplatu njegova potraivanja jami banka. Naime, izvoznik e poslati robu tek kad ima odre eno jamstvo da e je uvoznik platiti. Tako banka moe isplatiti sredstva izvozniku nakon to on poalje robu, a banki e sredstva vratiti uvoznik koji je robu primio. Banka je u ovom poslu vana zbog svojeg ugleda koji stvara povjerenje izme u uvoznika i izvoznika. Za sudjelovanje potrebno je banki predoiti dokumentaciju kako bi ocijenila rizik odre enog posla.

6

aval mjenino jamstvo kojim se osigurava isplata mjenice o dospijeu;

Dugoroni bankovni krediti: 1) Hipotekarni kredit (engl. mortgage) je posebna vrsta dugoronog kredita to ga banke i druge specijalizirane financijske ustanove odobravaju gra anima i poduzeima na osnovi nekretnina. Banka odobri kredit za kupnju nekretnine, a vraanje kredita osigurava tzv. intabulacijom pravnim postupkom uknjibe osiguranja trabine nad dunikovim nekretninama. Sigurnost vraanja kredita nije u dunikovoj sposobnosti vraanja kredita, ve u vrijednosti nekretnine. Ukoliko klijent prestane vraati kredit banka e prodati nekretninu i iz tih sredstava naplatiti svoje potraivanje. Kredit se odobrava u visini 50-70% od prometne ili procijenjene vrijednosti nekretnine, to kreditoru osigurava da e, ako dunik ne izvrava uredno svoje kreditne obveze, moi iz prodajne vrijednosti nekretnine naplatiti svoje potraivanje. Rokovi vraanja kredita su od 10 do 30 godina. Hipotekarni kredit je najstariji kredit jer ga je poznati Hamurabijev zakonik ozakonio ve 2000. godine pr. Kr. 2) Investicijski krediti su krediti koje odobrava banka poduzeima ili drugim fizikim ili pravnim osobama s ciljem financiranja njihovih poslovnih projekata. 3) Potroaki krediti (konzumni krediti) omoguuju potroaima kupnju skupljih dobara, iako trenutno ne raspolau s tolikim novcem. Pasivni bankovni poslovi su: a) tedni depoziti stanovnitva, gospodarstva i drave primanje depozita je za banku pasivni posao jer time banka postaje dunik, mora vratiti taj depozit b) obveze prema centralnoj banci (krediti, vrijednosni papiri) poslovna banka moe uzeti kredit od sredinje banke ili izdati obveznicu ime postaje dunik jer primljena sredstva mora vratiti Neutralni bankovni poslovi su: 1. posredovanje u platnom prometu (sva plaanja raznih komitenata) Pod platnim prometom podrazumijevamo otvaranje i vo enje rauna klijenata banke, primitak i provjera ispravnosti naloga za plaanje, obavljanje uplata i isplata gotovog novca, knjienje platnih transakcija na raunima, slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obraun me ubankovnih plaanja, izvjetavanje sudionika imatelja rauna o stanju i promjenama na njihovim raunima, pohrana i uvanje dokumentacije s podatcima o platnom prometu. 2. uvanje i upravljanje vrijednostima uvanje i upravljanje vrijednostima jo se naziva i depo poslovima. To su poslovi koji predstavljaju temeljne poslove prvih banaka. U njima klijent banci povjerava na uvanje neku imovinu. To mogu biti razliite vrijednosti kao to su zlato, druge plemenite kovine, nakit, numizmatiki novac, razni vrijednosni papiri i drugo. Banke mogu klijentima iznajmljivati posebne pretince tj. trezore za pohranu takvih nenovanih depozita. Vrijednosni papiri mogu se povjeriti banci, osim na uvanje, i na upravljanje.

3. davanje (preuzimanje) jamstva (garancijski poslovi) Bankovna garancija je instrument kojim banka jami da e nalogodavac garancije u ugovorenom roku ispuniti sve obveze navedene u garanciji prema korisniku garancije, a ako ih ne izvri, da e ih izvriti sama banka ili e korisniku nadoknaditi tetu. Garancijom banka omoguava vee povjerenje izme u dviju strana u nekom poslu to olakava poslovanje. 4. otvaranje akreditiva i izdavanje kreditnih pisama Akreditiv (engl. letter of credit) je pojam koji se najee rabi da bi se njime oznaio odnos izme u dunika kao osobe koja banci daje nalog za otvaranje akreditiva, banke koja otvara akreditiv i dunikova vjerovnika kao korisnika akreditiva, koji otvaranjem akreditiva stjee potraivanje akreditivne svote od banke koja je otvorila akreditiv. 5. arbitrani poslovi (s devizama) Valutna arbitraa znai da banka kupuje i prodaje devize na deviznom trita to joj omoguuje ostvarivanje dobiti bez rizika. Kad se pojave nejednaki devizni teajevi u razliitim svjetski financijskim centrima banka kupuje devize tamo gdje su jeftinije i prodaje ih tamo gdje su skuplje. Na taj nain ostvaruje zakon jedne cijene to znai da izjednaava devizne teajeva svugdje u svijetu. Naime, banke kupuju valutu tamo gdje je jeftina i tako poveavaju potranju za njom to za posljedicu ima porast cijene te valute. Istovremeno je prodaju tamo gdje je skuplja to poveava ponudu te valute na tom tritu te e se cijena te valute smanjiti. Proces e se nastaviti tako dugo dok se cijene tj. devizni teajevi ne izjednae. 6. mjenjaki poslovi Banka kupuje valutu po kupovnom i prodaje je po prodajnom teaju. Pritom je prodajni teaj vii od kupovnog te banka na taj nain zara uje razliku izme u prodajnog i kupovnog teaja. U neutralnim poslovima banka je posrednik te djeluje kao opunomoenik svog korisnika za kojeg obavlja neki posao. Za neutralne poslove naplauje klijentima proviziju ili drugu ugovorenu naknadu.

Literatura: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Ferguson, N., Uspon novca, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. Ivanov, M., Lovrinovi, I., Monetarna politika, RRIF plus, Zagreb, 2009. Mankiw, N. G., Osnove ekonomije, 3. Izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 2006. Novac i numizmatika, Hrvatska narodna banka, preuzeto 15.06.2010. s web adrese http://www.hnb.hr/novcan/hnovcan.htm Rjenik financijskih pojmova, preuzeto 22.08.2010. s web stranice http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/web/akceptni-kredit/ Samuelson, P.A., Nordhaus, W. D. Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 2007. Vukovi, K., Brodar, K., Kedmenec, I., Novac, bankarstvo i monetarna politika, prezentacija za kolegij Osnove ekonomije, Fakultet organizacije i informatike