PONUDA NOVCA

Na ponudu novca presudno utjee ponaanje sredinje banke, banaka i nebankarskog sektora ( stanovnitvo i poduzea ). Sredinja banka odreuje monetarnu bazu, odnosno koliinu primarnog novca. Banke odobravajui kredite utjeu na ponudu novca, s tim da sredinja banka stopom obvezne rezerve likvidnosti regulira taj proces. Stanovnitvo i poduzea na ponudu novca utjeu odlukama o koliinama novca koje dre u obliku gotovine ili depozita po vienju. Funkcija ponude novca: Ms = Ms (r D, T, s, L, d, 0,

r r r r r R, Y, B )

Ms ponuda novca r D kamatnjaci na tedne depozite po vienju rT - kamatnjak na oroene depozite rs kratkoroni kamatnjak ( na kredite ) rL dugoroni kamatnjak ( krediti, obveznice ) rd kamatnjak sredinje banke na kredite bankama r0 kamatnjak na prekonone kredite ( na meubankovnom tritu ) R stopa obvezne rezerve Y nominalni nacionalni dohodak B monetarna baza ( primarni novac ) Promjene u ponudi novca neposredno se odraavaju na vane ekonomske veliine kao to su: zaposlenost, razina cijena, stope rasta BDP-a, devizni teaj, trgovaki odnosi sa inozemstvom itd. Monetarni agregati skup financijskih instrumenata ( oblika ) istog stupnja likvidnosti, pri emu irina skale od najvieg do najnieg supnja likvidnosti ovisi o konkretnim institucionalnim prilikama, razvijenosti financijskog trita, stupnju razvijenosti gospodarstva i dr. S obzirom na mogunost konverzije jednog oblika novca u drugi ili pretvaranja iz jedne funkcije u drugu, mogue je monetarne agregate klasificirati u vie grupa. Pritom je vano da su oni istodobno u funkciji monetarnih indikatora ili pokazivaa monetarne politike pomou kojih se eli objasniti narav i kvantitativna strana monetarne politike. Sredinja banka moe djelovati na nominalnu koliinu novanih sredstava, dok na realnu koliinu novca ne moe djelovati. Dva su osnovna pristupa definiciji novca: a) transakcijski b) pristup likvidnosti

Transakcijski pristup mjerenju novca naglaava funkciju novca kao sredstva prometa ( razmjene ) i plaanja. Pristup likvidnosti razmatra lakou kojom pojedinac moe prodati ( ili unoviti ) odreenu imovinu na neki nepoznati dan u budunosti po poznatoj nominalnoj cijeni u kratkom roku i uz minimalne trokove. Taj pristup naglaava ulogu novca kao sredstva ouvanja vrijednosti, a zanemaruje ulogu novca kao sredstva razmjene.

TRI GRUPE MONETARNIH AGREGATA I PRAKSA U NEKIM ZEMLJAMA Monetarne agregate koji se danas uz odreene varijacije koriste u svim razvijenim trinim privredama moemo podijeliti u tri grupe i to: 1.) primarni novac, M0 2.) novana masa u uem smislu, M1 3.) novac kao dio imovine, M3, M4... PRIMARNI NOVAC M0 Primarni novac se u monetarnoj statistici nekih zemalja oznaava kao monetarni agregat M0, a u literaturi se pojavljuje pod razliitim nazivima: monetarna ( novana ) baza, rezervni novac, novac velike snage. Rezerve banaka su sastavna komponenta primarnog novca. Primarni novac ( M0 ) predstavlja sumu gotovog novca u optjecaju ( G ) i ukupnih rezervi banaka kod sredinje banke ( R ), to znai da moemo pisati: M0 = G + R Rezerve banaka ukljuuju depozite banaka na raunima za namiru ( svaka banka ima otvoren iroraun kod sredinje banke ), izdvojenu obveznu rezervu, blagajnu banaka ( gotovina u blagajni banaka za potrebe svakodnevnog poslovanja ) te druge obveze sredinje banke prema poslovnim bankama izraene u domaoj valuti ( u Hrvatskoj su to npr. obavezno upisani blagajniki zapisi ). Rauni za namiru banaka ukljuuju vikove rezervi ( vikove likvidnosti ) i rezervu likvidnosti. Monetarni multiplikator ( m ) pokazuje odnos novane mase u uem smislu ( M1 ) i primarnog novca ( M0 ): m = M1 / M0 iz ega proizlazi da je M1 = M0 * m Iz navedenog slijedi da je primarni novac temelj sekundarne emisije novca pa od tuda i njegovi alternativni nazivi monetarna baza, rezervni novac i novac velike snage. Pasiva bilance sredinje banke pokazuje iznos i oblike primarnog novca ( gotov novac u optjecaju izvan banaka, depoziti banaka i drugih sektora ) i draoce ( stanovnitvo, banke, drava i dr. ).

Iako je sredinja banka jedina ovlatena emitirati primarni novac, pa se moe rei da je rije o monopolistikom proizvoau novca, treba rei da postoji dio primarnog novca koji ona moe kontrolirati i dio koji ona moe samo djelomino kontrolirati. U cijelosti moe kontrolirati nekreditni dio primarnog novca koji je rezultat operacija na otvorenom tritu ( prodaje dravnih vrijednosnica ) i otkupa deviza. Ograniena mogunost kontrole primarnog novca javlja se u sluajevima kad sredinja banka odobrava kredite bankama. U aktivi bilance sredinje banke vide se kanali, odnosno uzroci kreiranja primarnog novca, a u pasivi se nalazi primarni novac ( gotovina u optjecaju i rezerve banaka ). Kod nas se u proteklih 10 godina 95% primarnog novca kreiralo uz pomo deviznih transakcija. Glavne pozicije aktive i pasive bilance sredinje banke: Aktiva: - krediti bankama - krediti dravi - devizne transakcije - kupljene dravne vrijednosnice Pasiva: - depoziti banaka kod sredinje banke - gotov novac kod banaka ( blagajna banaka ) - gotov novac kod nemonetarnih subjekata - depoziti drave Uzimajui u obzir praksu razliitih sredinjih banaka, tokove kreiranja primarnog novca moemo podijeliti u tri grupe transakcija: kupovina i prodaja vrijednosnica na otvorenom tritu ( ONA ) devizne transakcije ( DTI ) odobravanje kredita bankama ( PE )

to matematiki moemo izraziti sljedeom jednadbom: M0 = PE + DTI + ONA

Ukoliko sredinja banka kupi devize ili dravne obveznice od banaka, za protuvrijednost iznosa kupovine, knjiit e porast vikova likvidnosti na raunu za namiru banaka, to znai da operacija predstavlja tok kreiranja primarnog novca. U suprotnim situacijama kada sredinja banka prodaje devize ili vrijednosnice bankama, odnosno kada banke vraaju pozajmljena sredstva, doi e do ponitavanja primarnog novca.

Uz aktivnosti sredinje banke vee se i posao sterilizacije monetarnih uinaka. ( npr. kupovina deviza i prodaja vrijednosnica u istom iznosu to nee imati uinka na porast primarnog novca ). Emisijska dobit zarada sredinje banke putem kamatnjaka ( ako odobrava kredite drugim bankama ) i esto ta dobit predstavlja za sredinju banku vaan izvor sredstava za financiranje njezinog ukupnog poslovanja, a preostali viak emisijske dobiti uplauje se u dravni proraun za financiranje opedrutvenih potreba.

Teorijske koncepcije novane mase: Tradicionalna koncepcija novane mase koja se smatra njezinom uom definicijom polazi od stava da se ukupna koliina novca u optjecaju sastoji samo od onih financijskih oblika koji su u nekoj zemlji prihvaeni kao sredstvo prometa i plaanja i da se kao takvi u praksi koriste, a to je suma gotovog i depozitnog novca. Milton Friednam - novac ine gotov novac, depozitni novac, tedni depoziti po vienju i oroeni depoziti. Gusley i Shaw novac ine sve iznad + depoziti nebankarskih financijskih institucija Radcliffeov komitet novac ini sve iznad + kreditne linije

NOVANA MASA U UEM SMISLU M1 Novana masa u uem smislu M1, u praksi veine zemalja, te metodologiji MMF a, predstavlja sve one instrumente plaanja koji slue kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja u zemlji, a kreirale su ih ili sredinje banke ili druge monetarne institucije banke. Openito se novana masa moe izraziti na sljedei nain: M1 = G + D pri emu se pod D ukljuuju depoziti po vienju na transakcijskim raunima, a G je gotov novac u optjecaju. Novac kao dio imovine je manje likvidan u odnosu na sredstva koja ine novanu masu koja slui za obavljanje transakcija. Zato se M1 esto naziva transakcijskim novcem, a iri monetarni agregati, novcem kao dijelom imovine .

Quasi novac je monetarni termin koji oznauje novana sredstva to ne obavljaju funkciju prometnog sredstva, ali se svakog trena mogu pretvoriti u prometno sredstvo. ( npr. tedni depoziti bez roka ).

MONETARNI AGREGATI U SAD U

M1 monetarni agregat u SAD-u ine sljedea novana sredstva: gotov novac izvan banaka, sredinje banke i Ministarstva financija, putniki ekovi, nekamatonosni (obini) ekovni depoziti (demand deposit) i ostali ekovni depoziti. Meu tzv. ostalim ekovnim depozitima najpoznatiji su depoziti na NOW i ATS raunima kod komercijalnih banaka i drugih depozitnih institucija. NOW rauni ( Negotiable Order of Withdrawal Account ) ukljuuju kamatonosne depozite na koje se mogu vui ekovi, odnosno koji se mogu koristiti u bezgotovinskom platnom prometu. Mogu ih otvoriti samo fizike osobe, vladina tijela i neprofitne organizacije, dok je to korporacijama zabranjeno. ATS rauni u depozitnim institucijama ( Automatic Transfer Service Accounts at Depository Institutions ) su kombinacija kamatonosnog tednog rauna i obinog ( nekamatonosnog ) ekovnog rauna koji ne donosi kamatu. Kad na ekovnom raunu postoji negativni saldo tada se s kamatonosnog tednog rauna transferiraju sredstva na odnosni ekovni raun. Korporacijama nije doputeno koristiti se ATS raunom. MZM ( money, zero maturity ): taj monetarni agregat ine sljedea novana sredstva: M2 minus oroeni depoziti koji glase na manje iznose, uveano za sredstva investicijskih fondova novanog trita (koji su ukljueni u M3 ali iskljueni iz M2). MZM je monetarni agregat koji je odnedavno u primjeni, a prijedlog za njegovo oblikovanje i koritenje dali su William Poole 1999.godine i Motley 1988. Kao to vidimo on se po svojim svojstvima nalazi na prijelazu izmeu M2 i M3 jer je oito da spomenuta sredstva koja ga ine imaju vanu ulogu, pa se praenje tog agregata moe dovesti u vezu s realnim kretanjima i moe dati korisne informacije sredinjoj politici u provoenju ciljeva monetarne politike.

M2 ine sljedea sredstva: M1 uveano za tedne depozite (ukljuujui depozitne raune novanog trita) i oroene depozite koji glase na manje iznose (ispod 100 tisua dolara) kod financijskih institucija; udjele u investicijskim novanim fondovima na malo (tzv. maloprodajni a to su fondovi s inicijalnim investicijama ispod 50 tisua dolara).

M3 : ine M2 uveano za oroene depozite koji glase na velike iznose (preko 100 tisua dolara), ugovore u ponovnom otkupu koje su izdale depozitne institucije, eurodolarski depoziti (depoziti denominirani u dolarima koji se dre u inozemnim podrunicama amerikih banaka diljem svijeta i u svim bankama u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu); i investicijski fondovi novanog trita (oni s poetnim ulozima od 50 tisua dolara i vie). Sporazum o reotkupu ( REPO ) - kreditni sporazum prema kojemu banka prodaje vrijednosne papire koje posjeduje ( obino dravni vrijednosni papir ) uz istodobnu obvezu da e ponovno otkupiti te iste vrijednosnice na prvi poziv kupca zajmodavca ili tono odreenog dana po cijeni koja zajmodavcu nosi ugovorni prihod ne u obliku kamata, ve je kamata ugraena u otkupnu cijenu vrijednosnice.

MONETARNI AGREGATI U PRAKSI ECB

M1 - gotov novac i sredstva koja se mogu odmah pretvoriti u gotov novac ili iskorititi za bezgotovinsko plaanje, kao npr. prekononi depoziti. Struktura monetarnog agregata M1 u Eurozoni: 82% novac u optjecaju, 18% prekononi depoziti M2 - prijelazni novac ( Intermediate money): M1 uveano za depozite s dospijeem do dvije godine i depozite koji se mogu podignuti u roku tri mjeseca od trenutka najave. M3 (broad money) predstavlja najiri monetarni agregat u Eurozoni koji obuhvaa sredstva koja se nalaze u M2 i utrive financijske instrumente koje emitiraju monetarne institucije.

MONETARNI AGREGATI U RH Primarni novac moemo analitiki razloiti na sljedei nain: - gotov novac izvan banaka ( tj. u optjecaju ) ( G ) - rezerve i drugi depoziti banaka, ostalih bankarskih institucija i dr. ( R ) u to pripadaju: novana sredstva u blagajni banaka, depoziti banaka kod HNB ( iroraun i raun obvezne rezerve ), depoziti ostalih bankarskih institucija ( stambene tedionice, tedno kreditne zadruge i investicijski fondovi ) kod HNB i depoziti ostalih domaih sektora ( drava, poduzea i stanovnitva ) kod HNB pa moemo pisati da je: M0 = G + R

HNB u emisiji novca de facto primjenjuje model poznat pod nazivom currency board ( valutni odbor ). Temeljna znaajka takvog monetarnog modela, odnosno sustava je u tome da se domai novac kreira iskljuivo na temelju prethodnog postojanja deviza. Rije je o veoma rigidnom monetarnom sustavu koji prepostavlja da je gospodarstvo u cijelosti izvozno, ili na neki drugi nain dolazi do deviza ( prodaja imovine, krediti iz inozemstva, transferi ili donacije ). Aktiva bilance HNB-a veoma jasno pokazuje da de iure imamo neovisan monetarni sustav, a de facto ovisan, da se novac kreira egzogeno, to znai da je gotovo iskljuivo zadan veliinom deviznih transakcija i da je itav monetarni sustav stavljen u finkciju ostvarivanja nominalnih ciljeva ekonomske politike, a ne realne ekonomije, ponajprije izvoza.

Novana masa M1 obuhvaa: gotov novac izvan banaka - (G) i depozitni novac (D) u koji se ubrajaju: - depoziti ostalih bankarskih institucija i ostalih domaih sekora kod HNB i - depozitni novac poslovnih banaka, u koji ulaze: - novana sredstva na iro i tekuim raunima - obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaanja, umanjeno za ekove u blagajni banaka i ekove poslane na naplatu (tj. sredstva u platnom prometu). Novana masa u irem smislu ( M1a ) : gotov novac izvan banaka i depozitni novac kod poslovnih banaka, uvean za depozitni novac sredinje drave kod poslovnih banaka Ukupna likvidna sredstva ( M4 ) to je najiri monetarni agregat koji uz instrumente plaanja tj. novanu masu M 1 obuhvaa i tedne i oroene kunske depozite, devizne depozite, ograniene i blokirane depozite te obveznice i instrumente trita novca.

Uz navedene tri grupe monetarnih agregata, u praksi HNB koristi se jo jedan monetarni agregat nazvan neto domaa aktiva - NDA. NDA je definirana kao razlika ukupnih likvidnih sredstava ( M4 ) i neto inozemne aktive (inozemna aktiva umanjena za inozemnu pasivu) iskazane u domaoj valuti, a utvruje se iz Bilance monetarnih institucija. NDA = M4 NIA MEHANIZAM PROMJENE MONETARNIH AGREGATA Novana se masa mijenja na temelju:

a) jae ili slabije kreditne aktivnosti banaka od koje ovisi koliina odobrenih bankarskih kredita; b) prelijevanja novca u depozite koji nisu novac (nemonetarna pasiva), ili obrnuto; c) promjena salda potraivanja ili dugovanja u odnosima s inozemstvom i transakcijama banaka u stranoj valuti s domaim komitentima; d) kupovine ili prodaje zlata i drugih plemenitih metala i ostale aktivnosti banaka s domaim nebankarskim sektorima.

ANALITIKE METODE ISTRAIVANJA PROMJENE KOLIINE NOVCA U OPTJECAJU ( M1 )

a) metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija (koja ukljuuje potraivanja i obveze monetarnih institucija prema nemonetarnim subjektima a koje su vidljive i sadrane u bilanci sredinje banke i bilanci banaka, pri emu su konsolidirane meusobne obveze i potraivanja izmeu sredinje bane i banaka) b)metoda monetarnog multiplikatora temeljena na funkciji ponude novca ili funkcionalni pristup analizi kreiranja novane mase.

c)metoda temeljena na raunima novanih tokova temeljena na osnovi sredstava poslovnih banaka sposobnih za plasman ( free reserves ).

METODA TEMELJENA NA KONSOLIDIRANOJ BILANCI MONETARNIH INSTITUCIJA

dekompozicija aktive i pasive konsolidirane bilance monetarnih institucija

Aktiva konsolidirane bilance monetarnih institucijaDevizna aktiva (As)Domaa aktiva (Ad)Potraivanja u stranoj valutiKrediti domaim nemonetarnim institucijama i drugi plasmaniAsK

Pasiva konsolidirane bilance monetarnih institucijaDevizna pasiva (Ps)Domaa pasiva (Pd)Obveze banaka u stranoj valutiNovana masaNEMONETARNA PASIVA quasinovacogranieni i oroeni depozitiPsM1NP

A=P

( aktiva = pasivi )

Dekompozacijom aktive i pasive dobivamo: A = As + Ad, gdje je Ad = K P = Ps + Pd, gdje je Pd = M1 + NP Presijecanjem bilance na deviznu i domau komponentu proizlazi da je neto potraivanja u stranoj valuti ( Es ) jednako razlici izmeu deviznih potraivanja i deviznih obveza monetarnih institucija Es = As Ps - neto potraivanje u stranoj valuti (Es) dok je neto potraivanje u domaoj valuti ( Ed ) jednako razlici izmeu potraivanja i obveza monetarnih institucija u domaoj valuti: Ed = Ad Pd Obveze monetarnih institucija prema domaim komitentima ( u domaoj valuti ) moraju biti jednaka iznosu potraivanja ili obveza banaka u stranoj valuti, ali sa suprotnim predznakom: Ed = Es

Kompozicijom lijeve i desne strane ( A = P ) dobivamo: As + K = Ps + M1 + NP Ed = K ( M1 + NP ) K ( M1 + NP ) = - Es M1 = K NP + Es M1 = K - NP + Es K kontrolirani tok promjene M1 NP + Es autonomni tokovi promjene M1 ANALIZA PROMJENA NOVANE MASE METODOM MONETARNOG MULTIPLIKATORA

monetarni multiplikator - veza novane mase u uem smislu (M) i primarnog novca (B)

1+ c M= B c + (1 + s) (q + r ) + t q + eG c= DN

SD s= DN

TD t= DN

e=

E DN

Sredinja banka uz poznati iznos primarnog novca (B) i dani monetarni multiplikator moe u svakom trenutku imati uvid u koliinu novca u optjecaju, M1..

Tokovi kreiranja primarnog novca: B = P + DTI + ONA P krediti bankama ( diskontna politika ) DTI devizne transakcije s bankama ONA ostala neto aktiva ( operacije na otvorenom tritu )

MONETARNI MULTIPLIKATOR U RADOVIMA NEKIH AUTORA

Jednadba Friedman - Schwartz

C 1+ M D = C R B + D D

Monetarni multiplikator Ph. Cagana

M 1 1 = = C R D C R (M C ) B + + M DM M D M

to uvodei izraze c=C/M i r=R/M daje

M 1 = B c + r (1 c)

SLOENOST NARAVI NOVCA

U dananjem najuem smislu novac predstavlja zakonsko i definitivno sredstvo plaanja na odreenom podruju. Zakonsko jer je njegova uporaba, oblici i optjecaj precizno propisan zakonima svake drave, a definitivno sredstvo plaanja jer je upravo novac onaj krajnji, definitivni oblik podmirenja plaanja. Novac je najlikvidniji oblik imovine kojim se konano namiruje svaka transakcija i nakon ega vjerovnik vie nema nikakvih potraivanja od dunika. U irem smislu rijei novcem smatramo i sve vrste vrijednosnica koje inae predstavljaju novane surogate, zamjenike novca. Kupovna mo novca: - pokazatelj stvarne vrijednosti novca u odnosu na odreenu koaricu robe - pokazuje koliko robe moemo kupiti za odreeni iznos novca Funkcije novca: 1.) 2.) 3.) 4.) 5.) funkcija prometa i plaanja funkcija tednje mjere vrijednosti, odnosno cijena svjetskog novca sredstvo izraavanja odgoenih plaanja

Najvanija funkcija novca jest ona prometa i plaanja, gdje novac omoguuje neometanu razmjenu roba i usluga, otvarajui time prostor za rast i razvoj gospodarskog subjekta i gospodarstva u cjelini. Pritom treba naglasiti da novac u uem smislu rijei kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja obavlja i funkciju prometa i funkciju plaanja. No, novani surogati obavljaju samo funkciju prometa dok se plaanje na kraju procesa, odnosno prezentacije eka ili mjenice obavlja u iralnom novcu sa iro ili tekueg rauna dunika. Ako se novac ne troi i ne sudjeluje u transakcijama tada obavlja funkciju tednje ( nepotroeni dohodak ), odnosno on je dio imovine. Funkcija tednje vana je funkcija novca jer omoguuje postojanje financijskih institucija iji je kljuni zadatak efikasna alokacija tednje svima onima koji trebaju novac za razvoj gospodarske aktivnosti ili zadovoljavanje drugih potreba. tednja ovisi o npr. visini kamatne stope i stopi inflacije, te o opoj ekonomskoj i politikoj prilici u zemlji. Novac je i u funkciji mjere vrijednosti jer predstavlja denominator pomou kojeg se mjeri i izraava vrijednost ostalih roba i usluga. Novac kao ekonomska vaga omoguava mjerljivost ekonomskih veliina i pojava. Novac slui kao jedinica obrauna tj. mjerilo cijena. Funkciju svjetskog novca danas obavlja samo mali broj valuta koje su priznate u najveem broju zemalja, kao npr. USA dolar. Te valute su zamjenjive ( konvertibilne ) u domai novac u

velikom broju zemalja, iako ni jedna nema podlogu u zlatu ili nekom drugom plemenitom metalu. Sredstvo izraavanja odgoenih plaanja ova fukncija novca vezana je uz mogunost kupovine robe na kredit, odnosno kupovine robe uz odgodu plaanja. POVIJESNI RAZVOJ NOVCA Prva faza razvoja novca poinje od trampe, razmjene robe za robu vezana je za fazu razvoja ljudske civilizacije u kojoj je ovjek poeo ostvarivati vikove u proizvodnji odreenih dobara, pa ih je kao takve bio spreman razmjenjivati za neke druge, njemu potrebne proizvode. Za takvu razmjenu jedne robe za drugu bila je potrebna dvostrana koicidencija elja. Naturalni ( robni ) i simboliki novac istodobno su postojali i kod primitivnih novanih sustava, pa je i meu njima postojao odnos. Robni i simbolini novani oblik stihijski su produkt razvoja prizvodnje i razmjene. Naturalni novac stoka, ito, koljke, vino, kamenii, zubi nekih ivotinja itd. U hrvatskim krajevima se kao robni novac koristila penica, jeam, vino, sol, krzno kune, stoka. lat. naziv za novac je pecunia = govedo, stoka. Zlato je oblik robnog novca koji je zbog svojih posebnih svojstava i prednosti, oduzeo drugim oblicima robnog novca ( stoka, koa, ito i sl. ) funkciju opeg ekvivalenta ( malena teina, a velika vrijednost, prenosivost, djeljivost, homogenost i trajnost, prihvatljivost, prepoznatljivost, stabilnost, osnovne su prednosti zlata u odnosu na druge vrste robnog novca). Kovani novac Izraivao se od bakra, eljeza, zlata, srebra, olova, kositra i drugih metala. Prvi kovani novac bio je nestandardiziran tj. vrijednost takvog novca utvrivala se pri svakoj transakciji tj. obavljanju plaanja ( penzatorijski sustav vrijednosti ). Izraivao se u obliku prstena, kolutia, kocki, tapia. Vrste suvremenog novca: - gotovi novac ( efektivni novac ): papirnati i metalni novac. Papirnata valuta: Danas imamo sustav papirnate valute, u kojemu novanica emisijske banke nije iskupljiva u novcu pune vrijednosti, tj. u zlatu. Novanica se pretvorila u isti papirnati novac. Nekonvertibilna novanica je jedinica obrauna i obavlja funkcije prometnog i platenog sredstva, tj. slui kao sredstvo razmjene, te, ne ba idealno i ne uvijek, i funkciju zgrtanja blaga ili ouvanja vrijednosti, dok funkciju svjetskog novca i funkciju mjere vrijednosti ne obavlja. Papirnata novanica u pravilu ne obavlja funkciju meunarodnog sredstva plaanja; tu funkciju obavljaju samo odreene konvertibilne valute koje su najrairenije u upotrebi i u koje se ima najvee povjerenje.

- depozitni novac novac na svim transakcijskim raunima gdje se moe koristiti kao bezgotovinsko sredstvo plaanja. Depozitni novac: slobodna i stalno raspoloiva novana sredstva nebankarskih subjekata ( poduzea, stanovnitva i drave ) na iro, tekuim i slinim transakcijskim raunima banaka koje njihovi vlasnici mogu koristiti u svrhe kupovine i plaanja. Dostupan na zahtjev. A vista - trenutno dostupna novana sredstva ( depoziti po vienju ) Bezgotovinska plaanja plaanje depozitnim novcem - posredstvom ekova, bankovnih kartica , tekueg rauna na EFT POS ureajima. ek instrument kojim vlasnik ( potpisnik eka ) nalae banci da naznaeni iznos isplati s njegova rauna u korist rauna neke druge osobe. Svojstva novca: - prihvatljivost novac je opeprihvaeno sredstvo plaanja, odnosno roba za koju su svi zainteresirani. - rijetkost mora biti ispunjen uvjet ogranienosti i mogunosti kontrole ponude novca - prenosivost radi praktinosti uporabe novac treba imati malu teinu u odnosu na vrijednost. - homogenost ( standardiziranost ) svaka novana jedinica treba biti identina ostalima - trajnost da se s vremenom novac ne kvari, i ne gubi na materijalnoj vrijednosti - djeljivost mogunost podjele u manje jedinice ( sitni novac ) kako bi se lake odvijala razmjena. - prepoznatljivost kako bi onemoguio krivotvorenje novca - stabilnost kupovne moi Novani surogati Novani surogati ( zamjenici novca ) koji se pojavljuju u obliku razliitih cirkulacijskih papira doznake i obveznice ( mjenice, ekovi i dr. ) zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na odreenu koliinu kurentnog novca. Oni se pojavljuju s jedne strane zbog neelastinosti novanog sustava ( ograniene, odnosno nedovoljne koliine zlata ili drugog valutnog materijala u odnosu prema potrebama sve veeg gospodarskog prometa ), te zbog nesreenosti valutnih sustava i nesigurnosti prenoenja s druge. Banknota predstavlja jedan od najranijih novanih supstituta u metalistikom valutnom sustavu, posebice u zlatnom standardu. Zbog rizinosti noenja vee koliine novca tj. zlata s jednog trita na drugo, trgovci bi svoj punovrijedni novac deponirali kod banke, a ona bi im izdavala potvrde na primljeni novac koje su glasile na donosioca, bile su naplative po vienju, a glasile su na okrugle svote. Za trgovce je takav medij bio praktiniji i sigurniji i na temelju povjerenja u banke bio je sve prihvatljiviji. VALUTNI ( NOVANI ) SUSTAVI METALIZMA:

Novani ili valutni sustav skup zakonskih propisa kojima se odreuje novana jedinica zemlje ( u tehnikom i sadrajnom pogledu ), te djelokrug aktivnosti novarskih institucija. Valuta efektivni strani novac Deviza potraivanje u stranoj valuti OBILJEJA NOVANOG SUSTAVA: - oblik / oblici novca - materija od koje je izraen novac - svojstvo novca - materijalna i nominalna vrijednost novca - funkcije novce - uloga novarskih institucija pri stvaranju i povlaenju novca iz optjecaja Prema povijesnom slijedu novane ( valutne ) sustave dijelimo na: 1.) sustave bimetalizma ( zlato i srebro ) 2.) sustave monometalizma sustav zlatne valute / sustav srebrne valute 3.) sustav papirnate valute fiducijarni monetarni standard

Novani sustav bimetalizma a) sustav paralelne valute ( u optjecajnim kanalima istovremeno je ravnopravno cirkulirao novac iskovan od zlata i srebra ). Odnos vrijednosti izmeu zlatne i srebrne valute nije bio zakonski utvren, ve se stalno mijenjao ovisno o ponudi i potranji dvaju metala na tritu. Problem: este spekulacije na tritu i oteano odvijanje razmjene. b) sustav dvojne ili alternativne valute odnos vrijednosti izmeu zlatnog i srebrnog novca je zakonski utvren. Greshmanov zakon loiji novac potiskuje iz optjecaja bolji novac

Monometalizam - sustav srebrne valute uvele su zemlje koje su imale bogate rudnike srebra ili nisu raspolagale velikom koliinom zlata.

- sustav zlatne valute sa zlatom u optjecaju tj. ISTI ZLATNI STANDARD: 1.) punovrijedni zlatni novac predstavljo je zakonito i definitivno sredstvo plaanja 2.) takoer u optjecaju su cirkulirale priznanice bankaka ( kasnije banknote ) kao prvotni oblici novanica izdanih na temelju zlatnog pokria 3.) novanice nisu predstavljale novac u pravom smislu rijei nego samo novani surogat koji je u svaodnevnim transakcijama zamijenio zakoniti zlatni novac. 4.) novanice su bile apsolutno konvertibilne u zlato bez odgode i trokova. NAELA EMISIJE I POKRIA NOVANICA

Currency principle ( naelo optjecaja ) monetarno teorijski pravac po kojemu se u prvoj polovici 19. stoljea u Engleskoj zastupalo miljenje da novanice ( banknote ) u optjecaju moraju imati potpuno pokrie u zlatu, osim odreenog kontingenta koji se unaprijed odreuje zakonom. Banking principle ( bankarsko naelo ) takav je monetarno teorijski pravac po kojemu se u prvoj polovici 19. stoljea u Engleskoj zastupalo miljeje suprotno prethodnom naelu, da sve novanice u optjecaju ne moraju imati potpuno pokrie u zlatu, ve i u dobrim kratkoronim mjenicama.

MONETARNE INSTITUCIJE U FINANCIJSKOM SUSTAVU Rije banka potjee od talijanskog izraza banco , koji u svome izvornome obliku oznaava stol na kojem su prvi talijanski bankari obavljali novarske i mjenake poslove.

Prva banka u pravom smislu rijei nastala je u Genovi 1407. godine pod imenom Casa di San Giorgio. FINANCIJSKI SUSTAVI I ULOGA BANAKA KAO MONETARNIH INSTITUCIJA Financijski sustav ureen je konstitutivnim elementima koji u uem smislu podrazumijevaju financijske institucije, financijske instrumente i financijska trita. Financijski sustav zemlje ine: valuta, platni sustav, financijska trita, financijski posrednici te institucije regulacije i nadzora. Temeljna zadaa financijskog sustava je transfer financijskih sredstava od ekonomskih subjekata s vikom novca ( suficitarni subjekti ) do ekonomskih subjekata s manjkom novca ( deficitarne jedinice ): Funkcije financijskog sustava: - mobilizacija tednje - ouvanje kupovne moi - mogunost zaduivanja - plasman novanih vikova - smanjivanje rizika - osiguranje likvidnosti i plaanja Kao financijski posrednici banke prikupljaju sredstva u obliku depozita, a plasiraju ih primarno odobravanjem razliitih vrsta kredita. Putem banaka odvija se indirektno financiranje u sklopu kojega se banke javljaju u ulozi financijskog posrednika izmeu tedia, zajmodavaoca, zajmoprimaoca, investitora i potroaa. Banke pri transferu i alokaciji novanih sredstava mogu kreirati i ponitavati novac, te zbog toga kaemo da su banke monetarne institucije. Monetarnim institucijama nazivamo institucije koje imaju sposobnost stvaranja i ponitavanja novca, odnosno one institucije koje u pasivi svoje bilance imaju obveze na ime emitiranog novca. Tipine takve institucije su sredinja banka i banke. U RH monetarne institucije su Hrvatska narodna banka, banke i tedne banke. Za SAD je specifina podjela na komercijalne banke ( orijentirane na poslove prikupljanja depozita i kratkoronog kreditiranja ) i investicijske banke ( posrednici u izdavanju i prodaji vrijednosnica poduzea ). Komercijalne su dio monetarnog sustava zemlje, dok investicijske nisu. U suvremenom novanom sustavu novac egzistira u dva pojavna oblika. To su gotov novac i depozitni novac. Gotov novac kreira sredinja banka kao posebna monetarna institucija sa specifinim zadaama i ciljevima u financijskom sustavu. U pasivi bilance banaka nalazi se

depozitni novac, kao drugi pojavni oblik suvremenog novca. Depozitni novac javlja se u obliku obveze banaka na ime depozita po tekuim i iroraunima njihovih klijenata. Banke koriste stare depozite kao temelj za odobravanje kredita, a odobravanjem novih kredita ujedno kreiraju nove depozite u obliku depozitnog novca na tekuim i iroraunima graana, poduzea ili drugih nemonetarnih subjekata. Depozitni novac stvoren poslovnom aktivnou banaka, zajedno s gotovim novcem koji emitira sredinja banka, predstavlja sastavnu komponentu novane ponude, openito poznatu kao novana masa u uem smislu ili monetarni agregat M1. Budui da banke imaju sposobnost emisije novca, njihova poslovna aktivnost je pod nadzorom sredinje banke. Banke su obvezne izdvajati i odravati propisane rezerve koje propisuje sredinja banka obvezne rezerve ili minimalne rezerve likvidnosti.

SREDINJA BANKA Posebnu kategoriju banaka predstavljaju sredinje banke. Aktivnosti sredinje banke primarno su orijentirane na: - regulaciju monetarnih kretanja - kontrolu novanog optjecaja - te implementaciju instrumenata monetarne politike u svrhu odravanja stabilnosti cijena i niske iflacije. Sredinje banke odgovorne su za meunarodnu likvidnost zemlje, devizne rezerve, kontrolu priljeva i odljeva deviza te politiku deviznog teaja nacionalne valute. Sredinja banka jedina je monetarna institucija koja kreira primarni novac M0 kao monetarnu bazu ukupne monetarne kreacije. Kreirani gotov novac sastavna je komponenta primarnog novca i vidljiv je u pasivi bilance sredinje banke. U svojstvu davatelja posljednjeg utoita, sredinje banke mogu odobravati kredite bankama ili obavljati otkup vrijednosnica i deviza iz portfelja banaka, ime kroz ekspanzivne mjere monetarne politike djeluju u pravcu poveanja likvidnosti bankovnog i monetarnog sustava, te ih s pravom nazivamo bankom banaka . Transakcijski rauni preko kojih se odvijaju plaanja izmeu banaka i sredinje banke, te banaka meusobno naziva se raun za namiru banaka. Radi obuzdavanja pretjerane kreditne aktivnosti banaka i ouvanja stabilnosti monetarnog sustava, sredinje banke propisuju obveznu rezervu i druge rezerve koje banke trebaju trebaju drati na posebnim raunima otvorenima kod sredinje banke.

Ekonomska neovisnost sredinje banke ovisi o mogunostima zaduivanja drave kod sredinje banke, te o utjecaju Vlade na karakter i izbor instrumenata monetarne politike. Politika neovisnost sredinje banke oituje se u slobodi izbora konanog cilja monetarne politike. Temeljni cilj veine sredinjih banaka je ouvanje stabilnosti cijena, odnosno niske stope inflacije. U svrhu ouvanja stabilnosti cijena ili postizanja drugih ciljeva, sredinje banke primjenjuju razliite instrumente monetarne politike. Njima djeluju na kretanje kamatnjaka na meubankovnom tritu, na stabilnost vrijednosti domae valute u meunarodnim plaanjima, odnosno potiu ili ograniavaju kreditnu aktivnost banaka. RAZLIKE IZMEU SREDINJE BANKE I BANAKA

Sredinja banka: - jedina ima pravo i monopol emisije novanica - nije cilj ostvariti maksimalni profit - temeljni cilj je ouvanje stabilnosti cijena - kreditna sposobnost neograniena ( sredinja banka kreira novac ex nihilo, pa nikada ne moe biti nelikvidna jer ima privilegiju emisije novca ) - veliina i struktura aktive odreuje veliinu i strukturu pasive - obavlja samo kratkorone poslove ( odobrava kredite bankama, odobrava kredite dravi, otkup vrijednosnica s rokom dospijea od tjedan dana, mjesec dana ili tri mjeseca ) - u spektru pasivnih poslova sredinja banka dri depozite sredinje drave i banaka - u pasivi je vidljiv i primarni novac M0 koji ukljuuje gotov novac u optjecaju , te razliite rezerve i depozite banaka. - jedina kreira primarni novac M0 Banke: - cilj poslovanja je ostvarivanje profita - kreditni potencijal je ogranien ( prvo moraju prikupiti izvore sredstava u obliku depozita, primljenih kredita ili kapitala, a tek onda formirati viak likvidnosti iz kojeg odobravaju nove kredite ) - veliina i struktura pasive odreuje veliinu i strukturu aktive - obavljaju i kratkorone i dugorone poslove - u kategoriju rezervi/depozita banaka ulaze i obvezne rezerve koje su banke dune izdvojiti prema zahtjevu sredinje banke, te rezerve likvidnosti i vikovi rezervi banaka koje egzistiraju u formi depozita na raunima za namiru banaka. - vikovi rezervi banaka predstavljaju slobodna likvidna sredstva kojima se banke mogu koristiti za odobravanje novih kredita. Oni su mjera porasta kreditnog potencijala banaka i predodreuju sekundarnu emisiju novca u sklopu koje kreditna aktivnost banaka rezultira emisijom depozitnog novca.

HRVATSKA NARODNA BANKA U ostvarivanju svojega cilja i obavljanju svojih zadataka HNB je samostalna i neovisna. Cilj HNB-a jest odravanje stabilnosti cijena. Ne dovodei u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja, HNB podupire gospodarsku politiku RH i pritom djeluje u skladu s naelima otvorenoga trinog gospodarstva i slobodne konkurencije. Zadaci HNB-a: 1.) 2.) 3.) 4.) utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike dranje i upravljaje meunarodnim priuvama RH izdavanje novanica i kovanog novca izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i poslovanje mjenjaa 5.) obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija 6.) voenje rauna kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim raunima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih instit. 7.) ureivanje i unapreivanje sustava platnog prometa 8.) obavljanje zakonom utvrenih poslova za RH 9.) donoenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadlenosti 10.) obavljanje ostalih, zakonom utvrenih poslova

HNB ne moe odobravati kredite RH, izvanproraunskim fondovima RH, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, tijelima javne vlasti u RH, ni drutvima u kojima RH ili jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju dominantan utjecaj, niti smije izravno od njih kupovati njihove dunike instrumente. Guvernera HNB-a imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz miljenje Odbora za financije i raunovodstvo. KREDITNI NOVAC

Suvremeni novac egzistira u dva pojavna oblika gotov novac i depozitni novac. Depozitni novac ukljuuje stalno raspoloiva sredstva nemonetarnih subjekata na transakcijskim raunima otvorenim kod banaka i drugih monetarnih institucija, koje njihovi vlasnici mogu koristiti za potrebe obavljanja bezgotovinskih plaanja. U RH tipini transakcijski rauni na kojima se nalaze depozitni novac su tekui i iro rauni. Budui da postoje situacije u kojima depozitni novac nije prihvaen kao sredstvo plaanja ( kiosk, trnica ), depozitni novac predstavlja novani surogat. Depozitni novac je novani surogat koji

u svakodnevnim bezgotovinskim transakcijama zamjenjuje gotov novac i olakava odvijanje razmjene.

ULOGA BANAKA U PROCESU KREIRANJA NOVCA

Emisija suvremenog novca te koliina novca u optjecaju determinirane su aktivnostima modernih institucija. Temeljne monetarne institucije koje kreiraju i ponitavaju suvremeni novac su sredinja banka i ( poslovne ) banke. U skladu sa svojom povijesnom ulogom emisijske institucije, sredinje banke emitiraju gotov novac, odnosno novanice i kovanice. Depozitni novac stvaraju ( poslovne ) banke budui da se kod njih nalaze otvoreni transakcijski rauni nemonetarnih subjekata, kao to su tekui i iro rauni graana, poduzea, drave, osiguravajuih drutava i drugih nemonetarnih subjekata. Dva procesa kreiranja i ponitavanja novca su: 1.) primarna emisija novca koju provodi sredinja banka 2.) i sekundarna emisija novca koju provode banke Gotov novac predstavlja obvezu sredinje banke i vidljiv je kao komponenta primarnog novca u pasivi njezine bilance. Glavne institucije koje sudjeluju u prenoenju gotovog novca u ruke graana i ostalih nemonetarnih subjekata su banke. Poslovne banke i organizirani gotovinski centri predstavljaju institucije posredovanja izmeu izdavatelja i korisnika gotovog novca. Pojam gotov novac u optjecaju ukljuuje papirnate novanice i sitni kovani novac u rukama stanovnitva i drugih nemonetarnih subjekata, koji dre gotovinu ponajprije za potrebe obavljanja razmjene i plaanja. Gotov novac u optjecaju dio je novane ponude koju uobiajeno iskazujemo simbolom M1 i nazivamo novana masa u uem smislu. Gotov novac u rukama nemonetarnih subjekata egzistira u obliku trenutano likvidnih potraivanja u aktivi njihove bilance. Gotov novac u optjecaju se istodobno nalazi u aktivi bilanca nemonetarnih subjekata i pasivi bilance sredinje banke koja je njegov izdavatelj. Gotovina u blagajni banaka nije dio novane ponude mjerene veliinom novane mase u uem smislu, nego je pozicija rezerve likvidnosti banaka. Temeljna osobina gotovine u blagajni banaka jest da ona nije namijenjena za plaanje roba i usluga, tj. da ona ne obavlja funkciju novca sve do trenutka njezinog ulaska u novani optjecaj. Za razliku od ostalih financijskih institucija koje samo posreduju u prenoenju novanih sredstava od suficitarnih prema deficitarnim subjektima, banke kao monetarne institucije imaju sposobnost emisije dodatne koliine novca.

Budui da banke svojom kreditnom aktivnou stvaraju depozitni novac, on se jo naziva i kreditni novac.

EMISIJA KREDITNOG NOVCA Banke ne samo da posreduju u prenoenju financijskih sredstava od tedia pozajmljivaima, nego kao monetarne institucije kreiraju i multipliciraju novac. Odobravanje i isplata kredita predstavlja najvaniji kanal sekundarne emisije novca kojim banke stvaraju depozitni novac koji se zbog naravi nastanka naziva kreditni novac. Emisija kreditnog novca dovodi do postojanja dvostrukog duniko vjerovnikog odnosa. Bitna pretpostavka za emisiju kreditnog novca je sustav bezgotovinskog plaanja. Ukoliko subjekti preferiraju bezgotovinsko plaanje i imaju manju potrebu dranja gotovine, banke se mogu koristit veim iznosom depozita i drugih izvora sredstava za odobravanje kredita. RAZLIKE IZMEU ROBNOG I BANKOVNOG KREDITA Kredit predstavlja posuenu kupovnu mo koju kreditor stavlja na raspolaganje pozajmljivau na odreeni rok i pod ugovorenim uvjetima, uobiajeno ukljuujui vraanje glavnice uveane za kamatu. Dunicima je u interesu platiti to niu kamatu, zbog ega je potranja za kreditima u pravilu opadajua funkcija kamatnih stopa. Specifinost bankovnih kredita je uinak na kreaciju novca. Promjene ponude novca u optjecaju javljaju se u situacijama kad banke odobravaju kredite nemonetarnim subjektima. S druge strane, kad banke odobravaju kredite drugim bankama ( ukljuujui i sredinju banku ) tada kreditiranje nema nikakav uinak na promjenu novane ponude. Izostanak uinka na promjenu ponude novca postoji i u situaciji kad nemonetarne financijske institucije odobravaju kredite. Novane transakcije meu nemonetarnim subjektima meusobno nemaju nikakav uinak u poveanju ili smanjenju koliine novca u optjecaju. Primjer takvih transakcija su robni krediti, porezni krediti, i druge duniko-vjerovnike ugovorne obveze meu nemonetarnim subjektima. Dok odobravanje i isplata bankovnog kredita dovodi do kreacije nove koliine novca, robni kredit nema uinak na promjenu novane ponude. Eskotni kredit kratkoroni kredit na temelju zaloga mjenice. Mjenica je sredstvo prometa i instrument obeanja da e se u budunosti plaanje obaviti u novcu. Eskontiranje mjenice oznaava postupak otkupa mjenice, odnosno mjeninog potraivanja prije roka dospijea. Eskontiranjem mjenice kod banke robni kredit pretvara se u bankovni kredit. Za razliku od robnog kredita koji nema monetarne uinke, eskontni kredit banke dovodi do poveanja ponude novca u optjecaju.

KREDITNI POTENCIJAL BANKE Banke su profitno orijentirane institucije koje zaradu temelje na neto kamatnoj mari i administrativnim naknadama za pruanje bankovnih usluga. Da bi banke mogle odobravati kredite ( te ostvarivati kamatne i druge prihode ) moraju prethodno prikupiti izvore sredstava. Najvaniji oblik izvora sredstava banaka su depoziti, a osim njih izvore sredstava banaka predstavljaju kapital i primljeni krediti od drugih banaka ili sredinje banke. Depoziti, kapital, primljeni i drugi izvori sredstava banaka sadrani su u pasivi bilance banke. Bez prikupljenih izvora sredstava poslovna banka ne bi mogla odobravati kredite, kupovati vrijednosnice, ni obavljati bilo koju aktivnost plasiranja sredstava na financijska trita. Za banku su kvalitetniji oni izvori sredstava na koje moe raunati due razdoblje, npr. oroeni depoziti na tri ili pet godina. Na temelju prethodno prikupljenih starih depozita, banka odobrava kredite kojima stvara nove depozite, vidljive kao depozitni novac u pasivi bilance. Banke ne samo to kreiraju novac, nego provode i njegovu multiplikaciju. Kreditni potencijal banke predstavlja maksimalni iznos kredita koji banka moe odobriti, nakon to je izdvojila i odrala zadovoljavajuu razinu rezervi, te zadovoljila sve propisane uvjete koje je monetarna regulacija i supervizija tj. sredinja banka odredila. Obvezna rezerva obuhvaa novana sredstva koja banke izdvajaju na posebnim raunima kod sredinje banke, u skladu s propisima koje ona odreuje. Obvezna rezerva se obraunava kao postotak iznosa depozita i eventualno drugih izvora sredstava banke. Budui da banka ne zna kada e doi do povlaenja depozita po vienju, ona mora raspolagati rezervom trenutno likvidnih sredstava iz kojih uredno moe podmirivati dospjele obveze svojim komitentima. Ta sredstva nazivaju se rezerva likvidnosti. Za razliku od stope i osnovice obvezne rezerve koje propisuje sredinja banka, stopu i osnovicu za odravanje likvidnosti samostalno odreuju banke. to je stopa likvidnosti vea, iz ukupne mase depozita mogue je odobriti manji iznos kredita. Viak likvidnosti ( viak rezervi ) slobodna novana sredstva koja banka moe iskoristiti za odobravanje novih kredita. Emisija novih kredita je nemogua bez pribave slobodnih novanih sredstava koja banka moe plasirati.

Kreditni potencijal banke: LP = L + E LP kreditni potencijal banke L iznos ranije odobrenih kredita E iznos vika likvidnosti Raun za namiru banke predstavlja iroraun preko kojega se odvijaju novane transakcije u kojima banka sudjeluje u vlastito ime i za raun banke ili u ime i za raun svojih komitenata. Poveanje salda rauna za namiru banke dogaa se u situacijama priljeva novanih sredstava.. Saldo rauna za namiru banke smanjuje se u situacijama kad banka isplauje sredstva novoodobrenog kredita ili kad kupuje dravne obveznice na tritu. Likvidnost banke oznaava sposobnost urednog podmirenja dospjelih obveza. Kapital banke i primljeni krediti od drugih financijskih institucija predstavljaju izvor sredstava na koji se u pravilu ne izdvaja ni jedan oblik rezerve. Zbog navedenog poveanja spomenutih kategorija ima stopostotni uinak na rast slobodnih novanih sredstava ( vikova likvidnosti ) koje banka moe iskoristiti za odobravanje novih kredita. STATIKI KREDITNI POTENCIJAL BANKE: LPS = ( 1 q r ) DD + ( 1 q ) TD + B + K S LP statiki kreditni potencijal banke DD depoziti po vienju TD oroeni depoziti B primljeni krediti S vrijednosnice u portfelju banke K kapital q obvezna rezerva r rezerva likvidnosti t=0

Pravila koja emo pretpostaviti su sljedea: obvezna rezerva izdvaja se na poseban raun otvoren kod sredinje banke rezerva likvidnosti odrava se na raunu za namiru banke stopu obvezne rezerve propisuje sredinja banka, dok stopu rezerve likvidnosti samostalo odrauje banka obvezna rezerva obraunava se i izdvaja na sve oblike depozita, dok se rezerva likvidnosti obraunava i odrava samo na depozite po vienju na primljene kredite i kapital ne izdvaja se ni jedan oblik rezerve banka je profitno orijentirana institucija, pa ne dri nepotrebnu razinu rezervi

MIKROKREDITNA MULTIPLIKACIJA I UTVRIVANJE DINAMIKOG KREDITNOG POTENCIJALA BANKE

Dinamiki kreditni potencijal predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka moe odobriti kroz odreeno razdoblje u kojem se odvija emisija i multiplikacija kreditnog novca. 1 z tv = 1 z Pozicija likvidnosti banke mijenja se zbog promjena veliine izvora sredstava, promjena stopa obvezne rezerve ili rezerve likvidnosti , te zbog ponaanja nemonetarnih subjekata. Promjene dinamikog kreditnog potencijala banke odvijaju se usporedno s multiplikacijom depozita i kredita na razini jedne banke. Budui da se multiplikacija odvija na razini jedne banke govorimo o mikromultiplikaciji. Matematiki izraz za izraun dinamikog kreditnog potencijala iznosi: LPt = L0 + kt+1 * E0 gdje je: LPt - dinamiki kreditni potencijal L0 odobreni krediti u poetnom razdoblju t = 0 kt+1 kreditni multiplikator u razdoblju ( fazi ) t + 1 E0 viak likvidnosti ( viak rezervi ) u poetnom razdoblju

Mikromultiplikator kredita pokazuje za koliko e se jedinica poveati iznos novoodobrenih kredita banke ako se viak likvidnosti banke povea za jednu jedinicu. Mikrokreditni multiplikator moemo pisati kao:

kt =

1 (1 q r) h

tv tv

1 (1 q r) h

1 z tv = 1 z

za t 0 i t

Gdje je :

kt - kreditni multiplikator u t-toj fazi multiplikacije q - stopa obvezne rezerve, koja se obraunava na sve vrste depozita r - stopa rezerve likvidnosti, koja se obraunava na depozite po vienju h - stopa zadravanja sredstava u banci t - broj vremenskih jedinica promatranja, pri emu vrijedi da je t0 i t. v - brzina kreditne multiplikacije. Ona oznaava broj faza kreditne multiplikacije u jedinici vremena (tjedan, mjesec itd. ). Ukoliko je ona vea proces kreditne multiplikacije e doi bre do izraaja. z - stopa obnavljanja sredstava u banci.

1k

1-(1-q-r)tv q+r

Stopa obnavljanja sredstava z jednaka je umnoku stope zadravanja sredstava u banci "h" i postotnog udjela obnovljenih izvora sredstava koje banka moe koristiti za odobravanje novih kredita nakon odbitka obvezne rezerve i rezerve likvidnosti: z = (1 - q - r) h 0 z(1qr)

Vrijednost multiplikatora kredita koja se ostvaruje nakon beskonano mnogo faza (tj. za tv = ) moe se napisati: kt = 1 / 1 ( 1 q r ) h = 1 / 1 z 1 k 1/q+r

Kumulativno poveanje odobrenih kredita: LGt = kt * E0 gdje je LGt = Lt L0

Makro multiplikacija depozita i kredita: Vrijednost makro-multiplikatora kredita koja se ostvaruje nakon beskonano mnogo faza tj. za tv = moe se izraziti formulom:

kt = 1 / 1 ( 1 q r ) h to uz pretpostavljeni h = 1 iznosi; kt = 1 / q + r Koritenjem makro-kreditnog multiplikatora moemo izraunati maksimalan iznos kredita koji bankovni sustav moe odobriti na temelju inicijalnog (poetnog) poveanja vika likvidnosti: Lmax = ( 1 / q + r ) E0 Porast kredita ujedno je jednak porastu depozitnog novca, odnosno ukupne mase novca u optjecaju. Kada proces makro-multiplikacije kredita tei u beskonanost, maksimalan iznos depozita po vienju jednak je umnoku kreditnog multiplikatora i iznosa inicijalnog poveanja depozita po vienju: DDmax= ( 1 / q + r ) DD0

Pri tome vrijedi sljedee: DDmax = Lmax + DD0, odnosno DDmax = Lmax + ( OR + RL ), gdje simbol OR oznaava iznos izdvojene obvezne rezerve, a simbol RL iznos odravane rezerve likvidnosti.

5. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Instrumenti monetarne politike predstavljaju alat kojim se sredinje banke slue u ostvarenju postavljenih ciljeva. CILJEVI MONETARNE POLITIKE Potencijalni ciljevi monetarne politike mogu biti: visoka zaposlenost (postoji kada je potranja za radom jednaka ponudi rada) ekonomski rast (poveanje potencijalnog BDP-a neke zemlje) stabilnost cijena (ostvarivanje niskih stopa inflacije izmeu 2 do 3% godinje)

stabilnost kamatnjaka stabilnost financijskih trita stabilnost na deviznom tritu

Istodobno ostvarenje nabrojenih ciljeva poeljno je, ali ne uvijek mogue. Konflikt ciljeva posebice dolazi do izraaja u kratkom roku. Orijentacija na stabilnost cijena opa je karakteristika suvremene monetarne politike, no unato tome, brojni su primjeri raznolikih ciljeva u praksi sredinjih banaka (Europska sredinja banka - srednjorona stabilnost cijena, FED maksimalna zaposlenost stabilnost cijena i umjereni dugoroni kamatnjaci, HNB odravanje stabilnosti cijena). STRATEGIJA PROVOENJA MONETARNE POLITIKE Krajnji ciljevi monetarne politike javno su objavljeni i uobiajeno definirani zakonom o sredinjoj banci ili drugom regulativom kojom se odreuje odgovornost sredinje banke. Intermedijarni ciljevi openito slue za poveanje djelotvornosti monetarne politike u ostvarivanju krajnjih ciljeva, a mogu se koristiti i u svrhu provjere zbivaju li se promjene u novanom sustavu u smjeru ostvarenja tih ciljeva. Operativni ciljevi dodatni su ciljevi koji se ugrauju u strategiju provoenja monetarne politike stoga to su visoko osjetljivi na instrumente te politike. Instrumentima monetarne politike sredinja banka izravno djeluje na ostvarenje operativnih ciljeva i neizravno na ostvarivanje intermedijarnih ciljeva kao operativni cilj na koji djeluju instrumenti monetarne politike mogu se koristiti vikovi likvidnosti banaka, ukupni primarni novac ili kratkorone kamatne stope na meubankovnom tritu intermedijarni ciljevi mogu biti monetarni agregati, trine kamatne stope ili druge varijable prema izboru sredinje banke krajnji cilj monetarne politike veine sredinjih banaka je stabilnost cijena U RH krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena, dok se kao indirektan cilj koristi nominalno sidro deviznog teaja. Putem nominalnog sidra deviznog teaja monetarna politika djeluje na inflacijska oekivanja javnosti, kao i na trokovne i potrane komponente formiranja inflacije. Hrvatska je valuta u reimu upravljano plivajueg deviznog teaja. TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Tri tradicionalna instrumenta monetarne politike: diskontna politika politika otvorenog trita politika obvezne rezerve selektivna kreditna politika (u manje razvijenim trinim ekonomijama)

Diskontna politika (politika diskontnog prozora) razvila se jo u razdoblju zlatnog standarda. Promjenom u visini diskontne stope sredinje banke mogu indirektno djelovati na visinu novane ponude i usmjeravati kretanje potranje za novcem. Ukoliko sredinja banka eli smanjiti ponudu novca kako bi obuzdala ili sprijeila inflaciju, ona moe odrediti diskontnu stopu na vioj razini od trenutane razine trinih kamatnjaka. Porast diskontne stope predstavlja najavu sredinje banke o veoj restriktivnosti njene monetarne politike. Kada banka eli poveati ponudu novca kako bi poveanjem potranje za kreditima potaknula privrednu aktivnost, ona e sniziti diskontnu stopu ispod trine kamatne stope.

Odobravanje kredita poslovnim bankama odraava se na promjene u bilanci sredinje banke i promjene u konsolidiranoj bilanci bankovnog sustava. Porast kredita u aktivi bilance sredinje banke ima protuteu u poveanju salda na raunima za namiru poslovnih banaka koji su sastavni dio primarnog novca. este promjene diskontne stope mogu, svojim vanjskim djelovanjem, osim pozitivnih, izazvati i negativne uinke. Poveanje diskontne stope odailje signal restriktivnosti monetarne politike, to djeluje na rast domaih kamatnjaka, pad domaih investicija i porast interesa stranih ulagaa. Manipuliranje diskontnom stopom predstavlja, s jedne strane, vrlo efikasan instrument stabilizacije unutarnjih kretanja, a s druge, vrlo rizian instrument s aspekta imbenika vanjske nestabilnosti. Politika otvorenog trita danas predstavlja najvaniji instrument monetarne politike kojim raspolau sredinje banke u zemljama s razvijenim financijskim sustavom. Plasman i kupovina vrijednosnica provode se sustavom aukcija, iji je inicijator i organizator sredinja banka. Kao kupci i prodavatelji vrijednosnica javljaju se ovlateni primarni dileri (velike banke koje kupuju na otvorenom tritu za svoj i tui raun te dalje rasprodaju), te institucionalni investitori. Politika otvorenog trita moe se provoditi: na tritu novca putem trezorskih zapisa na tritu kapitala putem dravnih obveznica

Bit provoenja operacija na otvorenom tritu vezana je uz upravljanje likvidnou bankovnog i financijskog sustava na dnevnoj, tjednoj, mjesenoj i viemjesenoj razini. Preduvjet za uspjeno provoenje operacija na otvorenom tritu je visok stupanj razvijenosti financijskog trita. Transakcije kupnje vrijednosnica od poslovnih banaka izravno poveavaju likvidnost bankarskog sustava. Uz veu likvidnost banaka smanjuje se cijena novca na meubankovnom tritu i poveava kreditni potencijal onih poslovnih banaka koje su, prodajom vrijednosnica sredinjoj banci, pribavile likvidna sredstva. Time se stvaraju preduvjeti za mogui porast ponude novca vezan uz veu kreditnu aktivnost poslovnih banaka. U bilanci sredinje banke vidljivo je poveanje rauna za namiru poslovnih banaka na kojemu se poveavaju slobodna novana sredstva za daljnji plasman. Za iznos poveanja primarnog novca u pasivi, poveava se iznos kupljenih dravnih vrijednosnica u aktivi bilance sredinje banke. Sveukupnost promjena u bilancama poslovnih banaka moe se iskazati u konsolidiranoj bilanci poslovnih banaka kao porast salda svih rauna za namiru jednako smanjenju portfelja dravnih vrijednosnica. Prednosti politike otvorenog trita: sredinja banka ima potpunu kontrolu nad provoenjem aukcija na otvorenom tritu i diskrecijsko pravo nad odreivanjem iznosa, kamatnjaka i drugih uvjeta pod kojima se provode operacije prodaja ili kupnja vrijednosnih papira moe se obaviti brzo ili sporo, te u ogranienim ili velikim iznosima administrativne procedure provoenja su jednostavne operacije na otvorenom tritu omoguuju sredinjoj banci kompenziranje eventualnih nepoeljnih efekata prevelike prodaje/kupnje vrijednosnih papira

operacijama na otvorenom tritu izbjegava se uinak najave tijekom provoenja operacija banke i ostali sudionici financijskih trita nisu svjesni namjera sredinje banke operacijama na otvorenom tritu postie se vea koordinacija mjera monetarne i fiskalne politike i postie vea efikasnost upravljanja javnim dugom

Repo i obrnuti repo su povoljni instrumenti za neutraliziranje neeljenih privremenih promjena likvidnosti banaka ili likvidnosti ostalih subjekata, do kojih dolazi zbog novanih tokova nad kojima sredinja banka nema izravnu kontrolu. Repo ugovorima banka djeluje u smjeru smanjenja likvidnosti banaka. Sredinje banke esto primjenjuju mehanizam kupnje vrijednosnica uz sporazum o reotkupu (repo ugovor) kojim se diler koji prodaje obveznice sredinjoj banci obvezuje da e odreenog dana, po odreenoj cijeni i uz dogovoreni kamatnjak, ponovno otkupiti te iste vrijednosnice. Obratni repo - sredinja banka se moe prilikom prodaje vrijednosnih papira na otvorenom tritu obvezati da e, nakon odreenog vremena, po odreenoj cijeni ponovno otkupiti te vrijednosne papire. Tako djeluje u smjeru poveanja likvidnosti banaka. Izravna kupnja i izravna prodaja instrumenti su za ostvarenje dugoronijih ciljeva, kao to su suzbijanje inflacije ili ublaavanje deflacije i recesije. Sredinja banka kupuje ili prodaje dravne vrijednosnice na otvorenom tritu bez ikakvih daljnjih obveza u vezi s tim transakcijama. Politika obveznih rezervi sastoji se u odreivanju stope obvezne rezerve i drugih uvjeta koji odreuju visinu obveznih rezervi koje poslovne banke trebaju obraunati i izdvojiti na depozite. Ukupna sredstva obveznih rezervi: zatita od rizinog ponaanja banke obuzdavanje pretjerane kreditne aktivnosti poslovnih banaka

Visinu stope obvezne rezerve administrativno propisuje sredinja banka ovisno o monetarnoj situaciji na tritu i stupnju zasienosti novanim sredstvima. Ukoliko neka poslovna banka ne ispunjava svoje obveze polaganja odreenog iznosa rezervi, duna je na neizdvojena sredstva platiti penalizirajue kamate sredinjoj banci. Nepoeljna znaajka obvezne rezerve je da ona predstavlja svojevrsno fiskalno optereenje koje sredinja banka namee poslovnim bankama. Prisiljava banke da u aktivi bilance imaju pozicije koje nose manji prinos nego trina kamatna stopa po kojoj odobravaju kredite i druge plasmane. Stopa remuneracije kamatna stopa na sredstva izdvojene obvezne rezerve na posebnom raunu kod sredinje banke. Uvijek je nia od nerizine trine kamatne stope. U RH stopa obvezne rezerve iznosi 14% i predstavlja glavni instrument restriktivnog djelovanja sredinje banke. U Eurozoni stopa obvezne rezerve iznosi 2%. Selektivna kreditna politika predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih novanih tokova. Njenim koritenjem postie se kontrola upotrebe sredstava iz primarne emisije za tono odreene namjene. Razlozi ukidanja: diskriminacijski uinak (selektivni kredit odobren po povoljnijim uvjetima svojevrstan je oblik subvencije koji se kosi s naelima slobodne konkurencije i trinog natjecanja)

postizanje vee politike i ekonomske neovisnosti sredinje banke

POLITIKA KAMATNJAKA Niski kamatnjak potie rast investicija i osobne potronje, a smanjuje interes za tednjom. Zbog toga politika niskih kamatnih stopa moe biti pogodan instrument poticanja rasta proizvodnje i zaposlenosti. Radi ouvanja stabilnosti cijena sredinja banka koristi instrumente kojima u kratkom roku moe izazvati rast trinih kamatnjaka i smanjenje likvidnosti (poveanje stope obvezne rezerve, poveanje diskontne stope ili poveanje operacija prodaje vrijednosnica na otvorenom tritu). Potranju banaka za dranjem rezervi kod sredinje banke (Rd) ini zbroj obvezne rezerve i vikova rezervi. Poveanje stope obvezne rezerve pomie krivulju Rd udesno. Krivulja ponude rezervi definirana je ponudom likvidnih sredstava koja sredinja banka stavlja na raspolaganje bankama kroz operacije na otvorenom tritu i diskontnu politiku. to je diskontna stopa vea, manji je interes banaka za zaduivanjem. Restriktivno djelovanje sredinje banke u obliku poveanja diskontne stope djeluje na pomak krivulje ponude rezervi ulijevo. Nedostatak koritenja diskontne politike: banka ne moe precizno odrediti za koliko treba poveati diskontnu stopu kako bi se ostvario eljeni cilj uinak najave, odnosno shvaanje i tumaenje privrednih subjekata

Operacijama izravne prodaje vrijednosnica na otvorenom tritu sredinja banka moe efikasno povui vikove iz monetarnog sustava. Kako bi izbjegla izravno djelovanje na cijene obveznica i njihove trine prinose te kretanje dugoronih kamatnjaka, sredinja banka moe, umjesto operacija izravne prodaje vrijednosnica, poticati rast kamatnjaka na meubankovnom tritu operacijama obratni repo i repo. Uloga kamatnjaka u monetarnoj politici Eurosustava Eurosustav integrirani novani sustav ije su osnovne karakteristike zajednika valuta i jedinstvena monetarna politika. Obuhvaa sredinju banku i nacionalne sredinje banke zemalja lanica EU koje su prihvatile euro kao jedinstvenu valutu. Koristi 3 instrumenta monetarne politike: operacije na otvorenom tritu (operacije refinanciranja, fine prilagodbe, operacije kupnje/prodaje vrijednosnica) stalno raspoloive mogunosti minimalna rezerva likvidnosti (obveznici izdvajanja minimalne rezerve likvidnosti su sve kreditne institucije koje djeluju u 16 zemalja Eurozone. Stopa izdvajanja je 2%.)

EONIA referentna kamatna stopa za prekonone pozajmice na meubankovnom tritu. Kretanje EURIBORa, odnosno cijene posudbe likvidnosti u transakcijama izmeu prvoklasnih banaka, potie rast ostalih kamatnjaka na novanom tritu. Spread izmeu dvanaestomjesenog i jednomjesenog EURIBOR-a upuuje na inflacijska oekivanja i njihovu percepciju kreditnih institucija o daljnjim potezima sredinje banke. Porast spreada na oekivanje daljnjeg zaotravanja mjera monetarne politike radi smanjenja inflacijskog pritiska, dok pad spreada upuuje na nia inflacijska oekivanja.

Instrumentom monetarne politike, stalno raspoloive mogunosti, sredinja banka poveava stabilnost financijskog sustava. Njime na dnevnoj razini nadopunjuje uinke glavnih i dugoronih operacija na likvidnost financijskog sustava. DEVIZNE OPERACIJE SREDINJIH BANAKA Na deviznom tritu transakcije se mogu pojaviti kao: spot operacije najjednostavniji oblik kupoprodaje kod kojeg se obveze iz ugovora provode u roku dva radna dana od dana zakljuenja posla forward (terminske) operacije kupoprodaja iji je rok provoenja dulji od dva radna dana (najee 1, 3, 6 ili 12 mjeseci) valutni futures devizni poslovi s propisanim dospijeem i standardiziranim visinama kojima se trguje na deviznim burzama swap operacije istodobna kupnja i prodaja jedne (iste) valute u dva razliita termina izmeu istih ili razliitih partnera. Osnovna namjera tih operacija je zatita od teajnog rizika i rjeavanje problema vika ponude jedne valute i nedovoljne ponude druge. devizne opcije omoguuju izvoenje neke transakcije u ugovorenom roku za odreeni iznos i po unaprijed dogovorenoj cijeni. Opcija kupnje call opcija; opcija prodaje put opcija

INSTRUMENTI I MJERE MONETARNE POLITIKE HNB-a U primjeni HNB-a je sedam instrumenata i jedna mjera monetarne politike: operacije na otvorenom tritu stalno raspoloive mogunosti obvezna rezerva devizne aukcije blagajniki zapisi obvezni blagajniki zapisi minimalno potrebna devizna potraivanja (mjera monetarne politike) kratkoroni kredit za likvidnost

Operacije na otvorenom tritu tri tipa operacija sredinje banke: o redovite operacije provode se operacijama obratne povratne kupnje vrijednosnih papira, sustavom aukcija, na inicijativu HNB-a. Slue za poveanje likvidnosti. Koristi se sustav fiksne repo stope. o operacije fine prilagodbe - obratni repo, repo, izravna kupnja i izravna prodaja o strukturne operacije operacije za ispravljanje veih strukturnih poremeaja u financijskom sustavu i realnoj sferi, poput visoke inflacije i recesije Stalno raspoloive mogunosti tri tipa:

o novani depozit banke koje radni dan zavravaju s vikovima likvidnosti iznad iznosa odravane obvezne priuve mogu taj viak prekonono deponirati kod HNB-a i ostvariti kamatu o lombardni kredit banke koje radni dan zavravaju s manjkom likvidnih sredstava imaju mogunost koritenja prekononog kredita o unutardnevni kredit njime se banke mogu koristiti svakodnevno, u obliku limita na raunu za namiru tijekom dana do iznosa ogranienja odreenog diskrecijskom odlukom HNB-a Obvezna priuva instrument izraenog restriktivnog djelovanja sredinje banke. Razlog postojanja visoke obvezne rezerve vezan je uz postojanje kvazi valutnog odbora. Osnovica za obraun obvezne rezerve sastoji se od kunskog (70%) i deviznog dijela. Banke i tedionice posebne namjene i HBOR ne izdvajaju obveznu priuvu. Devizne aukcije slue za ouvanje stabilnosti domae valute i odravanje likvidnosti plaanja u zemlji i inozemstvu. Provoenje deviznih intervencija uvjetovano je kretanjem deviznog teaja kune u odnosu na euro. o obostrane operacije (HNB kupuje i prodaje devize) o jednostrane operacije (HNB samo kupuje ili samo prodaje devize) Ovisno o potrebi i stanju na deviznom tritu, tip aukcije moe biti multiple price ili uniform price. Blagajniki zapisi HNB moe emitirati nematerijalizirane prenosive blagajnike zapise nominirane u kunama, iji je rok dospijea 35 dana. Obvezni blagajniki zapisi nematerijalizirani neprenosivi instrumenti nominirani u kunama, iji je rok dospijea 360 dana. Predstavljaju svojevrsnu kaznenu mjeru monetarne politike usmjerenu prema bankama, tedionicama i podrunicama stranih banaka iji je rast plasmana vei od doputenoga. Minimalno potrebna devizna potraivanja njihovo postojanje vezano je uz visok udio deviznih depozita i drugih deviznih obveza u pasivi bilanca banaka. Kratkoroni kredit za likvidnost njegovim odobravanjem sredinja banka obavlja funkciju davatelja posljednjeg utoita. Rok dospijea mu je najdulje 12 mjeseci.